Hr vodoprivreda 195 ovitak.indd

Hrvatskavodoprivreda

5. Hrvatska konferencija o vodama

Spačvanski bazen ∑ sklad vode i šuma

Rijeka Slunjčica ∑ značajni krajobraz

Rijeka Sava i Dunav− upravljanje slivovima

Projekti u dunavskom slijevu

Revitalizacija vodotoka u slivu Drave i Dunava

Principi ekološke restauracije voda

Tema broja

Izdvajamo...

Rijeka Karišnica i Bijela ∑ skriveni dragulji

ZAGREB I TRAVANJ / LIPANJ 2011. I BROJ 195 I GODIŠTE XIX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Poštovano čitateljstvo!

Zahvaljujem na brojnim čestitkama koje ste nam uputili prigodom nastavka izlaženja časopisa Hrvatska vodoprivreda. Vašom podrškom i dobrim željama za njegovim daljnjim redovitim izlaženjem dali ste nam daljnji poticaj u radu, da nam časopis bude još bolji i ljepši!

Ovoga puta ljetni broj časopisa posvetili smo našim najvećim rijekama ∑ Savi i Dunavu, kojih se uvijek spomenemo prije kalendarskog početka ljeta, u mjesecu lipnju povodom njihovih dana: Dana Save (1. lipnja) i Dana Dunava (29. lipnja), ali najviše zbog toga jer te velike rijeke određuju način života i djelovanja u svom okruženju. Naime, moramo se prisjetiti da su Sava i Dunav rijeke koje protiču kroz nekoliko država i da upravljanje njihovim slivovima zahtjeva koordinaciju i suradnju svih zemalja i dionika na tom području. Njihova slivna područja obuhvaćaju značajnu površinu Republike Hrvatske (preko 60 posto), a primjeri upravljanja vodama u sustavu obrane od poplava s velikim brojem retencija i prirodnim vlažnim staništima velike biološke raznolikosti poznati su i izvan granica naše domovine. Kako bi se očuvala i poboljšala funkcija ovih poplavnih područja, pokrenuti su mnogi projekti Hrvatskih voda, ali i nevladinih udruga, kojima je zajednički cilj revitalizacija i restauracija ovih vodenih površina. Ne treba zaboraviti niti kako opasne mogu biti ove i druge rijeke, kada su u pitanju poplave koje mogu uzrokovati velike štete okolišu i čovjeku. U složenom sustavu obrana od poplava značaju ulogu imaju retencije. Odličan primjer upravljanja vodama kada su u pitanju najavljene klimatske promjene i pojava klimatskih ekstrema možemo naći u Međimurju, gdje se obranom od poplava izgradnjom retencija postiglo suglasje vodnoga gospodarstva i prirode.

U proteklom razdoblju nije manjkalo događanja i zanimljivosti o čemu govore i brojni prilozi objavljeni u ovom broju. Vrlo značajan događaj za vodno gospodarstvo bilo je održavanje 5. Hrvatske konferencije o vodama s raznovrsnim temama i prezentacijama o aktualnim pitanjima upravljanja vodama. Također, ponosno možemo reći da su Hrvatske vode započele projekte i programe edukacije u suradnji sa sektorom zaštite prirode, koji su usmjereni na škole i mlade naraštaje koji će zasigurno u budućnosti biti donositelji odluka u raznim sektorima kojima je voda okvir djelovanja.

Vjerujemo kako će nakon uspješno obavljenih zadataka u jeku ljeta kada se bilježe nesnosne vrućine i visoke temperature mnogi od čitatelja i na zasluženom odmoru, u miru i hladovini, listajući stranice časopisa saznati što se to sve zbivalo u području vodnoga gospodarstva i njemu bliskim sektorima. A nakon ljeta očekuju nas pripreme i aktivnosti obilježavanja 135. godina vodnoga gospodarstva o kojem Hrvatske vode uistinu imaju što reći.

Neka nam svima misao o ulozi pojedinca u stvaranju povijesti vodnoga gospodarstva bude poticaj za buduće djelovanje i uspjehe. I neka pritom nitko ne pomisli kako je samo jedna usamljena “mala kap“, jer svaka kaplja pomogla je tkati taj slap dug 135. godina vodnoga gospodarstva ∑ Vašim znanjem, trudom, energijom, entuzijazmom i marljivosti.

Marija Vizner, urednica

2

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

195

I T

RA

VA

NJ/

LIP

AN

J 20

11.

Hrvatskavodoprivreda

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač: HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača: Jadranko Husarić, dipl. ing.

Glavna i odgovorna urednica: Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing.građ.Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ng.građ.Ivica Popović, dipl. ing. građ.Mario Obrdalj, dipl. ing.građ.Zoran Đuroković, dipl. ing. Helena Iveković, dipl. iur.Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ. Dinko Polić, dipl. ing. građ.Fani Bojanić, dipl. ing. građ. Marinko Galiot, dipl. ing. građ.Dubravka Mokos, dipl. ing. Davorin Marković, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku reproducirati bez (pismenog) odobrenja uredništva.

Naslovnica i zadnja stranica ovitka: Antun Cerovečki

Lektura: Željka Trajbar Cigić

Dizajn i grafičko oblikovanje: Milivoj Milić

Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada: 3.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji Drave.

4 Plan upravljanja slivom rijeke Save

8 Plan upravljanja rijekom Dunav

13 Priprema i provedba velikih vodnogospodarskih infrastrukturnih projekata u dunavskom slijevu

16 Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Koprivnice

20 Ulaganjem u vodnogospodarsku infrastrukturu do zaštite kaštelanskog zaljeva

23 Principi ekološke restauracije voda

27 Projekti revitalizacije voda na vodnom području sliva Drave i Dunava uz potporu Europske unije

32 Nacionalni pilot projekt navodnjavanja Biđ ∑ Bosutskog polja

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

AH

RV

AT

SK

A V

OD

OP

RIV

RE

DA

IIB

RO

J19

BR

OJ

195

IIT

RA

VA

NJ/

LIP

AN

JT

RA

VA

NJ/

LIP

AN

J20

11.

201

1.

Sa

drž

aj

3

36 Međimurske retencije ∑ oaze bioraznolikosti

41 Poplave ∑ trajna opasnost

45 Permanentno obrazovanje za tehničko osoblje

49 Naše pitke vode ∑ bogatstvo ili (ne)sreća

53 38. Susret radnika hrvatskoga vodnoga gospodarstva

57 Obilježavanje Svjetskog dana voda

62 Aktualno ∑ Kratke vijesti

65 Okrugli stol “Zrmanja uokvirena kršem”

67 Prvo speleološko ronjenje na dah na izvoru Cetine

69 Povjerenik Europske komisije Johannes Hahn posjetio Slavonski Brod

70 5. Hrvatska konferencija o vodama

73 Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj

75 Obilježavanje Dana Save

78 Edukativni program

80 6. Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva

84 Vremeplov ∑ Poplava u Zagrebu 1964. godine

86 Šume u Hrvatskoj

88 Spačvanski bazen ∑ sklad vode i šuma

92 Rijeka Slunjčica ∑ značajni krajobraz

96 Vlažna staništa ∑ ptice močvarice

98 Promatranje ptica u delti Neretve

101 Kolika je bila tuna u našemu muzeju?

105 Vodena špiljska fauna Hrvatske

108 Putovanja ∑ Rijeke Karišnica i Bijela ∑ skriveni dragulji

114 Publikacije

116 Obavijesti

4

HRVATSKE VODE I Upravljanje vodama

PLAN UPRAVLJANJA SLIVOM RIJEKE SAVE

Rijeka Sava jedan je od najzna ajnijihpodslivova u slivnom podru jurijeke Dunav, sa slivnim podru jemkojeg dijeli pet zemalja sa ukupno 8.176.000 stanovnika.Provedbu Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save koordinira Savska komisija.

Karakteristike sliva rijeke Save Rijeka Sava nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u Sloveniji. Sa svo-jim brojnim pritocima duž 945 km dugog toka do Dunava, predstavlja jedan od naj-zna ajnijih podslivova u slivnom podru ju rijeke Dunav (udio 12%). Zajedno sa svo-jom dužom izvorišnom rijekom, Savom Do-linkom, duga je ukupno 990 km. Sliv rijeke Save je najve i sliv jugoisto ne Europe ukupne površine od oko 97.713 km2 površine. Podru je sliva rijeke Save dijeli pet zemalja: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Her-cegovina, Srbija i Crna Gora, dok se neznat-ni dio sliva proteže i na Albaniju. Osim Sr-bije i Albanije, slivno podru je Save pokriva 45%-70% površine ostale etiri zemlje. Procjenjuje se da u podru ju sliva rije-ke Save živi 8.176.000 stanovnika, što je 46% ukupnog broja stanovnika navedenih zemalja (bez Albanije i Crne Gore). Udio stanovnika koji žive na rije nom slivu u Bosni i Hercegovini je 75% ukupnog broja stanovnika, Hrvatskoj 50%, Srbiji 25%, a u Sloveniji 61%.

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB)FASRB (Framework Agreement on the Sava River Basin) je jedinstveni me unarodni sporazum koji je uspostavio Me unarodnu komisiju za sliv rijeke Save (Savska komi-sija), s pravnim statusom me unarodne organizacije.

Cilj Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save – FASRB-a (NN, 14/03, Me unarodni ugo-vori) je uspostava me unarodnog režima plovidbe na Savi i pokretanje vodnogospo-darske suradnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Najvažniji doga aji unutar Savske inicijati-ve bili su slijede i:• lipanj 2001.

Po etak inicijative; • 29. studenoga 2001.

Potpisivanje Pisma namjere o suradnji; • 3. prosinca 2002.

Potpisivanje FASRB-a u Kranjskoj Gori; • 12. ožujka 2003.

Uspostava Privremene Savske komisije, Bruxelles;

• 29. prosinca 2004. Ratifi kacija FASRB-a;

• 7. - 29. lipnja 2005. Uspostava Savske komisije, Zagreb;

• 9. sije nja 2006. Uspostava Tajništva Savske komisije, Zagreb.

Organizacija Savske komisijeProvedbu FASRB-a koordinira Savska komi-sija sa stalnim Tajništvom kao svojim izvrš-nim tijelom. Savska komisija sastoji se od po dva predstavnika svake Stranke: lana i njegovog zamjenika, koji imaju jedan glas u komisiji. Posebnost Savske komisije u us-poredbi s drugim europskim komisijama za rije ne slivove, jest integriranje plovidbe i zaštite okoliša unutar jedne institucije, te najve i raspon zada a u odnosu na druge europske rje ne komisije.Status Savske komisije u Republici Hrvat-skoj je reguliran Ugovorom o sjedištu pot-pisanim izme u Savske komisije i Vlade Republike Hrvatske 2. studenoga 2005. godine u Zagrebu. U skladu sa Ugovorom o sjedištu, Savska komisija ima me unarod-nu pravnu sposobnost i osobnost potrebnu za obavljanje njenih funkcija u Republi-ci Hrvatskoj, te ima status me unarodne organizacije. Vlada Republike Hrvatske je osigurala radne prostorije Savskoj komisiji i njenom Tajništvu u Zagrebu. Radi provedbe FASRB-a, Savska komisija do-nosi dvije vrste akata: odluke i preporuke. Odluke se donose u podru ju plovidbe s ci-ljem osiguranja sigurnosti plovidbe, uvjeta za fi nanciranje izgradnje plovnih putova i njihovo održavanje, donose se jednogla-Udio zemalja u površini sliva rijeke Save

(Izvor: SRBA, 2009.)

Alan Cibilić, dipl. ing. građ.

rije nzaštitnajveeuropStatuskoj jpisanRepubgodinsjedišnu prza obci Hrvorganosigui njenRadi pnosi dOdlukljem oza fi nnjihovUdio zemalja u površini sliva rijeke Save

(Izvor: SRBA, 2009.)

5

HRVATSKA VODOPRIVREDA I travanj/lipanj 2011.

sno i obvezuju e su za sve stranke. Za sva druga pitanja Savska komisija donosi samo preporuke.Predstavnike u tijelima nadležnim za pro-vedbu Okvirne direktive o vodama Europ-ske unije (ODV) imenuju države. Poveznica me u njima na razini sliva osigurana je po-sredstvom Savske komisije, koja služi kao platforma za koordiniranje provedbe ODV-a.

Stru ne skupineKako bi se ostvarili ciljevi iz Okvirnog spo-razuma, Savska komisija osniva stalne i tzv. ad-hoc stru ne skupine, koje se sastoje od stru njaka ovlaštenih od svake Stranke. Stalne stru ne skupine (Permanent Expert Group, PEG) pokrivaju zna ajna pitanja u slivu rijeke Save, dok se ad-hoc stru ne skupine bave pojedinim, specifi nim pita-njima.Stru nim skupinama predsjedaju službenici Tajništva, koji ujedno i pripremaju sav ma-terijal koje skupine razmatraju na svojim sastancima. U nastavku su navedene stalne stru ne skupine:

• Stalna Stru na skupina za upravljanje sli-vom (PEG RBM)

• Stalna Stru na skupina za plovidbu (PEG NAV)

• Stalna Stru na skupina za zaštitu od po-plava (PEG FP)

• Stalna Stru na skupina za prevenciju i kontrolu akcidenata (PEG APC)

i ad-hoc stru ne skupine:

• Ad-hoc Stru na skupina za pravna pitanja (Ah L EG)

• Ad-hoc Stru na skupina za hidrološka imeteorološka pitanja (Ah HM EG)

• Ad-hoc Stru na skupina za hidrološka pi-tanja u plovidbi (Ah HIN EG)

• Ad-hoc Stru na skupina za Geografski In-formacijski Sustav (Ah GIS EG)

• Ad-hoc Stru na skupina za Rije ne Infor-macijske Servise (Ah RIS EG)

• Ad-hoc Stru na skupina za fi nancijska pi-tanja (Ah FIN EG)

Stalna stru na skupina za upravljanje sli-vom (PEG RBM) ima sljede e zadatke (pre-uzeto iz FASRB-a):1. Razvija strategiju i plan implementacije

Okvirnog sporazuma u oblasti integral-nog upravljanja rije nim slivom;

2. Koordinira aktivnosti s drugim stru nim skupinama potrebnim da se ispune za-htjevi Okvirnog sporazuma;

3. Koordinira sve poslove koji se odnose na razvoj Plana upravljanja slivom rije-ke Save;

4. Koordinira aktivnosti u slivu rijeke Save sa relevantnim aktivnostima na slivu rijeke Dunav koje se provode u okvi-

ru implementacije Okvirne direktive o vodama;

5. Pomaže u harmonizaciji aktivnosti Stra-naka u implementaciji Okvirne direkti-ve o vodama;

6. Priprema upute i smjernice za stalne i ad-hoc stru ne skupine, potrebne da se ispune njihove zada e u vezi s upravlja-njem rije nim slivom;

7. Sudjeluje u pripremi i implementaciji projekata i studija vezanih za upravlja-nje vodnim režimom;

8. Sudjeluje u pripremi protokola i koordi-nira aktivnosti sa drugim stru nim sku-pinama;

9. Koordinira aktivnosti u svrhu uspostav-ljanja jedinstvenog informacijskog su-stava, zajedno s drugim relevantnim stru nim skupinama;

10. Koordinira aktivnosti potrebne za uspo-stavljanje jedinstvenih profi la za kon-trolu vodnog režima;

11. Koordinira aktivnosti koje se odnose na korištenje i upotrebu vode.

Zadaci i opisi rada ostalih stru nih skupina navedeni su u FASRB-u. Jedan od zadataka Savske komisije je i donošenje raznih pro-tokola na razini sliva Save.

Izvješ e Sava River Basin Analysis (SRBA, 2009. godine)Izvješ e sadrži karakterizaciju i procjenu vodnih resursa u slivu rijeke Save sukladno s lankom 5. ODV, uz dodatno razmatranje pitanja kao što su upravljanje poplavama i razvoj plovidbe u podru ju sliva rijeke Save. U sveobuhvatnu analizu sliva rijeke Save uklju ena je karakterizacija prekogra-ni nih tijela površinskih i podzemnih voda, identifi kacija njihovih zna ajnih antropoge-nih pritisaka/utjecaja, kao i aspekti koli ine voda i korištenja voda.

Shema funkcioniranja i procesa odlu ivanja u Savskoj komisiji (Izvor: SRBA, 2009.)

6


Izvješ e SRBA je prihva eno na 13. izvanrednoj sjednici Savske komisije, koja je održana u rujnu 2009. godine, i objavljeno je na internetskoj stranici Komisije po etkom 2010. godine. (Izvor: SRBA, 2009.)

U izvješ u SRBA razmatrana su vodna tijela prema slijede em kriteriju:• Rijeka Sava i njezini pritoci sa slivom po-

vršine >1.000 km2 (uklju uju i i rijeke Sutlu, Lašvu i Tinju s nešto manjom povr-šinom, a za koje je ocjenjeno da su važne za sliv u cjelini),

• Tijela podzemnih voda >1.000 km2 važ-na za sliv u cjelini.

Usporedbe radi Plan za sliv rijeke Dunava koji je izradio ICPDR obuhvatio je rijeke s površinom sliva ve om od 4.000 km2.Lijevi pritoci, osim u gornjem dijelu sliva u Sloveniji, ve inom teku nizinskim po-dru jima panonskog bazena, što i odre-uje karakter vodotoka – umjereno blagi

nagibi smanjuju brzinu vode. Najvažniji lijevi pritoci su Sutla, Krapina, Lonja, Ilo-va i Orljava, te Bosut. Te rijeke ine puno manji dio sliva u odnosu na desne pritoke rijeke Save, što slivno podru je Save ini asimetri nim. Hidrološka svojstva detaljno su opisana u izvješ u.Izrada izvješ a bio je prvi korak, odnosno

Tablica 1: Popis rijeka u slivu rijeke Save razmatranih u izvješću SRBA

Rijeka Veličina riječnog sliva (km2) Dužina rijeke (km)Zemlje u savskom slivu

koje dijele riječni slivSava 97 713,2 944,7 SI,HR, BA,RS, MELjubljanica 1 860,0 40,00 SISavinja 1 849,0 93,60 SIKrka 2 247,0 94,70 SISutla 584, 3 89,70 SI, HRKrapina 1 237,0 66,87 HRKupa 10 225,6 118,3 SI, HR, BADobra 1 428,0 104,21 HR

Korana 2 301,5 147,62 HR, BA

Glina 1427,1 112,22 HR, BALonja 4 259,0 47,95 HRČesma 3 253,0 105,75 HRGlogovica 1 302,0 64,48 HRIlova (Trebež) 1 796,0 104,56 HRUna 9 828,9 157,22 BA, HRSana 4 252,7 141, 10 BAVrbas 6 273,8 235,00 BAPliva 1 325,7 31,45 BAOrljava 1 618,0 93,44 HRUkrina 1 504,0 80,9 BA Bosna 10 809,8 272,00 BALašva 958,1 55,20 BAKrivaja 1 494,5 74,3 BASpreča 1 948,0 147,28 BATinja 904,0 88,10 BADrina 20 319,9 335,67 BA,RS, MEPiva 1 784,0 43,50 METara 2 006,0 134,20 BA, MEČechotina 1 237,0 118,66 BA, MEPrača 1 018,5 62,67 BALim 5 967,7 278,5 ME, RS, BAUvac 1 596,3 117,70 RS, BADrinjača 1 090,6 90,00 BABosut 2 943,1 132,18 HR, RSKolubara 3 638,4 86,70 RS

polazište za izradu Plana upravljanja slivom rijeke Save (River Basin Management Plan, RBM) ija izrada je u tijeku.

Tehni ka pomo u pripremi i provedbi Plana upravljanja slivom rijeke Save (RBMP)Stranke su se kroz FASRB obvezale prove-sti ODV na slivu Save. Europska komisija imaju i u vidu dosadašnju suradnju izme uStranaka u izradi izvješ a SRBA, donijela je odluku da dodatno podrži izradu prvog Plana upravljanja slivom rijeke Save, što je konkretno i u inila kroz fi nanciranje pro-jekta osiguranja tehni ke pomo i. Zemlje korisnici su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Iako nije zemlja korisnik (obzirom da je lanica EU), Slovenija sudje-luje u projektnim aktivnostima kao stranka FASRB-a.Projektne aktivnosti zapo ele su u prosin-cu 2009, a bit e završene do kraja 2011. godine. Sveukupni cilj projekta je olakšati usvajanje EU acquis-s. u podru ju okoliša, osobito u oblasti voda, putem identifi kacije prioritet-nih ciljeva koji su zajedni ki zemljama sav-skog sliva na na in da se poti e strateško usmjeravanje prema korištenju dostupnih fi nancijskih resursa i osigurava uskla eno djelovanje izme u svih planskih i fi nancij-skih instrumenata u regiji. To se poglavito odnosi na integrirano upravljanje rije nim slivom u skladu sa ODV, uklju uju i plovid-bu, hidroenergiju i zaštitu od poplava.Glavni cilj projekta je priprema Plana za upravljanje slivom rijeke Save, sa svim nje-govim komponentama. Plan se priprema u uskoj suradnji sa Savskom komisijom, nje-nim Tajništvom i Stalnom stru nom skupi-nom za upravljanje rije nim slivom (PEG RBM) kao vode im tijelom za pripremu pla-na u okviru Savske komisije.Svrha projekta je poboljšati integrirano upravljanje vodama sliva rijeke Save u skladu s pristupom koji je sadržan u vod-nom zakonodavstvu EU, te pripremiti Plan upravljanja slivom rijeke Save.Posebne projektne aktivnosti temelje se na izvješ u SRBA kao i na drugim planskim do-kumentima za izradu plana, koji su izra eni u okviru ranijih projekata i dogovoreni od strane PEG RBM-a.Projektne aktivnosti pružaju tehni ku i ad-ministrativnu pomo i podršku, uklju uju i:• Prikupljanje podataka i pove anje znanja;• Uspostavljanje elemenata plana upravlja-

nja rije nim slivom;• Integriranje zaštite voda u ostala pitanja

u slivu rijeke Save;• Uklju ivanje interesnih skupina i javnosti;• Pripremu strategije pra enja razvoja.Zna ajne aktivnosti Projektnog tima su se do sada usmjeravale na prikupljanje po-

7


trebnih informacija korištenjem posebnih upitnika, koji sadrže informacije o statusu površinskih i podzemnih voda, te izvora one iš enja u zemljama na slivu Save.

Plan upravljanja slivom rijeke Save (RBMP)Plan upravljanja slivom rijeke Save ija jeizrada u tijeku radi se u skladu sa zahtje-vima ODV-a, kojom se uspostavlja pravni okvir za zaštitu i poboljšanje stanja svih voda i zašti enih podru ja, uklju uju i eko-sustave ovisne o vodama, sprje avanje po-goršavanja njihovog stanja, te osigurava-nje dugoro nog, održivog korištenja vodnih resursa. Plan se radi u sklopu prvog ciklusa uprav-ljanja rije nim slivom prema ODV-u, koji traje do 2015. godine. Nakon prvog ciklusa uslijedit e još dva ciklusa upravljanja ri-je nim slivom, od kojih e drugi završiti do 2021, a tre i do 2027. godine.Prema ODV-u, prvi ciklus upravljanja rije -nim slivom slijedi etiri faze, od kojih svaka ima defi nirane zadatke:I. faza: Defi niranje vodnih podru ja; de-

fi niranje institucionalnog okvira i mehanizama za koordinaciju;

II. faza: Analiza zna ajki rije nog sliva, pritisaka i utjecaja i ekonomska analiza; izrada registra zašti enih podru ja;

III. faza: Razvoj mreže i programa moni-toringa;

IV. faza: Izrada plana upravljanja rije nim slivom, uklju uju i program mje-ra.

Plan upravljanja slivom rijeke Save u osno-vi slijedi metodologiju i proces korištene na razini sliva rijeke Dunav, koje su izradile i usuglasile zemlje dunavskog sliva. Razlika u procesu sastojala se u uklju ivanju mo-gu nosti prikupljanja nedostaju ih podata-ka, popunjavanja nedostaju ih podataka i prikupljanja najnovijih informacija i sta-tisti kih podataka, što je omogu ilo bolju analizu pritisaka i utjecaja i prijedlog mje-ra. Pored etiri pitanja od zna aja za uprav-ljanje vodama usuglašena na razini dunav-skog sliva (one iš enje organskim tvarima, one iš enje hranjivim tvarima, one iš enje opasnim tvarima i hidromorfološke promje-ne), analiza informacija dostupnih u ze-mljama savskog sliva dovela je do identifi -ciranja aspekata kvalitete podzemnih voda kao pitanja važnog za itav sliv.U Planu upravljanja slivom rijeke Save bit e procijenjena vodna tijela prema istom

kriteriju korištenim u SRBA, 2009, tako da e razina detaljnosti izrade Plana za sliv

Save biti ve a u odnosu na Plan upravljanja slivom rijeke Dunav, i manja u odnosu na nacionalne planove zemalja na slivu Save.U posebnom poglavlju Plana upravljanja slivom rijeke Save su, zbog njihove važ-

Podslivovi rijeke Save sa slivnim podru jima ve im od 1.000 km2(Izvor: SRBA, 2009.)

nosti, bit e obra ena i pitanja vezana uz poplave i budu i u inci izgradnje hidroteh-ni kih gra evina, uklju uju i plovidbu. Zbog nedovoljno dostupnih informacija, aspekti kvalitete i koli ine sedimenta, ko-li ina podzemnih voda i invazivne vrste u ovom ciklusu Plana upravljanja rije nim sli-vom nisu obra eni kao pitanja od zna aja za upravljanje vodama. Oni e biti uklju-eni u idu i ciklus izrade plana upravljanja

rije nim slivom, nakon što budu dostupne dodatne informacije. Sli no tome, o ekuje se i da e potreba za vodom biti zna ajno pitanje u idu im ciklusima.

