HOPBHronična opstruktivna plućna bolest

Brz i jednostavan vodič za pacijente o plućnoj bolesti HOPB

RESP-11-76 Mišljenja iznesena u ovoj brošuri stav su autora i ne odražavaju nužno stav kompa-nije. Brošura je napravljena u saradnji sa kompanijom Digital Context AB i ljekarima Evom Pilman iz Helsingborga i Bo-Anders Paradisom iz Kristianstada.

Boehringer Ingelheim AB Liljeholmsstranden 3 Box 47608 117 94 Stockholm Sverige 08-721 21 00

© Digital Context AB 2011 ISBN 978-91-979771-2-8 Design Digital Context AB Tryckt i Malmö Tryckfolket

3

HOPBUkratko

Bolujete od oboljenja poznatog kao hronična opstruktivna plućna bolest, ili HOPB, što znači da je funkcioniranje vaših pluća poremećeno. Najrašireniji uzrok HOPB-a je pušenje. Pluća se upale i disajni putevi se sužavaju, što otežava puno izdisanje zraka, često uz povećano stvaranje sluzi. Alveole u kojima se kisik apsorbira u krvotok također se oštećuju. Mnogi pušači boluju od nedijagnosticira-nog HOPB-a.

Oštećenja plućnog tkiva su nepoprav-ljiva, ali opsežne studije su pokazale da moderni lijekovi mogu imati pozitivnog efekta na plućnu funkciju, kvalitet života, egzacerbacije (ponovna aktiviranja) i smrtnost.

HOPB uopćeno nastaje nakon niza godi-na pušenja te se često susreće kod osoba starijih od 40 godina. HOPB i nastavljeno pušenje dovode do postepenog slabljen-ja plućne funkcije, izazivajući sve više izražen kratki dah i poremećen unos kisi-ka. Najviše izražen i rasprostranjen simp-tom koji se javlja je kratkoća daha nakon fizičkog napora. Drugi rani simptomi su kašljanje (sa ili bez sluzi), umor i ponov-ljene i produžene infekcije disajnih pute-va. “Pušački kašalj” također može biti rani znak HOPB-a. Većina pacijenata oboljelih od HOPB-a imaju blagi ili umjereni oblik te bolesti.

Važno je bolest otkriti na vrijeme i raz-likovati je od astme. Veliki broj osoba kod kojih je dijagnosticirana astma ustvari boluju od HOPB-a. Dijagnostici-ranje HOPB-a iziskuje testiranje plućne funkcije korištenjem spirometra, što se

može učiniti u većini domova zdravlja u Švedskoj.

Glavni tretman za HOPB je prestanak pušenja. Od ključnog je značaja da pre-stanete pušiti! Osjećat ćete se bolje, a prognoza će vam se poboljšati. Nikada nije kasno prestati pušiti, bez obzira na težinu oboljenja! Ako osoba boluje od blažeg oblika bolesti i prestane pušiti, vodi fizički aktivan život i uzima prepi-sane lijekove, može očekivati još mnogo godina ugodnog života. Dvije su glavne vrste medikamenata za poboljšavanje plućne funkcije u slučaju HOPB-a: bronhodilatori i protuupalni li-jekovi. Prema državnim smjernicama u Švedskoj, prvi tretman u slučaju simp-tomatskog HOPB-a su antikolinergici dugoročnog djelovanja. Ti medikamenti se uopćeno uzimaju putem inhalatora. Lijek pomaže širenje disajnih puteva, čime se olakšava disanje i smanjuje broj egzacerbacija. Ima i kombiniranih proiz-voda koji sadrže neki bronhodilator i protuupalni lijek.

Drugi važan korak je vakcinacija protiv gripe i upale pluća. Redovno vježbanje i visokoenergetska hrana također jako bla-gotvorno djeluju. Pogledajte savjete za vježbanje pri kraju brošure.

Zdrava bronhija

Oboljela bronhija

Zdrave alveole Oboljele alveole

4

Šta je HOPB?Šta se dešava s plućima?

HOPB izaziva poremećaj plućne funkcije. Disajni putevi se sužavaju i upale. Bolest ima dvije glavne komponente: hronični bronhitis/bronhiolitis i emfizem. Hronični bronhiolitis je dugotrajna upala bronhija, sitnih disajnih puteva u plućima, što dov-odi do kašljanja i stvaranja sluzi. Emfizem znači da je plućno tkivo oštećeno i da su alveole uništene, što dovodi do manje učinkovite apsorpcije kisika iz pluća u krvotok.

U slučaju HOPB-a, upala disajnih puteva je stalna i pluća nikad ne funkcioniraju nor-malno. To je drugačije od astme, obolje-nja kod kojeg ima perioda bez simptoma u kojim je plućna funkcija često normalna i više je raznolika. Važno je razlikovati ast-mu i HOPB jer se liječenje i prognoza za ta oboljenja razlikuju.

