historijska geografija skripte

8/10/2019 historijska geografija skripte

1/86

1

POJAM I OBJEKT ISTRAIVANJA HISTORIJSKA GEOGRAFIJE

to je geografija?

Ptolomej, II. st. n.e.Geografija je prikaz poznatih znanja i fenomena na Zemlji.

Geografija znanost koja opisuje i tumai geoprostorni komplekss ciljem objanjavanjazakonitosti u prostornim odnosima. Objanjava nastanak izgled i znaenje temeljnih

prostornih sustavaekolokog i prostornog.

Ekoloki prostorni sustav predstavlja poveznicu ovjeka i okolia.

Prostorni sustav predstavlja odnos neke regije s drugim regijama preko interakcije i

procesa koji se izmeu tih regija odvijaju.

5 kljunih pojmova (key terms) geografije:

o lokacijalocationgdje

o prostorplace

o promjena ili proces komunikacija izmeu dvaju prostornih sustava npr.

migracije

o regija prostor kojeg karakteriziraju odreene karakteristike koje ga izdvajaju u

odnosu na okolno podruje

o odnos ovjeka i okolia ekoloki sustav

Geografija je mostna znanost izmeu drutvenih i prirodnih znanosti.

Najopenitija podjela geografije:

o fizika geografija

o drutvena geografija

Fizika geografija obuhvaa geografske znanstvene discipline poput:

o hidrogeografije

o klimatologije

o geomorfologije

o biogeografije

o zoogeografije

o .

Drutvena geografija obuhvaa geografske znanstvene discipline poput

o ekonomske geografije

o demogeografije

o

geografije naselja


2/86

2

o politike geografije

o prometna geografija

o .

Sl. Geografske znanstvene discipline

POLOAJ HISTORIJSKE GEOGRAFIJE U ZNANSTVENOM SUSTAVU

GEOGRAFIJE

Gdje je u sustavu geografije historijska geografija?

Historijska geografija je analitika znanstvena disciplina koja ukljuuje ekonomsku,

socijalnu i politiku komponentu u prolom vremenu te prouava njihove promjene u

prostoru tijekom vremena.

Historijska geografija ukljuuje i elemente fizike geografije i tada govorimo o

ekohistoriji ili environmental history.

Historijska geografija povezuje geografiju i povijest.

Historijska geografija geografska povijest povijest geografije

Historijska geografija stavlja naglasak na procese razvoja i promjene u prostoru tijekom

vremena.


3/86

3

Geografska povijest prouava utjecaj geografske sredine i geografskih uvjeta na tijek

povijesnih dogaaja te ima svoje utemeljenje u povijesti.

Povijest geografije prouava razvoj geografske misli, geografskih znanja i ideja.

OBJEKT ISTRAIVANJA

Objekt istraivanja historijske geografije su prostor i promjene u prostornim odnosima

tijekom vremena.

Rekonstrukcija prolih geografija prouava se pejza kakvim ga opisuju svjedoci

vremena ili kakvim ga zamiljaju znanstvenici.

Prouavanje geografskih promjena tijekom vremena, a posebice onih promjena koje su

nastale kao posljedica ljudskog djelovanja.

Koritenje zapisa, dnevnikau prouavanju promjena koje su se dogaale u politikim,

socijalnim, etnikim i kulturnim odnosima tijekom vremena.

RAZDOBLJA RAZVOJA HISTORIJSKE GEOGRAFIJE

Razvoju historijske geografije tijekom antike najvie su pridonijeli Herodot i Strabon.

o Herodot (485-425 g. pr.n.e.) smatra se ocem geografije i povijesti te kod njega

pronalazimo primarne elemente historijsko geografskog pristupa. Njegov

primarni cilj bio je skupiti i interpretirati sva postojea znanja o prostoru.

o Strabon (63-26 g.pr.n.e.) sabrao je sva dotadanja znanja i spoznaje te izdao djelo

Geographicau 17 tomova te ona predstavlja svojevrsnu enciklopediju geografskih

znanja toga vremena. Strabon u knjizi opisuje Iberiju, Galiju, Peloponez, Malu

Aziju, Italiju, Kavkaz i Afriku. U djelu je sadrana i karta Europe i perspektive

znanstvenika toga vremena. Djelo je sauvano u cijelosti uz manja oteenja.

Analitiari mu zamjeraju pretjerano koritenje Homera kao izvora te

zanemarivanje autora toga vremena. Usprkos brojnim mana djelo moe posluitikao izvor podataka.

Tijekom srednjeg vijeka historijskom geografijom bave se prvenstveno islamski pisci

o Al Biruni (973. 1048) prvi islamski znanstvenik koji se bavio prouavanjem

Indije te se smatra zaetnikom indologije. Takoer smatra se prvim antropologom

te jednim od zaetnika geodezije. Od ukupno objavljenih 146 djela, 9 ih je

tematski povezano s geografijom, te jo 35 o astronomiji, 10 o geodeziji i

kartografiji, 1 o meteorologiji te 2 o mineralogiji i dragom kamenju.


4/86

4

o Ibin Khaldum (1332-1406.) roen na prostoru dananjeg Tunisa, smatra se

pionirom ekonomije, demografije, sociologije, kulturne povijesti i filozofije

povijesti. Najznaajnije djelo Muqaddimah ili Prolegomenon pregled do tada

poznate svjetske povijesti. Opisuje odnose ovjeka i zemlje, razvoj populacije,

civilizacije i regija.

Tijekom ranog novog vijeka teite znanstvenog rada seli se u Europu.

o William Camden (1551-1623.) - 1586. godine na poticaj Abrahama Orteliusa pie

djelo Britannia u kojem identificira i kartira toponime iz povijesnih izvora.

o Philipp Clver ili latinski Cluverius (1580-1622) njemaki geograf i povjesniar.

Radi je kao knjiniar u sveuilinoj knjinici u Leidenu. Njegovo prvo djelo bavi

se naseljenou donjeg toka Rajne. Djelo Sicilia Antiqua cum minoribus insulis ei

adjacentibus item Sardinia et Corsica bavi se opisom Sicilije, Sardinije i Korzike s

detaljnim kartama. Drugo znaajno geografsko djelo je Introductio in universam

geographiamkoje se smatra jednim od prvih udbenika geografije. Takoer bavio

se izradom atlasa.

o Bernanrd Varenius (1622-1650) pie Geographiu generalis ili opu geografiju u

kojoj opisuje pojedine drave. Smatra da je potreban razliit pristup u prouavanju

regija i opih pojava.

Tijekom 17 . i 18. stoljea dolazi do formiranja prvih historijsko geografskih kola.

Biblijska geografijarazvija se tijekom 17. i 18. stoljea te se bavi geografijom biblijskih

zemalja. Prouava podruja iz Biblije pri emu svoja istraivanja temelji na izvornim

tekstovima te izvjetajima putopisaca. Izrauju reprodukcije starih karata te prepisuju

zbirke tekstova. No biblijska geografija je znatno starija te svoje korijene vue iz 4

stoljea. Sva dijela biblijske geografije sadravaju karte s detaljnom toponimijom.

o Euzebije smatra se prvi biblijskim geografom. U dijelu Onomastikom bavi se

biblijskom toponimijom.

o U srednjovjekovnoj Europi vodeu ulogu ima Crkva. Pri tome se geografija

prvenstveno bavi izradom karata te religijskom biblijskom geografijom. Sve

crkvene karte tog vremena u sredite stavljaju Jeruzalem. U skladu s biblijskim

"Ovako govori Jahve Gospodin: Ovo je Jeruzalem! Postavih ga u sredite naroda,

okruih ga zemljama!" (Ez, 5, 5).

o Na portulanima iz 13., 14. i 15. st. na vjetruljama je redovito istok oznaavan

znakom kria - u smjeru Kristovog groba i Nebeskog Jeruzalema.


5/86

5

o Edward Wells (18st.) objavljujeHistorijsku geografiju Starog i Novog zavjetau 4

toma. 1 tom bavi se Novim zavjetom, a 2, 3, i 4 tom Starim zavjetom. Knjige su

tiskane u Londonu 1828. godine. Danas dostupna na internetu

o George Adam Smith 1894. godine izdaje Geografiju Svete Zemlje u kojom

objanjava toponimiju biblijskih zemalja. U suradnji s Johnom Bartholomiom

izrauje Atlas historijske geografije svetih zemalja. Jedno od prvih dijela pisano

suvremenom metodologijom uz koritenje arheolokih nalazita i arapskih izvora.

Takoer izdajeRjenik rimske i grke geografije.

Tijekom 18., 19. i poetkom 20. stoljea dolazi i do razvoja historijske geografije

klasinih civilizacija. Istrauju se teme iz Egipta, Gre, Rima. Prouavaju se ideali i

ideologija starih civilizacija.

o J.F.M. Partsch1910. godine izdaje knjigu Granice starog svijeta.

o A. Philipsonrekonstruira vegetacijske zone na Mediteranu i rezultate objavljuje

u djelu Studija o Mediteranu.

o H.F. Tozerprouava povijest geografije od Homera do Augusta te 1897. godine

objavljuje Povijest stare geografije. Prouava geografiju kao disciplinu te razvoj

geografske misli. Smatra da se geografija moe podijeliti na matematiku, fiziku,

politiku (deskriptivnu) i historijsku.

Tijekom 19. stoljea historijska geografija posebice vano mjesto zauzima u Francuskoj.

1821. godine u Parizu je uspostavljeno Geografsko drutvo u kojem se tiskaju stari

izvjetaji i putopisi, pretiskuju stare karte te geografski tekstovi.

Tijekom 19. stoljea uz historijsku geografiju javlja se i geografska povijest. Razlog toga

je pojava nacionalizma kada granice i pitanja teritorijalnog suvereniteta postaju izrazito

vana.

U historijskoj geografiji 19. stoljea takoer se obrauju pitanja granica, naseljavanja,

topografije i toponimije te povijesti geografskog miljenja.

o August Honore Lognon istrauje galsku toponimiju te smatra da bi se u

prouavanju historijske geografije trebalo polaziti od prouavanja geografskih

pojmova odreenog doba, opisa topografije i toponimije te elemenata politike

geografije

o Paul Vidal de la Blanchebavi se promjenama ruralnog pejzaa te promjenama u

odnosu ovjeka prema okolini. prouava na koji nain promjena ljudskih

aktivnosti dovodi do promjena u okoliu.


6/86

6

I dok se u Francuskoj naglasak stavlja na geografiju u Engleskoj je naglasak na povijesti i

geografija se doivljava samo kao geografska pozadina za odvijanje pojedinih dogaaja.

Poetkom suvremenog razdoblja razvoja historijske geografije smatra se osnivanje

geografske kole na Oxfordu te organizacija 1. zasjedanja Meunarodne Geografske unije

(IGU/IUG) 1920. godine na kojoj se izmeu ostalog raspravljalo i o ulozi historijske

geografije. Stav suvremenog razdoblja je da historijska geografija ima zadau pokazati na

koji nain se sadanji svijet reflektira iz prolih vremena i dogaaja te da je sadanjost

samo stadij kontinuiranog procesa.

o Haltford Mackinder (1861-1947) smatra se osnivaem geografske kole na

Oxfordu. Kao student povijesti i prirodnih znanosti shvatio je da su vrijeme,

ovjek i prirodna sredina povezani te inzistira na rekonstrukciji prolih geografija

tj. smatra da treba istraivati procese koji su doveli do dananjeg stanja.

o William Gordon East profesor na London School of Economics and Social

Sciences uvodi pojam geography behind history. Cilj historijske geografije je iz

postojeih podatak rekonstruirati sliku ljudske djelatnosti i prirodne sredine. 1935.

godine objavljuje djeloHistorijska geografija Europe. 1944. godine u Hrvatskoj je

objavljen prijevod s dodatkom o naim prostorima.