Slijede i koraci u pripremi Plana upravljanja slivom rijeke SavePrvi Nacrt prijedloga plana razmatrao se na Radionici na temu Programa mjera, koja se održala u velja i/ožujku 2011. godine u Zagrebu, a u me uvremenu dora eni Nacrt Plana razmatran je na Konferenciji Foruma interesnih skupina u lipnju 2011. godine u Sarajevu. Tijekom sljede ih mjeseci, glavne projektne aktivnosti bit e usmjerene na završetak Plana za sliv Save uz pripremu svih neop-hodnih mapa, tabela i dijagrama dobivenih temeljem prikupljenih podataka iz svih ze-malja na slivu Save.Program mjera na razini sliva bit e u skla-du s predloženim pitanjima od zna aja za upravljanje vodama i ve dogovorenoj viziji i ciljevima upravljanja. Uz to, pripremit e se i scenariji za posti-zanje okolišnih ciljeva. Integriranje zašti-te voda u ostala pitanja (poplave, budu eutjecaje uzrokovane razvojem hidrotehni -kih struktura, plovidba i poljoprivreda) u slivu rijeke Save. Sve spomenute aktivnosti izvršavaju se u suradnji sa Savskom komi-sijom i PEG RBM.

IZVOR PODATAKA I SLIKE

Izvješće Sava River Basin Analyses, 2009, SRBA

Radne verzije Plana upravljanja slivom rijeke Save

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save

VIŠE INFORMACIJA

o radu Savske komisije može se pronaći na internetskoj stranici:

www.savacommission.org

8


PLAN UPRAVLJANJA RIJEKOM DUNAV

Kako rijeke ne poznaju granice, ekološki problemi na dunavskom slivu mogu se riješiti jedino zajedni kimnaporima svih podunavskihzemalja.

Osnovne karakteristike sliva rijeke DunavSliv rijeke Dunava, druge najve e rijeke u Europi, zauzima više od 800.000 km², po-vezuju i isto nu i zapadnu Europu od Nje-ma ke do obala Crnoga mora. Rijeka Dunav i njezinih više od 300 prito-ka koriste se u mnoge svrhe, kao što su plovidba, proizvodnja elektri ne energije, navodnjavanje, vodoopskrbu, ribolov itd. Poljoprivredne i industrijske aktivnosti su dovele do poja anih pritisaka na vodu, a one iš enje vode je snažno pogodilo bio-lošku raznolikost Dunava. Kako rijeke ne poznaju granice, ekološki problemi na du-navskom slivu mogu se riješiti jedino za-jedni kim naporima svih podunavskih ze-malja. Povezuju i isto nu i zapadnu Europu, Du-nav i njegov sliv uklju uju dijelove 19 ze-malja: Njema ke, Austrije, eške, Slova -ke, Ma arske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Moldove, Crne Gore, Ukrajine, kao i Švicar-ske, Italije, Poljske, Albanije i Makedonije (s vrlo malim udjelima).Me unarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River - ICPDR) je me unarodna organizacija u ijem radu sudjeluje Europska komisija i 14 zema-lja, me u kojima i Hrvatska. Od osnivanja 1998. godine, stalno Tajništvo smješteno je u Be u, a ICPDR je prerastao u jedno od najve ih i najaktivnijih me unarodnih tije-la za upravljanje rije nim slivom u Europi, koje se ne bavi se samo rijekom Dunavom, ve i itavim rije nim slivom Dunava, koji

Alan Cibilić, dipl. ing. građ. uklju uje njegove pritoke.Cilj rada Me unarodne komisije je proved-ba Konvencije o zaštiti rijeke Dunav i ima ambiciozni zadatak promicati i koordinira-ti održivo upravljanje vodama, uklju uju io uvanje, poboljšanje i racionalno kori-štenje voda na dunavskom slivu. Zadatak provodi davanjem preporuka za unapre i-vanje kvalitete vode, izradom mehanizama za kontrolu poplava i nesre a, usuglašava-njem emisijskih normi i osiguravanjem da su iste odražene u nacionalnim zakonodav-stvima ugovornih stranaka i primijenjene u njihovim politikama, tako er se bavi vod-nogospodarskim pitanjima i ekološkom za-štitom vode na slivu rijeke Dunav.

Konvencija o zaštiti rijeke DunavKonvencija o zaštiti rijeke Dunav ini op ipravni instrument za suradnju na upravlja-nju prekograni nim vodama na slivu rije-ke Dunava. Konvenciju je 29. lipnja 1994. u Sofi ji potpisalo jedanaest podunavskih zemalja – Austrija, Bugarska, eška, Hr-vatska, Ma arska, Njema ka, Moldova, Ru-munjska, Slova ka, Slovenija i Ukrajina – i Europska unija, a na snagu je stupila u li-stopadu 1998., kada ju je ratifi cirala deveta potpisnica. Glavni cilj Konvencije je osigurati održivo upravljanje i korištenje površinskih i pod-zemnih voda na slivu Dunava što uklju uje:• o uvanje, poboljšanje i racionalno kori-

štenje površinskih i podzemnih voda,• preventivne mjere za kontrolu opasnosti

uslijed nesre a koje uklju uju poplave, led ili opasne tvari,

• mjere za smanjivanje tereta one iš enjana slivu koje dospijeva u Crno more.

Potpisnice Konvencije su suglasne da su-ra uju na temeljnim pitanjima vodnog gospodarstva poduzimanjem „svih odgo-varaju ih zakonskih, administrativnih i teh-ni kih mjera kako bi se barem održalo ili poboljšalo stanje okoliša i kakvo a vode Dunava i ostalih voda u slivu, i sprije ile i po mogu nosti smanjile nepoželjne poslje-dice i promjene koje se javljaju ili koje bi se mogle pojaviti“.

Organizacija ICPDR-aDelegacije ugovornih stranaka ICPDR-a sa-staju se dvaput godišnje, u lipnju i prosincu. U operativnim joj pitanjima pomaže stalno tajništvo, koje koordinira radom stru nih skupina, kojih je trenutno sedam stalnih. lanovi stru nih skupina imenovani su od

ugovornih stranaka, obi no iz ministarstava i nadležnih institucija pojedinih zemalja, i sastaju se dva ili tri puta godišnje.

Tablica 1: Osnovni podaci o rijeci Dunav kao i pripadnom slivu

Rijeka Dunav Sliv rijeke Dunav

Dužina: 2.780 km Površina: 801.463 km², oko 10% Europe

Plovna dužina: 2.412 km Broj stanovnika: 81 milijun

Prosječni godišnji protok vode:6.460 m³/sec

Površina delte Dunava:679.000 ha

Najveći pritoci: Tisa, Sava, Inn, Morava, Drava, Velika Morava, Iskar, Siret, Prut

Sliv rijeke Dunav

9


Republika Hrvatska ima svoje predstavnike u svim stru nim skupinama.Na redovnim sastancima RBM EG grupe ra-spravlja se o svim klju nim pitanjima i do-nose stru ne odluke na razini sliva, uvaža-vaju i pri tome rezultate rada i preporuke svih ostalih stru nih skupina.Od 2011. godine 21 dionik ima službeni status promatra a u ICPDR-u. Me u njima su organizacije s podru ja kao što su hidro-energija, plovidba, turizam, ali i nekoliko me unarodno aktivnih nevladinih udruga za zaštitu okoliša. Ne samo da se promatra-e poziva na dva glavna sastanka ICPDR-a,

ve oni mogu prisustvovati svim sastanci-ma stru nih skupina. Nemaju pravo glasa, no njihovo sudjelovanje je zna ajnije nego u ve ini drugih me unarodnih organizacija.

Plan upravljanja slivom rijeke DunavEuropska unija je 2000. godine usvojila Okvirnu direktivu o vodama (ODV). Njome se zahtijeva upravljanje vodama u skladu s granicama prirodnih rije nih slivova i izradu odgovaraju ih planova upravljanja. Sve ze-mlje lanice ICPDR-a, uklju uju i i one koje nisu lanice EU, su suglasne provesti ODV na dunavskom slivu. Izrada Plana uprav-ljanja slivom rijeke Dunav (DRBMP) se te-meljila na analizi uvjeta u okolišu sliva koja je dovela do identifi ciranja etiri „zna ajna pitanja za upravljanje vodama“ (Signifi cant Water Management Issues –SWMI) i to: • organsko one iš enje,• one iš enje hranjivim tvarima, • opasne tvari,• i hidromorfološke promjene. ODV poziva na stvaranje me unarodnih vodnih podru ja koja obuhva aju teritorij više od jedne države lanice EU i na koordi-niranje rada na takvim podru jima. Države lanice trebaju nastojati posti i dobro stanje

svih tijela površinskih i podzemnih voda do 2015. godine, a najkasnije do 2027. godine. Kada je ODV usvojena u listopadu 2000. godine, sve države koje sura uju u sklopu Konvencije su odlu ile da e poduzeti sve napore kako bi provele ODV na itavom slivu. Države koje nisu lanice EU, me ukojima je i Hrvatska, su se obvezale da eprovesti ODV u okviru Konvencije. U slu a-ju me unarodnog vodnog podru ja koje se proteže izvan granica Europske unije, lan-kom 13(3) ODV-a propisano je da „države lanice moraju nastojati izraditi jedan plan

upravljanja vodnim podru jem“. U skladu s tim lankom, podunavske su države izradi-le Plan upravljanja slivom rijeke Dunav koji sadrži mjere važne za itav sliv na krovnoj razini, a kojim se ujedno odre uje okvir za detaljnije planove na nacionalnim razinama.

Plan upravljanja slivom rijeke Dunav se temelji na tri razine koordinacije:

Dio A: me unarodna razina, razina itavog sliva – krovna razina;

Legenda: ICPDR Delegations of Contracting Parties - Delegacije ugovornih stranaka ICPDR-a; ICPDR Se-cretariat - Tajništvo ICPDR-a; IMGIS EG - Stručna skupina za upravljanje informacijama i geografski infor-macijski sustav; PP EG - Stručna skupina za sudjelovanje javnosti; Flood EG - Stručna skupina za zaštitu od poplava; MA EG - Stručna skupina za monitoring i procjenu; PM EG - Stručna skupina za pritiske i mjere; RBM EG - Stručna skupina za upravljanje riječnim slivom; ad hoc S EG - ad hoc strateška radna skupina).

Organizacijska shema ICPDR

Predstavnici svih podunavskih zemalja na sastanku RBM EG grupe

etiri „zna ajna pitanja za upravljanje vodama“ (Signifi cant Water Management Issues –SWMI) identifi cirana u Planu upravljanja slivom rijeke Dunav (DRBMP)

10


Dio B: nacionalna razina (provodi se po-sredstvom nadležnih tijela) i/ili me-unarodno koordinirana razina pod-

sliva za odabrane podslivove (Tisa, Sava, Prut i delta Dunava);

Dio C: razina podjedinica, koje se defi niraju kao jedinice upravljanja na držav-nom teritoriju.

Koli ina podataka kao i razina detaljnosti pove ava se od Dijela A, prema Dijelu B i C.

Plan upravljanja slivom rijeke Dunav za razinu itavog sliva (Dio A) izra enje na temelju slijede eg kriterija:

• razmatrane su rijeke sa slivnim podru ji-ma >4.000 km2;

• jezera >100 km2;• prijelazne i priobalne vode;• prekograni na tijela podzemnih voda od

važnosti za itav sliv.Vodna tijela manjih slivnih podru ja od na-vedenih sastavni su dijelovi nacionalnih pla-nova upravljanja vodnim podru jima.Konvencija predstavlja pravni kao i politi ki okvir za suradnju i upravljanje prekogra-ni nim vodama na slivu Dunava. ICPDR je poslužio kao koordinacijska platforma za

prikupljanje multilateralnih i slivnih pitanja na „krovnoj razini“ sliva Dunava i omogu i-la je izradu Plana upravljanja slivom rijeke Dunav (Dio A).ICPDR je u velja i 2010. bio doma in mini-starskog sastanka ugovornih stranaka. Na tom je sastanku usvojen Plan upravljanja slivom rijeke Dunav i potpisana je Dunav-ska deklaracija. Tim je dokumentom oja a-na predanost podunavskih zemalja preko-grani noj suradnji na upravljanju vodama, ali je i naglašena potreba za ve om surad-njom me u sektorima. Veliki dio otpadnih voda se u rijeke sliva is-puštaju nedovoljno pro iš ene. Neodgova-raju e pro iš avanje komunalnih otpadnih voda identifi cirano je kao ozbiljan problem na slivu Dunava. Me u ostalim mjerama, predvi a se to da se iz komunalnih otpad-nih voda u ure ajima za pro iš avanje ot-padnih voda uklanja ve a koli ina hranjivih tvari, kao i da se mora sprije iti one iš enje voda s odlagališta otpada. U skladu s Pla-nom upravljanja rije nim slivom rijeke Du-nav, do 2015. godine mnogi e ure aji biti izgra eni ili modernizirani. Plan upravljanja slivom rijeke Dunav iz 2009. godine sadrži etiri zna ajna pitanja za upravljanje vodama (SWMI) i Zajedni -ki program mjera na krovnoj razini, koji se treba provesti do 2015. godine, da bi se po-boljšalo ekološko stanje Dunava i njegovih pritoka. Plan služi i kao temelj za odlu i-vanje o pitanjima ulaganja i fi nanciranja i važna je poveznica s Dunavskom strategi-jom ija je izrada u tijeku i u iju izradu su uklju eni i hrvatski predstavnici.

Ostale aktivnosti ICPDR-aTransnacionalna mreža monitoringa (TNMN) je integrirani sustav monitoringa u okviru ICPDR-a. Formalno pokrenuta 1996, revidi-rana je 2006. godine kako bi se ispunile sve odredbe ODV-a. Cilj joj je osigurati urav-notežen pogled na one iš enje i dugoro ne trendove u kakvo i vode i teretima one-iš enja u najve im rijekama dunavskog

sliva. Uklju uje 79 lokacija monitoringa na Dunavu i njegovim najve im pritocima. U estalost uzorkovanja je 12 puta godišnje za kemijske parametre i dvaput godišnje za biološke parametre.ICPDR provodi i Direktivu EU o poplavama na dunavskom slivu i podupire projekt izra-de karata opasnosti od poplava. Poplave su prirodna pojava, ali i esti uzrok smrtnih slu ajeva i šteta kojima bi trebalo uprav-ljati. Do 2009. godine za sliv je izra eno 17 akcijskih planova u slu aju poplava, na te-melju 45 individualnih nacionalnih planova. Ti planovi zajedno sadrže stotine konkret-nih mjera kao što su ponovna naturaliza-cija mo varnog tla, poboljšanje sustava za upozorenje o izbijanju poplava i dr. Zemlje koje pripadaju slivu Dunava su poduzele ove mjere da bi ublažile posljedice izazvane Ministarski sastanak ugovornih stranaka u velja i 2010., Be

11


Transnacionalna mreža monitoringa (TNMN) obuhva a 79 lokacija monitoringa na Dunavu i njegovim najve im pritokama

velikim poplavama kojih je naro ito bilo u prošlom desetlje u.ODV zahtijeva i sudjelovanje javnosti. Osim sudjelovanja dionika posredstvom proma-tra kih organizacija, 29. lipnja proglašen je za Dan Dunava, koji se kroz napore 485 partnera provodi u svih 14 podunavskih zemalja. Oni redovito organiziraju oko 150 razli itih doga anja, od kreativnih natjeca-nja do edukativnih radionica. Dan Dunava na itavom slivu ima oko 60.000 sudionika, a do mnogo ve eg broja dospije se putem masovnih medija.Jedna od aktivnosti sudjelovanja javnosti je i tzv. „Danube Box“, edukativni paket za škole koji je osmišljen za djecu starosti od 8 do 13 godina. Sa ve podijeljenih više od 10.000 takvih paketa doseglo se do više od milijun školske djece u Njema koj, Austriji, Ma arskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, eškoj i Srbiji.Kao rezultat Dunavske deklaracije i Dunav-ske strategije, iji je cilj tako er uskladiti napore ve eg broja sektora i povezati ih u strategiju za održiv razvoj podunavske re-gije, ICPDR sudjeluje u dijalogu s razli itim sektorima. To je rezultiralo objavljivanjem Zajedni ke izjave o plovidbi unutarnjim plovnim putevima u suradnji s Me una-rodnom savskom komisijom i Dunavskom komisijom. Tim se dokumentom formalizira predanost održivom razvoju plovnih puteva tako da budu ujedna ene ekološke, eko-nomske i socijalne potrebe.Hidroenergija je važno pitanje u energet-skoj strategiji na dunavskom slivu u kojoj se teži ujedna avanju ekoloških, ekonom-skih i socijalnih potreba. U suradnji s hi-

Suradnja ICPDR i javnosti provodi se i obilježavanjem Dana Dunava 29. lipnja mnogobrojnim radionicama i kreativnim natjecanjima

Hidroenergija je važno pitanje u energetskoj strategiji na dunavskom slivu

12


droenergetskim sektorom obuhva ena surazna pitanja, kao što su npr. izgradnja nedostaju ih ribljih staza, povezivanje i za-štita staništa i obnova mo varnih podru ja, kontrola poplava i sli no.Migratorne riblje vrste, poput jesetre ili du-navskog lososa, su važni pokazatelji eko-

ICPDR koordinira Sustavom žurnog uzbunjivanja u slu aju nesre a (AEWS); proboj nasipa i istjecanje crvenog mulja u Kolontaru (Ma arska)

listopad 2010. godine

IZVOR PODATAKA I SLIKE

Konvencija o zaštiti rijeke Dunava

Plan upravljanja slivom rijeke Dunava

Dokumenti RBM EG grupe

VIŠE INFORMACIJA

o radu ICPDR-u može se pronaći na internet adresi

www.icpdr.org

loškog stanja itavog dunavskog sliva. Sam Dunav, kao i njegovi pritoci, su glavne mi-gracijske rute. Poljoprivreda i na ini korištenja zemljišta imaju klju an utjecaj na kvalitetu vode na dunavskom slivu. U suradnji s poljoprivred-nim sektorom, radi se na smanjivanju te-reta hranjivih tvari u Dunavu, smanjivanju korištenja poljoprivrednih kemikalija kao što su pesticidi ili gnojiva, podupire or-ganski uzgoj i ostale poljoprivredne tehni-ke prihvatljivije za okoliš, širenje mjera za smanjivanje erozije tla i bolje povezivanje mo varnih podru ja.U listopadu 2010. godine u blizini ma ar-skih sela Ajka i Kolontar došlo je do proboja nasipa. Velika koli ina crvenog industrijskog mulja poplavila je Kolontar, pri emu je po-ginulo i ozlije eno više ljudi i prouzro ena je ogromna šteta po okoliš i gospodarstvo. U takvim je situacijama klju na razmjena informacija izme u zemlje u kojoj je došlo do katastrofe i njezinih nizvodnih partnera. Komisija koordinira Sustavom žurnog uzbu-njivanja u slu aju nesre a (AEWS), koji se aktivira kad god postoji opasnost od preko-grani nog one iš enja voda ili kad su preko-ra ene grani ne vrijednosti odre enih opa-snih tvari. AEWS u nizvodne zemlje odašilje me unarodne poruke upozorenja kako bi se tijelima vlasti pomoglo da pokrenu mjere zaštite okoliša i javne sigurnosti.

Države u dunavskom slijevu su poduzele mjere za ublažavanje posljedica velikih poplava

13


PRIPREMA I PROVEDBA VELIKIH VODNOGOSPODARSKIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA U DUNAVSKOM SLIJEVU

Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska ste i e pravo pristupa sredstvima iz Kohezijskih i Strukturnih fondova, stoga su Hrvatske vode poduzele potrebne aktivnosti na intenziviranju pripremepojedina nihprojekata i osigurale sredstva za fi nanciranje izrade projektno studijske dokumentacije za svih 39 projekata s indikativne liste u 100% iznosu.

Budu i da je veliki dio voda Hrvatske gra-ni nog ili prekograni nog karaktera, to zna-i da je i upravljanje vodama pod izravnim

ili neizravnim utjecajem susjednih država i me unarodnih institucija. Prostor Hrvat-ske u tom smislu pripada dvama velikim slivovima: crnomorskom i jadranskom, u okviru kojih se uspostavlja široka suradnja u upravljanju vodama pripadaju ih država. Radi ostvarenja održivog upravljanja voda-ma u Hrvatskoj za vodno su gospodarstvo važne me unarodne konvencije i ugovo-ri koje je Republika Hrvatska potpisala i potvrdila, a ti u se provedbe integralnog upravljanja vodnim podru jima, planiranja mjera i izgradnje vodnih gra evina, uz pri-mjenu me unarodnog vodnog prava.Ukupna me unarodna suradnja u sektoru voda regulirana je Konvencijom o zaštiti i uporabi prekograni nih vodotoka i me u-narodnih jezera (Helsinška konvencija, Hel-sinki 1992.), dok je me unarodna suradnja na crnomorskom slivu regulirana Konven-cijom o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Dunavska konvencija, Sofi ja, 1994.). Tom Konvencijom su se pripada-ju e države obvezale težiti održivom i pra-vednom gospodarenju vodama, uklju uju io uvanje, poboljšanje i racionalnu uporabu površinskih i podzemnih voda u slivu Du-nava. Republika Hrvatska kao budu a zemlja la-nica Europske Unije ima obavezu uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske unije, odnosno ispuniti obaveze iz pristupnog ugovora izme u Hrvatske i Eu-ropske unije. Preuzimanje zakonodavstva i pregovori o prijelaznim razdobljima pot-punog ispunjenja obveza iz novog uskla-enog zakonodavstva je završeno privre-

menim zatvaranjem pregovora za poglavlje 27. Okoliš. Jedan od ciljeva EU jest taj da regije posta-nu mjesta privla nija za ulaganja i poslo-vanje; stoga budu i program uskla ivanja (kohezijski program) mora oja ati sinergi-ju izme u zaštite okoliša i razvoja. U tom pogledu e prioritet biti dan pružanju oko-lišnih usluga, koje uklju uju infrastrukturu za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, gospodarenje prirodnim resursima, de-kontaminaciju one iš enog zemljišta kako

Jelena Ambrenac, dipl. ing građ.

bi ga se pripremilo za nove gospodarske aktivnosti i zaštitu od odre enih ekoloških opasnosti (putem promicanja gospodare-nja prirodnim resursima, bolje uporabe ICT tehnologija, usmjerenog istraživanja, itd.). Svi projekti koji se fi nanciraju u okviru Ope-rativnog programa zaštite okoliša 2007. - 2013. godine moraju u potpunosti poštiva-ti na ela održivog razvoja i ispuniti norme zaštite okoliša kao i pravnu ste evinu koja se odnosi na zaštitu okoliša. Stoga bi fo-kus trebao biti na zaštiti ljudskog zdravlja i ekosustava, pri emu su prioritet zašti ena podru ja (zone sanitarne zaštite izvorišta, ribnjaci, kupališta, parkovi prirode, nacio-nalni parkovi, itd.), što bi se postiglo nizom aktivnosti i mjera:• Izgradnjom ure aja za pro iš avanje ot-

padnih voda u naseljima s postoje im od-vodnim mrežama;

• Pove anjem razina priklju enosti na mre-že odvodnje i pro iš avanje otpadnih voda na podru jima s razvijenim vodoop-skrbnim sustavima;

• Saniranjem postoje ih mreža javne od-vodnje sa znatnim propuštanjima, koja utje u na izvorišta pitke vode;

• Pove anjem djelotvornosti i sigurnosti sustava javne odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda, uz uvo enje ekonomske cijene vode (na elo one iš iva pla a).

Investicije u sektor zaštite okoliša planirat e se pomo u integriranih i strateških pri-

stupa, a projekti koji e se fi nancirati mo-raju se ocjenjivati ovisno o slu aju, kako bi bili uskla eni s odnosnim obvezama iz pravne ste evine o zaštiti okoliša.Radna skupina za Dunav i Crno more (DA-BLAS) je osnovana 2001. godine s ciljem stvaranja platforme za suradnju na osigura-nju zaštite voda i s vodom povezanih eko-sustava u dunavskom i crnomorskom slivu kao reakcija na Priop enje koje je Europska komisija usvojila 2001. godine, a u kojem su istaknute prioritetne aktivnosti potrebne za poboljšanje stanja okoliša u regiji. Pod vodstvom radne skupine DABLAS, prvi projekt pokrenut je s ciljem prioritizacije investicijskih projekata u sektoru voda koji se odnose na smanjenje nutrijenata. Od ukupno 158 potencijalnih projekata komu-

14


nalnog sektora, 113 ih je ocijenjeno prema njihovim utjecajima na okoliš i Crno more, potencijalnom fi nanciranju, tehnološkoj djelotvornosti i uskla enosti. Izra ena je baza podataka ICPDR – DABLAS, kako bi se uklju ilo komunalne, industrijske, agroin-dustrijske projekte, te projekte obnove vo-dotoka, poljoprivredne i projekte korištenja zemljišta. Ta baza podataka služi kao alat koji se koristi za ocjenu preostalih potreba za investiranjem i provo enjem mjera na regionalnoj, nacionalnoj i sektorskoj osnovi.

