Horkheimer Adorno Dijalektika Prosvjetiteljstva Skripta

7/29/2019 Horkheimer Adorno Dijalektika Prosvjetiteljstva Skripta

1/7

Skripta:

Povijest kulturno teorijske misli (Pavlakovi)

Max Horkheimer Theodor Adorno

Dijalektika prosvjetiteljstva filozofijski fragmenti

Kulturna industrija prosvjetiteljstvo kao masovna obmana

- Kultura danas svemu namee slinost. Film, radio, revije predstavljaju sistem. Svaki jeodjeljak skladan u sebi i suglasan s drugima.

- Oito jedinstvo makrokozmosa i mikrokozmosa demonstrira ljudima model njihove kulture:lanu identinost opega i posebnog. Sva je masovna kultura pod monopolom identina i

poinje se nazirati njezin skelet, njezin pojmovni kostur proizveden monopolom.

- Filmovi i radio vie uope ne moraju nastupati kao umjetnost. Oni sami sebe nazivajuindustrijama i objavljene brojke o primanjima njihovih generalnih direktora pobijaju svakusumnju u drutvenu neophodnost gotovih proizvoda.

- Interesanti rado pojanjavaju kulturnu industriju tehnologijski. Kau da sudjelovanje miljunatrai naine reprodukcije zbog kojih je nepohodno na bezbrojnim mjestima istim potrebamadobavljati standardna dobra.

- Za sada je tehnika kulturne industrije dola tek do standardizacije i serijske proizvodnje irtvovala je ono ime se logika djela razlikuje od logike drutvenog sistema. To, meutim, nije

krivica bilo kakvog zakona kretanja tehnike kao takve, nego njezine funkcije u dananjojprivredi.

- Korak od telefona k radiju jasno je razdvojio uloge. Telefon je sudionicima jo liberalnodoputao da igraju subjekt. Radio demokratski sve pretvara u sluaoce da bi ih autoritarnoizruio meusobno jednakim programima stanica. Nije se razvila nikakva aparatura zaodgovore, a privatnim se emisijama namee nesloboda.

- Raspoloenje publike, koje navodno i injenino pogoduje kulturnoj industriji i njezinomsistemu, jest dio tog sistema, a ne njegovo opravdanje.

- Snabdijevanje publike hijerahijom serijskih kvaliteta slui zapravo to potpunijem

kvantificiranju.

- Potroai su kao statiki materijal na kartama istraivakih ureda, koji se vie ne razlikuju odpropagandnih, razdjeljeni u grupe po primanjima, razdijeljeni na crvena, zelena i plava polja.

- Shematizam postupka oituje se u tome to se mehaniki diferencirani proizvodi konanopokazuju jednakima.

- Ono to znalci opisuju kao prednosti i slabe strane slui samo tome da se ovjekovjei prividkonkurencije i mogunost biranja.


2/7

- No, nestaje ak i razlike izmeu najskupljih i najeftinijih sorti iz kolekcije iste firme: kodautomobila se radi o razlici u broju cilindara, volumenu, datumima patenata, kod filomova orazlici u broju zvijezda, obilju primjene tehnike, rada i opreme i o upotrebi novijih

psihologijskih formula. Jedinstveno se mjerilo vrijednosti sastoji iz doziranja, conspicuousproduction, objelodanjenje investicije. Budetske vrijednosti diferencije kulturne industrije

nemaju nikakve veze sa stvarnim diferencijama, sa smislom proizvoda. Tehniki mediji se imeusobno prisiljavaju na nezasitnu uniformiranost. Televizija ide za sintezom radija i filma, ata se sinteza odgaa sve dok jo sasvim ne odgovara zainteresiranima, no njezine neogranienemogunosti obeavaju toliko radikalno proirenje osiromaenjs estetskih materijala da emoda ve sutra trijumfirati povrno prekrivena identinost svih kulturnih proizvoda, sasvimotvoreno, kao podrugljivo ispunjenje vagnerijanskog sna o cjelokuponom umjetnikom djelu.

- Smisao svakog filma je upravo u tome da razvlaenom kandidatu za neki job uree u srcesvemo njegovog gospodara kao svemo kapitala, bez obzira na to kakav je plot izabralovodstvo produkcije.

- U filmu se moe odmah dosljedno vidjeti kako e zavriti, tko e biti nagraen, tko e bitikanjen, tko zaboravljen, a naroito u lakoj muzici preparirano uho moe poslje prvih taktovalagera pogoditi nastavak i sretno je kada se to zaista dogodi. Ne smije se mjenjati prosjean

broj rijei ushort story. ak i gegovi, efekti, vicevi jednako su kalkulirani kao i itav kostur.