U njemakoj je razvoj historijske geografije u suvremenom razdoblju znatno sporiji te se

primat daje povijesti.

o Schltter bavi se geografijom naselja i naseljenosti srednje Europe. U djelu

Naselja i naseljavanje Srednje Europe u ranom srednjem vijeku prouava

promjene u pejzau tijekom vremena te utjecaj ovjeka na te promjene. Uvodi

pojmove urlandschaft (primarni pejza) i kulturlandschaft (kulturni pejza).

Tijekom 19. stoljea zapoinje razvoj historijske geografije i u SAD-u. Od 1841. godine

geografija se poinje predavati na Harwardu te se osnivaju odsjeci za geografiju. Za

razliku od Europe oslonac se ne trai u povijesti ve u geologiji. Promatra se odnos

ovjeka i okoline (ljudska ekologija).

o Ellen C. Semple pod utjecajem Nijemca Friedricha Ratzela objavljuje knjigu

Amerika povijest i njeni geografski uvjeti.

o Harlan Barrows promatra utjecaj geografije a posebice geologije na tijek

povijesti SAD-a te prouava ljudsku ekologiju.

o Ralf Brown kombinira pristup ljudske ekologije i regionalni pristup te 1943.

objavljuje djeloMirror for Americans, prvo suvremeno djelo amerike historijske


7/86

7

geografije. U djeluHistorijska geografija SAD-a daje svoje vienje periodizacije i

razvoja historijske geografije.

o Carl O. Sauer (1839-1975) podrijetlom Nijemac te je pod snanim utjecajem F.

Ratzela. Bavi se Amerikom u doba Indijanaca te teite stavlja na prouavanje

pejzaa. Smatra da ovjek i drutvo ostavljaju trag na pejzau. DjeloMorphology

oft he landscapeu kojem stavlja naglasak na genetikom pristupu razvoja pejzaa.

Tijekom kvantitativne revolucije u geografiji historijska geografija je pomaknuta na

margine geografije. No tijekom humanistike faze polako ponovno dobiva van iju ulogu.

Ponovno dolazi do njene snanije pozicije u sklopu drutvene i kulturne geografije. No

mijenja se odnos povijesti i geografije. Historijska geografija se sve vie povezuje sa

srodnim geografskim disciplinama poput kulturne geografije

Posljednjih nekoliko desetljea razvoju teorije historijske geografije najvie su pridonijeli

znanstvenici iz Velike Britanije, vedske, SAD-a i Kanade

No posebno se mora izdvojiti nizozemska historijskogeografska kola. Istrauju obalne

promjene tijekom povijesti te ih kombiniraju s historijsko geografskim izvorima.

Smatraju da su povijest i geografija meusobno povezane.


8/86

8

ODNOS HISTORIJSKE GEOGRAFIJE I POVIJESTI

Historijska geografija geografska povijest

Geografska povijest oznaava utjecaj geografskih struktura na tijek povijesnih dogaaja.

Geografska povijest je pristup koji se javlja u 19. te s prijelaza iz 19. u 20. stoljee. Inaica geografske povijesti je i geohistorija kojoj je naziv dao Fernand Braudel. Braudel

uvodi pojam dugog vremena (vremena civilizacija). Smatra da je bez geografskih znanja

nemogue shvatiti povijesna dogaanja.

Odnos geografije i povijest moe se pratiti tijekom itavog razvoja a posebice od 17.

stoljea. Pri tome se izdvajaju dvije osnovne grane:

o geografija je samo scena za historijska zbivanja

o promjene kroz povijest dovele su do stvaranja novih geografija

Geografska povijest se bavi temama kao to su historijska kartografija, administrativne,

srednjovjekovne i politike granice.

Geografska povijest ima temelje u povijesti dok se historijska geografija temelji na

spoznajama i metodologiji geografije


9/86

9

IZVORI, PODACI I METODOLOGIJA ISTRAIVANJA U HISTORIJSKOJ

GEOGRAFIJI

Historijska geografija stavlja naglasak na procese razvoja i promjene u prostoru tijekom

vremena.

Koji su to izvori iz kojih se crpe podaci za istraivanja?

Opseg potencijalnih izvora za historijsku geografiju je beskonaan

Karte razlikujem stare ili historijske karte i tematske karte. Njihova namjena je

omoguiti nam razumijevanje sadanjih iprolih pejzaa. Daju i uvid u tehniko

tehnoloke mogunosti premjera terena, otkrivaju percepciju prostora (jezik karte)

o Deifriranje ili dekodiranje karte vri se na dva naina:

Znanstveni ili znanstveno tehniki nain odreivanje naina tehnike

izrade i sadraja

Kulturoloki nain dekodiranje kulturnog konteksta nastanka karte i

percepcije prostora.

o U ranijim razdobljima karte su crtane na temelju predaje a ne na temelju terenskih

istraivanja.

o Prve karte potjeu iz starog Babilona

o U 14. stoljeuportulani,

o

u 16. stoljeu karte novootkrivenih zemalja

o Od 17. stoljea prvi katastri

o Prva premjeravanja u Hrvatskoj vre se prilikom odreivanja granica nakon

Karlovakog mira 1699. godine. Voditelj izmjera je bio kartograf Johann

Christoph Mueller, a hrvatski predstavnik bio je Pavao Ritter Vitezovi.

o Prva prava topografska izmjera je Jozefinska izmjera koja se radi 1783-4. u mjerilu

1:28 800 u vrijeme Josipa II.

o

Druga izmjer je franciskanski vojni premjer 1806-1869. u mejrilima 1: 14 000,

1:28800, 1:144000, 1:288000

o Trei premjer je francjozefinski premjer od 1869-1887. Gradovi su kartirani u

mjerilu 1:12500 a ostali prostori u mjerilu 1:125000

Katastar (catastrumpopis)pisani i kartografski popis izraen na temeljudokumenata

i terenskog istraivanjakoji daje podatke o rairenosti i kvalitativnim obiljejima nekog

prostora. Omoguava nam praenje promjena u prostoru tijekom vremena.


10/86

10

o Katastarska estica osnovna teritorijalna jedinica odreena poloajem, veliinom

i nainom koritenja zemljita.

o Osnovne komponente katastra su : katastarski plan i upisnik estica

o U upisniku estica sadrani su podaci o posjednicima, kulturama, bonitetu tla.

o Uz katastre vee se i gruntovnica koja pokazuje vlasnike odnose

o Najstariji katastra je Domesday book iz 1086. godine

o Najstariji katastar u Hrvatskoj je katastarski plan Malog Stona iz 1359. godine no

nije sauvan. Sauvan je katastarski plan za Stonski rat iz 1393.

o Jozefinski katastra nastao u 2/2 18. stoljea u okviru jozefinske izmjere

o Franciskanski katastar predstavlja prvu sustavnu izmjeru itave Hrvatske, a uz

reambulaciju podaci se koriste i danas (posebice u Istri).

o Reambulacija je postupak unoenja novih informacija i promjena

Analiza topografskih karata kroz razdoblja posebice kod ekohistorije pri emu su u

prvom planu istraivanja promjene u pejzau.

Zapisi upa i analiza crkvenih statistika knjige roenih i umrlih pokazuju broj

roenih i umrlih te slue kao rijetki izvori o broju stanovnika odreenih podruja u

razdoblju prije prvih slubenih popisa. Crkvena statistika omoguuje korelaciju s

ekonomskim prilikama.

o

1334. Godine Ivan Arhiakon Goriki vri popis upa. Popis je koriten u kasnijim

istraivanjima. Za 1 upu treba 10 sela.

Tekstualni izvoriobuhvaa nekoliko kategorija kao to su:

o Poveljeprimjerice kraljevske povelje kojima se daju povlastice npr. Zlatna bula

posredno ukazuju na razvijenost gospodarstva u odreenom prostoru

o Dnevnici primjerice zapisi o putovanjima s opisima pejzaa i stanovnika

posebice znaajni za kolonijalno razdoblje, ali isto tako i zapisi iz posjeta

hrvatskim zemljama, Svetoj zemlji itd.

o Novine i glasilaprikazuju razvoj gospodarstva kroz razdoblje

o Privatni zapisi (pisma)

o Literatura romani, putopisi npr. Emil Zola Kod enskog raja prikazuje

razvoj trgovine i trgovakih kua u Parizu u 19. Stoljeu te promjenu u trgovini u

gradovima

o Danas se podaci obrauju kompjutorski te je mogua usporedba i kartografsko

prikazivanje.


11/86

11

Aerosnimke, satelitske snimke iz nje se vidi nain koritenja zemljita, ostaci starog

rijenog reljefa, promjene pejzaa

Registri tvrtki i privatnih organizacija

Terensko istraivanje jo uvijek relativno slabo prisutno. Najee se koristi kodistraivanja reliktnih oblikapejzaa npr. Srednjovjekovnih gradova i gradina, ruralnih

pejzaa, ostataka terasa, sistema navodnjavanja.

Popisi stanovnitva

o u prethistorijskom razdoblju koriste se indirektni izvori podataka. Istrauje se

veliina kua, izraunava se prosjean broj kuanstava, prouavaju se ostaci te se

dobivaju podaci o dobnospolnoj strukturi (paleodemografija)

o razdoblje do I. popisa popise koji se izrauju namijenjeni su drugoj svrsi npr za

potrebe odreivanja popisa, vojaenja Nema jedinstvene metodologije te se

popisi stanovnika ne mogu usporeivati. Npr. U Hrvatskoj se vre popisi plemstva

i klera u svrhu odreivanja davanja, poreza i carina. Popisi su djelomino obraeni

i objavljeni u djelima Adamek: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od 15. Do 17.

Stoljea; Adamek, Kampu: Popisi obrauna i poreza u 15. I 16. Stoljeu. Podaci

o davanjima (daama) su relevantni jer posredno ukazuju na gospodarsku situaciju.

o

Prvi moderni popisi vreni su veinom krajem 18. I poetkom 19. Stoljea.

1703. Island; 1750. - Norveka, vedska, Finska; 1801. Engleska,

Francuska; 1851.Australija; 1861.Italija; 1871.Njemaka, Kanada

U Hrvatskoj prvi popis 1857. Godine no popis a je bilo i ranije npr.1712.

popis u Lici.

Vaan izvor suarhivi. Arhivi u Republici Hrvatskoj mogu biti privatni i dravni arhivi

Dravni arhivi u RH su:

o Dravni arhiv u Bjelovaru

o Dravni arhiv u Dubrovniku

o Dravni arhiv u Gospiu

o Dravni arhiv u Karlovcu

o Dravni arhiv u Osijeku

o Dravni arhiv u Pazinu

o

Dravni arhiv u Rijeci


12/86

12

o Dravni arhiv u Slavonskom Brodu

o Dravni arhiv u Sisku

o Dravni arhiv u Splitu

o Dravni arhiv u ibeniku

o Dravni arhiv u Varadinu

o Dravni arhiv u Vukovaru

o Dravni arhiv u Zadru7Dravni arhiv u Zagrebu

o Dravni arhiv za Meimurje

Hrvatski dravni arhivsadri:

o Kartografsku grau

o Planove i nacrte

o Fotografije

Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Arhivski fondovi i zbirke u knjinicama

Arhivski fondovi i zbirke u muzejimanpr. Fond fotografija Muzeja grada Zagreba

Arhivski fondovi i zbirke u vjerskim zajednicama

Arhivski fondovi u zavodima i institutima

Graa Nacionalne i sveuiline knjinice vrijedna zbirka karata

o Sadri zbirke karata i atlasa sadri pregledne karte, tematske karte, topografske

karte, stare geografske karte, rukopisne karte, astronomske karte, pomorske karte,

pomorske karte, planove, atlase. Sadri 3 000 listova karata, 50 zidnih karata, 127

starih atlasa

o Karte Hrvatske iz 16. stoljea prikazuju prostor Dalmacije, Slavonije i Hrvatske.