U okviru radne skupine DABLAS, uz fi nan-cijsku pomo EU razvijen je projekt Fonda investicijske potpore za Dunav (DISF - Da-nube Investment Support Facility), s ciljem

pomo i u izradi konkretnih projekata. U okviru DISF projekta, u Hrvatskoj su pri-premljena, ili su u pripremi, etiri projekta: projekti vodoopskrbe i odvodnje Karlovac, Osijek, Vukovar i Slavonski Brod. Danom pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska ste i e pravo pristupa sredstvi-ma iz Kohezijskih i Strukturnih fondova. To an iznos sredstava koji e biti na ras-polaganju defi nirati e se tijekom procesa pretpristupnih pregovora. Izvjesno je da eiznos sredstava za sektor voda biti višestru-ko ve i od sada dostupnih putem IPA fonda. Prema izra enom prijedlogu fi nancijskog paketa za Hrvatsku, bespovratna sredstva za vodno gospodarstvo koja bi bila na ras-polaganju za 2012. i 2013. godinu iznose oko 330 mil EUR-a.Hrvatske vode sukladno svojim nadležno-stima, a vode i ra una da imaju ulogu pro-vedbene Agencije u sektoru voda poduze-le su potrebne aktivnosti na intenziviranju pripreme pojedina nih projekata kako bi danom pristupa RH Europskoj uniji mogle odmah krenuti s prijavom projekata i po-vla enjem sredstava iz Kohezijskog fonda.Stoga su Hrvatske vode osigurala sredstva za fi nanciranje izrade projektno studijske dokumentacije za svih 39 projekata s indi-kativne liste u 100% iznosu. U smislu preostalih potreba za investira-njem i provo enjem mjera za o uvanjem, poboljšanjem i racionalnom uporabom po-vršinskih i podzemnih voda u slivu Duna-

Tablica 1: Indikativna lista projekata za povlačenje sredstava iz Kohezijskog fonda

Inicijalni sastanak za Ugovor o nadzoru u Slavonskom Brodu

BR. Naziv projektaIndikativna Vrijednost

investicije u €BR. Naziv projekta

Indikativna Vrijednost investicije u €

1. RVS Bjelovarsko ∑ Bilogorske Žup. 55.000.000 21. Čakovec 20.000.000

2. RVS Koprivnica ∑ Križevci Žup. 52.000.000 22. Varaždinska županija 25.000.000

3. Đakovo 16.500.000 23. RVS Zagreb Istok 70.000.000

4. Nova Gradiška 13.000.000 24. RVS Moslavačka posavina 20.000.000

5. Osijek 85.000.000 25. RVS Sisačko Moslavačka županija 33.000.000

6. Vukovar 48.700.000 26. Betina ∑ Murter 11.000.000

7. Vrbovec 17.000.000 27. Kaštela ∑ Trogir 44.000.000

8. Krapina 5.800.000 28. Daruvar 6.000.000

9. Dugo Selo 21.200.000 29. Križevci 6.000.000

10. Samobor 23.700.000 30. Kutina 5.000.000

11. Velika Gorica 46.600.000 31. Lipik ∑ Pakrac 8.500.000

12. Zaprešić 41.000.000 32. Pleternica 11.000.000

13. Poreč 58.206.000 33. Županja 9.000.000

14. Nin 33.700.000 34. Pitomača 6.000.000

15. Petrinja 15.500.000 35. RVS Osijek 75.000.000

16. Valpovo 7.900.000 36. RVS Istočne Slavonije 23.000.000

17. Krk 25.000.000 37. Vodice ∑ Tribunj 35.000.000

18. Rijeka 25.000.000 38. Rovinj 30.000.000

19. Istarski vodozaštini sustav 40.000.000 39. Belišće 10.000.000

20. Virovitica 17.000.000

15


va, na indikativnoj listi projekata je 7 pro-jekata regionalnih vodoopskrbnih sustava (RVS Bjelovarsko-bilogorske županije, RVS Koprivni ko-križeva ke županije, RVS Si-sa ko – moslava ke županije, RVS Zagreb istok, RVS Moslava ka posavina, RVS Osi-jek i RVS Isto ne Slavonije) u ukupnom iznosu od 328 mil EUR-a, dok su ostali pro-jekti, projekti zaštite voda (u slivu Dunava

Radovi na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje Slavonskog Broda

- Osijek, Vukovar, akovo, Nova Gradiška, Valpovo, Daruvar, Križevci, Kutina, Vrbo-vec, Krapina, Zabok – Zlatar, Dugo Selo, Samobor, Velika Gorica, Petrinja, Virovitica, akovec, Lipik – Pakrac, Pleternica, Župa-

nja, Pitoma a, Beliš e, Sisak) koji tako er mogu imati i komponentu vodoopskrbe, ali na razini aglomeracije, odnosno postoje eg sustava.

IZVOR PODATAKA

Strategija upravljanja vodama, HRVATSKE VODE, Zagreb, ožujak 2009.

Planski dokumenti Hrvatskih voda

Međunarodne Konvencije i Ugovori

SLIKEArhiva IPA jedinice

16


CENTRALNI UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA KOPRIVNICE

Postupak biološke obrade otpadnih voda se posljednjih godina sve više primjenjuje, a u Koprivnici je izabran zbog ve ihkolebanja koli inaotpadnih voda u dotoku ali i zbog promjena organskog optere enja.

Na podru ju grada Koprivnice 60-tih godina 20. stolje a zapo inje izgradnja mješovitog sustava odvodnje, kojim se otpadne vode odvode putem pripadne mreže do uš a u otvoreni kanal („Moždanski Jarak“), te se dalje transportiraju u smjeru sjeveroistoka do uš a u postoje i kolektor i nastavno do-premaju na lokaciju ure aja za pro iš ava-nje u naselju Herešin.

Kanalizacijska mreža grada KoprivniceNa kanalizacijsku mrežu priklju eno je oko 7.260 ku anstava i poslovnih subjekata. Izvedeno je ukupno oko 170 km kanaliza-cijske mreže, te nekoliko posebnih objeka-ta (crpnih stanica, preljeva i bazena za pri-hvat vode) ije održavanje provodi Gradsko komunalno poduze e KOMUNALAC d.o.o. Koprivnica.U Koprivnici je postojao stari ure aj za pro iš avanje samo prvog stupnja, koji nije zadovoljavao potrebe šireg gradskog podru ja i prigradskih naselja (Starigrad,

Prof. dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing. građ.

Reka, Kunovec Breg, Koprivni ki Ivanec, Štaglinec, Koprivni ki Bregi, Peteranec, si-getec, Hlebine).U cilju rješavanja pitanja odvodnje i pro i-š avanja otpadnih voda, 31. ožujka 1993. godine objavljuje se Odluka o donošenju Prostornog plana Op ine Koprivnica (Sl. Gl. Op ine Koprivnica br. 1/93), kojim se izme-u ostalog za cijelo podru je rješava i ko-

munalna infrastruktura. Otpadne vode se „Moždanskim jarkom“ u duljini oko 3 km dovode do naselja Herešin, na izvedeni stari ure aj (I faza) koji se pro-širuje II. stupnjem – biološkom obradom. Pro iš ene vode ispuštaju se u „Moždanski jarak“, koji nakon cca 4,5 km utje e u vo-dotok - kanal Bistru, koji se nakon 10-tak km ulijeva u rijeku Dravu.U kolovozu 2005. g. Potpisan je ugovor o gradnji novog ure aja, a izgradnja po inje u kolovozu 2006. godine.SBR - tehnološki postupak pro iš avanja otpadnih voda grada Koprivnice je odabra-no rješenje novog ure aja za pro iš avanje. SBR tehnologija je diskontinuirani proces biološke obrade, gdje se u jednom biološ-kom reaktoru naizmjeni no odvijaju razli i-ti procesi obrade otpadne vode (punjenje, aerobne reakcije, anoksi ne, anaerobne reakcije, taloženje, odvo enje pro iš ene vode). Ovaj tehnološki postupak biološke obrade otpadnih voda se posljednjih godina sve više primjenjuje, a u Koprivnici je iza-bran zbog ve ih kolebanja koli ina otpadnih voda u dotoku ali i zbog promjena organ-skog optere enja.

SBR (Sequencing Batch Reactors) –tehnologijaKod SBR postupka obrade otpadnih voda, voda se povremeno dovodi u biološki reak-tor iz kojeg se nakon ciklusa pro iš avanja u potpunosti prazni. U istom bazenu se na-izmjeni no odvija ukupni proces pro iš a-vanja. SBR ure aj radi na principu to no odre enih koli ina otpadne vode koje se zadržavaju u jednom reaktoru; radi u to -no utvr enom i provjerenom intervalnom ciklusu; a program pro iš avanja može se optimalno prilagoditi predvi enom hidrau-li kom i organskom optere enju. Svaki ciklus obrade otpadne vode sastoji se od 5 stupnjeva i pri tome se odre ena ko-li ina nove sirove otpadne vode (cca 75% volumena reaktora) ispusti kao obra eni

Sustav odvodnje Grada Koprivnice

17


izbistreni efluent (cca 65% volumena re-aktora), te ispusti zgusnuti mulj za dalju obradu (cca 10% volumena reaktora). Dio zrelog mulja ostaje za pokretanje biološkog postupka obrade u novom ciklusu (cca 25% volumena reaktora).U Koprivnici je pušten u pogon ure aj ovog tipa u velja i 2007. godine iji je kapaci-tet 100.000 ES. Kanalizacijski sustav grada Koprivnice je mješoviti – sve otpadne vode (ku anske, industrijske, nakon predobrade i oborinske) istim glavnim kanalom saku-plja em dovode se na zajedni ki ure aj. Koli ine otpadnih voda na ure aju u suš-nom periodu iznose 1.600 m3/h, a 17.000 m3/d pri kišnom dotoku.Ure aj u Koprivnici je sastavljen iz etiri SB – reaktora, od kojih svaki predstavlja za-sebnu cjelinu, odnosno reaktorsku jedini-cu u kojoj se odvijaju svi procesi biološkog pro iš avanja (slika.). Na taj na in mogu eje u cilju servisiranja/održavanja pojedini reaktor isklju iti, a da ostali dijelovi ure a-ja nesmetano rade. SB – reaktori rade na principu aktivnog mulja niskog postupka optere enja.

Postoje i/stari ure aj za pro išš avanje u Koprivnici Glavne faze ciklusa biološkog procesa u SBR ure aju

SB-reaktori na ure aju u Koprivnici

Opis faza tehnološke obrade otpadnih voda u Koprivnici1. Prethodno pro iš avanje provodi se

na automatiziranom kompaktnom ure-aju (slika) koji se sastoji od fi ne rešet-

ke, pjeskolova i mastolova. Nakon fi ne rešetke voda dolazi do valjkastog pje-skolova uzduž kojega su otvori za ae-raciju. Upuhani zrak kroz otvore u dnu, izaziva turbulenciju pri emu se odvajaju anorganske tvari od organskih. Tu se od-vajaju: zemlja, pijesak...., a na površini vode se izdvajaju masno e i druge pliva-ju e tvari: ulja, mineralna ulja, benzin, koje se dalje crpkom odstranjuju.

Gruba rešetka na dovodu otpadne vode pred crpnom stanicom

18


2. Sekundarna – biološka obrada obu-hva a provedbu aerobnih, anoksi nih i anaerobnih postupaka od kojih je na po-etku postupak:

• Uklanjanja fosfora pri emu se ko-risti sredstvo smjese visokopolimernih polimetalnih hidroksid-klorida, koje veže fosfor iz otpadne vode i pretvara ga u pahulju mulja. Koli ina iznosi 5 – 7 kg proizvoda po kg fosfora koji se izdvaja. Koli ina ukupnog fosfora nakon pro iš a-vanja ne prelazi vrijednost od 2 mg/l.• Biološki proces na principu aktiv-nog mulja - aeracija kisikom iz zraka provodi se na dnu svakog SB reaktora, istovremeno ili naizmjeni no se provo-di miješanje sadržaja reaktora. Kom-binacijom oba procesa u paralelnom ili naizmjeni nom slijedu postiže se cilja-ni proces biološkog pro iš avanja koji uklju uje proces nitrifi kacije i denitrifi ka-cije. U fazi rada reaktori osciliraju izme udvije razine vode. Tijekom faze punjenja otpadna voda dolazi u reaktor uz istovre-meno miješanje do postizanja maksimal-ne razine vode.

Nakon aeracije toga slijedi naknadna reakcija i taloženje mulja pri najpo-voljnijim hidrauli kim uvjetima. Rezul-tat procesa taloženja je to no odvajanje faza izme u pro iš ene vode i istalože-nog mulja na dnu. Pokretnim ure ajem T-oblika pro iš ena voda odvodi se iz reaktora bez da se poremeti stanje ista-loženog mulja na dnu. Kada se dostigne minimalna razina vode zaustavlja se od-vo enje pro iš ene vode i objekt reak-tora se ponovno puni otpadnom vodom.

3. Obrada muljaZavršni stupanj pro iš avanja otpadnih voda predstavlja proces obrade mulja ae-robnom stabilizacijom, dehidriranjem i MID-MIX tehnologijom koja se temelji na fi zikalno-kemijskoj reakciji mulja s reak-tantima na bazi kalcija CaO i Ca(OH)2, pri emu nastaje kemijski inertan prah-solidi-

fi kat koji se može koristiti u gra evinskoj

industriji ili odlagati na odlagalište II. kate-gorije, bez štetnih utjecaja na okolinu.Proces se odvija prema sljede em konceptu:

• Reaktori se naizmjeni no pune suvišnim muljem s 1 postotkom suhe tvari uz mije-šanje i istovremenu aeraciju pri emu se odvija efektivna stabilizacija;

• Nakon punjenja pristupa se prvo stabili-zaciji koja traje oko 24 sata. Tijekom tog vremena suvišni mulj se toliko istaloži da dolazi do zgrušnjavanja na oko 3 posto suhe tvari. Pomo u visinski podesivog dekantera izdvaja se zamu ena voda i odvodi do crpne stanice, odakle ponovno ulazi u proces pro iš avanja;

• Nakon faze zgrušnjavanja nastupa faza stabilizacije koja traje oko 2 dana;

• Nakon druge faze stabilizacije slijedi pro-ces dehidracije mulja. Pomo u ekscen-tri ne pužne crpke zgusnuti suvišni mulj transportira se do centrifuge gdje se de-hidrira do 25 posto suhe tvari. Tijekom tog procesa pokre e se miješalica kako bi se postigla što homogenija konzinstenci-ja mulja;

Faza taloženja i faza aeracije • Nakon što je reaktor za mulj ispražnjen po inje novi proces punjenja. Tijekom tog procesa obavlja se pražnjenje drugog reaktora za mulj, odnosno zgrušnjavanje i stabilizacija u tre em reaktoru.

MID – MIX tehnologija

Fizikalno – kemijske faze MID – Mix tehnologije:

Nakon pripreme mulja miješanjem u pred-spremniku radi izjedna avanja sadržaja i koli ine vlage, predvi ena dnevna smjesa dozira se u reaktorsku jedinicu gdje se do-daje reaktant na bazi kalcija u odre enoj koli ini, ime se postiže radna temperatura egzotermne reakcije na razini 80-105º C stupnjeva, potrebna za odvijanje moleku-larne razgradnje, ionske disocijacije, stabil-ne vakumsko-plinske inkapsulacije i potpu-ne solidifi kacije suvišnog mulja.

19


Razvijena vodena para filtrira se radi sku-pljanja i povrata estica. Kona ni produkt je solidifi kat u obliku suhog, hidrofobnog materijala koji se pomo u trakastog tran-sportera odvodi u silos gdje se hladi i nakon toga pakira u tzv. Yumbo vre e.Solidifi kat dobiven obradom mulja koristan je materijal s udjelom suhe tvari 85 posto koji se zbog hidro, termo i aktusti nih izo-lacijskih svojstava može iskorištavati u gra-evinskoj industriji ili odlagati na odlagali-

šte II. kategorije.

4. Obrada zrakaOtpadni zrak iz crpne stanice i iz prosto-ra kompaktnog ure aja prethodne obrade ventilatorima se odvodi na biofi ltar. Biofi l-tar je zasebna jedinica ispunjena organ-skim materijalom (usitnjena kora drveta) u kojem se zrak biološki pro iš ava. Bio-loškim procesom razgradnje ostaju tvari u obliku CO2, vode i estica koje se u biofi l-mu s vremenom raspadaju. Pro iš eni zrak odlazi u atmosferu.

Dehidrirani mulj nakon centrifuge Spremanje solidifi kata u tzv. „Yumbo“ vre e

IZVOR PODATAKA

Tušar; B, Pročišćavanje otpadnih voda, KIGEN, Zagreb 2009.

Biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Koprivnice, Komunalac, Gradsko komunalno poduzeće d.o.o. Koprivnica, Prospekt

SLIKEProf. dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing. građ.

Obrada zraka na biofi ltru

20


ULAGANJEM U VODNOGOSPODARSKU INFRASTRUKTURU DO ZAŠTITE KAŠTELANSKOG ZALJEVA

Više od 10 godina trajali su opsežni i složeni radovi na izgradnji integralnogekološkog sustava EKO Kaštelanski zaljev, za kojega se ve na po etkurealizacije znalo da e biti jedan od najve ih projekata na podru juMediterana.

Projekt EKO Kaštelanski zaljevProjekt Eko Kaštelanski zaljev ima za cilj osigurati urednu vodoopskrbu svim stanov-nicima na podru ju od Splita, preko Solina, Kaštela i sve do Trogira, te suvremen na in odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda na tom podru ju.Zadnja etapa posla bila je izgradnja kanali-zacijskog sustava od Solina, preko Kaštela do Trogira i prema najnovijim informacijama iz Agencije EKO Kaštelanski zaljev, puštanje u rad bit e u studenom 2011. godine. Plani-rano je izgraditi: Podsustav Kaštela, Podsu-stav Trogir, Podsustav iovo, Hidrotehni ki tunel iovo, Centralni Ure aj za pro iš ava-nje otpadnih voda Divulje, Podmorski ispust iovo, Podmorski prijelaz kopno – iovo,

Podsustav dodatnih elemenata, Hidro me-hani ka oprema i Sustav daljinskog nadzora i upravljanja. Ukupan kapacitet Kanalizacij-skog sustava Kaštela – Trogir je 160.000 ES (ekvivalent stanovnika). Tijekom realizacije svih poslova na cijelom projektu EKO Kaštelanski zaljev, me u slo-ženijima bilo je rješavanje imovinsko prav-

Jadranka Samokovlija Dragičević nih poslova. Na podsustavu Kaštela-Trogir riješeno je gotovo 10.000 predmeta, dok je na cijelom projektu taj broj višestruk. O ozbiljnosti cijeloga posla najbolje govori podatak da od prvoga dana realizacije niti jedan objekt nije zapo et bez pribavljanja potrebne dokumentacije, što na neki na in predstavlja i presedan u javnoj komunalnoj izgradnji.

Kolektor Resnik Nedavno su završeni radovi na kolekto-ru Resnik, koji su zbog velikih arheoloških istraživanja trajali i najduže, jer se morala premještati trasa objekta, a u drugim dijelo-vima sustava završava se ugradnja opreme i priprema sve za po etak rada. Tijekom pro-vedbe projekta jedinice lokalne samouprave uo ile su njegovu kvalitetu te se u projekt dodao cijeli niz dodatnih objekata kako bi se obuhvatilo što ve e podru je i time se po-ve ao stupanj zaštite mora i opskrbljenosti stanovništva vodom. Tako je projekt kon-stantno rastao, a raste i danas, što je dovelo do produženja rokova gradnje.

Grad Split i Kaštela

21


Samo na Podsustavu Kaštela je 9 crpnih stanica. Od 24 km cjevovoda me u zna-ajnijima je cjevovod u Vukovarskoj ulici

(Kaštel Stari – 300 m), kolektor Resnik kao najve i (od ulice dr. Stipe Pense prema za-padu do hotelskog naselja Resnik – 1300 m). Kao zahtjevan posao koji nije original-no trebao biti dio EKO projekta preostalo je izvršiti sanaciju dijela postoje e kanalizaci-je Kaštela (i Trogira) radi omogu avanja da se obalni kanalizacijski ispusti priklju e na izgra ene obalne kolektore.

Što je stvarni razlog tolikom kašnjenju u izgradnji sustava u ulici dr. Josipa Omaši a u Kaštel Lukši u?U sklopu rješenja EKO sustava u Kaštelima i i e se i na novi na in odvodnje oborinske vode koja e se izdvojiti iz kanalizacijskog sustava. Osigurano je 25 milijuna kuna za podru je Kaštela i Trogira, a radovi e za-po eti kada se defi nira tehni ko rješenje i izradi projektna dokumentacija. Rije je o vrlo zahtjevnom poslu koji je zapo eo sni-manjem postoje eg stanja i koji e trajati duže od konca 2011. god. koji nije bio do donošenja novog (usvojenog) fi nancijskog plana (RIP 2010.) u ingerenciji odnosno u obuhvatu EKO projekta. Tehni ko rješenje e vjerojatno tražiti da se na pojedinim lo-

kacijama napravi nova oborinska odvodnja, koja je u ingerenciji gradova i zato e se radovi morati isplanirati zajedni ki.

Kanalizacijski kolektor Dugopolje-KlisPo etkom ožujka 2011. godine pušten je u rad i glavni kanalizacijski kolektor Dugo-polje - Klis kojim se rješava prikupljanje i odvodnja otpadnih voda s podru ja op ina Dugopolje i Klis koje se u cijelosti prote-žu unutar sanitarne zaštite izvorišta rijeke Jadro. Ovaj Podsustav je sastavni dio Ka-nalizacijskog sustava Split – Solin, ije se otpadne vode pro iš avaju na zajedni kom ure aju „STUPE“ i disponiraju podmorskim ispustom Stobre u more Bra kog kanala. Podsustav Dugopolje – Klis, u duljini od 11 km fekalne kanalizacije glavnog kanalizacij-skog kolektora, sastoji se od 6 crpnih stani-ca s pripadaju im tla nim cjevovodima.Realizacijom ovog projekta ostvareni su pri-marni ciljevi, u prvom redu efi kasna zaštita izvorišta rijeke Jadro od zaga enja otpad-nim vodama, odnosno sigurnije vodoopskr-be gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira, kao i ekološki gospodarski razvoj op ina Dugopolja i Klisa. Otvaranje kanalizacijskog Podsustava Dugopolje – Klis ne predstav-lja samo odre eni civilizacijski doseg nego i mjeru za o uvanje i unaprje enje zaštite ovjekovog okoliša ime se Op ina Dugo-

polje još jednom potvr uje kao društveno odgovorna jedinica lokalne samouprave.Svi objekti Podsustava su realizirani kroz Integralni projekt zaštite Kaštelanskog za-ljeva - EKO Projekt. Ukupna vrijednost in-

Ure jaj za pro iš avanje otpadnih voda Stupe

Kanalizacijska crpna stanica na podmorskom ispustu iovo

Polaganje podmorskog ispusta grada Splita - Stobre

22


vesticije je 36.125.000,00 kn s PDV-om. Nakon provedenog pokusnog rada svi objekti biti e predani Investitoru Vodovo-du i kanalizaciji d.o.o. Split na upravljanje i održavanje.Poznato je da sustav vodoopskrbe po-dru ja od Splita do Trogira ve nekoliko godina od puštanja u rad funkcionira bez poteško a i osigurava dovoljne koli ine

pitke vode cijelom podru ju oko Kašte-lanskog zaljeva i samom gradu Splitu. Godinama funkcionira i kanalizacijski su-stav Split-Solin. Stalnom kontrolom mora na podru ju glavnog ispusta u Stobre uutvr ena je njegova besprijekorna isto-a, ime su zapravo postignuti temeljni

ciljevi izgradnje ekološkog sustava Split-Solin-Kaštela-Trogir.

SLIKE Luka Dragičević

Crpna stanica Ravne Njive voda grad Split

Zaštita kakvo e mora Kaštelanskog zaljeva glavni je

cilj projekta

23


PRINCIPI EKOLOŠKE RESTAURACIJE VODA

Širom svijeta, tako i u Hrvatskoj, raste svijest o potrebi ve eg uvažavanja ekoloških aspekata pri ure ivanjuvodotoka, pa se u posljednje vrijeme pokre u aktivnosti na restauraciji vodotoka kojima se pokušavaju uskladiti zadovoljavaju eekološko stanje i ostale funkcije koje su uzrokovale promjene.