- Kulturna industrija se razvila prevlau efekata, opipljivog dostignua, tehnikog detalja naddjelom koje je nekad nosilo ideju i bilo likvidirano zajedno s njom.

- Kulturna industrija prireuje tome kraj totalnou.

- itav svijet prolazi kroz filtere kulturne industrije. Staro iskustvo gledaoca filma, koji ulicu priizlasku zapaa kao nastavak filma koji je upravo gledao budui da taj film eli strogo prikazati

svakodnevni svijet zapaanja, postalo je putokazom proizvodnje.

- Snaga industrijskog drutva jednom zasvagda djeluje u ljudima. Proizvodi kulturne industrijemogu raunati s time da budu ak i u stanju rastresenosti budno konzumirani.

- Svaka pojedina manifestacija kulturne industrije neumintno reproducira ljude kao ono u to ihje pretvorila cijelina. U tome da proces jednostavne reprodukcije duha ne pree u proirenubudno vode rauna svi njeni agenti, od producenata do enskih udruenja.

- Kulturna industrija poput svoje suprotnosti, avansirane umjetnosti, zabranama pozitivnoodreuje svoj jezik, s vlastitom sintaksom i izborom rijei.

- to i kako se govori mora se moi kontrolirati svakodnevnim jezikom, kao u logikompozitivizmu. Producenti su ekspreti.

- Umjetnim bi se stilom u najboljem sluaju mogao nazvati onaj koji je izvana nametnutporivima oblika koji se tomu odupiru. U kulturnoj industriji, meutim, sie sve do posljednjihelemenata proizlazi iz one aparature kao i argon u koji prelazi.

- Stoga je stil kulturne industrije, koji se vie ne mora oprobati na materijalu koji se odupire,ujedno i negacija stila. Pomirenje opeg i posebnog, pravila i specifinih prohtjeva predmeta,

proces kojim stil jedino moe zadobiti smisao, jest nitavan, jer uope vie ne dolazi donapetosti izmeu polova: krajnosti koje se dotiu prele su u mutnu identinost, ope moe

zamjeniti posebno, i obrnuto.


3/7

- Pojam pravoga stila postaje u kulturnoj industriji prozirnim kao estetiki ekvivalentgospodstva.

- Veliki umjetnici nikada nisu bili oni koji su najpotpunije i najsavrenije utjelovljavali stil,nego oni koji su stil u svojim djelima prihvatili kao tvrdou spram kaotinog izraavanja patnje,

kao negativnu istinu. U stilu djela dobijao je snagu onaj izraz bez kojeg bi opstanak uteiproao. ak i ono to se naziva klasinim, naprimjer, Mozartova muzika, sadri objektivnetedencije suprostavljene cilju koji inkarniraju. Sve do Schonberga i Picassa veliki su umjetnicizadrali nepovjerenje spram stila i u predsudnim stvarima su se pridravali logike stvari, a nestila.

- Ali, umjetnost nalazi izraz za patnju samo u raspri s tradicijom koja je sadrana u stilu.

- Kulturna industrija konano postavlja imitaciju kao apsolut.

- Govoriti o kulturi oduvijek je suprostavljeno kulturi. Zajedniki nazivnik kultura ve sadriono zahvaanje, katalogiziranje, klasificiranje kojim kultura stupa u carstvo adminstracije.

- Tako se pokazuje da je kulturna industrija, najkrui od svih stilova, upravo cilj liberalizmakojem se prebacuje nedostatak stila.

- Time u kulturnoj industriji ivi i dalje tedencija liberalizma da otvara puteve onima kojima jestalo do uspjeha. Trite, koje se danas umnogome ve zatvara, ima funkciju pruanja putasposobnima, iako se njegova sloboda i na podruju umjetnosti i na drugim podrujima sastoji utome da glupima prua slobodu umiranja od gladi. Nije sluajno da sistem kulturne industrije

proizlazi iz liberalnih industrijskih zemalja pa su u njima trijumfirali svi njezini karakteristinimediji, naroito film, radio, dez, i ilustrirani asopisi.

- Umjetnik je do kraja potpao pod stegu tek drastinom prijetnjom da se kao estetiki strunjakmora svrstati u privredni ivot. Neko su, poput Kanta i Humea potpisivali svoja pisma saponizni sluga, a ujedno ruili temelje prijestolja i oltara. Danas zovu efove vlada po imenu, asvakim su umjetnikim porivom podreeni sudu svojih nepismenih principala.