Karte Dalmacije izraene su u Veneciji. Karte Hrvatske i Slavonije izraene u

Austriji i Njemakoj. Znaajna broj karata nastao u Nizozemskoj.

Najznaajniji autori su: Pietro Coppo, Natal Bonifacij, Augustin Hirsvogel

i Abraham Ortelius.


13/86

13

Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae Bosniae finitimarumque regionum nova descriptioautor: Augustino Hirsvogelio

o Karte prostora Hrvatske iz 17. Stoljea raste proizvodnja karata te kvaliteta i

tonost prikaza. Najznaajniji predstavnici su G. K. Mercator, G. Cantelli, M.

Stier, Sanson dAbbey i Janssonius.

Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte / per Gerardum Mercatorem , 1627., bakrorez
http://www.raremaps.com/gallery/enlarge/9053http://www.raremaps.com/gallery/enlarge/9053


14/86

14

Parte della Schiavonia, overo Slavonia, aggiuntavi la Contea di Cillea e Windisch Mark

abitate da popoli Slavini a Slavi / descritta da Giacomo Cantelli da Vignola, 1690., bakrorez

o Karte prostora Hrvatske iz 18. Stoljea Najznaajnija i najbrojnija skupina

karata. Prevladavaju karte s prostora kontinentalne Hrvatske. Osim karata postoje i

planovi gradova i utvrda. Izrauju se tematske karte, katastarske karte, vojne i

tematske karte. karte se jo uvijek tiskaju u bakrotisku. Sve vie je ukrasa i

umjetnikih detalja. Najznaajniji autori su: J. C. Mller, J. Gadea, I. D.

Florijani i P. Santini.

Nouvelle carte de la partie occidentale de Dalmatie... / par P. Santini ; ches M. Remondini,

1780., bakrorez

o Zbirka atlasaukupno 127 atlasa. Neki izrazito vrijedniOrteliusov, Mercatorov,

pomorski atlas Jadrana C. F. Beautemps-Beauprea (1806),...


15/86

15

Temeljne komponente prostora koje istrauje historijska geografija su prostor i vrijeme.

Tijekom 20. Stoljea mijenja se shvaanje prostora, vremena i mjerila.

Prostor se vie ne gleda statiki kao pozornica ve dinamiki. Prostor je medij i konstantno se

mijenja. Prostor se vie ne gleda kao prostor areala distribucije neke pojave (znanstveno

objektivno) ve se gleda subjektivnokroz ljudske percepcije i mentalne karte.

o Mentalna karta konfiguracija i struktura prostora u mentalnim predodbama,

procjenom relativnih lokacija pojedinih mjesta, percepcijom putanja, udaljenosti i

pravaca tj.- psiholokim transformacijom informacije o meusobnim odnosima i

atributima fenomena u ovjekovom svakodnevnom prostornom okruenju. Prikaz

geografske sredine kako je mi doivljavamo. Podrazumijeva nae stavove,

preferencije, vrijednosti i vrednovanja pojedinaca i grupa. U psihologiji se

nazivaju i kognitivnim kartama.

Vrijemedruga vana komponenta. Izrauju se periodizacije odreenih promjena tijekom

vremena. Periodizacija je prosudba trajanja nekih isjeaka vremena koji su relevantni za

razvoj nekog prostora. Npr. Periodizacija Hrvatske:

o Antika (do V. stoljea

o Srednji vijekrani, razvijeni, kasni

o Osmansko razdoblje

o

Razdoblje podunavskosjevernojadranskog kombiniranog prometnog sustava

o eljezniko razdoblje

o Razdoblje stare Jugoslavije

o Razdoblje socijalistike Jugoslavije

o Razdoblje suvremene Hrvatske

Mogue je promatranje i prostornih difuzija promjena npr. Like, Dalmacije, Sredinje

Hrvatske. Prouavanje naina irenja difuzija.

Posljednja komponenta je mjerilo podrazumijeva prouavanje pojava u razliitim

mjerilima od globalnih preko kontinentalnih, regionalnih, lokalnih Svako od tih mjerila

zahtjeva odreenu razinu generalizacije.


16/86

16

POVIJESNA DEMOGRAFIJA

100. godine Rim je imao 450 000 stanovnika i bio je najmnogoljudniji grad na svijetu

1000. godine Cordoba je imala 450 000 stanovnika.

1500. godine Beijing 672 000 stanovnika

1800. godine Beijing ima 1 100 000 stanovnika

1900. godine London ima 6 480 000 stanovnika

1950. New York ima 12 453 000 stanovnika

2010. godine najvea aglomeracija je TokyoYokohama s 33 200 000 stanovnika

Povijesna demografija je kvantitativna studija koja prouava kretanje broja stanovnika i

njihovu strukturu te osnovne demografske pokazatelje.

U irem smislu obuhvaa ukupno kretanje broja stanovnika od pretpovijesti do danas.

Obuhvaa prouavanjetriju temeljnih komponenti: rodnost, smrtnost i migracija

Uz analizu temeljnih pokazatelja povijesna demografija bavi se i utjecajem faktora kao to

su brak, socioekonomska situacija i obitelj na kretanje broja stanovnika.

Temeljni izvor za prouavanje stanovnitva su popisi stanovnitva.

Povijest modernih/suvremenih popisa stanovnitva datira od popisa provedenog u

vedskoj 1749. godine.

No, s obzirom na niz njegovih karakteristika, ispravnije je raunati povijest suvremenih

popisa stanovnitva od popisa 1790. godine u SAD-u i popisa 1801. godine u Francuskoj i

Engleskoj.

tek prilikom popisa u Belgiji 1846. razraena su znanstvena naela i metodologija

modernih popisa. Taj se popis smatra prvim modernim europskim popisom.

U drugoj polovici 19. st. popisi su obuhvatili zemlje istone i june Europe i Rusiju (1897.

g.).

Od kraja 19. st. i poetka 20. st. brzo su se proirili na ostale dijelove svijeta.

Kretanje naseljenosti nije nam posve poznato. to se vie ide uprolost naa spoznajaje

ogranienija i temelji se na procjeni.

U razdoblju prije prvog popisa stanovnitva broj stanovnika bio je stvar procjene.

No na temelju fragmentiranih nalaza postoje procjene broja stanovnika.


17/86

17

U razdoblju prethistorije podaci su se posredno dobivali iz arheolokih nalazita

paleodemografija.

Paleodemografija podrazumijeva prouavanje ljudskih ostataka te na temelju toga

procjene broja stanovnika.

U srednjem vijeku temelj za odreivanje broja stanovnika predstavljaju crkven i zapisi o

krtenju i sahranama.

Kretanje broja stanovnika tijekom stoljea moe se naelno prikazati u sljedeim crtama:

o 1 milijun godina prije Krista na svijetuje ivjelo oko 25 000 homo erectusa na

stepskosavanskom podruju SI Afrike i JZ Azije. Uslijed tekih uvjeta ivota i

nedostatka hrane broj stanovnika je stagnirao.

o 20 000 godina pr.Kr. bilo je oko 1 milijuna stanovnika (procjene idu i do 10

milijuna)

o 8000. g. pr. Kr. dolazi do prvog osjetnijeg porasta broja stanovnika to je

posljedica prve neolitske poljodjelske revolucije kada se dogaa prijelaz s

nomadske na sedentarnu poljoprivredu. Broj stanovnika procjenjuje se na oko 5

milijuna. Naseljeni prostor sve se vie iri.

Dominira potamska naseljenost (gri potamos rijeka) naseljenost oko

velikih rijeka. Ivan tih krajeva naseljenost je rijetka

o 1 000 god. pr.Kr. broj stanovnika se procjenjuje na oko 50 milijuna

o 1. god. n.e. broj stanovnika iznosio je oko 285 milijuna no postoje autori koji

smatraju da je bilo 300 milijuna pa i 600 milijiuna.

o 500 god. 198 milijuna. Pad je posljedica ratova

o 1000 godine 500 milijuna stanovnika. Od 1000. do 1500. godine dolazi do

stagnacije broja stanovnika uslijed nedovoljne i nestalne opskrbe ivenim

namirnicama, gladi, bolesti, ratova, pomora itarica

o Tijekom 14. stoljea broj stanovnika opada zbog kuge, 1500 god. bilo je 482

milijuna stanovnika.

o od 15. do 18. stoljea slabi porast broja stanovnika

o U razdoblju 1650. do 1750. poinje razdoblje merkantilizma i poetaka

industrijske revolucije te sve veeg rastabroja stanovnika od 0,4% godinje.


18/86

18

o Bri porast broja stanovnika zapoinje s industrijskom revolucijom prvenstveno

zbog produljenjaprosjenog trajanja ivota te zbog smanjenja prosjene stope

smrtnosti dojenadi i djece do 5 godina starosti uslijed porasta kvalitete

medicinske njege. Npr 1730. stopa smrtnosti dojenadi iznosila je >70%, a 1830.

oko 30%.

o Nakon 1850. godine zapoinje znatniji porast broja stanovnika. U razdoblju od

1850. do 1900. broj stanovnika je godinje porastao za 7,8 milijuna ljudi.

o Nakon 1950. sve jai trend rasta broja stanovnika no posljednjih godina trend rasta

se smanjuje. Iako prosjeni godinji porast iznosi 1,3% to je na godinjoj osnovi

94,8 milijuna ljudi.

1804. godine broj stanovnika prvi puta dosee 1 milijardu.

1927. godine broj stanovnikapremauje 2 milijarde

1959. godine broj stanovnika iznosio je 3 milijarde

1974. godine broj stanovnika bio je 4 milijarde

1987. godine broj stanovnika iznosio je 5 milijardi

1999. godine broj stanovnika iznosio je 6 milijardi

24. listopada 2010. godine na svijetu je bilo 6,879,830,168 stanovnika

Trenutno porast broja stanovnika iznosi oko 1,51% godinje

Sl. Kretanje broja stanovnika na zemlji

Kretanje broja stanovnika ima oblik J krivulje

0

2000

4000

6000

8000

10000

Br.

stanov


19/86

19

Tab. Prosjena godinja stopa promjene i prosjena promjena broja stanovnika

RazdobljeProsjena god.

promjena (tis)Stopa (%)

10000 pr.Kr.

10000.-5000. pr.Kr. 1,4 0,016

5000.-1000. pr.Kr. 9,4 0,03

1000.pr.Kr.-1. 235 0,14

1.-500. -174 -0,072

500.-1000. 603 0,173

1000.-1500. -34 -0,007

1500.-1650. 167 0,034

1650.-1750. 2875 0,442

1750.-1850. 4700 0,456

1850.-1900. 7820 0,535

1900.-1930. 13800 0,741

1930.-1950. 20400 0,897

1950.-1960. 54200 1,972

1960.-1980. 71500 1,914

1980.-1990. 85000 1,748

1990.-2000. 86000 1,493

2000.-2025. 94800 1,3

Kretanje broja stanovnika danas karakteriziraju velike regionalne razlike. Poetkom 20.

stoljea najvei porast broja stanovnikabiljee Latinska Amerika, Australija i Oceanija.

U drugoj polovini 20. stoljea Europa i Angloamerika biljee smanjenje porasta. Najvei

porast biljei Afrika, pa Latinska Amerika i Azija.


20/86


21/86

21

Tab. Porast stanovnitva svijeta i pojedinih kontinenata od 1900-1950. i 1950-2000.

KontinentPromjena broja stanovnika (%)

1900.-1950. 1950.-2000.

Afrika 46,5 289,5

Angloamerika 104,9 76,5

Latinska Amerika 152,3 231,1

Azija 50,3 161,3

Europa 33,8 29,1

Australija i Oceanija 116,7 123,1

bivi SSSR 38,5 66,7

Svijet 53 144

Tab. Prosjene godinje stope (%) porasta broja stanovnika svijeta i kontinenata u razdoblju

1950-1980. 1980-1990 i 1990-2000. godine

Kontinent

Prosjena go. stopa (%)

Uvostruenje

(god)

1950.-

1980.