UvodVe duže vremena, kako širom svijeta tako i u Hrvatskoj, raste svijest o potrebi ve eg uvažavanja ekoloških aspekata pri ure iva-nju vodotoka. Iako je Hrvatska vjerojatno u nešto boljoj poziciji od razvijenih zemalja, jer je zna ajan dio vodotoka još u stanju koje je vrlo blisko prirodnom ili prirodno, to svakako ne može biti razlog da se ekološki aspekti ne uvažavaju u najve em mogu-em opsegu. Brojni su primjeri vrlo uspješ-

nog suživota vodnog gospodarstva i priro-de kao što su Kopa ki Rit ili Lonjsko polje (višenamjenski sustav Srednje posavlje), me utim u nekim drugim slu ajevima je došlo do bitnih poreme aja ekoloških su-stava uzrokovanih raznim aktivnostima na vodotocima. U posljednje vrijeme pokre use i aktivnosti na restauraciji vodotoka ko-jima se pokušavaju uskladiti njihovo zado-voljavaju e ekološko stanje i ostale funk-cije koje su uzrokovale promjene. Dodatni zamah ovim aktivnostima je dalo i prilago-avanje Hrvatskog zakonodavstva europ-

skom vodnom acquisu, a naro ito Okvirnoj direktivi o vodama [3], koja je prepoznala hidromorfološko stanje kao bitan element ukupnog ekološkog stanja voda.Upravljanje vodama podrazumjeva u eš evelikog broja dionika i uskla ivanje njihovih

Darko Barbalić, dipl. ing. građ.interesa na op e zadovoljstvo. Kako bi se pospješio što bolji i konstruktivniji dijalog izme u zainteresiranih za hidromorfologiju voda, bolje razumjevanje izme u razli itih disciplina i struka koje se bave vodama, poželjno je prepoznavanje i prihva anje zajedni kih polazišta, metoda, sredstava, ciljeva i vizija. Kao jedan mali doprinos tome, u nastavku teksta je dan prilago e-ni prijevod principa ekološke restauracije voda Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih ameri kih država (USEPA, 2000. Principles for the Ecological Restoration of Aquatic Re-sources. EPA841-F-00-003. Offi ce of Water (4501F), United States Environmental Pro-tection Agency, Washington, DC. 4 pp.).Navedeni dokument je nastao s namjerom da promovira uspješne pristupe i prakse re-stauracije, nije propis i nije pravno obave-zuju i. Primjenjljivost dokumenta, odnosno u njemu navedenih principa ovisi od slu aja do slu aja, uzimaju i u obzir sve mogu eokolnosti. Svakako da je za potpuno razu-mjevanje i tuma enje navedenog teksta potrebno koristiti original jer su ovdje pri-kazani principi nastali uz odre ena prila-go avanja originalnog teksta dokumenta. Važno je napomenuti da iako se navedeni principi prvenstveno odnose na restauraci-ju vodotoka, o igledno je da se veliki dio

Sustav Srednje posavlje

24


njih može primjeniti odnosno prilagoditi i za potrebe ekološki prihvatljivijeg ure enja voda. Principi su primjenjljivi na razne di-jelove projektnog ciklusa, od ranog plani-ranja pa sve do monitoringa i ostalih aktiv-nosti koje slijede nakon provedbe projekta.

PRINCIPI EKOLOŠKE RESTAURACIJE VODA

O uvati i zaštititi akvati ke resursePostoje i, relativno netaknuti, ekosusta-vi su klju o uvanja bioraznolikosti i živog svijeta i ostalih prirodnih elemenata koji su potrebni za oporavak ošte enih sustava. Dakle, restauracija ne zamjenjuje potrebu da se prvenstveno zaštite postoje i vodni resursi. Restauracija je dopunska aktivnost koja, u kombinaciji sa zaštitom, može po-mo i postizanju ukupnog poboljšanja na ve em dijelu vodotoka. I za one vodotoke za koje se planira restauriranje, osnovni cilj je sprije iti daljnju degradaciju.

Restaurirati ekološki integritetRestauracija treba težiti ponovnoj uspostavi ekološkog integriteta degradiranog ekosu-stava. Ekološki integritet se odnosi na stanje ekosustava a naro ito strukturu, sastav i pri-rodne procese bioloških zajednica i fi zikalne okoline. Ekosustav s integritetom otporan je i samoodrživ prirodni sustav koji može izdr-žati stres i promjenu. Njegovi osnovni pro-cesi kao što su kruženje hranjiva, sukcesija, nivoi vode, hidrološki režim, dinamika erozi-je i taloženja funkcioniraju uspješno u okviru granica prirodnog varijabiliteta.Biološki gledano, njegove biljne i životinj-ske zajednice su dobar odraz prirodnih zajednica i raznolikosti podru ja. Struktu-ralno, fi zikalne karakteristike, kao što su dimenzije vodotoka su dinami ki stabilne. Restauracija teži najve em napretku prema ekološkom integritetu koji se može posti iu okviru sliva i to na na in da daje prednost

prirodnim procesima i zajednicama koje po-državaju autohtone ekosustave.

Restaurirati prirodnu strukturuVeliki broj vodnih resursa koje je potrebno restaurirati imaju nedostatke koji su po-sljedica štetnih promjena korita ili drugih fi zikalnih karakteristika koje su dovele do degradacije staništa, promjena u režimu te-enja i prekomjernog taloženja. Kanalizira-

nja vodotoka, melioracije mo vara, odvaja-nja povezanih ekosustava i promjene obala samo su neki od primjera strukturalnih pro-mjena na koje može biti potrebno utjecati u okviru projekta restauracije. U takvim slu-ajevima, restauracija prirodne morfologije

i ostalih fi zikalnih karakteristika može biti klju na za uspjeh ostalih aspekta projekta kao što su poboljšanje kvalitete vode i po-vratak autohtonog živog svijeta.

Restaurirati prirodne funkcijeEkološka struktura i funkcija rije nih ko-ridora, jezera, mo vara, estuarija i drugih vodnih resursa su u vrstoj vezi. Ponovna uspostava odgovaraju e prirodne struktu-re može vratiti bitne funkcije. Na primjer, restauracija dna mo vare može biti klju na za ponovnu uspostavu hidrološkog režima, prirodnih ciklusa promjena i protoka hra-njiva. Kako bi se maksimalizirale društvene i ekološke koristi projekta, treba odrediti koje su funkcije neophodne te one koje su izgubljene ili ošte ene trebaju biti prioritet restauracije. Provjera da li su željene funk-cije ponovo uspostavljene, može biti dobar na in da se odredi uspješnost poduhvata.

Djelovati na slivu i u kontekstu šireg okolišaPlan restauracija treba uzeti u obzir cijeli sliv, a ne samo dio vodnog tijela koje se isti-e degradacijom. Aktivnosti na cijelom slivu

mogu imati negativne posljedice na vodni resurs koji se restaurira. Lokalni projekt re-stauracije možda ne može promjeniti stanje cijelog sliva, ali ga se može prilagoditi tako da se bolje uklopi u cjelinu. Nova i budu a urbanizacija može tako po-ve ati otjecanje, eroziju dna i obala vodo-toka kao i one iš enje vode. Promatraju isliv u cijelosti, planom restauracije je mož-da mogu e osim po etnih planiranih una-prije enja pomo i da se popravi utjecaj promjene korištenja zemljišta na otjecanje i raspršeno one iš enje. Jednako, pri oda-biru lokacije za restauraciju mo vare, tre-balo bi razmisliti kako taj projekt može biti iskorišten za ostala poboljšanja na slivu kao što je pove anje kontinuiteta obalne zone, smanjenje rizika od poplava i poboljšanje kvaliteta vode. I van granica sliva, širi okoliš tako er utje ena restauraciju nizom faktora kao što su in-terakcije kopnenih ekosustava na susjednim slivovima ili pronos one iš enja zrakom.

Kopa ki rit retencijsko polje u sustavu obrane od poplava [7]

25


Utjecaj sustava Srednje posavlje na smanjenje velikih voda (prema [5])

Razumjeti prirodni potencijal slivaNa slivu se može posti i samo ono što do-zvoljavaju ekoregija, klimatske, geološke, hidrološke i biološke osobine. Formiranje ciljeva restauracije vodnog tijela zahtjeva kako poznavanje povjesnih uvjeta koji su postojali prije degradacije tako i projekciju uvjeta u budu nosti. Ove informacije treba iskoristiti da bi postavljeni ciljevi bili održivi. U nekim slu ajevima obuhvat i zna aj pro-mjena na slivu mogu u mnogome ograni iti ekološke mogu nosti lokacije. Drugim rije i-ma, planiranje restauracije trebalo bi uzeti u obzir nepovratne promjene na slivu koje mogu utjecati na sustav te posvetiti pažnju restauraciji onih potencijala koji su preostali.

vode i ra una o dostupnosti resursa i po-dršci društva. Isto tako, svi dionici trebaju razumjeti ciljeve projekta kako bi se izbjegli kasniji nesporazumi. Dobri ciljevi osigura-vaju usredoto enost i pove avaju efi ka-snost projekta.

Usredoto iti se na izvodljivostU fazi planiranja, klju no je usredoto iti sena izvodljivost restauracije, vode i ra una o znanstvenim, fi nancijskim, socijalnim i drugim imbenicima. Bitno je zapamtiti da je vrsta podrška zajednice neophodna za osiguranje dugoro nog u inka projekta. Ekološka izvodljivost je tako er klju na. Primjerice, restauracija mo vare vjerojatno ne e uspjeti ukoliko se hidrološki režim koji je postojao prije degradacije ne e ponovno uspostaviti.

Koristiti referentna mjestaReferentna mjesta su podru ja koja su po strukturi i funkciji usporediva s predloženim mjestom za restauraciju prije njegove de-gradacije. Takva referentna mjesta mogu se koristiti kao uzor za projekt ali i kao mje-rilo za uspješnost projekta. Iako je mogu ekoristiti povjesne podatke o lokacijama koje su degradirane ili izmjenjene, takvi podaci mogu biti nepoznati i stoga može biti kori-sno prona i postoje i, relativno zdrav, sli-an lokalitet kao uzor. Naravno, treba voditi

ra una da je svaki projekt restauracije plod jedinstvenog skupa okolnosti, odnosno da ne postoje dva potpuno ista vodna sustava. Radi toga potrebno je svaki projekt prila-goditi danoj situaciji i uzeti u obzir razlike izme u referentnog mjesta i podru ja na kojem se provodi restauracija.

Predvidjeti budu e promjeneI okoliš i društvo su dinami ni. Iako je ja-sno da nije mogu e precizno planirati bu-du nost, predvidljive ekološke i društvene promjene trebaju biti uklju ene u projekt. Primjerice, pri restauraciji korita vodoto-ka, treba u prora unu uzeti u obzir mogu epove anje otjecanja usljed urbanizacije na uzvodnom dijelu sliva. Tako er, osim pro-mjena u korištenju zemljišta, prirodne pro-mjene kao što je promjena biljnih zajednica, mogu imati zna ajan utjecaj na postizanje ciljeva projekta. Radi toga, dugotrajni mo-nitoring bi trebao pratiti sukcesijske proce-se kao što je ponovni rast šume i sli no a da bi se takvi procesi mogli uklju iti u ukupnu ocjenu uspješnosti projekta.

Uklju iti vještine i znanja multi-disciplinarnog timaRestauracija može biti složeni poduhvat koji integrira široki raspon disciplina uklju uju iekologiju, akvati ku biologiju, hidrologiju i hidrauliku, geomorfologiju, planiranje, so-ciologiju i mnoge druge. Vazno je da, ko-liko je god to mogu e, da se u planiranje i

Obratiti pažnju na teku e razloge degradacijeesto restauracija ne uspijeva ukoliko ra-

zlozi degradacije i dalje postoje. Radi toga neophodno je otkriti uzroke degradaci-je i ukloniti ili smanjiti postoje e stresove gdje god je to mogu e. Iako degradacija može biti posljedica samo jedne direktne promjene kao što je nasipanje mo varnog podru ja, esto su degradacije uzrokovane kumulativnim utjecajem brojnih indirek-tnih utjecaja kao što su promjene otjecanja usljed postepenog pove anja slabo propu-snih površina na slivu. Pri istraživanju izvo-ra degradacije neophodno je voditi ra una ne samo o neposrednoj lokaciji nego i o promjenama uzvodno i u zaobalju. Tako er, u nekim slu ajevima potrebno je obratiti pažnju i na nizvodne aktivnosti kao što su pregra ivanje ili kanaliziranje vodotoka.

Formirati jasne, dostižne i mjerljive ciljeveRestauracija ne može uspjeti ukoliko ciljevi nisu odgovaraju i. Ciljevi su ti koji usmje-ravaju provo enje restauracije i omogu u-ju standarde za mjerenje uspjeha. Jedno-stavni konceptualni modeli su pogodni za po etno defi niranje problema, odre ivanje mogu ih rješenja te razvoj strategija i ci-ljeva. Potrebno je razmotriti alternative da bi se procijenilo koji je najbolji na in za po-stizanje ciljeva. Odabrani ciljevi trebaju biti dostižni ekološki, imaju i u vidu prirodne potencijale podru ja ali i socio-ekonomski,

Naturalizacija podru ja korištenog kao pozajmište materijala [7]

Invazivna vrsta Rotan (Perccottus glenii), prema [6]

26


provedbu projekta uklju e ljudi s potrebnimznanjima i iskustvima. Sveu ilišta, vladine agencije kao i privatni sektor mogu osigu-rati korisne informacije i ekspertize koje planove ine uravnoteženim i temeljitim. Složeniji projekti zahtjevaju i umješno vo-enje kako bi se razne discipline, stajališta i

metode spojile u funkcionalnu cjelinu.

Projektirati za samoodrživostVjerojatno najbolji na in da se osigura du-gotrajna održivost restauriranog podru ja je smanjenje potreba za stalnim održava-njem kao što su opskrba vodom, održa-vanje vegetacije ili esto uklanjanje šteta uzrokovanih poplavama. Pristupi koji uklju-uju intenzivno održavanje, ne samo da po-

ve avaju troškove projekta nego i dugoro -ni uspjeh uvjetuju fi nancijskim i ljudskim resursima koji nisu nužno uvjek dostupni. Uz ograni enje potreba za održavanjem, samoodrživost favorizira ekološki integritet jer ekosustav u dobrom stanju lakše pod-nosi promjene.Koristiti pasivne mjere, ukoliko je mogu e„Vrijeme lije i sve rane”, izreka je koja se može primjeniti na mnoge lokacije za resta-uraciju. Prije provo enja aktivnih mjera re-stauracije, treba provjeriti da li su pasivne mjere (kao što su jednostavno smanjenje ili uklanjanje izvora degradacije i dopušta-nje dovoljno dugog vremenskog razdoblja za oporavak) dovoljne za samostalni opora-vak. U mnogim slu ajevima postoje razlozi da se neka lokacija što prije restaurira, ali postoje i situacije kada kratkoro ni rezultati nisu jako bitni. Za neke vodotoke, pasivna restauracija može ponovno stabilizirati ko-rita i inundacije, dovesti do ponovnog ra-sta obalne vegetacije i poboljšanja staništa bez konkretnog projekta. Za mo vare koje su isušene ili kojim je izmjenjen hidrološ-ki režim, ponovno uvo enje prirodnog hi-drološkog režima može biti dovoljno da se vremenom uspostavi prirodna vegetacija

zajedno sa staništima. Treba naglasiti da iako se pasivna restauracija oslanja na pri-rodne procese ipak treba razmotriti da li su ti procesi dovoljni da ispune o ekivanja u zahtjevanom vremenskom razdoblju.

Restaurirati autohtone i izbjegavati strane (alohtone) vrsteInvazivne neautohtone vrste mogu na pri-rodnim podru jima uzrokovati zna ajne probleme koje rezultiraju štetama na au-tohtonim ekosustavima i gubitku njihove vrijednosti. Mnoge invazivne vrste istiskuju autohtone jer su bolji kolonizatori i jer ne postoje prirodni mehanizmi koji ograni a-vaju njihovo širenje. Promjene koje nastaju tijekom radova na restauraciji mogu olak-šati kolonizaciju invazivnih što u kona nici može bitno smanjiti uspješnost restauracije i doprinjeti daljnjem širenju štetnih vrsta. Invazivne alohtone vrste ne treba koristiti pri restauraciji, a posebna pažnja treba biti posve ena izbjegavanju nenamjernog uvo-enje alohtonih vrsta jer je lokacija na kojoj

se provodi restauracija posebno ranjiva na invaziju. U nekim slu ajevima, uklanjanje alohtonih, invazivnih vrsta može biti i pri-marni cilj restauracije.

Koristiti prirodne materijale i bioinženjerstvo, ukoliko je mogu eBioinženjerstvo je metoda gra enja koja koristi žive i mrtve biljke i anorganske pri-rodne materijale da bi stvorila žive funkcio-nalne sustave za sprje avanje erozije, kon-trolu nanosa i one iš enja te za stvaranje staništa. Ove tehnike su esto uspješne za kontrolu erozije, stabilizaciju obala, smanje-nje poplava pa ak i za pro iš avanje voda. Pojedini projekti mogu biti u spektru od stvaranja mo vara za pro iš avanje obo-rinskih voda do ponovne uspostave biljnih koridora uz vodotoke kako bi se u njima za-držali one iš enja prije nego što dospiju u vodotok.

Promatrati i prilago avati, ukoliko je potrebno.Svaki sklop osobina sliva, izvora degradaci-je i tehnika korištenih za restauraciju jedin-stven je, pa razvoj projekta ne mora pratiti o ekivani tijek. Prilago avanje promjena-ma ili novim informacijama treba shvatiti kao normalno. Monitoring prije i za vrijeme restauracijskog zahvata je klju an za pro-vjeru da li se ciljevi postižu. Ukoliko se ne postižu treba provesti prilagodbe odmah u tijeku projekta. Monitoring nakon završetka projekta može pomo i da se predvidi po-treba za dodatnim aktivnostima te može dati korisne informacije za budu e zahvate. Ovaj proces je poznat kao prilagodljivo gos-podarenje. Monitoring treba biti izvodljiv po pitanju cijene i organizacije te uvjek treba rezultirati informacijama bitnim za dostiza-nje ciljeva projekta.

Primjer korištenja stabala za stabilizaciju obale u okviru projekta restauracije (prema [4])

IZVOR PODATAKA

[1] USEPA, 2000. Principles for the Ecological Restoration of Aquatic Resources. EPA841-F-00-003. Offi ce of Water (4501F), United States Environmental Protection Agency, Washington, DC. 4 pp.)

[2] Strategija upravljanja vodama, HRVATSKE VODE, Zagreb, ožujak 2009.

[3] Okvirna direktiva o vodama, 2000/60/EZ (Water Framework Directive)

[4] W. Binder: River restoration in Bavaria, Conference on River Restoration, Practical Approaches, Wageningen, the Netherlands 2000, RIZA rapport nr.: 2001.02, ISBN 90-369-53774

[5] Cosic – Flajsig G, Biondic D, Barbalic D: Ecosystem Role in Croatian Water Management, Croatia National Report, Convention on Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes, Seminar on the Role of Ecosystems as Water Suppliers, Geneva, 13-14 December 2004.

[6] Agencija za zaštitu okoliša i Hrvatsko društvo za biološka istraživanja: Letak „JESTE LI VIDJELI? Invazivna vrsta rotan (Perccottus glenii)“, Letak, Agencija za zaštitu okoliša, 2009.

[7] Arhiva Hrvatskih voda

SLIKEDarko Barbalić, dipl. ing. građ.

27


PROJEKTI REVITALIZACIJE VODA NA VODNOM PODRUČJU SLIVA DRAVE I DUNAVA UZ POTPORU EUROPSKE UNIJE

Posti i i o uvatidobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, smanjiti rizike od poplava osiguranjem dodatnih retencijskih prostora, te unaprijediti krajobraznevrijednosti rije nihpodru ja Drave i Dunava, op i su ciljevi svih revitalizacijskih projekata Hrvatskih voda koji se ve imdijelom i realiziraju ili se planiraju zapo eti u skorijoj budu nosti.

UvodBogatstvo brojnih vodenih površina u po-stoje im i bivšim inundacijskim podru jimaDrave, Dunava i glavnih pritoka i njihov u ve ini slu ajeva sadašnji neodrživi ekološki status po pitanju vodnog režima i kakvo evoda, bili su razlozi pokretanja projekata revitalizacije voda, koji se provode na na-in da se po realizaciji istih ispune ciljevi

zacrtani zakonskim i strateškim dokumen-tima vodnoga gospodarstva, zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i pripadaju im Direktivama Europske unije.Potvrda da smo na pravom putu stigla je kroz trenutnu realizaciju dva projekta ob-nove vodenih staništa koji se provode za-jedno s ma arskim projektnim partnerima i sufi nanciraju kroz bespovratnu 85 %-tnu fi nancijsku potporu Europske unije putem IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska 2007. – 2013. godine. Cilj IPA prekograni nog programa Ma arska – Hr-vatska jest poticati uravnoteženi održivi razvoj pograni nih podru ja Republike Ma-arske i Republike Hrvatske kroz uspješno

upravljanje prirodnom i kulturnom bašti-nom te intenzivne društveno-gospodarske interakcije.

Silvio Brezak, dipl. ing. građ.

Silvija Sitar, dipl. ing. građ.

Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.

Projekt „Priprema projektne dokumentacije za revitalizaciju dva rukavca rijeke Drave (BOROŠ DRAVA I DRAVAKERESZTÚRI’S)“Projekt „Priprema projektne dokumentacije za revitalizaciju dva rukavca rijeke Drave (akronim Boroš Drava i Dravakeresztúri’s)“ prijavljen je, i odobren, u sklopu prvog po-ziva IPA prekograni nog (Cross-Border Co-operation) programa Ma arska – Hrvatska, s Hrvatskim vodama kao glavnim partne-rom u realizaciji projekta, Direkcijom za-štite okoliša i voda južnog Prekodunavlja iz Pe uha kao projektnim partnerom te Osje -ko-baranjskom županijom kao pridruženim partnerom. Trajanje projekta je 16 mjeseci, od 01. svibnja 2010. do 31. kolovoza 2011.

Provedba dva projekta kroz IPA prekograni ni program provodi se u partnerstvu sa Ma arskom

Pregledna situacija Boroš Drave

Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 300.000,00 €, sa udjelom hrvatskih sred-stava od 180.000,00 € te bespovratnih sred-stava Europske unije u iznosu 153.000,00 € ili 85 %. Glavni cilj ovog projekta je izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju dvaju pred-metnih rukavaca rijeke Drave - Boroš Dra-ve i Dravakeresztúri’s, a mjere revitalizacije ve su prethodno defi nirane u Studiji revi-talizacije podru ja Boroš Drave koja je izra-ena u okviru programa INTERREG IIIA.

Podru je Boroš Drave prostire se sjeve-roisto nim dijelom Republike Hrvatske u

28


Osje ko-baranjskoj županiji (površine 16 ha) i jugoisto nim dijelom Republike Ma-arske u županiji Baranya (površine 14 ha).

Glavni ekološki problem ovoga podru ja jest da se postoje i vodni ekosustavi sta-rog rukavca rijeke Drave nalaze u visokom stupnju eutrofi kacije, te kao izravna po-sljedica ove pojave, podru je ne može dr-žati visoku razinu vode, što uz pogoršanu biološku ravnotežu, smanjuje u inkovitost zaštite od štetnog djelovanja voda. Ovdje valja ukazati na još jedan problem, a to je miniranost. Podru je Boroš Drave nalazi se u potencijalno miniranom podru ju kao po-sljedica Domovinskog rata. Cjelokupno po-dru je koje se nalazi na ma arskoj strani dio je zašti enog podru ja - Nacionalnog parka „Duna-Dráva“, a to je tako er min-sko sumnjivo podru je. Aktivnosti razmini-ranja provedene su u pojasu uz jezero koje se nalazi uz državnu granicu sa Republikom Ma arskom i obalnom pojasu kanala Boroš od jezera do rijeke Drave. Priprema projektne dokumentacije s hr-vatske strane uklju uje eventualnu izradu procjene utjecaja zahvata na ekološku mre-žu, projektnu dokumentaciju za most pre-ko Boroš jezera (idejni, glavni i izvedbeni projekt), projektnu dokumentaciju ustave (idejni, glavni i izvedbeni projekt), te izradu projekta izmuljenja na cijelom podru ju Bo-roš jezera sa odlaganjem sedimenta.Aktivnosti koje se trenutno provode pove-zane su s izradom projektne dokumentacije za most i ustavu: idejni projekti su dovršeni, te se eka odgovor na Zahtjev za prethod-nom ocjenom utjecaja zahvata na ekološ-ku mrežu, upu en nadležnom ministarstvu. Sljede i koraci hrvatskog projektnog par-tnera su isho enje lokacijske dozvole, te preuzimanje glavnog i izvedbenog projekta za navedene gra evine. Aktivnost izmulje-nja Boroš jezera defi nirana je u Elabora-tu izmuljenja, gdje je posve ena posebna pozornost na izmuljenje jezera sa ekološki

prihvatljivim zbrinjavanjem sedimenta te s minimalnim utjecajem na prirodu. Ovaj ela-borat tako er je upu en na Prethodnu ocje-nu utjecaja zahvata na ekološku mrežu.Glavni korisnici po kona noj realizaciji projekta e biti jedinice lokalne samou-prave i stanovništvo u prekograni nom podru ju. Suradnja ima prekograni ni ka-rakter u provedbi projekta, fi nancijskom upravljanju i pra enju; uspostavi redovi-tih kontakata s prekograni nim partneri-ma; u imenovanju vo a timova te u pro-vo enju zajedni kog projekta.Kad se mjere defi nirane u projektnoj do-kumentaciji primjene, oba podru ja epostati otvoreni ekološki vrijedan prirodni prostor, kojim e se stvoriti pretpostavke za razvoj seoskog turizma, rekreacije i ak-tivnog odmora. Uz identifi kaciju interesa me usobnog ra-zvoja, ovaj projekt pridonosi postavlja-nju temelja za razvoj me usobnih odnosa me u institucijama kao preduvjet daljnjih zajedni kih aktivnosti. Izravne ciljne sku-pine botani kog i zoološkog istraživanja te istraživanja kvalitete vode Boroš Dra-ve na ma arskoj strani, zajedno s pla-nom revitalizacije rukavca Drávakeresztúri su DDKÖVÍZIG (Direkcija zaštite okoliša i voda južnog Prekodunavlja), Hrvatske vode i DDNPI (Duna-Dráva Nemzeti Park). Po-

Boroš Drava

Pregledna situacija napuštenog meandra Vuke

29


sredne ciljne skupine su korisnici prostora, prirodoslovci i udruge koje se bave zašti-tom okoliša i ekologijom, civilne organizaci-je, ribolovci, turisti, itd.