- U materijalnoj se produkciji danas mehanizam ponude i potranje raspada, ali u duhovnojprodukciji djeluje kao kontrola u korist onih koji vladaju. Potroai su radnici i namjetenici,farmeri i malograani.

- Filmadije nepovjerljivo promatraju svaki rukopis ukoliko nije ve po sebi bestseler pa pruastanovitu sigurnost.

- Zabava i svi elementi kulturne industrije postojali su davno prije nje.- Kulturna se industrija moe pohvaliti da je odluno provela esto nespretnu transpozicijukulture u sferu potronje, da je to uzdigla u princip, oslobodila zabavu nametljivih naivnosti i

popravila kakvou robe.

- Laka umjetnost kao takva, zabava, po sebi nije forma raspadanja. Ona poput sjenke pratiautonomnu.

- Suprotnost se nipoto ne moe pomiriti time to bi se laka umjetnost primila u ozbiljnu, iliobrnuto. Upravo to pokuava kulturna industrija. Njoj podjednako smeta to to se cirkus,

panoptikum i bordel udaljuju od drutva kao to ine Schonberg i Karl Kraus.


4/7

- Ona se sastoji iz ponavljanja. To to su karakteristine novine kulturne industrije dosljednosamo puka poboljanja masovne reprodukcije nije neto to bi sistemu bilo izvanjsko.

- No, kulturna industrija ipak ostaje pogon za zabavu. Njeno odluivanje o potroaimaposredovano je zabavom; zabava ne nestaje jasnim diktatom, nego zbog neprijateljstva spram

svega to bi nadilazilo zabavu sadranog u samom principu zabave.-Novelty songovi oduvjek su ivjeli od izrugivanja smislu, koji kaon prethodnici i nastavljai

psihoanalize reduciraju na seksualnu simboliku. U dananjim kriminalistikim filmovima ifilomovima o pustolovinama gledaocu nije vie dano da prisustvuje procesu razrjeavanja. Onse i u proizvodima ovog anra koji ne ironiziraju mora zadovoljiti stravom jedva povezanihsituacija.

- Animirani filovi su neko bili eksponenti mate nasuprot racionalizmu. Oni su bili ujedno ipravedni spram ivotinja i stvari koje su elektrizirali, budui da su osakaenima davali drugiivot.

- Upitno je dali kulturna industrija uope jo izvruje onu funkciju razonode kojom se tolikoglasno hvali.

- Kulturna industrija neprestano obeava potroaima ono to im nipoto nee dati. Priznanicukoja obeava uitak u sadraju i opremi stalno prolonigira: predstava se zapravo sastoji samo izobeanja, nikada ne dolazi ono pravo, gost se mora zadovoljiti itanjem jelovnika.

- Kulturna industrija ne sublimira, ona zatomljuje.

- Hays Office samo potvruje ritual koji kulturna industrija ionako provodi: Tantalov ritual.Umjetnika su djela astetska i bez stida, kulturna je industrija pornografska i srameljiva. Onaljubav reducira na romane.

- Kulturna industrija uvodi bodro odricanje umjesto bola koji je prisutan i u opijenosti i uaksezi.

- Vrhovni je zakon da se ionako ne moe dobiti ono to se eli, pa se s time valja smijui semiriti.

- U suprotnosti spram liberalnog razdoblja, i industrijalizirana i narodska kultura smiju sebidopustiti osuivanje kapitalizma; ne smiju, meutim, odustati od prijatnje kastracijom.

- Kulturna industrija onu istu svakodnevnicu nudi kao da se radi o raju. I bjeanje i otmica

unaprijed su odreeni za to da vraaju natrag na polaznu toku. Zabava uveava rezignacijukoja je zabavom eljela zaboraviti na sebe.

- Obmana nije u tome to kulturna industrija nudi zabavu, nego u tome to kvari uitakposlovnom ogranienou u kliejima ideologije kulture koja likvidira samu sebe.

- Kulturna industrija je pokvarena, ali ne kao greni Babilon, nego zbog toga to je katedralauzviene zabave.

- Tragovi neeg boljeg u kulturnoj industriji ouvani u onim potezima koji su bliski cirkusu, ubesmisleno- upornoj spretnosti jahaa, akrobata i klovna, u obrani i opravdanju prava tjelesneumjetnosti spram duhovne umjetnosti.