1980.-

1990.

1990.-

2000.

Afrika 2,42 3,11 2,85 24

Angloamerika 1,32 1 0,67 103

Latinska Amerika 2,53 2,13 1,85 38

Azija 2 1,57 1,57 44

Europa 0,77 0,16 0,06 1155

Australija i Oceanija 2,22 0,37 0,71 98

bivi SSSR 1,49 0,31 0,24 289

Svijet 1,85 1,7 1,51 46

Projekcije porasta broja stanovnika predviaju porast broja stanovnika u zemljama u

razvoju.

Porast broja stanovnika nedovoljno razvijenih zemaljaposljedica je poboljanih opih

drutveno gospodarskih uvjeta a posebice bolje zdravstvene preventive


22/86

22

Postoji li maksimalan broj ljudi koji moe ivjeti na zemlji. Ekolozi taj maksimalan broj

nazivaju K broj a predstavlja kapacitet nosivosti. Taj broj kree se izmeu 10 i 20

milijardi a ovisi o produktivnosti, uvjetima ivota i odnosu prema okoliu i drugim

stanovnicima.

Procjene kretanja broja stanovnika kreu se na temelju procjena stopa rodnosti te

razlikujemo scenarije s visokom,. srednjom i niskom stopom rodnosti.

Tab. Projekcije kretanja broja stanovnika ovisno o stopama rodnosti (u milijunima)

Stopa rodnosti

(varijanta)

Godina

2025. 2050. 2100. 2150.

visoka 9444 12506 19156 28025

srednja 8504 10019 11186 11543

niska 7591 7813 6009 4299


23/86

23

KRETANJE BROJA STANOVNIKA HRVATSKE

Jozefinski popis - Prvi popis stanovnitva na temelju kojeg je utvren broj stanovnika na

najveem podruju Hrvatske bio je izvren za vrijeme cara Josipa II., 1785. godine.

o

Cilj tog popisa bio je da se ustanovi stanovnitvo sposobno za vojsku.o Njime je obuhvaeno stanovnitvo u tadanjim granicama civilne Hrvatske i

Slavonije.

Idui popis proveden je 1805. godine u tadanjim granicama civilne Hrvatske i Slavonije,

no iz njega su bili izuzeti plemstvo, sveenstvo i vojska.

Idui popis zapoeoje u ljeto 1850., a zavrio u ljeto 1851. godine.

o Nije mu dakle, bio utvren kritini trenutak ve je registrirano stanje u momentu

dolaska popisivaa.o Rezultati nisu bili zadovoljavajui jer je dugo trajao.

o Svrha mu je bila da se doe do podloge za nadopunu vojske te do podataka za

potrebe opinske i unutarnje dravne uprave.

o Sve su to razlozi zbog kojih rezultati nikada nisu slubeno objavljeni.

o To je i posljednji popis s nizom manjkavosti.

Godine 1853. pri Ministarstvu unutarnjih poslova sastavljeno je povjerenstvo koje je

trebalo sastaviti detaljan plan za budui popis. carski patent (naredba) br. 67 donesen 23. oujka 1857. kojim je nareen popis za cijelu

Habsburku Monarhiju.


24/86

24

Sl. 1. Faksimil carske naredbe ukljuene u Reichs-Gesetz-Blatt kojom je ureen zakon o

izvrenju popisa

Taj se popis bitno razlikuje od popisa provedenih do tada u tri bitne karakteristike:

o Vezan je uz odreeni dan.

o Stanovnitvo se popisivalo prema stanju 31. listopada 1857.

o Tog dana trebalo je komisijama predati ispunjene obrasce, a kontrola i revizija

trajale su, po svemu sudei dva mjeseca.

o Kritian trenutak bila je pono 31. 10. 1857.

o Provoenje popisa na odreeni dan od iznimne je vanosti za tonost podataka.

o To je prvi popis na tlu Hrvatske za koji je odreen kritini trenutak.

o Po prvi puta popis nije imao neku specijalnu svrhu (vojnu, financijsku) to takoer

pridonosi veoj vjerodostojnosti podataka.

o Taj je popis bio opi, tj. njime je bilo obuhvaeno svo domae stanovnitvo-

prisutno i privremeno odsutno.

o Osim domaeg puanstva, popisivali su se i stranci koji su se u daljnjoj obradi

svrstavali u posebne tabele.

o Stranci su se popisivali na posebne liste odreene za njih.

o Popis se provodio na kolektivnom upitniku, popisnim listinama u koje su se

upisivali svi stanovnici jednog stana.

o U popisni list su se osim imena i prezimena upisivala i sljedea obiljeja:
http://www.geografija.hr/storage/geografija/upload/galerija/images/external/Faksimil-carske-naredbe.jpg


25/86

25

a) godina, mjesec i dan roenja za mukarce izmeu 14 i 20 godina, a za

druge samo godina

b) vjeroispovijest

c) zanimanje

d) brano stanje

e) mjesto pripadnosti

f) oznaka, da li je osoba prisutna ili odsutna

g) u opasku se biljeilo mjesto gdje se odsutna osoba nalazi

h) podaci o stoci (marvi)

o Narodnost se nije iskazivala, dok je 1851. bila predmet popisa. Smatralo se da su ti

podaci iz 1851. bili neupotrebljivi jer ispitanici nisu znali odgovor na to pitanje.

o Opi uvjeti za provoenje popisa bili su bolji nego 1851. jer su posao vodile

politike oblasti, kotarevi koji su obuhvaali manje podruje od bivih

podupanija.

o Ministarstvo unutarnjih poslova ak je 1858. zahtijevalo na temelju strunog

miljenja ureda administrativne statistike objanjenja za brojke koje se nisu inile

vjerojatnim i postupak protiv popisivaa pa i ponovni popis u tim mjestima.

o Nedostaci:

nepismeno stanovnitvo nije znalo popuniti obrasce

Zbrku i krive odgovore izazvale su i rubrike o zanimanju. Primjerice

kategorija zemljoposjednik jer su po obiajnom pravu svi lanovi

zadruga bili zemljoposjednici (imetak je zajedniki). Sezonski radnici na

imanjima, i stranci (oni koji nisu zaviajni u mjestu popisa) i domai

seljaci esto nisu bili popisani.

Tekoe je zadavala i kategorizacija prisutnog domaeg stanovnitva,

stranaca (od kojih su mnogi godinama boravili u odreenommjestu, ali

nisu bili zaviajni) te odsutnih domaih stanovnika za koje se nije moglo

utvrditi gdje se nalaze.

Nakon 1857. godine zapoinje redovito provoenje popisa stanovnitva.

Popisi su provedeni 1869., 1880, 1890., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971.,

1981., 1991., 2001. idui popis 2011.

Broj stanovnika Hrvatske udvostruio se u razdoblju 1857. do 2001. godine

o

Godinja stopa promjene bila je 0,473%


26/86

26

Na spori rast utjecali su brojni imbenici:

o drutveni

o vojni

o politiki

o gospodarski

U razdoblju 1910.-1921. broj stanovnika prvi puta biljei pad uslijed rata i panjolske

gripe

Rat 1990. uzrokovao je ljudske gubitke i iseljavanje i ubrzao nepovoljne demografske

procese.

Tab. Kretanje broja stanovnika RH od 1857. do 2001. godine

Godina popisa Br. stan.

Meupopisna promjena Indeks Goinjastopa

promjene

()ukupno

prosjenogoinje

Lanani 1857=100

1857. 2181499 100

1869. 2398292 216793 18066 109,9 109,9 7,89

1880. 2506228 107936 9812 104,5 114,9 4

1890. 2854558 348330 34833 113,9 130,9 13

1900. 3161456 306898 30690 110,8 144,9 10,2

1910. 3460584 299128 29913 109,5 158,6 9,06

1921. 3443375 -17209 -1564 99,5 157,8 -0,45

1931. 3785455 342080 34208 109,9 173,5 9,46

1948. 3779858 -5597 -329 99,9 173,3 -0,09

1953. 3936022 156164 31233 104,1 180,4 8,1

1961. 4159696 223674 27959 105,7 190,7 6,91

1971. 4426221 266525 26653 106,4 202,9 6,21

1981. 4601469 175248 17525 104,0 210,9 3,88

1991. 4784265 182796 18280 104,0 219,3 3,9

2001. 4437460 -346805 -34681 92,8 203,4 -7,52


27/86

27

Sl. Kretanje broja stanovnika RH

Tab. Kretanje broja stanovnika RH nakon 1948.

Godina popisa Br. stan.Indeks

Lanani 1948=100

1948. 3779858 100

1953. 3936022 104,1 104,1

1961. 4159696 105,7 110,0

1971. 4426221 106,4 117,1

1981. 4601469 104,0 121,7

1991. 4784265 104,0 126,6

2001. 4437460 92,8 117,4

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

6000000

185

7.

186

9.

188

0.

189

0.

190

0.

191

0.

192

1.

193

1.

194

8.

195

3.

196

1.

197

1.

198

1.

199

1.

200

1.

Br. stan.


28/86

28

ISKORITAVANJE IZVORA ENERGIJE KROZ POVIJEST

Energija je nezaobilazna za normalno odvijanje ivota.

S razvojem drutva(porastom broja stanovnika, urbanizacije, modernizacije) koliina

potroene i potrebne energije sve vie raste. Civilizacijski pomaci u velikoj su mjeri

postignuti pronalaskom efikasnijeg naina koritenja energije.

Laki i produktivniji rad vie dobara porast standarda porast stanovnitva (vei

broj + vea kupovna mo) porast potranje porast potronje energije

Slika. Korelacija koritenja energije i GDP-a

Pojam energija prvi puta je koristio Aristotel i pojam dolazi od grke rijei energiae, no u

suvremenom smislu koristi Thomas Young od 1807. godine.

Kada kaemo izvori tada mislimo na energetske izvore ili prirodne izvore no izvori mogu

biti i drutveni

Drutveni izvori su stanovnitvo, kapital.

Prirodne izvore dijelimo na:

o neobnovljive - konani, oni ije koritenje moe voditi iscrpljivanju zaliha; jednom

iskoriteni ne nadomjeuju se. Mogu biti:

reciklirajui (Fe ruda, uran)

nereciklirajui (fosilna goriva)

o obnovljives ljudskog stanovnitvasu beskonani


29/86

29

o uvjetno obnovljiveukoliko se s njima racionalno koristi tada se mogu ponovno

iskoristiti.

Rezerve -poznati izvori koji se smatraju iskoristivim pri trenutnim tehnolokim i

ekonomskim uvjetima

Primarni izvor gotovo sve energije na Zemlji je Sunce. Sekundarni izvor je Zemlja

(geotermalna energije)

Razlikujemo etiri oblika energije u svemiru: nuklearnu, kemijsku, termalnu i mehaniku

ili kinetiku.

Energiju sunca ljudi su koristili samo izravno za osvjetljavanje i grijanje, zalazom sunca

nestao bi i izvor energije. Vatra je prvi izvor energije koji ljudi proizvode sami. ovjek se

od ostalih bia poinje razlikovati u trenutku kada je doao do spoznaje kako je mogue

pohraniti i koristiti sunevu energiju.

Prvi kontakt ovjeka s energijom bila je energija vatre. Johan Goudsblom smatra vatru

ishoditem civilizacije.

Razdoblja iskoritavanja energije najee se dijele na razdoblje prije i poslije industrijske

revolucije. Sve do 17. stoljea govorimo o marginalnom iskoritavanju energije.