Projekt „Revitalizacija i razvoj krajolika rije nih ekosustava na podru ju Drave i Dunava“U projektu „Revitalizacija i razvoj krajolika rije nih ekosustava na podru ju Drave i Du-nava“, koji se tako er realizira unutar IPA pregrani nog programa Hrvatska-Ma ar-ska, glavni korisnik je ma arski Nacionalni park Drava-Dunav, a hrvatski projektni par-tneri su Hrvatske vode, Op ina Ernestino-vo i Zajednica športsko ribolovnih društava Osijek, dok je Osje ko-baranjska županija pridruženi partner.Ukupna vrijednost spomenutog projekta iznosi 2.623.300,00 €, sa udjelom hrvat-skih sredstava od 1.300.000,00€ , te bes-povratnih sredstava Europske unije u izno-su 1.100.750,00 € ili 84,94%. Cilj projekta s ma arske strane je revitali-zacija etiriju dravskih rukavaca, dok je s hrvatske strane cilj projekta ekološka revi-talizacija starog korita rijeke Vuke koje se nalazi neposredno južno od naselja Laslo-vo. Prije stotinjak godina korito rijeke Vuke je skra eno izgradnjom nekoliko prokopa u cilju što brže odvodnje sa nizinskog podru -

ja rijeke Vuke. Formiranje prokopa Laslovo imalo je za posljedicu isušivanje 4300 me-tara duga kog meandra Laslovo, koji je go-tovo cijele godine suh i obrastao raslinjem, a samo u vrlo kratkotrajnim razdobljima od nekoliko dana poplavljen uslijed visokih vo-dostaja rijeke Vuke. U cilju unaprije enja ekološkog statusa meandra Laslovo stvorit e se 32 hektara novog vodnog ekosustava

u dužini od približno 4300 m, s formiranjem približno 8.000 m ure ene obale starog ko-rita rijeke Vuke.Uz ekološku obnovu i razvoj krajolika u ru-ralnom podru ju, smanjit e se rizik od po-plava na nizvodnom potezu rijeke Vuke kroz stvaranje novog retencijskog prostora u me-andru Laslovo od približno 500.000 m3. Hr-vatske vode kao vode i funkcionalni partner s hrvatske strane su odgovorne za realizaci-ju hidrotehni kih radova u svrhu revitalizaci-je prostora ukupne vrijednosti 1.019.500,00 € uz provo enje stru nog nadzora nad rado-vima. Radovi s kojima se zapo elo krajem travnja u punom su tijeku, a sastoje se od djelomi nog uklanjanja vegetacije, izmu-ljenja korita stare Vuke uz formiranje novih obalnih pojasa i izgradnje dvije dolinske pre-grade visine 1,20 m za potrebe održavanja vodnog režima u meandru.Slijede a aktivnost u projektu iji je nositelj op ina Ernestinovo, po dovršetku hidroteh-ni kih radova revitalizacije bit e pošumlja-vanje autohtonim vrstama novoformiranog obalnog pojasa meandra u cilju stvaranja „buffer“ zone izme u novoformiranog vod-nog tijela i okolnih poljoprivrednih površi-na, a za ovu aktivnost je osigurano ukupno 75.000,00 €. Zajednica športsko ribolovnih društava Osijek kao slijede i partner u pro-jektu s ukupno raspoloživih 50.000,00 € provest e poribljavanje sa 15 tona razli-itih autohtonih vrsta riba. Sve navedene

aktivnosti stvorit e pretpostavke da me-andar Laslovo postane prirodno vrijedan prostor, te potencijalno atraktivno ekotu-

Staro korito rijeke Vuke kod Laslova

30


risti ko odredište uz mogu nost bavljenja sportskim ribolovom, sportovima na vodi i ostalim vidovima rekreacije.Kao nužan preduvjet za uspješnu realizaci-ju projekta, Hrvatske vode su u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiranje u proš-loj godini uspješno dovršile aktivnosti raz-miniranja miniski sumnjivih površina na 20 hektara. Prekograni ni karakter projekta odraža-va se u jednakom pristupu unaprije enja krajolika s obje strane granice kroz revita-lizaciju vodnih staništa. Akronim projekta „Voda i život za Dravu i Vuku“ u potpunosti oslikava misiju projekta koji e po njegovoj realizaciji jam iti stvaranje trajnih, prirodno vrijednih vodnih ekosustava i s time povra-tak života u trenutno nekorišteni prostor na dobrobit lokalnog stanovništva. Projekt e u cijelosti biti realiziran do 28. velja e 2012. godine.

Zaklju akHrvatske vode Vodnogospodarski odjel Osi-jek uz opisane realiziraju još dva projekta putem spomenutog IPA prekograni nog programa Hrvatska-Ma arska za razdoblje 2007.-2013. godine, koja nisu izravno ve-zana uz revitalizaciju voda i koja se odno-se na izradu ma arsko-hrvatskog rje nika vodnog gospodarstva i razvoj sustava za prognozu poplava na rijeci Dravi. Oba pro-jekta bit e realizirana do jeseni ove godine.Vodnogospodarski odjel u Osijeku tako er priprema i ve djelomi no realizira projekte revitalizacije vodenih površina u inundaci-jama rijeka Drave i Dunava, podru ja smje-štenih neposredno uz Park prirode Kopa ki rit i vodnih ekosustava uz najnizvodniji dio rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj, a cje-lokupni prikazi navedenih projekata bit eobjavljeni u slijede im brojevima asopisa Hrvatska vodoprivreda.

SLIKEArhiva VGO Osijek

Rijeka Drava

31


WWF OBNAVLJA RIBNJAKE U KOPAČKOM RITUJedna od najutjecajniji svjetskih nevladinih udruga za zaštitu prirode WWF u sije nju je ove godine zapo ela dvogodišnji projekt obnove ribnjaka u Kopa kom ritu. Naziva „Obnova mo varnih staništa na po-dru ju Mure, Drave i Dunava“, projekt obuhva a i restauraciju vlažnih livada i bara na podru ju Štrbca u Gornjem Podunavlju u Srbiji.Obnova mo varnog staništa od 570 ha u Kopa kom ritu odvijat e se na ribnjaku Po-dunavlje blizu Kopa eva. Ribnjaci su napu-šteni prije nekoliko godina te je došlo do zaraštavanja mo vare i smanjenja njenih funkcija i vrijednosti što je negativno utje-calo na biološku raznolikost. Obnovom ovog podru ja ono bi opet služilo kao podru je za hranjenje, odmaranje i razmnožavanje mnogim rijetkim i ugroženim vrstama. Obnova ribnjaka uklju uje uklanjanje vrbi-ka, produbljivanje dna ribnjaka, ugradnju pumpi, punjenje vodom, izgradnju turisti -kih staza i promatra nica te postavljanje

Irma Popović Dujmovićinformacijskih sadržaja. Po etak radova je planiran za nadolaze u jesen, emu eprethoditi potpisivanje Sporazuma o su-radnji relevantnih ministarstava, Hrvatskih voda, op ine Bilje te Parka prirode Kopa ki rit s WWF-om. Tim e se sporazumom defi -nirati op i uvjeti i opis suradnje izme u pot-pisnica zbog zajedni kog djelovanja u svrhu lakše provedbe projekta. Obnova ribnjaka u budu nosti e omogu iti ponovnu proizvod-nju ribe koja bi mogla donijeti i pozitivne efekte lokalnom stanovništvu te socijalno-ekonomskoj situaciji u regiji. Projektom ese realizirati izgradnja pou nih staza i pro-matra nica ptica, ime e se uvelike dopri-nijeti i razvoju ekoturizma u regiji. Projekt se provodi uz fi nancijsku potporu Coca-Cole s kojom je WWF uspostavio par-tnerstvo s ciljem obnove poplavnih podru -ja duž Dunava kako bi se javnosti i donosio-cima odluka pokazale sve koristi mo varnih sustava te osigurala kriti na staništa za bo-gatu fl oru i faunu Dunavskog sliva.

Ribnjaci Podunavlje

DODATNE INFORMACIJE

Irma Popovi Dujmovi

WWF Mediteranski programProjektni koordinator za HrvatskuSva i ev trg 3, Zagreb

Tel.: +385 1 5509 623Fax: +385 1 4577 229Gsm: +385 95 9058 352

e-mail: [email protected]/hrvatska

32


NACIONALNI PILOT PROJEKT NAVODNJAVANJA BIĐ ∑ BOSUTSKOG POLJA

Najve i i najzna ajninacionalnipilot projekt navodnjavanjaje sustav navodnjavanjaBi -Bosutskogpolja, koji uklju ujei izgradnju melioracijskogkanala Sava-Kanal Konjsko.

UvodSukladno temeljenim odrednicama reali-zacije Nacionalnog plana navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj (NAPNAV), defi nirana je rea-lizacija etri nacionalna pilot projekta na-vodnjavanja na podru ju cijele Hrvatske. Zbog velike razli itosti tla i vodnih resursa unutar Hrvatske, zaklju kom Stru nog tima za provedbu NAPNAV-a odre eno je da se dva nacionalna pilot projekta realiziraju na podru ju kontinentalnog dijela, a dva na podru ju obalnog dijela Hrvatske. Za nacionalne pilot projekte odabrana su etiri projekta i to:

• Sustav navodnjavanja Opatovac• Sustav navodnjavanje Bi -Bosutskog polja• Sustav navodnjavanja Kaštela - Trogir -

Seget• Sustav navodnjavanja donje Neretve

Dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Anita Brajković, dipl. ing. građ.

Mario Bagarić, dipl. ing. građ.

prof. dr. Josip Marušić,dipl. ing. građ.

Ivana Bašić, dipl. ing. građ.

Nacionalnim pilot projektima obuhva ena je površina od 10.150 ha poljoprivrednih površina, a temeljem NAPNAV-a odre eno je da cjelokupni troškovi projektiranja i iz-gradnje ovih pilot projekata terete držav-ni prora un. U okviru realizacije strateških razvojnih projekta uobi ajeno je defi nirati i uspostaviti pilot projekte, koji bi trebali re-zultirati kona nim uvjetima za izgradnju u ovom slu aju sustava za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj. Najve i i najzna ajni nacionalni pilot pro-jekt navodnjavanja upravo je sustav na-vodnjavanja Bi -Bosutskog polja, koji osim osnovnih elemenata svakog sustava na-vodnjavanja, uklju uje i izgradnju meliora-cijskog kanala Sava-Kanal Konjsko, a ijom se izgradnjom stvaraju uvjeti za osiguranje dodatnih koli ina vode iz rijeke Save za potrebe navodnjavanja ovog prostranog i poljoprivredno osobito važnog podru ja.

Prostorni smještaj nacionalnih pilot projekata na podru ju Hrvatske

33


Situacijski prikaz trase melioracijskog kanala Sava-Kanal Konjsko (plavom bojom ozna ena izgra ena dionica kanala)

Osim stvaranja uvijeta za nesmetani razvoj navodnjavanja u širem podru ju, izgrad-nja ovog melioracijskog kanala predstavlja i I. fazu izgradnje višenemjenskog kanala Dunav-Sava, odnosno omogu ava i uspo-stavu novog vodnog režima u vodotocima Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije (Bosut, Bi , Berava, Spa va i dr.).

Melioracijski kanal Sava- kanal KonjskoProjektiranjem i izgradnjom ovog meliora-cijskog kanala stvaraju se uvjeti kako za realizaciju sustava navodnjavanja Bi -Bo-sutskog polja (u više faza), tako i za pri-hranjivanje vodom šireg slivnog podru ja, a što omogu ava realizaciju i drugih susta-va navodnjavanja vezanih za vodotoke Bi ,Berava, Bosut i Spa vu (Sopot, Ervenica, Lipovac,....). Posebno važna komponen-ta ovog malioracijskog kanala je i njegova uloga u oplemenjivanju malih voda svih vodotoka u zoni utjecaja, a što u slu aju maksimalno mogu eg dotoka, osigurava i poboljšanje ekološkog statusa ve ine vod-nih tokova . U navedenom slu aju maksi-malnog dopunjavanja vodom iz rijeke Save, mogu e je zna ajno poboljšanje ekološkog statusa , pa tako i u smislu pove anja stup-nja kavko e vode (iz V. u II. kategoriju kav-ko e vode). Gra evinski gledano radi se o zemljanom kanalu dužine 14.772,81 m, uz-dužnog pada 0,0032%, propusne mo i od maksimalno 10 m3/sek.

Trasa kanala zapo inje izgradnjom zahvat-ne gra evine (max.zahvat 40 m3/sek) i crpne stanice na rijeci Savi ( etri crpke po 2,5 m3/sek) smještenim u stacionaži km 310+750.Projektnu dokumentaciju za ovaj objekt izradio je projektni tim okupljen oko tvrt-ki Vodoproivredno-projektni biro i IGH, a itava trasa kanala je zbog složenosti po-

djeljena u šest dionica, odnosno faza iz-gradnje. Djelatnici Jedinice za provedbu nacional-nog projekta navodnjavanja, u cijelosti su proveli postupak izrade projektne do-kumentacije, otkupa zemljišta (koridor od prosje no 120 metara u odnosu na os ka-nala) kao i izradu tendera za izvo enje i odbira izvo a a radova. Osim navedenih aktivnosti prije po etka radova nametnula se potreba organizacije i prove enja sveo-buhvatnih arheoloških istraživanja na trasi kanala. Sukcesivno dinamici ishodovanja gra evinskih dozvola i dovršetku postupa-ka javne nabave zapo ela je izgradnja po-jedinih dionica kanala. Tako je zaklju no sa krajem 2010 godinom dovršena 1.dionica kanala ( km. 8,65 do km. 14,7 ), a tijekom 2011. godine o ekuje se po etak izgradnje ostalih dionica za koje je ishodovana gra-evinska dozvola.

Ukupna vrijednost investicije, procjenjena je na cca 400 milijuna kuna, a u periodu od 2006. do 2010. godine ukupno je uloženo 193,41 milijuna kuna.

34


Sustav navodnjavanja „Bi -Bosutskog polja“Podru je Bi i Bosutskog polja predstavlja dio savske doline na lijevoj obali rijeke, iz-me u Slavonskog Broda i Sremske Mitrovi-ce. S juga je prostor ome en rijekom Sa-vom, a sa sjevera obroncima Dilja i Fruške Gore. Ukupna površina slivnog podru ja iznosi oko 340.000 ha, od ega se u Hr-vatskoj nalazi oko 300.000 ha. Tlo, klima i povoljan raspored oborina u prosje noj godini, omogu avaju kvalitetnu ratarsku poljoprivrednu proizvodnju. Bi -Bosutsko polje predstavlja izrazito poljoprivredno podru je, u kojem 75% stanovništva živi u ruralnim sredinama, bave i se preteži-to poljoprivredom. Dosadašnja ulaganja u hidrotehni ke melioracije dale su velike efekte u pretežito ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji. Potencijal Bi -Bosutskog polja sa gledišta efi kasnije i gospodarski isplati-vije poljoprivredene proizvodnje nije u pot-punosti iskorišten. Dovo enjem dostatnih koli ina vode iz rijeke Save (melioracijski kanal Sava-kanal Konjsko, višenamjenski kanal Dunav-Sava) ostvaraju se uvjeti za razvoj navodnjavanja na ovom podru ju, a samim tim i prelazak na druge oblike i vrste poljoprivredne proizvodnje (gospodarski i fi nancijski u inkovitije). Navedna prirodna obilježja, kao i visoki ra-zvoj potencijala šireg podru ja Bi -Bosut-skog polja, klju no su utjecale na odluku o izboru dijela raspoloživih poljoprivrdenih površina (4.057 ha) za provedbu jednog od nacionalnih pilot projekata navodnjavanja. Koncem 2008. godine izra ena je Idejna projektna dokumentacija sustava navod-njavanja. Idejni projekt u potpunosti je res-pektirao dinamiku gradnje melioracijskog kanala Sava-Kanal Konjsko, te je predvi en razvoj navodnjavanja u 7 faza. Za svaku fazu izabrano je podru je u funkciji kvali-tete raspoloživog tla, ure enosti sustava melioracijske odvodnje kao i prostorne dis-pozicije u odnosu na trasu melioracijskog kanala. Prostorni raspored odabranih poljo-privredenih površina kao i veli ina zahvata u fazama i hektarima dani su na slici 6. od-nosno u okviru tablice 2. Temeljem provedenog odabira strukture sjetve u uvjetima navodnjavanja, te obra-

F Dionica kanala (st) Opis Duljina dionice (m) Realizacija

1 8+650,00 ∑ 14+772,78 Iskop kanala 6.122,78 Izvedeno, TP (06/11), OS.

2 2+736,00 ∑ 8+650,00 Iskop kanala 5.914,00 U postupku javne nabave (11.04.2011.)

3 0+435,00 ∑ 0+892,50 Propust ŽP 457,50 U postupku javne nabave. (10.05.2011.)

4 0+892,50 ∑ 2+538,00 Cestovni propusti (2) 1.645,50 U postupku javne nabave. (10.05.2011.)

5 2+538,00 ∑ 2+736,00 Propust AC 198,00 U postupku javne nabave. (10.05.2011.)

6 0+000,00 ∑ 0+435,00 Upusna građevina 435,00 GD u ishođenju održana konferencija

0+000,00 ∑ 14+772,78 14.772,78

Pogled na izvedene radove na 1. dionici melioracijskog kanala

Tablica 1: Tehničke karakeristike dionica kanala, i stanje ishodovanja građevinskih dozvola

Prostorni i vremenski raspored faza realizacije NPP Bi -Bosutsko polje

Tablica 2: Pregled opsega poljoprivrednih površina po fazama realizacije NPP Biđ-Bosutsko polje

PodručjeFaza

1Faza

2Faza

3Faza 4a Faza 4b

Faza 4c

Faza 5

Faza 6

Faza 7

Površina (ha)

539,35 1.271,03 274,71 187,64 229,77 418,26 363,98 607,04 165,14

35


IZVOR PODATAKA

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2005): Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, Zagreb

Hrvatske vode (2009): Strategija upravljanja vodama, Zagreb

Vodoprivredno-projektni biro d.d.: Dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-Bosustskog polja-Idejni projekt, Zagreb

IGH d.d. (2008): Idejni projekt navodnjavanja Biđ-Bosutskog polja“, Zagreb

Romić D., Marušić J.; 2008.,“Water in Agriculture- natural distribution, requiremets, management and water protection“, Annual 2008 of the Croatian Academy of engineering, Zagreb, str.49-75.

Marušić J.; Romić D.; Holjević D.; Kos E. (2007): National project of irrigation and management of agricultural land and water in the Republic of Croatia, 10th International Symposium on Water Managament and Hydraulic Engineering, Šibenik

Marušić J.; Romić D.; Tomić F.; Holjević D.; Mađar S. (2007): Nacionalni projekt navodnjavanja i njegova realizacija u svrhu unapređenja poljoprivrede// Melioracijske mjere u svrhu unapređenja ruralnog prostora s težištem na Nacionalni projekt navodnjavanja, Znanstveni skup HAZU, Zagreb

Bašić I. (2010): Idejni projekt navodnjavanja melioracijsog područja Jošava na slivu Biđa (K.O. Babina Greda i Gundinci), diplomski rad, Građevinski fakultet Zagreb, Zagreb

SLIKEArhiv Hrvatskih voda

de ulaznih hidrološko-hiodrografskih po-dataka za promatrano podru je, odre ene su potrebne koli ine vode koje u maksi-malnom volumenu za sušnu godinu iznose 14.940.825,00 m3 vode. Odabir tehni kog riješenja zasnovan je na položaju poljopri-vrednih površina u odnosu na melioracijski kanal, te se osim 1. faze (mobilne crpke i direktno zahva anje vode), zasniva na fi k-snim crpnim stanicama, ukupanim tla nim cjevovodima (3-6 bara), te pretpostavlje-nim navodnjavanjem upotrebom sustava baziranih na tehnici kišenja. Upravo takav na in odabira tehni kih riješenja omogu a-va najekonomi niji pristup realizaciji ovog projekta i maksimalnu fl esibilnost tijekom same realizacije. Prethodno navedene po-datke i injenice potvr uje i provedena eko-nomska evaluacija cijelog projekta, koja uz pretpostavljenu neto vrijednost projekta od 34.441.914 kn i promatrani 20 godišnji period, potvr uje ekonomsku prihvatljivost projekta sa izra unatom internom stopom povrata od 14,56 %.

Zaklju akNacionalni pilot projekt navodnjavanja „Bi -Bosutskog polja“ predstavlja speci-fi nost unutar uobi ajenog okvira odabira pilot projekta (veli ina podru ja, složenost projektiranja i izvedbe objekata za do-vod vode, zahtjevi za izmjenom postoje estrukture poljoprivredne proizvodnje,....), ali zbog svoje znakovitosti i reprezentativ-nosti za cijelo podru je Slavonije, predstav-lja ispravan odabir.

Uvjeti projektiranja, pripreme izgradnje i izgradnje objekta melioracijskog kana-la, kao i njegova uloga u okviru budu eizgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava, predstavljaju dragocjena iskustva neophodna za implementaciju cjelokupnog Nacionalnog projekta navodnjavanja i gos-podarenja poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj. Poroces prilagodbe i promjene poljoprivredne proizvodnje u novostvore-nim uvjetima realizacije navodnjavanja kao mjere za stabilizaciju i pove anje poljopri-vredne proizvodnje zahtjevan je i izazovan proces koji iziskuje sudjelovanje itavog niza subjekata (tijela državne, regionalne i lokalne uprave-samouprave, interesnih udruga poljoprivrednih korisnika, projekta-nata, izvo a a radova, fakulteta i inistitu-ta), te e u tom smislu realizacija samog sustava navodnjavanja Bi -Bosutskog polja dati zna ajan doprinos, koliko na podru ju dragocjenih iskustava na realizaciji samog projekta toliko i na podru ju upravljanja, održavanja i gospodarenja novim sustavi-ma navodnjavanja na podru ju kontinen-talnog dijela Hrvatske.Na kraju važnost ovog projekta leži i u nje-govom pozitivnom utjecaju na okoliš (od-nosno na biljne i životinjske zajednice i-tavo podru ja Bi -Bosutskog polja), a koji leži u injenici da e se stvaranjem uvjeta za dovo enje dodatnih koli ina vode iz rije-ke Save u malovodnim dijelovima godine, stvoriti pretpostavke za unaprije enje cje-lokupnog vodnog režima ovog podru ja i sa tim povezanih procesa.

Rijeka Bosut

36


MEĐIMURSKE RETENCIJE ∑ OAZE BIORAZNOLIKOSTI

Kao ovjekovodgovor na sezonske poplavne prijetnje, oko

akovca su u zadnjih pola stolje aizgra ene retencije ija je primarna

zada a akumuliranje sezonskih viškova vode iz potoka i bujica, ali i izrazito važna uloga u o uvanjui održavanju povoljnogstanja biološke raznolikosti.

Zbog svojeg položaja na rubnom dijelu obronaka Alpi odnosno na rubu poznatih me imurskih gorica, akovec je sve do šezdesetih godina dvadesetog stolje a bio izložen sezonskim poplavama. Izdašni po-toci i bujice su kroz doline u prolje e i za vrijeme ekstremno visokih koli ina pada-lina donosili vodu i plavili akovec s nje-gove sjeverne strane. I dok su prije stoti-njak i više godina taj sezonski višak vode apsorbirale okolne mo vare, šume i vlažne livade, ubrzani razvoj Me imurja nakon II. svjetskog rata smanjio je prirodnost oko-liša, a time i njegov prihvatni kapacitet za spomenute sezonske viškove vode.Kao ovjekov odgovor na sezonske poplav-ne prijetnje, oko akovca su u zadnjih pola stolje a izgra ene retencije za zadržavanje viška vode. To nije, odre eni ve i potoci i bujice zaustavljeni su na sigurnoj udaljeno-sti od akovca i to na na in da se odabrana (reljefno prikladna) udolina s jedne strane ogradila umjetnim nasipom odnosno regu-lacijskom branom, ispred koje je ostala po-plavljena dolina na prijelazu iz brdovitog u nizinsko Me imurje.Tako su nastale retencije Šenkovec, Slako-vec (Jegrszek), Dragoslavec i Balogovec.

Siniša Golub Peta retencija koja je zna ajna za ovu pri-u smještena je izme u Selnice i Murskog

Središ a. Poznata je kao retencija Selnica, a njena primarna zada a je zaštita od po-plava grada Mursko Središ e. Pojedina na površina tih pet retencija je izme u pet i deset hektara, što iste jezerske površine, što okolnih mo varnih i prijelaznih zona. Sve spomenute retencije, izuzev Balogov-ca, obuhva ene su Odlukom o popisu voda I. reda (NN 79/2010).U zadnjih tridesetak godina, na rubnim di-jelovima gotovo svih tih retencija došlo je do rapidnog zapuštanja privatnih oranica i livada odnosno napuštanja aktivne poljo-privredne proizvodnje, što je posljedi no omogu ilo dodatno širenje mo vara uzvod-no od samih retencija. Naime, za vrijeme ve ih padalina ili proljetnog topljenja snije-ga, ukupni volumen retencije brzo se popu-ni, pa se voda akumulira i uzvodno od samih retencija. To doprinosi stvaranju mo varnih staništa i prikladnih ekoloških uvjeta u di-jelu kalendarske godine koji odgovara ve-likom broju vrsta, što svoj dom pronalaze upravo u mo vari. ak i kad te mo vare na mjestima presuše, voda u retencijama po-država vlažnost staništa u cjelini, pa se oko

Magi ne boje retencije Balogovec

37


Mo varno stanište na retenciji Jegrszek

Pogled „ribljim okom“ na retenciju Šenkovec

tih umjetno stvorenih vodenih površina go-tovo cijele godine zadržava život.