Dušnik

Bronhija

Bronhijalno stablo

Alveole

Bronhiole

5

Šta je HOPB?Struktura pluća

Pluća se sastoje od plućnog tkiva, disajnih puteva (bronhija) i zračnih prostora (al-veole). Unutarnji zidovi bronhija obloženi su mukoznom membranom koja sadrži sićušne dlačice (cilije) koje zadržavaju i uklanjanju čestice nečistoća.

Dušnik (trahea) se dijeli u dvije glavne bronhije, koje vode u oba plućna krila. Bronhije se zatim granaju u sve manje i manje disajne puteve – bronhijalno stablo.

Najmanji disajni putevi nazivaju se bron-hiolama. Listovi bronhijalnog stabla su alveole, u kojima se vrši razmjena kisika i ugljičnog dioksida.

U slučaju HOPB-a, disajni putevi su upal-jeni, što dovodi do povećanog stvaranja mukusa/sluzi i sužavanja disajnih puteva.

U slučaju emfizema, alveole se raspadaju i nastaju velike šupljine. To ometa razm-jenu plinova i dovodi do kratkog daha nakon fizičkog napora. Elasticitet pluća i strukturâ podrške također slabi, što opet otežava disanje.

6

Kako se otkriva HOPB?Prema simptomima bolesti

HOPB nastaje sporo i moguće je da se simptomi bolesti godinama ne javljaju. Bolest se dijeli u četiri faze: I, II, III i IV.

Kratkoća daha Najviše prisutan početni simptom je kratkoća daha. To stanje nastaje sporo i uopćeno se prvi puta primjećuje nakon velikog fizičkog napora. Vremenom, ta kratkoća daha javlja se i nakon umjere-nog napora. Pacijenti često prilagođavaju svoju fizičku aktivnost toj situaciji te može proteći neko vrijeme prije nego postanu svjesni simptomâ. Sve to otežava otkri-vanje bolesti u ranoj fazi.

KašaljKašljanje je drugi uobičajeni simptom. Često je najviše izražen ujutro i može se

stvarati mnogo sluzi. Sluz je obično bi-jela ili siva; njena zelena ili smeđa boja može biti znak upale. Pacijenti oboljeli od HOPB-a često imaju produžena i ponov-ljena aktiviranja bolesti ili egzacerbacije. Ona dovode do izraženije kratkoće daha, kašljanja i stvaranja sluzi. Egzacerbacije su znak manje povoljne prognoze. Umor i hripanje su drugi česti simptomi HOPB-a.

7

Kako se otkriva HOPB?Korištenjem spirometrije

Da bi se dijagnosticirala HOPB, potrebno je izvršiti testiranje plućne funkcije. Testi-ranju se možete podvrgnuti u vašem domu zdravlja korištenjem spirometra. Testiranje je potrebno ne samo da bi se dijagnosticirala HOPB već i da bi se vidje-lo koliko teško su pluća pogođena obol-jenjem.

Testiranje uopćeno obavlja posebno obučena medicinska sestra i ono traje oko 20 minuta. Potrebno je da više puta pušete u cijev pričvršćenu za uređaj koji vam mjeri volumen pluća. Vaš ljekar za-tim može procijeniti rezultate i vidjeti u kojoj je bolest fazi (I, II, III ili IV).

FEV1 > 80% – Normalna plućna funkcija

FEV1 60–79% – Blaga HOPB

FEV1 40–59% – Umjerena HOPB

FEV1 < 40% – Teška HOPB

Volumen (l)

Protok (l/s)

8

Kako se otkriva HOPB?Rezultati spirometrije

FEV1 je parametar koji pokazuje koliko teško vam je pogođena plućna funkcija. Njime se mjeri koliko litara zraka možete izdahnuti u jednoj sekundi kada jako dišete. Napravljene su tabele za normal-ne vrijednosti ovisno o spolu, starosti, vi-sini i etničkom porijeklu. Vaš FEV1 se iska-zuje kao procenat predviđene normalne vrijednosti.

Pulsna oksimetrija koristi se za mjerenje zasićenja krvi kisikom, što je važno pratiti u slučaju HOPB-a. Što je oboljenje teže, veći je rizik od niskog nivoa kisika u krvi, posebno u slučaju infekcije ili egzacer-bacije. Pacijent koji boluje od HOPB-a u stabilnoj fazi trebao bi u krvi imati više od 92% kisika.