Pojedini autori pak smatraju da se razdoblje iskoritavanja energije moe podijeliti na

razdoblje iskoritavanja energije sunca (10 000 g.pr.Kr. do 1800.) te na razdoblje fosilnih

goriva (od 1800. do danas.)

o Razdoblje fosilnih goriva obuhvaa razdoblje potronje ugljena, nafte i prirodnog

plina.

Takva podjela znatno je razliita od klasine podjele u kojoj razlikujemo:

o razdoblje marginalnog koritenja energije do 17. stoljea

poljoprivredna revolucija

antika Grka

renesansno razdoblje

o razdoblje industrijske revolucije

o moderno razdoblje


30/86

30

Tab. Energetski reimi tijekom povijesti razdoblja koritenja energije

Razdoblje solarne energije Do 1800. god.

Lovako sakupljako gospodarstvo;

ovladavanje naftom

2,5 mil10 000 god.pr.Kr.

Rana poljoprivreda 10 000 god.pr.Kr.5 000 g. pr.Kr.

Rano poljoprivredno razdoblje u vrijeme

regionalnih carstava i kraljevstva

5 000 g. pr.Kr.1400 g.

Kasno poljoprivredno razdoblje u razdoblju

otkria i rane globalizacije

1400.1800. god.

Doba fosilnih goriva 1800. god. - danas

Rana era fosilnih goriva; ugljen i para

Kasna era fosilnih goriva; nafta, prirodni plin

Osim te podjele mogua je i podjela na:

1. vodeno doba

2.

parno doba

3. elektrino doba

4. nuklearno doba

Kad se govori o iskoritavanju energije prvi kljuni moment je poljoprivredna revolucija

5000 g.pr.Kr. u kojoj dolazi do promjene odnosa ovjeka i okolia.

o I tad samo uvjetno govorimo o iskoritavanju energije sunca.

o Pojava prvih vodenica i mlinova predstavlja rani oblik iskoritavanje

hidroenergije.

o Iskoritavanje vatre za potrebe krenja umskih prostora radi uspostavljanja

poljoprivrednih podruja, te za izradu orua i oruja.

Tek od kasnog poljoprivrednog razdoblja moemo govoriti o poveanoj potronji energije.

Dolazi do naglog porasta broja stanovnika a time i do poveanja potrebe za energijom.

o Potranja za drvetom kako za energetske potrebe tako i za industriju,

brodogradnju vie nije mogla biti zadovoljena i javlja se potreba za drugim

izvorima energije

o Razvoj rudarstva i metalurgije dovode do prvih deforestacija

Dolazi do prelaska s biomasedrveta i tresetana fosilna goriva.


31/86

31

Doba fosilnih goriva traje od 1800. godine do danas.

o dijeli se na dva podrazdoblja: doba ugljena do 1914. i doba nafte i plina od 1800.

do danas.

Pojavom fosilnih goriva smanjuje se ovisnost o neobnovljivim izvorima energijebarem

se tako mislilo

Pojavom ugljena smanjila se potreba za drvetom ali je i poveana uinkovitost i

proizvodnost rada. Poveanjem proizvodnosti oslobaa se viak radne snage iz

poljoprivrede koji se pretae u sekundarni sektor

Pojava ugljena i njegov znaaj eksponencijalno rastu pojavom parnog stroja.

Pojava parnog stroja omoguila je industrijsku revoluciju te utjecala kako na industriju

tako i prometa. Pojava parne lokomotive uvjetovala je pojavuprvog znaajnijeg

pojeftinjenja prijevoza a time i omoguila prijevoz vee koliine ugljena.

Poseban problem predstavljala je voda u rudnicima 1698.: Thomas Savery - patentirao

pumpu za ispumpavanje vode iz kopova - pogonjena prvim upotrebljivim parnim strojem

- ureaj za pretvaranje toplinske u mehaniku energiju.

Nakon poetnog koritenja u ugljenokopima parni strojevipoinju se nakon 1800. koristiti

i u tekstilnoj industriji. Najvea prednost bila je injenicada vie nije bila potrebna

tekuica za pokretanje predionice ili mlina.

Nakon prvotnog irenja po Europi, od prve polovine 19. stoljea parni stroj iri se i SAD-

om te se sve vie tehnoloki usavruje

Pojava jeftinijeg prijevoza dovela je do povezivanja veih gradova i industrijskih

podruja.

Dolazi do naglog rasta troenja energije po stanovniku.

19. stoljee- Stoljee otkrivanja novih izvora energije kao i naina njezine primjene:

otkriven nain pretvaranja mehanike energije u elektrinu energiju

elektrogenerator 1830-ih godina (Faradey, UK; Henry, SAD)

motor s unutranjim izgaranjem te omoguen razvoj prvih vozila 1860-ih (Lenoar,

F)

Sljedei korak u potronji energije bilo je otkrie elektrine energije.

o Jo tijekom 19. stoljea dolo se do vanih spoznaja vezanih uz elektrinu

energiju.

o Michael Faraday


32/86

32

o Thomas A. Edison1882. godine prvi puta proizvedena elektrina energija

o Nikola Tesla1887. godine otkrio izmjeninu struja koja je omoguila znatno iru

primjenu te prijenos na vee udaljenosti

o Od 1900. godine koriste se dinamoi i parne turbine za potrebe elektrifikacije

industrijskih poduzea u SAD-u.

20. stoljee - Od 1900. godine potronja energije udvostruuje se svakih 20 godina.

Razlozi takvog rasta su:

o porast stanovnitva

o porast standarda

o izum novih troila energije

o proizvodnja proizvoda iji nastanak troi puno energije

o neenergetska potronja fosilnih goriva

Znaenje ugljena polako poinje opadati tijekom 20. stoljea a naglasak sve vie prelazi

na naftu.

2004. godine Francuska je zatvorila posljednji ugljenokop.

Od 1980. do 2006. godinji porast potronje fosilnih goriva iznosio je 2%

Prema podacima iz 2009. godine ugljena ima za proizvodnju 19,8 ZJ struje, nafte za 8,1

ZJ i plina za 8,1 ZJ.

2008. godine ukupna potronja energije iznosila je 474x1018jula ili 15 terawata

Uslijed gospodarske krize 2009. godine zabiljeenje pad upotronienergije o -1,1%. No

pojedini dijelovi svijeta i dalje biljee porast potronje npr. Azija biljei porast od 4%.

Najvei potroa energije u svijetu je Kina koja ini oko 18% svjetske potronje.


33/86

33

Sl. Potronja primarne energije u svijetu

Danas fosilna goriva jo uvijek prestavljaju glavni izvor energije.

Od 1980. do 2006. godinji porast potronje fosilnih goriva iznosio je 2%. od 1950.

godine potronja fosilnih goriva se udvostruila.

Ope kretanje u poetku najslinije kretanju nafte, zatim plina. Posljednjih godina

ponovno raste udio ugljena zbog velike proizvodnje u Kini.

Struktura potronje energije 2003.

godine

33,4

28,6

27,3

7,5 3,2

Nafta

Ugljen

Plin

Nuklearna energija

HE i dr.


34/86

34

Dananje statistike daju razliite procjene budue potronje no sve se slau da e udio

nafte stagnirati dok se oekuje daljnji rast udjela plina i obnovljivih izvora energije. To je

povezano i s procjenama postojeih rezervi fosilnih goriva. Procjene postojeih rezervi:

ugljen: 200 g. (kameni) 230 g. (smei) 400 g. (lignit)

nafta: 45-50 g.

plin: 120 g.

Svijet danas karakterizira nejednaka potronja:o preko polovice energije potroi se u samo 5 zemalja (SAD, Kina, Rusija, Japan,

Indija), a u 10 gotovo 2/3

o ak 6 zemalja (5 + Njemaka) troe vie energije nego cijela Afrika (SAD 7,5

puta!)

o SAD imaju oko 4,6 % svj. stanovnitva, a troe vie od 23 % svj. potronje

energije!

o

zemlje G7 imaju 11 % svj. stanovnitva, a troe > 40 % energije (G8: 14% : 48%)o 3/4 stanovnitva nerazvijenih zemalja troi manje od 30 % energije

-Posljedica takve nejednake potronje su veliko poveanje oneienja (2004. godine

proizvedeno je 24,5 mlrd. t. CO2 ili 3,3 t/stanovnik) te bitno smanjenje zaliha. I slabije

razvijene zemlje troe sve vie energije te iako potronja u razvijenim zemljama stagnira

troi se sve vie energije.

Najvei porast potronje biljee tzv. nove drave u koje ubrajamo nekadanju skupinu

Promjena strukture potronje energije 1965.2004.

Izvor: BP - statistical review * samo prirodni plin, bez gradskog

0

2000

4000

6000

8000

10000

1965

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

mil. t n.e.

nafta ugljen plin*

HE NE


35/86

35

nerazvijenih zemalja te Kinu i Indiju.

Nejednaki raspored energetskih izvora u svijetu dovode do razvoja trgovine te je nafta

usprkos laganoj stagnaciji jo uvijek najzastupljenija pojedinana roba u svj. trgovini.

Pojedine slabije razvijene zemlje (Indija, Pakistan, Niger...) bile su prisiljene davati i

izmeu 1/4 i 1/3 vrijednosti izvezene robe za uvoz nafte, a nakon porasta cijena nafte tajudio je jo vie porastao.

UGLJEN

Bio je osnova za industrijsku revoluciju u Velikoj Britaniji, zap. Europi i SAD-u. Usprkos

najduljoj eksploataciji (> 200 g.), ima najdugotrajnije rezerve meu fosilnim gorivima

(200-400 g.)

Prema starosti, kalorinoj vrijednosti i primjenjivosti izdvajamo tri skupine ugljena:

o kameni ugljen - 7-9 tis. kalorija - koristi se kemijskoj ind. i metalurgiji (koks),

gorivo u TE, rezerve se procjenjuju na 200 godina

o smei ugljen i lignit - 3-6 tis. kalorijakoristi se kao gorivo. Rezerve smeeg

ugljena se procjenjuju na oko 230 godina, a lignita na oko 400 godina

Iako je ugljen bio poznat i prije 1800. nije se koristio kao izvor energije.

Smatralo se da ugljen smrdi, da stvara tamne oblake te da ima negativne posljedice za

zdravlje te je postojao veliki otpor prema njegovoj primjeni.

Potronja energije u svjetskim gospodarstvima 1970-2002.,

.......(prognoza do 2025.); Izv: Energy Administration Information

0

50

100

150

200

250

300

1970 1980 1990 2000 2010 2020 g.

Q Btu

RazvijenaTranzicijska

Nova


36/86

36

S koritenjem se zapoinje u Velikoj Britaniji koja je bila najjae pogoena nedostatkom

drveta kao izvora energije. Takoer Velika Britanija je bila bogata ugljenom a rudnicisu

bili smjeteni uz najznaajnije plovne puteve kako bi se omoguio prijevoz.

Prijelaz s drveta na ugljen esto se usporeuje s prijelaz iz sakupljako lovake na

sedentarnu poljoprivredu.

Tab. Proizvodnja ugljena u svijetu 1993. i 2003. g. (mil. t)

zemlja 1993. 2003. % svj. k.n.

Kina 1182,54 1483,22 30,2 30,2

SAD 857,67 970,23 19,8 50,0

Indija 261,35 365,70 7,5 57,5Australija 224,60 338,71 6,9 64,4

Rusija 286,33 266,74 5,4 69,8

JAR 184,19 239,30 4,9 74,7

Njemaka 285,97 207,84 4,2 78,9Poljska 198,16 161,30 3,3 82,2

Indonezija 29,33 120,10 2,4 84,7

Kazakhstan 111,87 78,43 1,6 86,3

Svijet 4398,92 4904,48 Izvor: Energy Information Administration

- polovica svj. proizvodnje u

samo dvije zemlje

- 6 zemalja - 3/4 proizvodnje

- ukupna proizv. blizu 5 mlrd. t

- bez obzira na vanost nafte u

apsolutnom smislu koliina

proizvednog ugljena raste.