Višestruka funkcionalnostPrimarna funkcija tih retencija je, naravno, zadržavanje sezonskog viška vode s ciljem obrane od poplava nizvodnih podru ja. Tu funkciju retencije u potpunosti ispunjavaju od samog po etka, jer naselja smještena nizvodno od njih više nisu sezonski poplav-ljivana. Ovdje svakako treba spomenuti i odli an izbor lokacija odnosno dolina koje su projektanti tih retencija odabrali te ih iz livada i oranica pretvorili u jezera (vodna lica) koja uvelike doprinose ukupnoj estetici prostora, ali i njegovoj ekološkoj cjelovitosti i stabilnosti.Retencije su s vremenom zadobile i sekun-darnu funkciju. Konkretno, zapo elo je nji-hovo korištenje kao šaranskih ribnjaka uz prate u rekreacijsku komponentu odnosno sportski ribolov. Me imurske retencije, tre-ba to naglasiti, nisu klasi ni komercijalni ili visokointenzivni šaranski ribnjaci, nego tek vodene površine za sezonski sportski ribo-lov. Ribi ke udruge koje imaju koncesije za korištenje retencija u njih na prolje e ispu-štaju riblje (uglavnom ciprinidne) vrste, a zatim ih kroz sportski ribolov izlovljavaju sve do kasne jeseni kad se retencije obi -no kontrolirano prazne. Tako ispražnjene, retencije prezimljuju, pa su na prolje eponovno spremne za prihvat viškova vode koju vodotoci iz gornjeg Me imurja prenose prema naseljima.Savršeno uklopljene u krajobraz, na prije-lazu iz gornjeg (perialpskog) u donje (pe-ripanonsko) Me imurje, retencije ispunja-vaju i svoju tercijarnu, sa stajališta zaštite prirode najvažniju funkciju. Retencije su, iako umjetno stvorene odnosno oblikovane ljudskom rukom, postale prave oaze biora-znolikosti u ina e gusto naseljenom i viso-kourbaniziranom Me imurju. Na mjestu za-držan ve i volumen vode te ekološki uvjeti koji vladaju u retencijama i oko njih, stvo-rili su i održavaju nekoliko tipova poželjnih prirodnih staništa koja po svojim odlikama predstavljaju prave male rezervate divljeg života. Prema rije ima prostornih planera, najzna ajnija je njihova uloga u prirodnom okolišu kao stanište životinjskih i biljnih za-jednica i vrsta.

Biološka raznolikostDeset naj eš ih i potvr enih vrsti ptica koje stalno ili sezonski nalazimo na me imur-skim retencijama su: divlja patka gluhara (Anas platyrhynchos), crna liska (Fulica atra), ubasti gnjurac (Podiceps cristatus), crvenokljuni labud (Cygnus olor), siva a-plja (Ardea cinerea). Na neke od retencija u potrazi za hranom u pli acima povreme-no dolazi i bijela roda (Ciconia ciconia), a autor lanka osobno je zabilježio i pojavu velike bijele aplje (Egretta alba) te žute

aplje (Ardeola ralloides). U letu iznad re-tencija redovno možemo uo iti škanjca mi-šara (Buteo buteo) koji gnijezdi u okolnim šumama, a tu je i vjetruša (Falco tinnun-culus). S obzirom da me imurske retencije dosad još nisu bile u žarištu interesa biolo-ga i ekologa, te da se na njima ne obavlja stalni monitoring bioraznolikosti, možemo pretpostaviti da bi sustavna istraživanja dala još ve i popis ptica koje se pojavljuju na retencijama i oko njih.Za odre ene pti je vrste koje dnevno ili po-vremeno migriraju izme u svojih staništa na Muri prema staništima na Dravi, reten-cije smještene u unutrašnjosti Me imurja

38


služe i kao odmorište odnosno uto ištepred nepredvi enim neprilikama. Izni-mno je zanimljiva injenica da se na me-imurskim retencijama jako rijetko po-

javljuju, a u pravilu duže ne zadržavaju veliki vranci ili kormorani (Phalacrocorax carbo) koji su kao pti ja vrsta glavni „ne-prijatelj“ poduzetnika na komercijalnim šaranskim ribnjacima. Iako ih, zbog nji-hove velike brojnosti i stoga velike dnev-ne konzumacije ribe iz Mure i Drave, ri-bi i baš ne obožavaju, na me imurskim retencijama oni ne predstavljaju nikakvu prijetnju ribljem fondu i koncesionarima.Vodozemci i gmazovi koji obitavaju na ovim retencijama tako er nisu dovoljno istraženi niti popisani, no ve i prosje -no upu enom ljubitelju prirode ukazat ese zelene žabe (Pelophylax spp.), a na rubnim dijelovima naletjet e na sme ekrasta e (Bufo bufo). Bjelouške (Natrix natrix) redovno obitavaju na svim me-imurskim retencijama, a prolaznici ih esto uo avaju u kretanju po glatkoj po-

vršini vode. Postoje i zabilježeni slu aje-vi pojave ri ovke (Vipera berus), dok se nazo nost ribarice (Natrix tessellata) tek pretpostavlja, jer nema stru no zabilje-ženih nalaza.Ribe u retencijama obitavaju tek sezon-

Crna liska – naj eš amo varica na me imurskim retencijama

ski, naj eš e od ožujka do studenog od-nosno u periodu od ranog prolje a do ka-sne jeseni kad u retencijama ima vode. Podsjetimo, primarna funkcija retencija je obrana od poplava, pa se športska ribolovna društva moraju prilagoditi za-danom režimu upravljanja retencijama. Retencije stoga služe kao bazeni za odr-žavanje vrsta koje su zanimljive sport-skim ribolovcima, a koje nisu na listi ugroženih ribljih svojti. To su mahom šarani, zatim linjak, amur, tolstolobik, a gotovo svugdje pojavljuje se i invazivna babuška.Zanimljivo je da je na retenciji Šenkovec znanstveno detektirana i jedna vrsta vre-tenca koja se kao osjetljiva svojta (VU) pojavljuje i u „Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske“. Rije je o maloj zelendjevici (Lestes virens). Zapravo se razli ite vrste vretenaca pojavljuju oko svih me imur-skih umjetnih retencija, samo što njiho-va nazo nost (opet!) još nije dovoljno znanstveno istražena. Ipak, ta neistraže-nost ne umanjuje zna aj retencija, vedoprinosi njihovoj misti nosti i daje poti-caj prirodoslovcima na daljnje bavljenje ovim kockicama u slagalici me imurske bioraznolikosti.Trska, rogoz i šaš obrastaju obale reten-

39


Žarkožuti cvijet mo varne perunike resi obale svih retencija u Me imurju

cija i svojom gusto om pružaju zaklon pticama mo varicama koje ovdje gnijez-de i obnavljaju svoju vrstu. Na odre e-nim mjestima, ekološki uvjeti pogoduju rastu mo varne perunike (Iris pseuda-corus) u prvoj polovici svibnja, plamsa u svojoj žarkožutoj boji cvijeta.Izvan zone plavljenja, ali u neposrednoj blizini retencija nalazimo i vrijedne trav-njake odnosno livadna staništa. Održava-nju tih travnjaka u idealnom prirodnom stanju najviše doprinosi redovna košnja koju (prema planu Hrvatskih voda) obav-lja me imurska tvrtka „Hidrotehnika“. Zbog toga invazivne vrste, poput ambro-zije koja raste po udaljenijim i zapušte-nim oranicama, ovdje nemaju izgleda, a održavanje okoliša vodnog objekta (re-tencije) direktno doprinosi i o uvanju autohtonih travnjaka kao vrlo zna ajnih staništa. Nadalje, zbog te redovne koš-nje, uz retencije se održala i biljka velika ili ljekovita krvara (Sanguisorba offi ci-nalis) uz koju pak su životno vezani (na razini Europe kriti no ugroženi) leptiri iz roda Maculinea: veliki livadni plavac (Ma-culinea teleius) i zagasiti livadni plavac (Maculinea nausithous). Potok Pleškovec koji puni retenciju Šenkovec prolazi rub-nim dijelom spomenika prirode „Bede-kovi eve grabe“ koji je zašti en upravo zbog injenice što mu potok Pleškovec daje dovoljne koli ine vode za održava-nje optimalne vlažnosti livada na kojima obitavaju leptiri plavci i krvara kao njiho-va biljka-hraniteljica.Stalnost vode u retencijama tijekom se-zone vegetacije pogoduje rastu vrba i joha, ali i hrasta lužnjaka ije su cjelo-vite i stabilne sastojine gotovo potpuno nestale iz Me imurja. U tom smislu, soli-tarna stabla hrasta lužnjaka koja rastu uz retencije još su jedan prirodni „spomenik prirodi“ kakva je neko bila na ovim pro-storima.Spomenimo i ovo. Retencija Balogo-vec dio je Nacionalne ekološke mreže (HR2001034, Ma kovec – ribnjak, po-vršine 4.6 hektara), a ciljna staništa su amfi bijska staništa Isoeto-Nanojuncetea (vidi: www.natura2000.hr).Tako, eto, retencije u unutrašnjosti Me-imurja višestruko doprinose o uvanju

biološke i krajobrazne raznolikosti. Me i-murci bi rekli: Da ih nema, trebalo bi ih izmisliti! Sre om, netko ih je „izmislio“, oblikovao i ostvario tijekom proteklih pola stolje a i one su danas tu, ispunja-vaju ulogu koju je projektant zamislio, ali i druge uloge o kojima se u vrijeme njihova projektiranja možda i nije promi-šljalo.

Budu nost retencijaKao i drugi prirodni elementi prostora, i retencije su potencijalno ugrožena stani-

Redovnom košnjom nasipa do o uvanja vrijednih travnjaka

40


Bioraznolikost retencija stalno privla i fotografe i ljubitelje prirode

šta. Zbog položaja na dnu udolina, pro-cjedne vode i bujice u retencije donose i kemikalije koje se koriste u poljoprivred-noj proizvodnji na okolnim oranicama. Povremeni protupropisni izljevi fekalnih voda iz cisterna doprinose eutrofi kaci-ji pli ih dijelova retencija, te uzrokuju manja ugibanja vodenih organizama. Po potocima koji pune retencije, prošlih je desetlje a esto doplutala odba ena pla-sti na ambalaža, ponekad i ambalaža od motornih ulja i pesticida, no takvih je prizora sve manje jer je ekološka svijest Me imuraca zna ajno izgra ena u za-dnjih desetak godina. Retencije se zasad ne koriste kao izvor vode za natapanje. Obale retencija svakih se nekoliko godi-na fi zi ki o iste od ostataka vegetacije, u sezoni kad u jezerima nema vode, pa ni živog svijeta koji ih nastanjuje. Takvim održavanjem daje se prostora novom raslinju te se sprje ava sukcesija iz mo-varnih u šumska staništa.

Zaklju imo. U gusto naseljenom i urba-niziranom prostoru Me imurja, umjetne retencije ija je primarna zada a akumu-liranje sezonskih viškova vode iz potoka

41


POPLAVE ∑ TRAJNA OPASNOST

Poplave su i dalje opasnost za život ovjeka i vrijednosti

koje je stvorio u dolinama rijeka a koje znaju uzrokovati štete i u okolišu.

Skoro svaki dan diljem svijeta doga aju se prirodne nepogode od kojih su ve ina po-vezane s vodnim nepogodama – bilo po-plavama, bilo sušama. Tako su ovih dana poplave pogodile Haiti, Norvešku, SAD (dio sliva rijeke Missouri), Indiju itd. O tsunami-ju koji je ovog prolje a pogodio Japan, s još nepoznatim kona nim posljedicama, bolje je ne govoriti. U Kini vlada suša na podru -ju ogromnog sliva rijeke Yangtze. Štete koje takve nepogode uzrokuju su velike, a popra ene su esto i ljudskim žrtvama, što je za društvo još bolnije.Analiti ari nemaju pravih odgovora za u estalost takvih pojava. Smatram da još uvijek nema dovoljnih dokaza o promjena-ma klime, budu i da razdoblja u kojima se promatraju te pojave nisu dovoljno duga. Sklon sam stavovima onih znanstvenika koji zastupaju tezu o vremenskim ekstre-mima. Pozornost se može usmjeriti i na fi lozofske stavove o svojevrsnoj osveti pri-

Ljudevit Tropan, dipl. ing. građ.rode prema ovjeku i njegovim sve ve im i radikalnijim zahvatima u prirodu. Vjerojat-no je u tom smislu stvorena i pri a o veli-kom potopu i Noinoj arci. U odnosu na povijesni odnos ovjeka i vode, posebno na kopnu i kopnenim vodama, po-znato je da je opstanak ovjeka bio vezan uz postojanje vode za pi e i higijenske po-trebe. Zatim, da se ovjek morao braniti od štetnog djelovanja vode, a da je tek nakon toga obavljao poslove vezane uz razli ite na ine korištenja voda.U tom smislu treba promatrati vodno gos-podarstvo i danas. Poplave su i dalje opa-snost za život ovjeka i vrijednosti koje je stvorio u dolinama rijeka, koje znaju uzro-kovati i štete u okolišu. Ve izgra eni susta-vi i objekti obrane od poplava jesu rezultat dugogodišnjih ulaganja prethodnih gene-racija, ali su i obveza sadašnjih generacija za njihovo održavanje – gospodarsku brigu koja teži i razvoju sustava na principima

Poplavljeni dio Trnja u Zagrebu 1964. godine (foto: Arhiva Muzeja Grada Zagreba)

42


održivosti. Nedvojbeno je dokazano da što je izgra enost sustava ve a to su potrebna ve a sredstva i ve i broj stru njaka za brigu o njima. Tako er je važno dugoro no plani-rati i osigurati sredstva ve sada za mogu -nost upravljanja vodama u budu nosti.Smatram da je važna zada a svih zaposle-nnika u vodnom gospodarstvu, a posebno vodstava, da stalno upozoravaju na pri-jetnju koje i našem društvu predstavljaju poplave. Upozorenja trebaju biti usmjerana prema široj javnosti, posebno na podru -jima s pove anim rizikom poplavljivanja, ali tako er i prema donosiocima odluka na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Kako ne postoji apsolutna zaštita od poplava, vese raznim mjerama nastoji mogu e štete smanjiti, treba nastojati - ŽIVJETI S PO-PLAVAMA - kako to proklamiraju svjetske agencije okupljene u UNESCO-u. Povijesno iskustvo mora biti poticaj stru njacima, javnosti i posebno do-nosiocima odluka da nastave s ostvari-vanjem ure enja i korištenja rijeka na najbolji mogu i na in. To o ekuju od njih budu e generacije!

Poplave u slivu rijeke Save, rujan 2010. (foto: Ivan Kolovrat)

Obrana na nasipu rijeke Save, rujan 2010. (foto: Ivan Kolovrat)

43


KATASTROFALNA POPLAVA U LYNMOUTHU 1952. GODINE

oborine od 230 mm koje su trajale 14 sati (slika 1. i 2.), ove oborine su jedna od tri najve e kišne epizode, toga trajanja, ikada registrirane u UK-u;oko 14 106 m3 vode palo je na sliv rijeka East i West Lyn; mokar kolovoz, saturirano podzemlje u Exmoor-u;relativno mali sliv (F = 95 km2) rijeke Lyn sa strmim pokosima koji izazivaju vrlo brzo otjecanje; uske i strme doline;usko rije no korito ome eno je marinom, hotelima i drugim gra evinama;rijeke East i West Lyn spajaju se u gradu u rijeku Lyn;za vrijeme trajanja poplave vode rijeke West Lyn izašle su iz korita i promjenile uobi ajeni smjer te enja i dodatno pogor-šale situaciju u samom mjestu Lynmouth; u mijestu vrlo uski profi li mostova; nije bilo sustava za rano uzbunjivanje.

Na hidrološkim stanicama Lynmouth koje imaju vrlo malu površinu sliva od 17 odno-sno 23.5 km2 registrirani su ogromni mak-simalni protoci od 286 i 252 m3 s-1.

Jedna od najve ih poplava u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) dogodila se 15/16 kolovoza 1952 go-dine kada je rijeka Lyn poplavila mjesto Lynmouth koje se nalazi u Nacionalnom parku Exmoor u županiji Devon na jugoza-padu Velike Britanije. U povijesti su zabilje-žene sli ne poplave: 1607. i 1796. godine. Katastrofalna poplava iz 1952. godine bila je povratnog perioda od 100 do 200 godina.U ovom lanku e se analizirati uzroci, po-sljedice i akcije koje su poduzete nakon po-plave, te se posebno isti e sje anje na taj katastrofalni doga aj preko Lynmouth me-morijalne dvorane – muzeja koji je postao mjesto okupljanja mnogobrojnih turista.

UZROCI POPLAVENajzna ajniji uzroci koji su prethodili ka-tastrofalnoj poplavi rijeke Lyn u mjestu Lynmouth 15./16. kolovoza 1952. godine bili su: superstani ni Cb oblak (oblak koji stoji na jednom mjestu i do 12 sati) i vrlo jake

Sinopti ka situacija od 15. VIII 1952. u 15.00 sati

Hidrogram oborina na dvije meteo stanice: Chivenor i Wooton Courtney

dr. sc. Dušan Trninić, znanstveni savjetnik

Malo mjesto Lynmouth u Velikoj Britaniji, koje je postalo zna ajanturisti ki centar na jugozapadu Velike Britanije, živi svojim uobi ajenimživotom, sje aju ise poplava iz 1607., 1796. i naro ito one iz 1952. godine i osluškuje kada ebiti nova poplava.

Detalj mjesta Lynmouth nakon prolaska katastrofalnog poplavnog vala (snimljeno 16. kolovoza 1952. godine)

POSLJEDICE POPLAVEIzravne i neizravne štete od ove katastro-falne poplave bile su ogromne. Nastavno se navode samo neke od posljedica: 34 poginula (od toga devetoro djece); 1.000 ljudi je ostalo bez svojih ku a; 90 ku a i hotela je uništeno;

44


130 automobila i 19 brodova je izgublje-no;stijene i do 50 t ogromna koli ina vode je donijela u dolinu rijeke; vrlo visoki vrhovi vodnih valova;privremene brane iza mostova (od stje-na i drve a) uzrokovale su naglo dizanje i prelivanje voda vodnoga vala visokog 12 m koji se kretao brzinom od oko 30 km/sat;štete od ove poplave procjenjene su na oko 9,000.000 GBP.

AKCIJE NAKON POPLAVE prošireno je uš e rijeke East Lyn;ispravljen je tok rijeke West Lyn (onako kako se on sam ispravio za vrijeme po-plave); podignuti su nasipi;preseliti i ograni iti gra enje na rije nim obalama;

proširiti mostove (otvore);planirati sadnju drve a na uzvodnom di-jelu sliva.

U akcijama nakon katastrofalne poplave rije-ke Lyn i njenih pritoka, žitelji mjesta Lynmo-uth su izgradili memorijalnu dvoranu – muzej kao spomen na ovaj katastrofalni doga aj koji se dogodio prije šezdeset godina.U memorijalnoj dvorani – muzeju izlože-ni su mnogobrojni predmeti koji su ostali nakon prolaska katastrofalnog poplavnog vala kao i fogografi je i karte koji mnogo-brojne turiste podsje aju na taj katastro-falan doga aj.

Danas, malo mjesto Lynmouth koje je po-stalo zna ajan turisti ki centar na jugoza-padu Velike Britanije, živi svojim uobi aje-nim životom, sje aju i se poplava iz 1607., 1796. i naro ito one iz 1952. godine i osluš-kuje kada e biti nova poplava. Poznato je, da nema apsolutne obrane od poplava i da uvijek postoje ekstremi ekstrema.

Rijeka StanicaPovršina sliva

F [km2]Maksimalni protok

Q [m3s-1]Datum

Farley * Lynmouth 17 286 15.VIII 1952.

West Lyn Lynmouth 23.5 252 15.VIII 1952.

Tablica 1: Pregled karakterističnih vrijednosti o poplavnom valu na rijekama Farley (pritoka East Lyn-a) i West Lyn kod Lynmouth-a.

1 Pogled na memorijalnu dvoranu-muzej kao spomen na katastrofalnu poplavu rijeke Lyn u Lynmouth-u, 15/16 kolovoz 1952.godine (Snimio: D. Trnini , 19. travnja 2011.)

2 Jedan od eksponata u memorijalnoj dvorani – muzeju u Lynmouth-u kao spomen na katastrofalnu poplavu rijeke Lyn

3 Detalj korita rijeke Lyn (Snimio: D. Trnini , 19. travnja 2011.)

1

3

2

IZVOR PODATAKA

***: 2002 Memorial for the Lynmouth Disaster

MetOffi ce ∑ arhiva. Exeter

Stanescu V. A.: The Floods in Europe; An Analysis of their Occurrence and Regionalization,Bucharest

Morell M.: Maximum Streamfl ow of the European Rivers, Pilot regional Centre, Montpellier

45


PERMANENTNO OBRAZOVANJE ZA TEHNIČKO OSOBLJESuradnja Savezne Republike Njema ke sa Republikom Hrvatskom na podru ju gospodarenja vodom, opskrbom i odvod-njom te zaštitom voda od velikog je zna-aja za obje zemlje. Savezna Republika

Njema ka je jedna od vode ih zemalja na svijetu na tom polju te su znanja i iskustva odnosno vrhunska tehnologija koju proizvodi veoma zna ajni za sve ze-mlje u tranziciji pa time i za Republiku Hrvatsku.U duhu spomenute suradnje u Republici Hrvatskoj ve je do sada održano nekoli-ko zanimljivih radionica od strane stru -njaka iz važnih njema kih institucija, a ovom prilikom osvrnut emo se na radio-nicu pod nazivom „Permanentno obrazo-vanje za tehni ko osoblje“, koja je odr-žana u Zagrebu 31.03.2011. godine, u prostorijama Hrvatskih voda u organiza-ciji poznatih njema kih asocijacija DWA (Deutsche Wasser Association) i GW (German Waters) te Hrvatskog društva za zaštitu voda. Na radionici je predstav-ljena zanimljiva metoda kontinuiranog obrazovanja kroz model „Susjedstvo“, a namijenjena je izobrazbi osoba teh-ni ke struke koje se bave održavanjem ure aja za pro iš avanje otpadnih voda. Radionicu je vodio gospodin Rüdiger He-idebrecht, dipl.ing. voditelj Odjela za obrazovanje i me unarodnu suradnju DWA- Njema ke udruge za vodu, otpad-ne vode i pro iš avanje voda.Na radionici su bili prisutni predstavnici brojnih institucija koje su direktno ili in-direktno zainteresirane za temu kao što su voditelji održavanja ure aja za pro-iš avanje, predstavnici Ministarstva re-

gionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskih voda, konzul-tantskih ku a, itd.Savezna Republika Njema ka kao zemlja koja se nalazi na samom vrhu u svijetu može se pohvaliti svojim brojnim razno-vrsnim dostignu ima na podru ju gospo-darenja vodom, opskrbom i odvodnjom te zaštitom voda. Od 82 mil. stanovni-ka 99,1% je priklju eno na vodovodnu mrežu, ima 6.557 vodovodnih poduze a, svega 8% gubitka vode u mreži te po-trošnju od 122 l/stanovniku. Što se ti eotpadnih voda i njezinog pro iš avanja 95% je priklju eno na ure aje za pro i-š avanje kojih ima 10.000. Da bi svi ti ure aji uspješno funkcionirali potreban je veliki broj stru no obrazovanog i ospo-sobljenog tehni kog kadra. Regrutiranje

istog, u prvoj fazi, odvija se kroz zapo-šljavanje osoba sa završenom tehni kom naobrazbom koja se postiže na redovitim školama i sveu ilištima. Me utim na jav-nim obrazovnim institucijama dobivaju se znanja koja nisu direktno povezna uz same ure aje na kojima takvi stru nja-ci rade, nego su im potrebna i dodatna znanja koja su usko povezna uz sam po-sao koji obavljaju na održavanju ure aja. Stoga ih je potrebno dodatno educirati i osposobljavati od strane stru njaka koji imaju specijalizirana znanja i iskustva koja su stekli kroz praksu i koja se ne mogu dobiti kroz konvencionalno školo-vanje u javnim obrazovnim institucijama.Osim toga s obzirom na ubrzani rast i ra-zvoj suvremene tehnologije svaki stru -njak suo en je sa sve ve im izazovima na tom polju. Znanja ste ena tijekom redo-vitog obrazovanja na tehni kim školama i fakultetima za nekoliko godina posta-ju zastarjela što je i ukazalo na potrebu permanentnog obrazovanja kako bi se održao korak sa tehnološkim razvojem. Op enito se može primijetiti da je u svi-jetu trend razvoja tehnologije i znanosti takav da 50 % znanja iz podru ja teh-nologije zastarijeva ve za godinu dana; tehni ke znanosti ve za 2-3, a visokoo-brazovani kadar mora svoja znanja ob-navljati najmanje svakih 5 godina.