Nepušač

Prestao pušiti sa 45

Pušač

Onesposobljenje

Smrt

Dob (godina)

Plućna funkcija (%)

9

TretmanPrestanak pušenja

Prestanak pušenja je najvažniji tretman u slučaju HOPB-a. Ako prestanete pušiti, osjećat ćete se bolje, a prognoza će vam se poboljšati.

• Akopatiteodpušačkogkašlja,plućaćevamsepročistiti!

• AkoimateHOPB,osjećatćeteseboljeistanjesenećepogoršavati!

• Uvijekseisplatiprestatipušiti!

10

TretmanPomagala za prestanak pušenja

Moguće je nabaviti proizvode, na recept i u slobodnoj prodaji, koji vam mogu pomoći da prestanete pušiti. Terapija nikotinskom zamjenom povećava vaše šanse da prestanete pušiti, a aktivna podrška od osoba kao što su medicinske sestre dok prestajete pušiti je jako važna i dodatno povećava šanse za uspjeh.

Neki domovi zdravlja i većina bolnica imaju klinike za odvikavanje od pušenja.

Terapije nikotinskim zamjenama kao što su žvake, flasteri i nazalni sprejevi mogu olakšati odvikavanje. Do 15% ljudi se ne vrati pušenju nakon 12 mjeseci od pre-stanka.

Mogu se nabaviti i lijekovi na recept koji koriste različite mehanizme u mozgu

kako bi vam se smanjila želja za nikoti-nom.

Pokazalo se i da savjetovanje i tehnike promjene ponašanja poboljšavaju rezul-tat medicinskih terapija. Polovina osoba koje prestanu pušiti vrate se cigaretama u roku od jedne godine. Ljudima su obično potrebna tri ili četiri ozbiljna pokušaja odvikavanja od pušenja prije nego uspi-ju. Što više puta pokušate prestati pušiti, veće su šanse da ćete uspjeti. Naposljet-ku, krajnji rezultat – prestanak pušenja – je ono što je najvažnije!

U nekim slučajevima od pomoći mogu biti i druge tehnike kao što su hipnoza i akupunktura.

11

Većina lijekova za HOPB je u obliku inha-latora. Svi se koriste za ublažavanje simp-toma, prvenstveno kratkoće daha.

Mogu se podijeliti u dvije grupe: bronho-dilatori i protuupalni lijekovi.

BronhodilatoriBronhodilatori predstavljaju najvažniji tretman za HOPB. Oni smanjuju kratkoću daha i mogu biti kratkoročnog i dugoročnog dejstva. Postoje dvije vr-ste bronhodilatora koji funkcioniraju na dva različita načina: beta-2 agonisti i antikolinergici. U preporukama švedska Agencije za medicinske proizvode stoji da su lijekovi kratkoročnog dejstva prik-ladni za korištenje po potrebi. Lijekovi dugoročnog dejstva su prikladni za stal-nu upotrebu, dok se za korištenje prvo preporučuju antikolinergici. Dodatni učinak može se ostvariti kombiniranjem antikolinergika dugoročnog dejstva sa

beta-2 agonistom dugoročnog dejstva.

Protuupalni lijekovi Protuupalni lijekovi koji se koriste su obično kortikosteroidi i pakuju se u inha-latoru. Inhalirani steroidi su jako učinkoviti protiv astme i mogu biti od koristi nekim pacijentima oboljelim od HOPB-a, po-sebno onima sa teškim slučajem HOPB-a (manje od 50% predviđene vrijednosti) i ponovljenim egzacerbacijama. Neke stu-dija djelovanja inhaliranih steroida poka-zale su povećani kvalitet života i sman-jeni broj egzacerbacija. Inhalirani steroidi također su uvršteni u kombinirane proiz-vode koji se mogu koristiti na istoj osnovi kao i inhalirani steroidi, odnosno mogu ih koristiti pacijenti sa teškim oblikom HOPB-a i pacijenti sa ponovljenim eg-zacerbacijama. Ti kombinirani proizvodi sadrže steroide i bronhodilatore.

TretmanLiječenje

12

TretmanDrugi tretmani

VakcinacijaPacijenti oboljeli od HOPB-a trebaju se vakcinisati protiv gripe svake godine i upale pluća svakih pet godina.

VježbanjeVježbanje pomaže pacijentima obolje-lim od HOPB-a da više rade i da imaju bolji kvalitet života. Fizioterapeuti mogu pomoći direktnim vježbama (pogledajte upute za vježbanje pri kraju ove brošure). Nordijsko hodanje je idealno!

Fizioterapeuti pacijentima mogu pomoći i da razviju dobru tehniku disanja.

Okupacijski terapeuti vam mogu pomoći da isprobate različita pomagala za rad-nje kao što je oblačenje čarapa. Oni vam mogu pomoći i da izvršite prilagođavanja u kući kako biste se kretali lakše i uz man-je napora – recimo postavljanjem ručki na kadu ili uklanjanjem pragova.