37/86

37

Tab. Proizvodnja ugljena 2009. godine

Drava Koliina (milijun tona)

Kina 2971

SAD 919

Indonezija 526

Australija 335

Indonezija 263

Juna Afrika 247

Rusija 229

Kazahstan 96

Poljska 78

Kolumbija 73

International energy agency, 2010.

2009. godine je na svijetu proizvedeno 5924 milijuna tona ugljena

- Od po. 1990-ih ukupna svj. proizvodnja uvelike se podudara s Kinom koja biljei vrlobrz rast:

- Ukupne rezerve ugljena se procjenjuju na >1000 mlrd. t no nejednak raspored u svijetu:oko 57 %svj. rezervi nalaze se u SAD-u (27%), Rusiji (17 %) i Kini (13 %)

Proizvodnja ugljena u svijetu 1980-2003. (mil. t)

Izvor: Energy Information Administration

3500

4000

4500

5000

1980 1985 1990 1995 2000 2005 g.

mil.t

500

750

1000

1250

1500mil. t

svijet

Kina


38/86

38

Smanjenje vanosti ugljena od sredine 20. stoljea zbog:o nafte - jeftina i primjenjiva pad cijena ugljena

o pritisak ekologa uvoenje plina kao istijeg

o politike odlukeusmjerenost na NE

o ostali razlozi stagnacija metalurgije

Smanjenje znaenja ugljena kao energenta dovodi do kriza tradicionalnih rudarskih

podruja (UK, Njemaka, Belgija), zatvaranje rudnika te brojnih socijalnih i

ekonomskih posljedica, posebice u jae usmjerenim podrujima. Javlja se potreba za

otvaranjem novih radnih mjesta no problem je niskokvalificirane radne snagepotreba za

dokolovanjem nekadanjih rudara.

pr.: UK

ugljenokopa zaposlenih ugljenokopa zaposlenih

958 718400 19 10800

1947. 1994.

U prvoj fazi nekadanja rudarska podruja stagniraju i propadaju, no u novije vrijeme

dolazi do njihove revitalizacije te su u bazene smjeta novija, ista industrija.

Procjena svj. rezervi ugljena 2002. g.

Izvor: Energy Information Administration

Rusija

17%

Kina

13%

Indija

10%

Australija

9%

JAR

5%

ostalo

19%SAD

27%3/4 zaliha u samo 5 zemalja -

one su i najvedi proizvoai

- pojeinano prenjae SAD

- od sredine 18. st. do

danas - koliina CO2uatmosferi povedana 25

% Je li to jedini uzrok

zatopljenja?


39/86


40/86

40

1. naftni ok (1973.):

Uzrok: arapsko-izraelski rat (1967-73.)arapske zemlje smanjile ili prekinule isporuku nafte

SAD-u i njima bliskim (zapadnim) zemljama i Japanu

- OPEC - uetverostruio cijene - s < 3 $/barel 11 $/barel

- Posljedice: mnoge zemlje upuene na: tednju

racionalno i efikasno koritenje energije

prelazak na druge energente

- Istovremeno zapoinju jaaistraivanja u Sjevernom moru, na Aljasci i u Rusiji

2. naftni ok (1979.-80.):

Uzrok: zaotravanje na Bliskom istoku, Iranska revolucija i svrgavanje (proamerikog) aha

Reze

Pahlavija dovela je do prestanak isporuke SAD-u.

Istovremeno OPEC - udvostruio cijene (s 13-14 $ na gotovo 30 $), postupan rast se nastavio

ukupan rast 1973.-1981.: s 2,8 na >34 $ poveanje >12 puta!!!, 1980. godine

zabiljeena najvia cijena nafte ikada od 101$

- Posljedice: tednja no razliito u razliitim kategorijama zemalja

pr. Njemaka: - smanjila uvoz nafte, ali su se trokovi poveali 9 (1981. 75 mlrd.

DEM)

zemlje OECD-a - 1973.-85. -porast potronje energije 5 %, porast BNP-a 30 %

rezultat

efikasnijeg koritenja energije

siromane zemlje - najtee pogoene - nemaju "prostora" za tednju poetak

dizanja kredita i upadanja u dugove - danas jedan od najveih problema


41/86

41

nakon 1981. - cijena zbog rastue ponude postupno pada 1986.: 13 $ (povr. i nie)

ponovni porast potronje, rekord iz 1979. dosegnut tek sredinom 1990-ih

3. naftni ok (1990-1991.)

- Uzrokzaljevski rat.

-No zbog velikih zaliha i isporuke iz ostalih zemalja ok je umanjen te samo uvjetno

govorimo o naftnom oku

Cijena nafte na svj. tritu 1970-2004. ($/bbl)

Izvor: BP Statistical Review of World Energy, 2005

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 g.

$/bbl

Proizvodnja nafte u svijetu 1965-2004., mil. t


500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005g.

mil. t

0

10

20

30

40

50

60%

svijet OPEC % OPEC


42/86

42

Zbog ega cijena nafte oscilira posljednjih 30-ak godina?

proizvodnja i trgovina (time i cijene) pod oitim su utjecajem politikih i vojnih zbivanja.

To potvruju sva tri naftna oka. Politike nestabilnosti uzrokovale su rast cijena nafte.

proizvodnja i trgovina pod utjecajem su ekonomskih kretanja. Topotvrujepad potranje ,

a time i pad cijena uzrokovani azijskom ekonomskom krizom krajem 1990-ih godina.

Takoer poetkom 200. porast potranje koja uz ogranienu isporuku dovodi do porasta

cijena.

OPEC ranijeproizvodio vie nego to mogu prodati, probijanje kvota oscilacije cijena,

danas proizvode manje kako bi odrali visoke cijene

-Nafta danas, osim to je glavni energent je i glavni svjetski posao s velikim gospodarskim i

politikim posljedicama. Meuvodeim multinacionalnim kompanijama su i one iz

petrokemijske industrije: Exxon, BP, Royal Dutch, ENI

Zato raste cijena nafte nakon 2000. godine?

Pad vrijednosti $

Pad kamatnih stopa u SAD-uprelijevanje sredstava u financijski sektor

Rast potranjeu SAD. Kini i Indiji

o

SAD dnevno uveze 12,2 mil barela

o Kina dnevno potroi 7,27 mil barela (1980-h 1,7 mil barela)

o Indija dnevno potroi 2,5 mil barela

Smanjenje proizvodnje OPEC-a kako bi se odrale cijene

Politika nestabilnost


43/86

43

Tab. Glavni svj. proizvoai nafte 2004. g. (mil. t)

zemlja mil. t % svj. k.n. %

Saud. Arabija * 505,9 13,08 13,08

Rusija 458,7 11,86 24,94

SAD 329,8 8,53 33,46Iran * 202,6 5,24 38,70

Meksiko 190,7 4,93 43,63

Kina 174,5 4,51 48,14

Venezuela * 153,5 3,97 52,11

Norveka ** 149,9 3,87 55,99Kanada 147,6 3,82 59,80

UAE * 125,8 3,25 63,05

Nigerija * 122,2 3,16 66,21

Kuvajt * 119,8 3,10 69,31

Irak * 99,7 2,58 71,89UK ** 95,4 2,47 74,36

Alir * 83,0 2,15 76,50Svijet ** 3867,9

* zemlje OPEC-a

** vie od treine iz podmorja


-Nafta je danas najznaajnija roba u svjetskoj trgovini. To je posljedica neravnomjernograsporeda proizvodnje. Bliski Istok - oko 2/3 svj. zaliha (sa sjev. Afrikom >70%), samo 2%

stanovnitvamogunost izvoza. Istovremeno zemlje OPEC-a imaju 78 % zaliha (iako u

dananjoj proizvodnji sudjeluju s 40 %). Istovremeno veina najrazvijenijih zemalja (uz

izuzetak UK i Norveke) nemaju dovoljno nafte za svoje potrebe


44/86

44

NUKLEARNA ENERGIJA

Tijekom 19. stoljea fiziari su otkrili postojanje nuklearne radijacije. Posebno potrebno

spomenut Marie Curie koja se bavila zraenjem urana.

1930. godina talijanski fiziar Enrico Fermi otkriva mogunost proizvodnje radijacije

umjetnim putem bombardiranjem atoma urana neutronskim zraenjem za to je 1938.

godine nagraen Nobelovom nagradom. Daljnjim istraivanjem utvrdio je da prilikom

bombardiranja uranija neuronima dolazi do ponavljajue lanane reakcije cijepanja atoma

pri emuse oslobaa velika koliina energije proces nuklearne fizije.

Projekt je 1942. godine odobren za istraivanje pod naslovom Manhattan project te je

preseljen u Chicago.

Nakon II: svjetskog rata zapoinje mirnodopska primjena nuklearne energije

U svojim poecima iskoritavanja u civilne svrhe nuklearna energija je viena kao

odgovor na svjetske energetske potrebe. Nuklearna energija je ist, siguran, trajan i jeftin

izvor energije. Nakon II. svj. rata i tijekom utrke u naoruanju, javlja se tendencija

podravanja mirnodopske primjene nuklearne energije.

- 1954. prva amerika nuklearna podmornica Nautilus

- 1956. prva NE u Engleskoj (Calder Hall), 1957. prva nuklearna elektrana u SAD-u

- 1957. - osnovan Euratom- europska agencija za nuklearnu energiju

- 2005. g. u svijetu radio 441 reaktor u 31 zemlji davali 16 % proizv. el. energije

(odnosno oko >7% ukupne energije)

- U razvoju nuklearnih elektrana razlikujemo 3 generacije reaktora ovisno o pogonskom

gorivu i kemijskim procesima u tim elektranama.

Prva generacija reaktora

- isti procesi kao u prvim atomskim bombama: cijepanjem jezgara atoma tekih elemenata

dolazi do oslobaanje goleme energije.

- kao gorivo U235 (isto kao bomba na Hiroimu)

kontrolirana lanana reakcije proizvodnja topline koja se koristi za proizvodnju pare

pogon turbine generatora (kao i kod klasinih TE na ugljen, mazut, plin)

potreba obogaivanja -RECIKLAAtroi energiju, kao nusprodukt nastaje plutonij 239,

stroncij 90 i dr. radioaktivne izotope


45/86

45

druga generacija reaktora

- kao pogonsko gorivo koristi se plutonij daje vie energije

- proces fizije

trea generacija reaktora

- fuzija -( termonuklearna reakcija) jo u eksperimentalnoj fazi. Procesi kpji se odvijaju

prilikom fuzije jednaki su kao procesi na Suncu - spajanje atomskih jezgara (mogue ako se

atomi sudare jako velikom brzinom -da nadvladaju odbijanje pozitivnih naboja jezgara- to je

mogue pri visokim temperaturama (>50 mil C) i tlaku, ili se koriste akceleratori).

-proces fuzije mogu je samo u posebnom obliku tvariplazmi-plinovita mjeavina koja je

napravljena od slobodnih elektrona i neutrona

- kao gorivo koristi se mjeavina (plazma) deuterij-tricij (teki izotopi vodika)

-proces fuzije je sigurniji proces, manje radioaktivnog otpada, vie energije

1 kg D-T mjeavine 3 kg U235 20000 ugljena

- 1979. prva nesrea Otok Tri Milje, Harrisburg SAD

- 1986. ernobil, Ukrajina parna i kemijska eksplozija (H2 i CO)

- U apsolutnom broju prednjae SAD sa 104 reaktora.

-Najambiciozniji nuklearni program imala je Francuska. Veina smjetena na atlantskoj obali

i du rijeka Rhne, Loare, Garrone

Razlozi razvoja tako opsenog programa::

nedostatak fosilnih goriva

uvoz nafte iz nestabilnih podruja Sjev. Afrike i Bliskog Istoka

1980. 37 % el. energije iz NE. 1986. >50 reaktora >50% el. energije iz

NE

- Japan zbog nedostatak fosilnih goriva takoer ulae velika sredstva u razvoj nuklearne

energije iako je u povijesti osjetio sve njene negativne posljedice.