Rüdiger Heidebrecht, dipl.ing. voditelj radionice „Susjedstvo“ njema ke asocijacije DWA

U svijetu je trend razvoja tehnologije i znanosti takav da 50 % znanja iz podru ja tehnologije zastarijeva veza godinu dana, tehni ke znanosti ve za 2-3, a visokoobrazovanikadar mora svoja znanja obnavljati najmanje svakih 5 godina.

Marija Pinter, dipl. oec.

46


Trend razvoja i zastarijevanja znanja iz pojedinih podru ja tehnologije

U SR Njema koj je potreba za permanen-tnom izobrazbom kadra zaposlenog na održavanju postrojenja za pro iš avanje voda uo ena još 1968. godine u pokra-jini Baden-Württemberg kada je održa-na prva radionica za izobrazbu tehni kog osoblja za održavanje ure aja za pro i-š avanje otpadnih voda. Od tada pa do danas, pod pokroviteljstvom DWA, obra-zovanje razli itog profi la i trajanja prošlo je oko 17.000 polaznika (tehni ara, po-gonskih inženjera, tehnologa) sa 7.800 ure aja za pro iš avanje što u odnosu na ukupni broj od 10.000 ure aja predstav-lja oko 90% kapaciteta. Sastaju se redo-vito dva do tri puta godišnje, a izobrazba se provodi po principu „Train the trainers“ („Treniraj trenere“). Najve i uspjeh ovog na ina izobrazbe ostvaren je osnivanjem manjih regionalnih centara za izobraz-bu u koje je uklju eno oko 10-20 ure-aja za pro iš avanje iz neposrednog

susjedstva. Tako je cijela SR Njema ka podijeljena u 318 takvih teritorijalnih centara. Oni su opet udruženi u sedam ve ih regionalnih centara.U tim centrima se barem jednom godišnje održavaju sa-stanci za u itelje–trenere, na kojima se defi niraju sadržaji izobrazbe i razmjenju-ju informacije u svrhu poboljšanja meto-da izobrazbe. Ujedno se prikupljaju i svi mogu i podaci o ure ajima za pro iš a-vanje u zajedni koj banci podataka koja je dostupna svima. Trenutno je u banci prikupljeno oko 1,5 mil razli itih poda-taka. Podaci za teku u godinu objavljuju se i u razli itim tiskanim publikacijama

kako bi bile dostupne i široj javnosti koja nije direktno uklju ena u aktivnosti veza-ne uz rad ure aja. Me utim, na taj na in se podiže razina svijesti šire zajednice te politi kih i ostalih institucija društva ve-zano za provedbu EU vodne direktive za zaštitu rije nih tokova, izvještava i infor-mira o investicijama koje su trenutno u tijeku provedbe te detektiraju potrebe za budu nost. Postoje razne publikacije koje objavljuju informacije o održanim radio-nicama od onih koje se više bave ekološ-kim pitanjima do onih koje obra uju isto tehni ko-tehnološke teme.

Na sastancima sudionika iz neposrednog „susjedstva“ koji traju po nekoliko dana, u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi sti-u se nova znanja, razmjenjuju se me-usobno iskustva izme u samih sudioni-

ka iz iste struke; kako pozitivna tako i negativna. Uzevši u obzir trenutnu gos-podarsku i energetsku situaciju u svim zemljama nastoji se udahnuti i malo na-tjecateljskog duha u smislu na ijem su pro ista u ostvarene neke nove uštede energije poboljšanim radom, uštede na troškovima održavanja, te kako je origi-nalno riješen neki problem itd.

Može se organizirati i prikladno natjeca-nje u smislu ija e ekipa najbrže raz-montirati neki dio pumpe ili o istiti šaht. Proizvo a i novih tehnologija se vrlo rado odaziavju pozivu na sudjelovanju, te esto sudjeluju i kao sponzori sasta-naka budu i da im takvi skupovi daju pri-liku direktnog predstavljanja svojih novih

47


tehnologija. Metoda „susjedske“ izobraz-be može se proširiti i na suradnju šireg regionalnog zna aja npr. na susjednu dr-žavu, na razli ita tematska podru ja: za-štita zajedni ke rijeke koja te e kroz više zemlja, zaštite od poplava, zbrinjavanju otpada, zbrinjavanju mulja.Za postizanje najboljeg efekta „susjed-skog“ sustava izobrazbe orijentiranog na iskustva i potrebe iz neposredne prakse, veoma je važno odrediti ciljane grupe stru njaka koje e biti uklju ene u izo-brazbu. To su u prvom redu neposredni operateri koji rade na ure aju za pro i-š avanje: tehni ari i viši tehni ari, pogon-ski inženjeri. Kontrolu kvalitete provo e-nja izobrazbe kao i sadržaja organiziraju i nadgledaju stru njaci regionalnih ureda DWA. Dosadašnja praksa u SR Njema -koj je pokazala da se radionice, kako doma e tako i inozemne organiziraju za rukovoditelje raznih vrsta: ljudskih po-tencijala, marketinga, IT logistike, odno-se s javnoš u, voditelje projekata, in-terni i eksterni nadzor itd. dok najmanje na njima sudjeluju osobe iz neposredne prakse. Predava je problem predstavio kroz simpati nu sliku na kojoj jedino dje-latnik kojeg je nazvao „Herbert“ radi, a svi ranije navedeni koji naj eš e idu na treninge i dobivaju najve u koli inu izo-brazbe predstavljaju osobe koje „sjede i gledaju“ kako Herbert radi. Stoga je od klju nog zna aja u postizanju cilja, a to je kvalitetno upravljanje i održavanje ure aja da na radionicama sudjeluju ta-kvi djelatnici tj. budu i hrvatski „Herber-ti“. Ne treba se uop e uditi što su mnogi sudionici radionice u šali izrazili želju da „Herbert“ im prije posjeti Hrvatsku kao veoma dobrodošao gost. Sude i po raspravi i brojnim pitanjima sudionika radionice koja su uslijedila po završetku izlaganja gospodina Heidebre-chta metoda izobrazbe putem „susjed-skih“ centara izazvala je velik interes i simpatije sudionika. Mišljenja su varirala od onih „kako to u Hrvatskoj ne bi funk-cioniralo jer nitko ne bi htio iskreno javno iznijeti svoj „problem“ pred susjedom“ pa do stava „da je vrijeme da se nau imo živjeti u dobrosusjedskom duhu pa ma-kar to bilo i kroz zajedni ki napor da svo-je ure aje za pro iš avanje voda održimo u što boljem stanju“.Republika Hrvatska do sada ima u pogo-nu oko 15 ure aja za pro iš avanje ot-padnih voda kojima naj eš e upravljaju poduze a ili komunalna poduze a ovisno o tome kome je ure aj predan na uprav-ljanje, odnosno tko je sufi nancirao nje-govu izgradnju. Kako e u Hrvatskoj radi provedbe EU vodno komunalnih direktiva

i sa svojim uredom, ponudila je pomou osnivanju prvog regionalnog Centra za osposobljavanje tehni kog osoblja raznih profi la za potrebe upravljanja ure aji-ma za pro iš avanje otpadnih voda pri Veleu ilištu u Karlovcu. U Centru e se izobrazba obavljati od strane njema -kih stru njaka asocijacije DWA, koja je prošle godine potpisala memorandum o suradnji sa Hrvatskim društvom za zašti-tu voda. Izobrazba e se odvijati u vidu seminara, na licu mjesta na samom ure-aju u Karlovcu te radnih posjeta ostalim

ure ajima u Republici Hrvatskoj te SR Njema koj.

Slikovit prikaz dosadašnjih problema i potreba izobrazbe neposrednih operatera tzv. „Herbert-a“

IZVOR PODATAKA

Prezentacija sa radionice „Permanentno obrazovanje za tehničko osoblje“, Rüdiger Heidebrecht, dipl. ing.

SLIKE

Rüdiger Heidebrecht, dipl. ing.

do i da izgradnje sve ve eg broja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda u sve više naselja i gradova postavlja se pitanje osi-guranja kvalitetnog kadra koji e njima stru no upravljati i održavati ih. U sklopu redovitog školskog programa u Republici Hrvatskoj nema niti jedne škole koja ima takav smjer, niti bi se to moglo ostvari-ti radi relativno premalog broja polazni-ka. Stoga se problem može riješiti jedino posebnim na inom izobrazbe potrebnog kadra kao što je to u slu aju Republike Njema ke.U sklopu ranije navedene suradnje sa Re-publikom Njema kom kao jedan od važ-nih vidova te suradnje važno je istaknu-ti mogu nosti koje ona pruža i na polju obrazovanja tj. prenošenja znanja i isku-stava njema kih stru njaka iz podru -ju održavanja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, putem svojih asocijacija DWA i German Waters (GW). GW asocija-cija koja je u Republici Hrvatskoj prisutna

48


Zeleni Vir

49


NAŠE PITKE VODE ∑ BOGATSTVO ILI (NE)SREĆA

Naša je gra anskai ljudska dužnost, da od asa kada možemo razlikovati dobro od zla, sve od našeg osnovnog do visokog obrazovanja,potrebnu pažnju obratimo na ono što sami ili drugi oko nas rade na štetu prirode, a i sviju nas u njoj.

Dr. Srećko Božičević, hidrogeolog

TEKU DANI KAO VODAJoš davno u mladosti esto sam uo odstarijih da dani teku kao voda, svaki od njih donosi nešto drugo ili druga ije, kao što u istu vodu - koja te e - možeš stati samo jednom - jer drugi puta, to je veneka druga, nova ili druga ija! I dok se sam kroz život ne nagaziš vode - osobito ako ti ona postane i svakodnev-nica rada i življenja tada vidiš, da se i ona mijenja i svojom bistrinom i brzinom i veli inom toka, a da može i nestati. Sa-znanje o vodi svi mi dobivamo od onih najranijih trenutaka i još kao mali u ja-slicama ili vrti u ponavljamo kao papiga: voda,voda - a i prije prvog školskog dana kao da ve sve znademo o „svemo noj“ vodi? Znademo, a da li i razumijemo, o i-to je drugo pitanje? Kako rastemo i sta-samo, kako u imo ili slušamo od drugih, širina saznanja o vodi i oko nje sve nam je prostranije i ve e i naš odnos prema njoj postaje defi niran do odre enog in-teresa ili potrebe. No potrebu za njom ili poštivanje ak i one njene male kapljice ukazat e nam sigurno i ona sama kada ju ne emo vidjeti i kada se na emo sami i bespomo ni, ali žedni uz praznu ašu ili bocu!

ISTINA O VODIU ovim mojim godinama i nakon svog aktivnog životnog terenskog rada te sa-znanja u druženju s kamenom i vodom do kojih sam došao te pokušao nau e-ne re enice, postavke i formule provje-riti u stvarnosti - shvatio sam više puta, da izme u onog napisanog i nau enog, te onog u stvarnosti - na žalost postoji velika razlika - mislim pri tome na istinu, to nost i poštivanje prirodnih, ali i od o-vjeka postavljenih pravila ili zakona! Za-nima me sve više samo pitanje i istina: koliko li je mi imademo, koliki li je to njen ukupan iznos i što je od toga zaista ista i pitka izvorska voda, a što je sve ostalo što mi „nazivamo“ v o d o m ? Po kakvom se to izra unu uspore ujemo s drugim državama u Europi ili svijetu - na kom se mi mjestu po koli ini vode nalazimo? Vjeruju i u svoje iskustvo sigurno su se i neki drugi o ito pitali: kako to i zašto smo sada mi jednom tre i, pa po nekome etvrti ili peti bogatstvom svoje vode u

Europi, a negdje 30 ili 42-gi na svijetu prema podacima UNESCO-a?

ME UZRNSKA I PUKOTINSKAPOROZNOSTUz ili izme u savsko-dravskog prostora na planinskim uzvišenjima pojavljivanje prirodnih izvora stalnog ili povremenog istjecanja vezano je uz geološku gra ui debljinu ja e ili slabije vodopropusnih sedimenata što je uglavnom vezano uz naslage paleozojske i mezozojske staro-sti. Tercijarni vapnena ki sedimenti ma-njeg su prostranstva i za njih je specifi na izdvojena okršenost gdje se javlja puko-tinska razlomljenost s pukotinskim izvira-njem, te enjem i poniranjem. Prevlada-vaju i aluvijalni nanosi razli ite su dubine ili debljine s le asto formiranim vodono-snicima pješ ano-šljunkovite gra e unu-tar glinovito-laporovitih vodonepropusnih naslaga, a svoju zakonomjernost baziraju na me uzrnskoj poroznosti i vodopropu-snosti. Glinoviti lapori prekrivaju ili štite vodonosne le e ili dolaze iznad podloge starijih naslaga . Le e se mogu pojavlji-vati i u nekoliko nivoa. Površinski vode-ni tokovi na toj površini i njihova razina u samim koritima vezana je uz godišnje proljetno-jesenske povodenje i poplave te ljetno i zimsko minimalno te enje. Obim i koli ina dotoka bo nih pritoka ovisi o veli-ini pojedinog slijeva.itav ovaj prostor spada uz to u crno-

morski slijev sa svim svojim zakonitosti-ma površinskog te enja, koji je ipak do-

Zaustavljena plastika na granama stabala uz

korita rijeka znak je visine poplavnih voda

50


sta složen i razli it. Kako se to i s kojom to noš u može izra unati? Potrebno je svakako pratiti promjenljivost tokom i-tave godine, ali i za jedan odre eni niz godina! Uz hidrološki pristup mjerenja potrebno je poznavati i itavu geološku gra u prostora, te iskoristiti možda i po-stoje u mrežu izvedenih bušotina, koje su dosegle do razli ite dubine u aluvio-nu. Drugo podru je u Hrvatskoj je cje-lovito podru je krša što zauzima nešto preko 50% njegova teritorija. To je pro-stor slojevito istaloženih karbonatnih i klasti nih sedimenata razli ite geološke starosti - pretežno iz mezozojskog razdo-blja. Za naše hidrološko i hidrogeološko promatranje važno je poznavanje tekton-skih elemenata me u tim naslagama, te razlikovanje litoloških serija ili sekvenci iz vremena njihovog nastanka. Pri sve-mu tome ne smije se zaboraviti na pu-kotinsku razlomljenost, odnosno mikro ili makro propusnost za vode koje ovdje „padaju“ s neba, teku površinom samo jedno odre eno vrijeme ili odre enom dužinom, pa nestaju ili poniru na jednom rasjedima predisponiranom mjestu. Te vode ponovno se pojavljuju na površini na nekoj nižoj koti ili izbijaju ispod da-našnje površine mora i nazivamo ih vru-lje, odnosno kao neki priobalni izvor re-gionalnog, lokalnog ili samo povremenog zna aja. Kako je podzemno kretanje tih voda vezano uz odre ene hidrogeološke karakteristike stijena i stupnjeve tekton-ske razlomljenosti - složenost takovog te enja o ito je vrlo zamršena. Ako ovo-me i dodamo postojanje razdoblja visokih

i niskih nivoa podzemnih voda povezanih s meteorološkim karakteristikama jako razli im na izduženom prostoru naših Dinarida to no mjerenje svih tih tokova priznajmo - vrlo je složeno, varijabilno i podložno potrebnom znanju mjeritelja, odnosno istraživa a ili znanstvenika. Da složenost problema bude još ve a govori i injenica, da s tog Dinarskog prostora jedan dio podzemnih voda odlazi u crno-morski, a drugi - svakako ve i u jadran-ski sljev. Da li smo i u kojoj mjeri mnoge od tih problema shvatili ili zadovoljili - najiskrenije razmišljaju i - ja vidim samo jedan veliki upitnik?

ISTA PITKA, PROTO NA ILIZAGA ENA VODAPogledamo li samo letimi no na topo-grafsku kartu Hrvatske i zadržimo li se na ucrtanim plavim linijama vodenih to-kova i usporedimo li ih s geološkom i hi-dro-geološkom kartom vrlo brzo e nam biti jasna velika razlika za gore navedene dileme!Na primjer - Bednja, Krapina, esma i Orljava sa svim svojim pritokama imaju prostrano sljevno podru je i nalaze se pod utjecajem umjerene kontinentalne klime sa za taj prostor odre enom koli-inom padalina. U taj savski slijev s pro-

stora okršenog dijela središnje Hrvatske ili prostora planinsko-kotlinske klime do-lazi i rijeka Dobra, a sa sjevernih padi-na Risnjaka rijeka Kupa izbijaju i iz ne-obi no dubokog krškog izvora. Njima se kod Karlovca pridružuje Korana, kojoj su izvor jedinstvena Plitvi ka jezera. Koliko

esto visok vodostaj prikriva odvodne cijevi i otpadne vode


51

stva“ za isto u i pitkost potrebne nam teku ine!..

Za prostor našeg krša, odnosno planinski i oto ni dio lanca Dinarskog gorja i kame-nitih uzvisina rezultat izviranja i istjeca-nja, ali i poniranja nalazimo niz primjera sli nih a na tren i razli itih od na prije opisanom prostoru no s istom posljedi-com zaga enja!

Istarski prostor karakterizira rijeka Mir-na koja u svom donjem dijelu toka prima povremeno jak izvor Gradole. Relativno kratak tok Rje ine s dubokim uzlaznim krškim vrelom, te jak izvor Zvir uz naj-donji dio ove rijeke ima vrlo prostran sli-jev u svom zale u, koje se nalazi izvan granica Hrvatske. Tipi ne krške rijeke - Krka i Cetina podzemno se prihranjuju iz prostranog masiva Dinare, ali i njegova zale a. Dok se Krka ispod Knina pa sve do Skradina stepenasto ruši niz svoje slapove ona je sve do blizine Skradina hi-droenergetski iskorištena nekoliko puta, a tako je i sa Cetinom, koja nakon dubo-kih uzlaznih krških vrela na svom izvori-štu u blizini Vrlike te e rubom proširenih i plodnih polja, te vijuga krškom zaravni do slapa Velika Gubavica. Zrmanja izvi-re ispod uzvisina Poštaka iz krškog vrela

li su sve te rijeke „ iste“ i „pitke“ ili su samo proto ni vodotok u koji se ulijevaju vidljiva stalna ili povremena zaga enja ilustriraju nam priložene snimke.

Starije geološke naslage odre ujemo po nalazu fosila, odnosno za pojedinu sta-rost iz zemljine prošlosti tada živu ih or-ganizama, a za odre ivanje današnjeg razdoblja – kao što lijepo ilustrira prilo-žena snimka - služit e naneseni osta-ci plastike raznog asortimana, guma sa vozila i dijelovi metala raznih strojeva iz doma instva, koji su impregnirani plasti-kom ili emajlom.

Zaustavljena plastika na granama staba-la uz korita rijeka znak je visine poplav-nih voda, a ispusna betonska cijev tvor-ni ke kanalizacije obi no je postavljena ispod srednje razine vodotoka kako se ne bi odmah primjetilo dotjecanje ne ije za-ga ene vode.

Nizvodni gradovi obi no svoje potrebe za pitkom vodom koriste iz iskopanih bu-nara u aluvijalnom šljunkovitom nano-su rijeka, pa isto a, bistrina i kakvo avodenog medija ovisi ili o prirodnom sa-mopro iš enju vodonosnih le a pijeska i šljunka koji je na dnu iskopanih bunara ili se moraju koristiti ve poznata „sred-

Te e voda - kao što prolazi i život; Velika Onofrijeva esma,

Dubrovnik

52


nad kojim je oko 500 m kamene vertikale. No ovo vrelo može i presušiti na samom izvoru, ali i u Žegarskom polju gdje je re-gistrirano da dio podzemnih voda odlazi i u sliv Krke. Zrmanja sa svojim pritoci-ma protje e kroz Obrovac, a iza njega u njen kanjon iz Novigradskog mora dolazi zaslanjenje Jadrana.. Uz Split kod Solina javlja se svega 4.5 km dug tok Jadra ili Solin ice, iji je izvor još od Dioklecijano-vog doba snabdjevao pitkom vodom nje-govu pala u, a kasnije do danas Split i njegovu okolicu. Sli no je i s 5 km dugom Rijekom dubrova kom ili Omblom, koja pitkom vodom osvježava jadransku Ate-nu - grad Sv.Vlaha - kameniti Dubrovnik. Svoj podzemni dotok vode Ombla zahva-ljuje ponornici Trebišnjici koja protje e u njegovu zale u u susjednoj državi.Izme u 150 km dugog masiva Velebita, šumovitih padina goranske Kapele, te Li ke Plješevice i Gra a kog polja nala-ze se zatvoreni krški slivovi rijeke Like i Gacke - energetsko bogatstvo krša i po-plavna problematika prostora - spojeni su prokopanim tunelima u sustav Hidro-elektrane Senj, koja uz zaseok Grabo-va ima podzemno izgra enu elektranu. Vode ovih ponornica podzemno otje u u Jadransko more dokazuju i svoj izlazak brojnim priobalnim izvorima i vruljama.

NESRE A LJEPOTE KRŠANa itavom prostoru Dinarskih planina - od Slovenske do Crnogorske granice - dominira okršenost kamena, ali i obilje voda s vrlo osjetljivim varijacijama od potpune bezvodnosti ili suše do iznenad-nih plavljenja koja donose neželjene i teške posljedice za stanovnike ovog dijela Hrvatske. Ovdje uz broje špiljske kanale i dvorane ispunjene predivnim kalcitnim ukrasima javlja se velik broj ponora u koje stalno ili povremeno nestaju povr-šinske vode,a nalazimo na tisu e jama od kojih za sada desetak prelazi i dubinu od preko tisu u metara. U mnogima od njih u ve oj ili manjoj dubini protje i vode-ni tokovi koji kroz tamu nastavljaju svoj put od okršene i vodopropusne površine prema zakonu sile teže i hidrauli kim za-konima silaze prema vodonepropusnoj podlozi ili do današnje razine Jadranskog mora. Mnogi od tih tokova - na žalost - u svoju dubinu podzemnih kanala i puko-tina donose odba eni otpad i razno neu-tvr eno kemijsko zaga enje, kojeg ranije nije bilo u tom našem podzemlju.Brojni deponiji gradskog sme a, legalna ili ilegalna odlagališta, industrijske zone – izgra ene i planirane i cestovne plohe etverotra nih magistrala uzro nici su

nepredvi enog zaga enja što sustavno prodire u krško podzemlje do vodonepro-pusne podloge i izvire na nekom kapti-

ranom izvoru, ugrožavaju iživot vodenih organizama, za koje doplavljeno s povr-šine nije poslastica niti hrana ve otrovna tvar.

PITANJE ZA KRAJKlimatski uvjeti diktiraju koli inu oborin-ske vode koja pada na zemljinu površinu. Geološka gra a uvjetuje brzinu i smje-rove njezinog i površinskog i podzemnog te enja. Brzina tog kretanja ima vrlo ve-liki raspon: nekada i negdje svega neko-liko centimetara kroz godinu ili ak i sto-tinu metara kroz jedan sat ili dan!

Antropogeni utjecaji mijenjaju prirodni izgled zemljinog reljefa i raznose izvore zaga enja gotovo na sve strane. Kod nas to te e površinom i nestaje ili u postoje-i aluvion ili u kamenu podlogu, koja je

negdje prepuna pukotina, šupljina i ero-zijom oblikovanih kanala i vertikala.

Svaka situacija je izdvojena pri a ili isti-na za sebe i sada ostaju pitanja:

• Kolika li je stvarna koli ina tog istog i pitkog našeg medija, koji nazivamo voda od Mure do Bosuta, od Drave na sjeveru do Mirne i Neretve uz našu oba-lu?

• Koliko od nje izlazi na izvorima, a da je ista i pitka? Koliko li je to naše bo-gatstvo?

• Koliko smo je dosegli i otkrili u bušo-tinama iz kojih ju crpimo za naše po-trebe? Do kada e tako biti i gdje je njezina zadnja kap?

• Kako kontroliramo njezino zaga enje i kako ga možemo sprije iti? Kada esetaj medij pretvoriti u našu nesre uzbog (ne)namjerne nepažnje i kada emo postati svijesni injenice, da to

ipak moramo sprije iti?

Briga za isto u vode je izazov u sadaš-njosti za budu nost i ako je nešto krivo treba nastojati da se to na vrijeme sprije-i i sa uva u svojoj istoj izvornosti!

Ne možemo se pitati, da li to znade-mo i možemo ve da moramo i be-zuvjetno trebamo, jer kada nestane i zadnja kapljica iste vode nestati ezelenila,šuma,životinja i nas ! Zaista je vrijeme da se pitamo - a zašto tako?

Naša je gra anska i ljudska dužnost, da od asa kada možemo razlikovati dobro od zla, sve od našeg osnovnog do viso-kog obrazovanja, potrebnu pažnju obra-timo na ono što sami ili drugi oko nas rade na štetu prirode, a i sviju nas u njoj.

uvanje okoliša – kako tla po kom hoda-mo, tako i onog što je pod našim nogama svakako su osnovne vrijednosti za nas si-guran suživot na ovoj planeti Zemlji, ali i Lijepe naše!

SLIKE

Dr. Srećko Božičević, hidrogeolog

53


38. SUSRET RADNIKA HRVATSKOGA VODNOGA GOSPODARSTVA

Ovogodišnjemsusretu radnika nazo ilo je 533 sudionika, što je znakovit pokazatelj želje i htijenja za daljnjim o uvanjemove dugogodišnje i neprekinute tradicije zajedni kihsusreta, druženja i razmjene iskustava.