5/7

- Kulturna se industrija pretvara u otvorenu la, doivljava se kao trabunjanje, koje se kao uprijatno-gorki dodatak prihvaa u religioznim bestselerima, u psihologijskim filmovima iwomen serials,da bi se u zbiljskom ivotu mogli to bolje obraniti od svakog ljudskog poriva.

- Kulturna industrija razotkriva istinu o stilu i katarzi

- to vre postaju pozicije kulturne industrije, to sumarnije moe ona postupati s potrebamapotroaa, moe ih proizvoditi, upravljati njima, disciplinirati ih, ak i povui razonodu:kulturni je napredak neogranien.

- Tamo gdje kulturna industrija jo poziva na naivnu identifikaciju odmah ju i demantira.

- Kulturna industrija je zlobno ozbiljila ovjeka kao bie broda.

- Industrija se za ovjeka zanima samo kao za svoju stranku i namjetenika i zaista jeovjeanstvo kao cjelinu i svaki od njegovih elemenata svela na ovu formulu. Ve prema tomukoji je aspekt upravo mjerodavan, u ideologiji se naglaava plan i sluaj, tehnika ili ivot,

civilizacija ili priroda. Kao namjetenici, podsjeaju se na racionalnu organizaciju i pozivaju seda joj se zdravim ljudskim razumom podrede. Kao kupcima, demonstrira im se sloboda izbora,dra nezahvaenog bilo u ljudskim privatnim zbivanjima, bilo na planu, bilo u tampi. Usvakom sluaju, ostaju objektima.

- to manje kulturna industrija moe obeati, to manje ivota proglasiti smislenim, topraznijom nuno postaje ideologija koju iri.

- Kulturna industrija ima tendenciju da se pretvori u pojam pojmova protokolnih reenica i timeupravo u nepobitnog proroka postojeeg. Ona se majstorski provlai kroz grebene kriveinformacije koja se moe izrei i oite istine time to vjerno ponavlja pojavu, njezinomgustoom prijei uvid i neprekinuto sveprisutnu pojavu instalira kao ideal.

- Kulturna industrija prigovor na svoj raun isto toliko lako odbija kao i prigovor svijetu kojiona bez tedencije udvostruuje.

- Unato napretku tehnika prikazivanja, pravilima i specijalitetima, unato ivanhnomposlovanju , kruh kojim kulturna industrija hrani ovjeka ostaje kamen stereotipnosti. Ona sehrani tim kruenjem, svakako opravdanim uenjem zbog toga to majke jo uvijek raajudjecu, to se kotai jo uvijek nisu zaustavili.

- Kulturna industrija, meutim, reflektira pozitivnu i negativnu brigu o upravljanjima kaoneposrednu solidarnost ljudi u svijetu marljivih.

- Daleko od toga da bi patnju jednostavno prekrila velom improviziranog drugarstva, kulturnase industrija ponosi time, kao posebnom odlikom poduzea, da joj muki gleda u oi i da to

jedva se svladavajui priznaje.

- Moral masovne kulture jest jest srozani moral jueranjih djejih knjiga.

- Kao to je svaka potena maarsko- beka opereta u drugom inu morala imati tragian finale,koji treem inu nije ostavljao nita drugo do ispravljanja nesporazuma, tako i kulturnaindustrija dodjeljuje tragici vrsto mjesto u rutini.

- Opis dramske formule rijeima neke domaice: getting into trouble an out again obuhvaa

itavu masovnu kulturu od slaboumnog women serial-a do vrhunskih tvorevina.


6/7

- Kultura je oduvijek pomagala pri kroenju i revolucionarnih i barbarskih instikata.Industrijska kultura ini jo vie. Ona uvjebava uvjet za to da se taj neumitni ivot uope smijeivjeti.

- Svatko moe biti poput svemonog drutva, svatko moe postati sretnim ukoliko se odrekne

prohtjeva za sreom.- U kulturnoj industriji individua nije iluzorna samo zbog standardiziranja bnjezinog naina

proizvodnje. Trpi se ona samo dok njezina bezgranina identinost s opim nije u pitanju.Pseudoindividualnost vlada sve od normirane improvizacije u dezu do orginalne filmskeosobnosti kojoj pramen mora visiti na elu da bi ju kao takvu prepoznali.