- Kina je relativno kasno zapoela s primjenom nuklearne energije. 1. reaktor puten u rad

1990. godine, danas ve ima 10 reaktora te velike planove, pogotovu u obalnom podruju

-Nekadanji SSSR ulagao velika sredstva u razvoj i primjenu nuklearne energije, prvenstveno

kako bi parirao SAD-u. Takav ekspanzivni razvoj rezultirao je niskim stupnjem sigurnosti.

Rezultat slabog odravanja bio je i ernobil 1986. (eksplozija rektora pri emu je u atmosferu


46/86

46

otilo 50 t radioaktivnih estica). Raspadom SSSR-a nove drave smanjuju ulaganja zbog

nedostatka sredstava, a velike probleme predstavlja i problem odravanja postojeih

nuklearnih elektrana.

-Njemaka je rano zapoela s razvojem nuklearne energije. Prva elektrana 1968, brz razvoj

novih. 1978. godine imala 8 NE, 1984. startale ak 4 nove. No posljednja nuklearna elektrana

otvorena 1989. Danas radi 17 reaktora, 19 ugaenih (u ex DDR-u ne radi ni jedan). Razlog

smanjenja broja elektrana je pritisak zelenih te prelazak na obnovljive izvore energije te

dotrajalost elektrana na podruju nekadanjeg DDR-a.

Kakva je budunost nuklearne energije?

- Budunost velikim dijelom ovisi o politikoj odluci (neke zemlje zakonom zabranjuju

gradnju - Austrija)

- Postoje dva osnovna scenarija koja su dijametralno suprotna:

a) restrikcije i uskraivanje poticaja

jo nije dostignuta sigurnost u proizvodnji, tj. potpuna kontrola procesa (brojne manje

nezgode)

opasnost od proizvodnje nuklearnog oruja (iako gorivo za NE ne moe posluiti za izradu

Proizvodnja el. struje u NE 1970-2004.

Izvor: International Atomic Energy Agency

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1965

1970

1975

1980

1985

1990

1995

2000

g.

TWhostali

vedska

UK

Ukrajina

Kanada

R. Koreja

Rusija

Njemaka

Japan

Francuska

SAD

- u apsolutnom smislu

prenjae SAD

30 %, prve tri 57 %

- nagli porast u prvoj

polovici 1980-ih

- u posljednjih 20 g.

proizveeno 5 x vie

struje nego u prvih

20 (isto posljednje

3 g.)

- o 1985 bivi SSSR


47/86

47

bombe)

strah od terorizma (dobre mete)

problem odlaganja otpada - radijacija

vrijeme poluraspada: - vrijeme potrebno da se jaina zraenja prepolovi

Jod 131: 8 dana za 50 dana nestane 90 % radijacije

Plutonij 239: 24000 god. za 50000 g. (10 ljudska civilizacija) nestane 3/4

radijacije, ali ostatak je jo smrtonosan

potrebno 100-200 tisua g. sigurnog odlaganja

visoka cijena nuklearnih elektrana - ukljuuje i cijenu razvoja, gradnje, zbrinjavanja otpada i

uklanjanja ostataka elektrane nakon 30-40 g. rada

termalno oneienje

ne moe zamijeniti fosilna goriva, pogotovo naftu (mali dio nafte se koristi za dobivanje

el.struje)

za sada se koristi samo za proizvodnju el. struje

b) poticanje izgradnje (odgovori)

niti pojedine industrije nisu sigurne: (zapravo nita nije sigurno)

Bhopal 1984. (kem. industrija) - iscurio otrovni plin - smrtno stradalo >2000 ljudi,

otrovano > 200000, ipak se nastavlja razvoj kemijske industrije

pucanje brane u Italiji 1963., >2000 poginulih

u prometu godinje gine viestruko vie ljudi nego u svim dosadanjim nuklearnim

nesreama zajedno

tko eli napraviti bombu, nai e nain nabaveplutonija, uglavnom iz vojnih izvora

militarizam - veina nuklearnih sila imalo je nukl. oruje prije primjene nukl. energije

veina otpada kojeg treba zbrinuti ne potjee iz nuklearnih elektrana nego iz vojnih izvora i

istraivanja

problem odlaganja tehnoloki rijeen: pretvaranje u krutinu (staklo) i pohranjivanje u

geoloki stabilno podruje

ljudi su vie izloeni radijaciji za vrijeme meukontinentalnog leta, gledanja TV ili ako ive

u zgradi od granita nego ako ive blizu NE

rizik od NE je manji od mnogih drugih rizika u ivotu

zalihe nafte su puno kratkotrajnije od zaliha nuklearnih goriva - zamijeniti gdje se moe

(ako se zamijeni 10 % potronje nafte, trajanje zaliha se toliko produava)


48/86

48

manje oneienje nego ugljen (kisele kie, efekt staklenika, smog)

manje optereuje okoli: 1 reaktor godinje potroi 30-50 t goriva, a termoelektrana 3000-

20000 t ugljena

HIDROENERGIJA

U poetku koristile su se iskljuivo tekuice koje su koritene za pokretanje mlinova,

pilana Tijekom srednjeg vijeka te ranog novog vijeka tehnologija postaje sve sloenija.

Broj vodenih mlinova je s vremenom sve vie rastao.

Daleko najznaajniji obnovljivi izvor energije znaenje svih ostalih je tako malo da se

nazivaju alternativnim(2001.: HE daje 98 % el. energije od svih obnovljivih izvora

energije, od preostala 2 % 1,5 % geotermalna)

- Na svjetskoj razini HE daje 20 % el. energije (u SAD-u oko 10 %), a to joj je i

osnovna namjena

- Hidroenergija je na prvi pogled vrlo prihvatljivi izvor energije: ist, jeftin te mogunost

trajnog dobivanja energije. Hidroenergiju karakterizira efikasnost u pretvorbi u el.

energiju: iskoristivost i > 90 % ( termoelektrane max. 50% iskoristivosti)

-No u stvarnoj primjeni postoje brojna ogranienja:

- primjena je u izravnoj ovisnosti o prirodnim uvjetima

- Danas se iskoritavanje hidroenergije vee uz umjetna jezera:

velika poetna ulaganja

esto veliki poremeaji u okoliu (biljke, ivotinje)

potapanje plodnih povrina ili kulturno-povijesnih spomenika (Asuan)

preseljavanje velikog broja ljudi

zatrpavanje jezera skraivanje vijeka + trokovi

opasnost od pucanja brane...

2005. godine iz kapacitet hidroelektrana iznosio je 816 GW. Najvei proizvoa

hidroenergije je Kina


49/86

49

ENERGIJA VJETRA

Ljudi su tijekom povijesti na razliite naine koristili energiju vjetra

o prije 3000 godina koritena je za navodnjavanje

o za plovidbunpr. egipatski jedrenjaci 3000 god. pr. Kr.

o za pogon mlinova u Perziji 500-900 godine.

o Od 13. stoljea sve ira upotreba u Europi. Prva iz 1270. s horizontalnom

osovinom i 4 lopatice

o Za isuivanja u Nizozemskoj tijekom 17. i 18. stoljea

o U 19. stoljeu za pumpanje vode u SAD-u.

1888. godine izraena je prva vjetroturbina koja je sluila za proizvodnju elektrine

energije. Proizvoa Charles Brush iz Ohia. No proizvodi istosmjernu struju.

1950. Juul prvi proizvodi turbinu koja proizvodi izmjeninu struju.

Nakon toga kriza zbog sve ireg koritenja fosilnih goriva.

Nakon 1970. godine ponovni boom zbog naftne krize. Moderni sustav vie ne pretvara

energiju vjetra u mehanikuenergiju ve izravno u elektrinu energiju.

- Mogunosti iskoritavanja su velike, ali na ogranienim podrujima. Potrebna su

podruja sa stalnim i jakim vjetrovima te povoljnim reljefnim karakteristikama (izloenost

vjetru)

- Pogodnosti iskoritavanja energije vjetra:

o jeftino u usporedbi s ostalim nainima dobivanja el. struje

o nema emisije tetnih tvari

-Najvei problemi:

o velika buka, nagren okoli (u netaknutom obliku esto privlaan okoli), wildlife

(ekoloke udruge)

o problemi "skladitenja" energije za razdoblja zatija

o

pogodno za podruja udaljena od naselja i drugih potroaa no problem trokova

prijenosa

- u apsolutnom smislu prednjae SAD (Kalifornija) ali zanemariv udio u potrebama ( Karolinska c. - 1726.-1728: Karlovac - Bakar - kroz Gorski Kotar

- Karlovac je spona (vorite) jer tu zavrava rijena plovidba (postojao ceh laara)

=> Jozefinskac.- Karlovac - Josipdol - Senj - 1770.-1779.

- modernija, razvoj potanskog prometa

=> Lujzijanska c.- 1803.-1809. - Karlovac-Rijeka preko Delnica i Gornjeg Jelenja

- na Lujzijani je posebice bio razvijen sustav prijevoza robe kolima tzv.

kirijaenje te dolazi do razvoja centara za odmor i noenje na pravilnim razmacima (veinom

udaljenosti jednog dana putovanja). kirijaenje - prijevoz robe na kolima razvoj pojedinih

centara (odmor, noenje...)

Faza razvoja eljeznikog prometa.U poetku prometni pravci su graeni u smjeru sjever-

jug iako je tadanjoj Hrvatskoj bila potrebnija veza istok-zapad. U kasnijoj fazi graena je

veza u smjeru istok-zapad ime je zanemareno povezivanje sa Dalmacijom. 1858. Drutvo

june eljeznice dobilo koncesiju gradnje u Hrvatskoj njihov je cilj gradnja prikljuaka na

austrijsku prugu. Istovremeno planiranja alfeldske eljeznice Nagy Varad Szeged

SuboticaOsijekRijeka.

1860. godine izgraena pruga Kotoriba- akovec - Pragersko koja se nalazila na trasi

prikljuka pruge za Budimpetu Junom eljeznicom tj. prugomBe-Trst. Ova pruga bila je


51/86

51

prva eljeznika pruga na prostoru dananje Hrvatske no to je bio prostor koji je u to vrijeme

bio u sklopu Ugarske.

1862. godine izgraena je pruga Zidani Most - Zagreb - Sisak koja je bila odvojak June

eljeznice ime je to bila prva eljeznica na prostoru tadanje Hrvatske.

1862. godine odrana je Banska konferencija za eljezniko pitanjeideje o gradnji pruga :

o dolinom Drave (veza na austrijsku mreu);

o dolinom Save,

o od Zemuna Ruma Vinkovci akovo Poega Zagreb Karlovac

Rijeka s prikljucima za Osijek, Slavonski Brod i Senj

o => odlueno je da e se graditi pruga Zemun Poega Pakrac Sisak

KarlovacOgulin s prikljucima za Rijeku i Senj te Osijek i Slavonski Brod

1865. otvorena pruga Zagreb - Karlovac

1867. plan o gradnji novih pruga Zakany ZagrebKarlovacRijeka; i OsijekSisak (tzv.

Podravska pruga)

1869. SuboticaEdutDalj i Osijek Villany

1870. otvorena pruga Zakany - Zagreb

23. 10.1873. otvorena je pruga Karlovac Rijeka. Iste godine Rijeka je spojena s prugom

Be-Trst

Veina eljeznikih pruga na podruju dananje Hrvatske izgraena je u razdoblju Austro

Ugarske. Nakon 1918. godine gradnja pruga prema Beogradu.