IshranaMnogi pacijenti teško oboljeli od HOPB-a budu pothranjeni. Dijetetičar nutricionis-ta vam može pomoći savjetima o ishrani i prepisati nutritivne napitke.

Kisik Terapija kisikom može biti prikladna za pacijente koji su teško oboljeli od HOPB-a i imaju nizak nivo kisika u krvi.

Operacija Operacija je mogući izbor za pacijente koji su teško oboljeli od HOPB-a i emfi-zema kako bi se uklonilo oštećeno tkivo.

13

TretmanSavjeti za vježbanje

“Disanje kroz stisnute usne” je dobra teh-nika za smirenije, dublje i učinkovitije disanje. Udišite polako kroz nos i izdišite kroz stisnute usne – kao da zviždite. Po-novite nekoliko udisaja dok ne osjetite da vam disanje postaje ravnomjerno. U idealnoj situaciji, tu tehniku biste trebali koristiti ne samo kad se odmarate već i kad ste aktivni.

“Kratko kašljanje” je jedan način za lakše čišćenje sluzi. Nakon udisanja, oštro iz-dahnite otvorenih usta, kao da hoćete očistiti naočale. Možete pokušati i brujati, čime dolazi do laganog vibriranja u disaj-nim putevima te je lakše iskašljati sluz.Dobar položaj tijela je važan za disanje. Is-pravite kičmu i držite ruke iza leđa. Dišite polako i opustite zategnute mišiće preko grudi. Moguće je da će vam biti lakše di-sati u tom položaju.

Vježbanje gornjeg dijela tijela može pomoći mišićima da se opuste te da pos-tanete više svjesni razlike između nape-tih i opuštenih mišića. Stanite s nogama čvrsto oslonjenim na pod i polako izvi-jajte gornji dio tijela sa jedne na drugu stranu. Trebali biste imati osjećaj kao da se omotavate oko cijevi. Pustite da vam ruke slobodno vise i prirodno se njišite dok se krećete.

Kada budete opušteni, disat ćete lakše i uz manje napora. Naslonite se rukama na neki oslonac, recimo na prozorsku dasku

ili ogradu. Pokušajte da se ne pogrbite u ramenima i držite ramena i ruke što je moguće opuštenijim. Koristite tehniku disanja kroz stisnute usne kako je već opisano.

Dodirnite ramena prstima i polako opisu-jte krugove laktovima dok dišete kroz stisnute usne.

Lezite na leđa sa savijenim koljenima i stopalima ravno na podu. Sada ispružite ruke prema koljenima, pritisnite donji dio leđa prema podu i držite bradu pre-ma prsima. Dišite kroz stisnute usne dok posežete prema naprijed i udišite ponovo dok se opušteni vraćate na pod.

Puno je drugih aktivnosti kojima možete poboljšati tjelesnu formu. Među njima su nordijsko hodanje, plivanje i vožnja bi-cikla. Šetanje će vam također poboljšati fizičku spremu.

14

Učinci tretmana

Važno je procijeniti učinke tretmana nakon dva ili tri mjeseca. Od lijekova se može očekivati da ublaže simptome. Pri-je svega bi se trebala umanjiti kratkoća daha, ali bi se i stanje s kašljem trebalo poboljšati.

Lijekovi pacijentima mogu pomoći i da ostvare bolji kvalitet života. Imat ćete en-ergije da radite stvari koje niste ranije ra-dili. Neki lijekovi vam pomažu da se više naprežete te vam je lakše penjati se uz ste-penice ili usisavati prašinu. Jednostavno se osjećate fizički spremnijim i snažnijim. Broj egzacerbacija također može opasti, a spirometrija ponekad pokaže poboljšanu funkciju pluća.

Važno je naglasiti da većina ljudi boluje od blagog ili umjerenog oblika HOPB-a koji im, ako se pravilno liječi, dopušta da vide normalan ili gotovo normalan život. Ako osoba boluje od blažeg oblika bolesti i prestane pušiti, vodi fizički aktivan život i uzima prepisane lijekove,

može očekivati još mnogo godina ugodnog života.

Föreliggande häfte är framtaget i samarbete med Eva Pilman, Distriktsläkare, Helsingborg och Bo-Anders Paradis, läkare och

verksamhetschef, Näsby Vårdcentral, Kristianstad.

Syftet är att ge lättillgänglig och översiktlig information om lungsjukdomen KOL.

Boehringer Ingelheim AB, Box 47608, 117 94 Stockholm, Tel: 08-721 21 00, Fax: 08-710 98 84

www.boehringer-ingelheim.se www.kol.se