- Pseudoindividualnost jest pretpostavka zahvaanja i oduzimanja otrova onom traginom;individue se samo zato to to zapravo uope nisu, nego su prometni vorovi opih tendencija,mogu u cijelini vratiti u ono ope. Masovna kultura time razotkriva fiktivni karakter to gaforma individue u graanskom razdoblju oduvijek pokazivala i grijei samo u tome da se hvalitom mutnom harmonijom opeg i opasnog. Princip individualnosti bio je neproturjean od

poetka. Kao prvo, do individuacije uope nije ni dolo. Klasni oblik samoodranja zadrao jesve na stupnju pukih rodovnih bia.

- Graanin iji se ivot dijeli na posao i privatni ivot, iji se privatni ivot dijeli nareprezentiranje i intimnost, a intimnost na mrgodnu branu zajednicu i gorku utjehu da jesasvim sam, da se raziao sa sobom i s drugima, virtualno ve je nacist, koji je ujedno ioduevljen i psuje, ili dananji stanovnik velikih gradova koji prijateljstvo moe predstaviti sebisamo jo kao social contactdrutveni dodir unutarnje nedirnutih. Kulturna industrija samozato moe tako nesmetano postupati s individualnou jer se je u njoj oduvijek reproduciralalomljivost drutva.

- Kulturna industrija je ve odavno prihvatila i uzdigla samu supstanciju proizvodnje. Showznai pokazati svima to se ima i to se umije.

- Ono to bismo mogli nazvati upotrebnom vrijednou u prihvaanju kulturalnih dobaranadomjeta se razmjenbenom vrijednou na mjesto uitka dolazi ono prisustvovati i znati zato, dobitak prestia stupa na mjesto poznavanja.

- Ve danas kulturalna industrija prireuje umjetnika djela poput politikih parola na odreennain, namee ih po reduciranim cijenama publici koja se odupire, njihov je uitak dostupannarodu poput parkova.

- Umjetnost je graanina zadravala unutar stanovitih granica tako dugo dok je bila skupa. S timje svreno. Njezina bezgranina, nikakvim novcem posredovana blizina spram onoga koji joj jeizloen dopunjuje otuenje, i jedno i drugo izjednauje u znaku trijumfirajueg postvarenja. Ukulturnoj industriji nestaju i kritika i respekt: kritiku nasljeuje mehanika eksprertiza, a respektzaboravni kult prominencije. Potroaima nita vie nije skupo. Pri tomu ipak nasluuju da imse, to manje plaaju, manje i poklanja.

- Kultura je paradoksalna roba. Ona je tako potpuno podreena zakonu razmjene da se uopevie ne razmjenjuje; ona se tako potpuno troi u upotrebi da se uope vie nemoe rabiti. Stogase stapa s reklamom. to se ona pod monopolom ini besmislenijom to je sve monija. Motivisu dostatno ekonomijski. Previe je sigurno da se moe ivjeti bez cjelokupne kulturneindustrije, ona mora izazvati previe apatije i prezasienosti meu potroaima. Ona samasobom nemoe mnogo uiniti protiv toga. Reklama jest njezin ivotni eliksir. Budui, meutim,


7/7

da njezin proizvod neprestano reducira robu koju obeava na puko obeanje, na kraju krajevaizjednauje s reklamom koja mu je potrebna zbog vlastite bljutavosti.

- Reklama je danas negativni princip, naprava za zapreavanje: sve to ne nosi njezin peat jestprivredno sumnjivo.

- Reklama postaje naprosto umjetnou, s kojom ju je Goebbles s pravilnom slutnjomizjednaavao, l' art pour l' art, reklama za samu sebe, isto prikazivanje drutvene moi. Umjerodavnim amerikim ilustriranim asopisima Life i Fortune letiminim se pogledomteko mogu razlikovati slike i tekst reklama od redakcijskog dijela.

- Reklama i kulturna industrija stapaju se i tehniki i ekonomski. I tu i tamo se ono jednakopojavljuje na bezbroj mjesta, a mehaniko ponavljanje istog kulturalnog proizvoda ve jeponavljanje iste propagandne uzreice.

- Najintimnije reakcije ljudi su spram njih samih toliko opredmeene da je ideja o tomu to je zanjih navlastito ouvana samo u krajnjoj apstraktnosti:personalityjedva da im znai neto drugo

do sjajne bijele zube i lienost znoja pod pazuhom i emocija. To je trijumf reklame u kulturalnojindustriji, prinuda mimezis potroaa na kulturnu robu koja je ujedno i proeta.

Documents

Horkheimer Adorno Dijalektika Prosvjetiteljstva Skripta