U fazi razvoja eljeznikog prometa dolazi i do razvoja potanskog i telegrafskog prometa

koji je neznatno kasnio za svjetskim razvojem. Razvoj potanskog prometa zapoinje od

1851. godine, a 1880. u Hrvatskoj je bilo 263 potanskih ureda. Prva telegrafska postaja

otvorena 1850.povezivala Zagreb s Beom

Faza razvoja cestovnog prometa. Cestovni promet u Hrvatskoj biljei neto zakanjelirazvoj budui je naglasak bio na eljeznikomprometu. Hrvatska je u prvoj fazi imala nizak

stupanj automobilizacije to je bila karakteristika svih socijalistikih zemalja.

Modernizacija cestovne mree zapoela je tek 1960-ih godina kada se grade tzv. magistralne

ceste. Prva autocesta tek 1972. (Zagreb - Karlovac)


52/86

52

Za hrvatski prometni sustav posebice je vaan kontinuitet (sukcesija) razvoja tj. injenica da u

tom razvoju nije bilo veih prekida. Od 18. stoljea do danas moemo izdvojiti tri

karakteristina razdoblja:

=> do polovice 19. st.- razdoblje kolskog (starog cestovnog) prometa, rijene i

jedrenjake plovidbe

=> 1850.-1960. - razdoblje eljeznikog prometa, parobroda i prvih telekomunikacija

(telegraf i telefon).

=> nakon 1960.-ih - novi prometni sustav: cestovni promet, zrani promet, moderne

telekomunikacije

STRUKTURA PROMETNOG SISTEMA

PUTNIKI PROMET

Pokazatelji razvoja putnikog prometa su broj prevezenih putnika i prijevozni uinak (pkm)

Prevezeni putnici 1975.-2002.

0

50

100

150

200

250

1975 1980 1985 1990 1995 2000 g.

mil.

eljeznikicestovni

pomorski

zraniukupno

Ostvareni putniki km 1975.-2002.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

1975 1980 1985 1990 1995 2000 g.

mil.

eljeznikicestovni

pomorskizraniukupno

osnovna obiljeja:- pad kopnenih oblika prometa- ukupan broj prevezenih putnika

PREPOLOVLJEN (250113 mil.)

- od 1985. pad konstantan utjecaj rata (od 1990.) takoer i raspad YU promjene promjene unutar pojed. grana

- dominantan cestovni promet-porast eljeznikog od 1993.zboginjenice da statistika ukljuujegradski promet- pomorski promet raste s 5,59mil.zbog turizam- zranipromet je povean 9 puta norazlog je niska vrijednost poetne

godine.= = = =

prijevozni uinak:- takoer ukupni pad: od 1985. vie

nego prepolovljen- u cestovnom smanjen javni, alipovean osobni prijevoz

- eljezniki - nema rasta kao kodbroja putnika - kratke relacije

- zrani: brz porast- pomorski - uinak raste bre odbr. putnikavee relacije


53/86

53

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003, DSZ

Prijevoz putnika po vrstama prijevoza 1985. i 2000. g.

1985. 2000. 1985. 2000.

eljezniki 49,39 34,94 4063 1189cestovni 178,39 66,56 8408 3331

pomorski 7,62 8,01 189 328

zrani 1,07 763ukupno 235,40 110,58 12660,00 5611,00

revezenih putnika (mil. pkm (mil.)vrsta

prometa

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003, DSZ

Sl. prijevoz putnika po vrstama prometa 2000. do 2005 godine

Sl. Prijevozni uinak u putnikom prometu od 2000. do 2005. godine

eljezniki: 1992:


54/86

54

Udio vrsta prometa u broju prevezenih

putnika i ostvarenim pkm 2002. g.

vrsta

prometa

% prev.

putnika % pkm

eljezniki 32,1 19,4

cestovni 58,1 57,7

pomorski 8,6 6,3

zrani 1,2 16,7

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003

2002. godine ukupno je: prevezeno 112,86 mil. putnika I ostvareno 6168 mil. pkm

Tab. Udio vrsta prometa u broju prevezenih putnika i ostvarenim pkm 2005. g.

vrsta prometa% br.

putnika% pkm

eljezniki 33,7 17,8

cestovni 54,9 48

pomorski 9,7 6,1

zrani 1,7 28,1

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2007.

2005. godine: ukupno je prevezeno 118,24 mil. putnika i ostvareno 7089 mil. pkm

TERETNI PROMET

Glavni statistiki pokazatelji razvoja teretnog prometa su koliina prevezene robe i prijevozni

uinak (tkm).

Osnovno obiljeje je pad ukupnog prijevoza. Uslijed rata veliki robni tokovi su nas zaobili, a

novi se jo nisu formirali.

I u teretnom prometu glavnu ulogu ima cestovni promet, slino i u ostalim tranzicijskim

zemljama (u razvijenim zemljama udio cestovnog neto je manji).

Ukupan prijevozni uinak 2005. god. 140316 mil tkm. Prijevozni uinak se ne promatra za

pomorski promet i za zrani promet. Pomorskipromet bi zauzeo >90% prometnog uinka, a

zrani < 0,002%.

2002. godine ukupno je:

prevezeno 112,86 mil. putnika

ostvareno 6168 mil. pkm


55/86

55

Izvor: Statistiki ljetopis RH 2003

Izvor: Statistiki ljetopis 2007.

Izvor: Statistiki ljetopis 2007.

Prevezena roba po vrstama prometa

2002.g.

zrani1,4%

eljezniki10,8%

pomorski

31,2%

unut. plov.

0,8%

cjevovodni

9,0%

cestovni

46,8%

Tonski kilometri po vrstama prometa

2002.g.

eljezniki19,6%

cjevovodni

13,8%

unut. plov.

0,8%

cestovni

65,8%

Prevezena roba po vrstama prijevoza 2005.

cestovni; 52,1

eljezniki; 12,7

cjevovodni; 8,3

pomorski; 25,6 u. plovidba ; 0,4

cestovni eljezniki cjevovodni pomorski u. plovidba

tkm po vrstama kopnenog prometa 2005.

65,5

19,9

12,4 2,2

cestovni eljezniki cjevovodni u. plovidba


56/86

56

Kljuni problemi prometa u Hrvatskoj:

I. Ojaati putnike i robne tokove

=> potreban je ravnomjerniji regionalni razvoj

=> potrebno je poticati pojedinim gospodarskim granama

=> podizanje ivotnog standarda

=> privui meunarodne tokove i to kroz:

razvoj turizma

jaanje robnog tranzita (prekomorske zemlje - europsko zalee)

posredovanje u europskim kretanjima (Z I Europe, SZJI Europe)

valorizacija jadranske obale (ne samo turizam, nego i trgovina,

kvalitetna industrija)

II. Uskladiti razvoj prometnog sistema

=> potrebno je uskladiti razvoj pojedinih prometnih grana - neke su u

ekspanziji, neke nazaduju.

U ekspanziji su cestovni promet i telekomunikacijski promet. U stagnaciji je eljezniki

pomet dok su pomorski promet (teretni) i rijeni promet u nazadovanju.

Cestovni promet

Duina i gustoa:

razmjerno razvijena mrea 2005. ukupno 28436 km cesta = 50,2 km / 100 km2

Kategorizacija:

do 1998. podjela prema funkciji:

magistralneregionalnelokalne

prema svojstvima kolnika:

asfaltnetucanike zemljane

1998.2005. podjela prema nadlenost:

dravne upanijske opinske (lokalne)

od 2005. :

autocestedravne upanijske lokalne


57/86

57

Tab. Duljina prometnica u RH 2006. godine

kategorija km %

autoceste 792 2,8dravne 6725 23,6

upanijske 10544 37,1

lokalne 10375 36,5

Izvor: DZS, 2007.

Hrvatsku karakterizira brzi razvoj automobilizacije.

Cestovna vozila 1975.-2001. (tis.)

1975. 1985. 1995. 2000. 2002. 2005. 2006.

os. auto 368,8 652,7 710,9 1124,8 1244,3 1384, 6

kamioni 30,5 38,4 67,3 113,1 129,0 152,7

Izvor: Transport i komunikacije u brojkama, DZS, Zagreb, 2002.

Statistiki ljetopis RH 2003

Broj osobnih automobila porastao je 3,7 puta, a kamiona ak 5 puta. Istovremeno brojautobusa poveao se za manje od 15% to ukazuje na slabu razvijenost javnog cestovnog

prometa.

Telekomunikacijski promet

Kod telekomunikacijskog prometa promatramo podatke o fiksnoj telefonskoj mrei, mobilnoj

mrei te raunalnoj mrei. Telekomunikacijski promet je vrsta prometa koji u Hrvatskoj

biljei najbri rast.

Od 1975. do 2005. godine broj telefonskih pretplatnika poveao se za >11 puta. Brzi porast

biljei mobilna telefonija gdje se u 6 godina broj pretplatnika poveao za 10 puta.

U Internet mrei broj korisnika povean je u 10 godina za 116 puta.

Tab. Broj telefonskih pretplatnika u tisuama

1975. 1985. 1995. 2002. 2005. 2006.

gl. tel. linije 155 432 1077 1433 1675

Izvor: Statistike informacije, DZS, razliita godita


58/86

58

Tab. Internet i GSM korisnici u Hrvatskoj od 1996 do 2006. godine u tisuama

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005

GSM 361 1112 1731 2340 2551 2842 3650Internet 7,5 19,4 39 75,1 148,2 238,8 370 479,4 806,3 874,7

eljezniki promet

2001: 2726 km 4,82 km/100 km2

2478 km jednokolosjenih (89,9%)

248 km dvokolosjenih (10,2%)

- elektrificirane pruge: 983 km (36,1%)

2005. godine bila je gotovo ista situacija to dovodi do zakljuka da je eljezniki promet u

Hrvatskoj u stagnaciji.

Sl. eljeznika mrea Republike Hrvatske


59/86

59

Razlozi stagnacije su brojni od kojih su najznaajniji:

=> mala putna brzina u prosjeku vlakovi u Hrvatskoj prometuju brzinom od 62-65

km/h te ne mogu konkurirati znatno brem cestovnom prometu

=> niska razina usluge

=> eljeznica je u Hrvatskoj jo uvijek u privatnom vlasnitvu te nema konkurencije

ve se subvencionira od strane drave

Sve to rezultira gubitkom putnika. Jedina vrsta eljeznikog prijevoza koja doivljava razvoj

je prigradski promet, najvie u Zagrebu. No taj promet ima mali prijevozni uinak.

Pomorski promet

Broj putnikih brodova (ukljuujui i trajekte) u blagom porastu. 1996. godine bilo je 84

trajekta, a 2005. godine 86.

No broj teretnih brodova u opadanju. 1993. godine 152 broda; 1996. godine 170 brodova;

2005. godine 69 brodova.

Broj putnika raste to je posljedica jaanja turizma. 1996. godine prevezeno 5 979 000

putnika; 2005. godine 11 440 000 putnika.

No znaajan pad biljei koliina prevezenog tereta. 1996. godine prevezeno je 38 644 000 t od

ega 36 905 000 t u meunarodnom prometu; 2005. godine prevezeno je 29 975 000 t od

ega 28 699 000 t u meunarodnom prometu. Iz ovoga vidimo da je 2005. godine ak 95,7%

tereta prevezeno u meunarodnom prometu to ukazuje na minorno znaenje pomorskog

teretnog prometa u unutranjem prometu koji zbog sporosti ne moe konkurirati cestovnom

prometu.

Najvea hrvatska luka je luka Rijeka.

Rijeka se kao luka prvi puta spominje u 13. st. no pravi razvoj luke zapoinje izgradnjom

umjetne luke u 19. stoljeu. Pred I. sv. rata meu 10. najveih europskih luka. Od 1951.

glavna jugoslavenska luka i tranzitna luka za komunistike zemlje. Kriza nakon 1990.

Danas je Rijeka feeder luka povezana s hub lukama Gioia Tauro i Damietta

Ranije su se u luci izdv

Documents

historijska geografija skripte