Ovogodišnji 38. po redu susret radnika hr-vatskoga vodnoga gospodarstva održan je u Umagu od 7. – 10. travnja 2011 godine, gradu na zapadnoj istarskoj obali. Ovo je ve etvrti put da se susret radnika održa-va u tom gradu poznatom po ATP Croatia Open teniskom turniru. Unato aktualnom stanju u gospodarstvu, ovogodišnjem su-sretu radnika nazo ilo je 533 sudionika, što je znakovit pokazatelj želje i htijenja za daljnjim o uvanjem ove dugogodišnje i neprekinute tradicije zajedni kih susreta, druženja i razmjene iskustava. Organizator susreta bio je koordinator sin-dikalnih podružnica Hrvatskih voda, gdin Ivica Ze evi , a operativnu realizaciju su-sreta provela je Sindikalna podružnica Hr-vatskih voda-Zagreb, pod pokroviteljstvom predsjednika Sindikata poljoprovrede, pre-hrambene i duhanske industrije i vodo-privrede Hrvatske, gdina Josipa Pavi a te Gospodarskog interesnog udruženja vod-nogospodarskih trgova kih društava. Važ-no je naglasiti da su i ovogodišnji susret podržali razli iti donatori i sponzori, kojima su uru ena priznanja i prigodni darovi.S obzirom da se programski sadržaj su-sreta radnika ve tradicionalno ustalio u simboli kom motu: „radno – humanitarno

Silvija Kućan, dipl. prav.– sportsko – zabavno“, to je i ovogodišnji susret bio bogat razli itim i vrijednim sa-držajem.Prvi dan susreta zapo eo je radno – sa-stankom sportskih referenata s voditeljima pojedinih sportskih disciplina radi kona nog defi niranja programa natjecanja u sportu. Dakako, prvog dana susreta održan je i Okrugli stol, na kojem su izložene dvije za-nimljive teme za vodno gospodarstvo. Ideja ovogodišnjeg Okruglog stola je bila izložiti najaktualnije i svima zajedni ke teme, pa se Organizacijski odbor odlu io za prezentaciju Nacrta novog Zakona o javnoj nabavi i Su-vremenog na ina ure enja vodotoka. Nacrt novog Zakona o javnoj nabavi uspješno je predstavio gdin Željko Vodi ka, zajedno s najvažnijim primjedbama Hrvatske udruge poslodavaca, nakon koje prezentacije se razvila i zanimljiva rasprava glede novina koje donosi novi Zakon o javnoj nabavi. Su-vremeni na in ure enja vodotoka koncizno i zanimljivo je predstavio gdin Darko Bar-bali , a prezentacija je popra ena bogatim slikovnim sadržajem i dokumentiranjem nekih od najzna ajnih radova na ure enju vodotoka izvedenih na suvremen na in. Sportski dio službeno je zapo eo drugog dana susreta, i to „ranom zorom“ ve od

54


8 sati, kada je zapo ela prva nogometna utakmica. Sportska natjecanja su održana u ukupno 15 sportova i 39 disciplina. Ve tradicionalno sva su sportska natjeca-nja bila vrlo dinami na, a želja za posti-zanje što boljih rezultata bila je poprili no

velika. Bilo je svega: suverenih osvajanja odli ja i timskog duha, dobre zabave i „fer play-a“, ali i emotivnih trenutaka koji uvi-jek iznova podsje aju da je srce u sportaša veliko. U prilog tome govori i ova tablica s rezultatima sportskih natjecanja.

1 Okrugli stol sa temama iz vodnoga gospodarstva

2 Nogometnom utakmicom u „ranu zoru“ je zapo eo sportski dio igara

3 ekalo se u dugim redovima za badminton

4 Bilo je dobrih rezultata i u kuglanju5 Odbojka na pijesku privukla je one

hrabrije koji se nisu bojali vru ine i Sunca

6 Vodila se žestoka borba ispod koša

Uz svesrdno navijanje podijeljene su nagrade

najuspješnijima

1

4 5

2

3

6

Redni broj

DISCIPLINA I. MJESTO II. MJESTO III. MJESTO

1.KUGLANJE(ž. pojedinačno)

SNJEŽANA BANHrvatske vode ∑ VGO Osijek

SNJEŽANA FILAJDIĆBrodska Posavina Sl. Brod

DANICA LAJTMANVodogradnja Varaždin

2. KUGLANJE(ž. ekipno)

VODOGRADNJA VARAŽDIN, I. ekipa

HRVATSKE VODE ∑ VGO OSIJEKVODOGRADNJA VARAŽDIN, II. ekipa

3. KUGLANJE(m. pojedinačno)

IVAN HEĆIMOVIĆHrvatske vode ∑ VGO Sava

MARINKO ANDRIĆVuka Osijek

NIKOLA MAVROVIĆVodoprivreda Zagreb

4.KUGLANJE(m. ekipno)

VODOPRIVREDA KARLOVAC, I. ekipA

VODOPRIVREDA ZAGREBVUKA, OSIJEK II. ekipa

5.STRELJAŠTVO(ž. pojedinačno)

ANITA PETRIĆHidroregulacija Bjelovar

MARICA BOLEŠIĆVodoprivreda Karlovac

NIKOLINA PRISELACVodoprivreda Karlovac

6.STRELJAŠTVO(ž. ekipno)

VODOPRIVREDA KARLOVAC, I. ekipa

HIDROREGULACIJA BJELOVAR,I. ekipa

VODOPRIVREDA VINKOVCI

7.STRELJAŠTVO(m. pojedinačno)

BORISLAV LAZIĆHidroregulacija Bjelovar

DRAŽEN TONKOVIĆHrvatske vode ∑ Direkcija

PERO ŽGELAVodoprivreda Karlovac

8.STRELJAŠTVO(m. ekipno)

HIDROREGULACIJA BJELOVAR,I. ekipa

VODOPRIVREDA KARLOVAC, I. ekipa

VODOPRIVREDA KARLOVAC, II. ekipa

9.STOLNI TENIS(ž. pojedinačno)

BOŽICA SLIVAKHrvatske vode ∑ VGO Sava

ANDREJA ROGINAVodoprivreda Zagreb

JADRANKA KATARINČIĆ ŠKRLJHrvatske vode - Direkcija

10.STOLNI TENIS(ž. parovi)

HRVATSKE VODE ∑ VGO SAVA(M. Hrenar ∑ B. Slivak)

VODOPRIVREDA ZAGREB(A. Rogina ∑ A. Kopčić)

VODOPRIVREDA SISAK(P. Vlahović ∑ J. Katarinčić Škrlj)

11. STOLNI TENIS(m. pojedinačno)

GORAN MARTINEZVodogradnja Varaždin

VLADO SAMARDŽIJAVodoprivreda Sisak

IVICA HALAPIRVodoprivreda Zagreb

12.STOLNI TENIS(m. parovi)

VODOGRADNJA VARAŽDIN(G. Martinez ∑ D. Gajić)

VODOPRIVREDA SISAK(S. Božičević ∑ V. Samardžija)

HRVATSKE VODE ∑ VGO SAVA(K. Prentašić ∑ Z. Čavlović)

13. TENIS(ž. pojedinačno)

NEVENKA ŠAVORIĆVodoprivreda Zagreb

ĐURĐA HORVAT KOSTENJAKVodoprivreda Zagreb

NEVENKA KARINHrvatske vode ∑ Direkcija

14. TENIS(ž. parovi)

VODOPRIVREDA ZAGREB(Đ. Horvat Kostenjak ∑ N. Šavorić

HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA(N. Karin ∑ N. Horvat)

HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA(K. Kovačević ∑ M. Stjepčević)

15.TENIS(m. pojedinačno do 45 g.)

DAMIR ŠESTOVodoprivreda Vinkovci

PEJO MATKOVIĆBrodska Posavina Sl. Brod

GORAN RADIĆVodoprivreda ZagrebHARIS SARAČEVIĆAlegro Zagreb

16.TENIS(m. pojedinačno preko 45 g.)

TOMISLAV LJULJHrvatske vode ∑ VGO Osijek

DANIJEL BUNIĆHrvatske vode ∑ VGO Osijek

ANDRIJA JUNGHrvatske vode ∑ VGO ZagrebDAMIR CESARMIV Varaždin

17.TENIS(m. parovi)

VODOPRIVREDA VINKOVCI(D. Šesto ∑ Ž. Šarćević)

BRODSKA POSAVINA SL. BROD(P. Matković ∑ P. Čosić)

HRVATSKE VODE ∑ VGO ZAGREB(A. Jung ∑ K. Prentašić)HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA(I. Zečević ∑ H. Saračević)

18.TENIS(mješoviti parovi)

HRVATSKE VODE ∑ VGO ZAGREB(M. Stjepčević ∑ K. Prentašić)

HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA(K. Kovačević ∑ M. Jurković)

VODOPRIVREDA ZAGREB(N. Šavorić ∑ G. Radić)HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA(N. Karin ∑ I. Zečević)

19.PIKADO(pojedinačno)

ALENKA ŽIVKOVIĆHrvatske vode ∑ VGO Rijeka

BLAGICA BOBANVUD Zagreb

JELA BIRKIĆVUD Zagreb

20.PIKADO(ekipno)

VODOPRIVREDA VINKOVCI, IV. ekipa

VODOPRIVREDA ZAGREB,III. ekipa

HRVATSKE VODE ∑ VGO SAVA

21.PLIVANJE(ž. pojedinačno)

MAJA MILIČIĆHrvatske vode ∑ Direkcija

JASENKA PETANJEKVodoprivreda Zagreb

MARTINA SRAKONJAHrvatske vode ∑ VGO Osijek

55


38. SUSRET RADNIKA HRVATSKOGA VODNOGA GOSPODARSTVARezultati sportskih natjecanja

Redni broj

DISCIPLINA I. MJESTO II. MJESTO III. MJESTO

22.PLIVANJE(m. pojedinačno)

LEO LEŠIĆVodoprivreda Buzet

MARKO KLARIĆHrvatske vode ∑ VGO Split

IVAN ČORKALOHrvatske vode ∑ VGO Split

23.PLIVANJEštafeta

HRVATSKE VODE ∑ VGO SPLIT VODOPRIVREDA ZAGREB HRVATSKE VODE ∑ VGO ZAGREB

24. BELOTALEGRO ZAGREB(H. Saračević ∑ I. Javorović)

BISTRA ĐURĐEVAC(T. Pintarić ∑ B. Vrabčević)

HRVATSKE VODE ∑ VGO ZAGREB(S. Debeljak ∑ K. Blagus)

25. ŠAHJOSIP PONDELJAKHrvatske vode ∑ Hidrotehnički objekti

IVAN JURUŠIĆLonja-Strug Kutina

DRAGO JURASVodoprivreda Zagreb

26. BRIŠKULA i TREŠETACETINA SINJ(P. Putnik ∑ A. Vuleta)

VODOPRIVREDA BUZET(R. Žulić ∑ E. Černeka)

HRVATSKE VODE ∑ HIDROTEHNIČKI OBJEKTI(L. Prodan ∑ L. Bartolić)

27. KOŠARKA HRVATSKE VODE ∑ VGO SAVA VODOPRIVREDA VINKOVCI CETINA SINJ

28.ODBOJKA NA PIJESKU(žene)

HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA HIDROREGULACIJA BJELOVAR VODOPRIVREDA ZAGREB

29.ODBOJKA NA PIJESKU(muški)

HRVATSKE VODE ∑ DIREKCIJA VODOPRIVREDA SISAKVODOPRIVREDA NOVA GRADIŠKA, II. ekipa

30. POTEZANJE KONOPA BRODSKA POSAVINA SL. BROD VODOPRIVREDA VINKOVCI VODOPRIVREDA ZAGREB

31. NOGOMET do 40 g. VODOPRIVREDA VINKOVCI GPV GRAĐENJE GOSPIĆ VODOGRADNJA OSIJEK

NAJBOLJI STRIJELAC s 12 postignutih golova: BOJAN BRNADA (Vodoprivreda Vinkovci)

32. NOGOMET preko 40 g.HRVATSKE VODE ∑ HIDROTEHNIČKI OBJEKTI

HIDROREGULACIJA BJELOVAR BRODSKA POSAVINA SL. BROD

NAJBOLJI STRIJELCI s 5 postignutih golova: ALAN BRANDES (HV-Hidrotehnički objekti); SINIŠA ŽIVKOVIĆ (Hidroregulacija Bjelovar); JOSIP GORIŠEK (Vodoprivreda Zagreb)

33. NOGOMET

ženeHIDROREGULACIJA BJELOVAR VODOPRIVREDA VINKOVCI LONJA STRUG KUTINA

NAJBOLJI STRIJELAC s 2 postignuta gola: ALENKA MIJATOVIĆ (Vodoprivreda Vinkovci)

34.BOĆANJE(žene)

VUD ZAGREB VODOPRIVREDA VINKOVCI HRVATSKE VODE ∑ VGO SAVA

35.BOĆANJE(muški)

HRVATSKE VODE ∑ HIDROTEHNIČKI OBJEKTI

VODOPRIVREDA VINKOVCI, I. ekipa

VUD ZAGREB, I. ekipa

36.TRČANJEžene do 40 g

SUNČICA STOJAKVodoprivreda Vinkovci

— —

37.TRČANJEžene preko 40 g

ĐURĐA FARKAŠHrvatske vode ∑ Direkcija

ANA GALOVIĆ HODAKVodoprivreda Zagreb

SUNČANA SVATYVodogradnja Varaždin

38.TRČANJEmuški do 40 g

BOŽIDAR KOSVodogradnja Varaždin

MARIO PAVLOVIĆVodoprivreda Vinkovci

ALEŠ NEŽIĆVodoprivreda Buzet

39.TRČANJEmuški preko 40 g

VINKO ŠIMIČEVIĆVodoprivreda Vinkovci

STJEPAN HORVATVodoprivreda Zagreb

ZDRAVKO BERDIKVodoprivreda Zagreb

SVEUKUPNI POBJEDNIK 38. SUSRETA RADNIKA HRVATSKOGA VODNOGA GOSPODARSTVA VODOPRIVREDA ZAGREB

56


Humanitarni dio susreta je realiziran tije-kom druge ve eri susreta. Prodavane su tombole, iji prihod je namijenjen osoba-ma zaposlenim u vodnom gospodarstvu, koji su materijalno najpotrebniji uslijed bolesti, ve ih izdataka za školovanje dje-ce i drugih opravdanih razloga. Pri tome je važno naglasiti da su prije ove huma-nitarne akcije anketirane sve sindikalne podružnice i sva trgova ka društva, te je u dogovoru s njima izvršen odabir najpo-trebnijih osoba s podru ja koje pokriva svaki od vodnogospodarskih odjela.U sve anoj atmosferi sa puno navijanja i estitanja, podijeljene su i nagrade oni-

ma najuspješnijima koji zasluženo nisu

krili zadovoljstvo. Dakako, svo vrijeme trajanja susreta zabave nije nedostajalo. Od dolaska prvih sudionika susreta, pa do odlaska onih zadnjih orila se pjesma i smijeh, a ni šale i pošalice nisu izosta-le. K tome, sve je bilo za injeno ukusnom hranom iz svih dijelova Lijepe naše te zali-venom dobrom kapljicom. Za ve ernju za-bavu su se pobrinuli bendovi „Highlander“ i „Fakini“, tako da se plesalo i pjevalo do ranih jutarnjih sati! A kako pripreme za sljede i po inju od-mah po završetku ovog susreta, to organi-zator toplo preporu a redovito održavanje kondicije, i sportske i svake druge, kako bi dogodine ostvarili još bolje rezultate.

SLIKE

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

57


ODRŽAN OKRUGLI STOL POVODOM SVJETSKOG DANA VODA

HRHRHRHRRRRHRRRVAVAVAVAVAVAVAVAVAAVAATSTSTSTSTTSTSTST KAKAKAKAKAKAKAAKA V V V VV V VVVODODODODODODODODDODODO OPOPOPOPOPPPPRIRIRIRIRIRIR VRVRVRVRVRVRRRVRV EDEDEDEDEDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA IIIIIIIIIIIIIIIIII tttt t tttttttttttttttttttttttttttttt t ttttttttttttttttttttttttttrararaaaaaaararaaaaaaararaaaararaaaaaaaraaaararararararar vavavavavavavavavavavavanjnjnnnnjnjnnnnn /l/l/l/l/l/liiipippipananj j jj jj jj jj 20201111.

Cilj Svjetskog dana voda 2011. bio je usmjeriti pažnju me unarodnejavnosti na utjecaj ubrzanog rasta gradskog stanovništva,industrijalizacijei nesigurnosti uzrokovanihklimatskimpromjenama,sukobima i prirodnim katastrofama na gradske vodne sustave.

Marija Vizner, dipl. ing. agr.Povodom Svjetskog dana voda pod mo-tom Voda za gradove - odgovor na urbani izazov, u dvorani Hrvatskih voda 17. ožujka 2011. godine održan je Okru-gli stol u suradnji sa Ministarstvom re-gionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, državnog zavoda za zašti-tu prirode, Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatskog društva za zaštitu voda, koji je okupio preko 170 zainteresi-ranih sudionika. Cilj Svjetskog dana voda 2011. bio je usmjeriti pažnju me unarodne javnosti na utjecaj ubrzanog rasta gradskog sta-novništva, industrijalizacije i nesigurnosti uzrokovanih klimatskim promjenama, su-kobima i prirodnim katastrofama na grad-ske vodne sustave.

Generalni direktor Hrvatskih voda otvorio je Okrugli stol

U ime Državnog zavoda za zaštitu prirode prisutne je pozdravila Ana Štrbenac, stru na voditeljica Zavoda

Generalni direktor Hrvatskih voda, Jadran-ko Husari otvorio je Okrugli stol prigod-nim rije ima naglašavaju i da u Hrvatskoj gradska populacija raste brže nego što se gradska infrastruktura može prilagoditi, što predstavlja velike izazove, poglavito u podru ju vodnoga gospodarstva. U ci-lju osiguranja opskrbe stanovnika pitkom, zdravstveno ispravnom vodom te odgova-raju im sustavima za odvodnju i pro iš a-

vanje otpadnih voda radi zaštite od one-iš enja voda i vodnog okoliša, Hrvatske

vode i resorno ministarstvo pokrenuli su i provode zna ajne projekte vodoopskrbe i odvodnje u cijeloj Hrvatskoj, fi nancirane vlastitim sredstvima i sufi nancirane sred-stvima iz pretpristupnih fondova i krediti-ma doma ih i me unarodnih banaka. U pozdravnom govoru generalni direktor je istaknuo. „Tako er ne smijemo zabo-raviti niti ulogu prirodnih retencija koje predstavljaju pozitivne primjere uprav-ljanja vodama kroz sustave obrane od poplava. Zaštita vodnih resursa Hrvat-ske, koja po vodnom bogatstvu zauzima visoko mjesto u Europi i svijetu, stavlja pred nas veliki i težak zadatak da sa u-vamo ovo blago koje mnogi po važnosti u budu nosti, uspore uju s naftom. Danas su vodeni ekosustavi i voda pod velikim pritiskom današnjeg na ina života i ne-gativnog antropogenog utjecaja, naro ito uz velika urbana i industrijska podru ja, ije kompleksno one iš enje zraka, tla i

vode negativno utje e na ravnotežu da-leko šireg podru ja od onog koje sami zauzimaju. Prirodne retencije kao sustavi obrane od poplava tako er predstavljaju jedinstvene rezervate bioraznolikosti Hr-vatske od me unarodnog zna aja, te kao primjeri dobre prakse upravljanja vodama pridonoce o uvanju okoliša i prirodnih vri-jednosti Hrvatske. Upravo zbog toga Hr-

58

AKTUALNO I Povodom Svjetskog dana voda

vatske vode su pokrenule mnoge projekte revitalizacije vodenih površina, kako bi obnovile prirodna vlažna staništa i stvori-le dodatne površine u obrani od poplava. Tako er pojave sve u estalijih klimatskih promjena i velikih koli na oborina koje uzrokuju poplave velikih razmjera, kojih smo bili svjedoci u protekloj godini, utje una život u urbanim sredinama nose i ne-volje i stradanja. Na žalost na ovu pojavu je teško utjecati, no moramo biti spremni smanjiti negativne posljedice na najma-nju mjeru poja anom izgradnjom i rekon-strukcijom vodnih gra evina u sustavu obrane od poplava, kako bismo zaštitili ljude i materijalna sredstva.“U okviru Okruglog stola prikazane su pre-zentacije s temama vezanim uz projekte vodoopskrbe i odvodnje, revitalizacije vo-denih površina, nacrt Plana upravljanja vodnim podru jima, održivo upravljanje vodama u gradovima, problematika od-vodnje oborinskih voda u gradu Zagrebu, te o uvanost fl ore i faune slatkovodnih ekosustava i njihova vrijednost i usluga. Rasprava na kraju održanih prezentacija pokazala je da su teme odvodnje i vodo-opskrbe gradova, kao i zaštite vodenih ekosustava od posebnog interesa i vrlo aktualne obzirom na obveze RH i postiza-nje standarda EU. U foajeu Hrvatskih voda otvorena je i izložba fotografi ja autora Višnje i Marija-na Ani pod naslovom „Slikanje morem“ koju je otvorila povijesni arka umjetnosti Sanda Stana ev Bajzek.

Prezentacija „Projekti revitalizacije vodenih površina“ – Zoran urokovi , direktor VGO Osijek

Prezentacija „Održivo gospodarenje vodama u gradovima i klimatske promjene“ -

dr. sc. Dušan Trnini , znanstveni savjetnik, pomo nik ravnatelja

Prezentacija „Problematika odvodnje oborinskih voda u gradu Zagrebu“ – Bojan Zmai , predsjednik

59


Pojam vode vezujemo s idejom života. Iz nje sve nastaje i u nju se sve vra a. Ona stvara i razara. Ona je više od same fi zi -ke supstance, ona je životni prostor, izvor energije, bez nje ne može ni jedno živo bi e, bio to ovjek, životinja ili biljka. nema ni eg mekšeg i podatnijeg, a istovremeno tako vrstog i jakog do vode (Lao Ce). Ona upija i pamti. Posjeduje šezdeset i etiri svojstva kao 64 trostrukih jezgri naše DNK, posjeduje sposobnost da mijenja svojstva i strukturu. Njezino neprekidno kretanje kroz agregatna stanja daje joj živost i je-dinstvenost. Otuda i njezina simbolika kao izvora života. Voda tvori naše tijelo, dio je naše krvi, znoja i suza. Smatra se simbolom ljudske duše jer su im identi ne latentne sile njihovih priroda. Ona lije i, daje i odnosi život. Voda je veza s našim izvorima, dio je naše civilizacije. Najrasprostranjenija je materija na Zemlji. Ona je preduvjet kulture. Zbog nje su se ra ale i umirale civilizacije. U središtu je mnogih religija i koristi se u razli itim ri-tualima i ceremonijama. Voda je stolje i-ma zastupljena u umjetnosti.Ona ima mopreoblikovanja svijeta, a ima i mo stvarati umjetni ka djela. Na tragu upravo te njezine sposobnosti Viš-nja i Marijan Ani , snimaju i fotografskim aparatom priobalje, otkrili su neobi an fe-

nomen. Fotografi raju i segmente podmorja izložene razli itim svjetlosnim uvjetima, kli-matskim promjenama, tj. ja ini valova, boji neba i konfi guraciji dna, ine i to sofi sticira-nom fotografskom tehnologijom odre enim postavkama ekspozicije, dobili su radove više nalik apstraktnoj slici nego fotografi ji. Nehotice, morsko dno fi ltrirano kroz samu vodu, izloženo intervencijama prirodne svjetlosti i strujanjima zraka postalo je u njihovoj interpretaciji ne samo glavni motiv i sadržaj ve i materijal i slikar.Posjeduju i nesumnjivu umjetni ku imagi-naciju kombinirali su slu aj i kontroliranu fotografsku akciju, pomirili dvije suprotnosti – prirodu i tehniku (more i fotografski apa-rat) kako bi zabilježili i s ostalima podijelili vlastitu fascinaciju odre enim prirodnim fe-nomenom. Oblici koji su se pojavljivali pred o ima predstavljali su odraze prostom oku nevidljivih pojava. Tek tretirani odre enom ekspozicijom, percipirani segmenti morske ljepote preobli ili su se u vizualnu senzaciju nimalo nalik klasi noj fotografi ji. Bile su to zadivljuju e, koloristi ki bogate, morfološki neobi ne „apstraktne slike“. Višnja i Marijan Ani uspostavili su nove in-terpretativne odnose stvaraju i mogu nosti za novi dijalog izme u likovnih umjetnosti i suvremenog vizualnog medija kakav je fo-tografi ja.

VODA ∑ MEDIJ KOJI STVARA UMJETNOST

Sanda Stanaćev Bajzek, povjesničarka umjetnosti

Otvorenje izložbe u Hrvatskim vodama povodom Dana voda, 22. ožujak 2011.

Bra ni par Višnja i Marijan Anina otvorenju izložbe

60

SVJETSKI DAN VODA U GLAVNOM VODNOGOSPODARSKOM LABORATORIJU ∑ ŠIBENIK

Povodom 22. ožujka, Svjetskog dana voda, Glavni vodnogospodarski laboratorij – Ispostava za srednji Jadran, posjetila su djeca Dje ijeg vrti a Osmijeh iz Šibenika. Tijekom našeg druženja znatiželjnim ma-lišanima pokušali smo objasniti što ista voda zna i za život i zbog ega treba uvati vode. Te male glavice puno znaju, ali i mi smo znali odgovore na njihova o ekivana i manje o ekivana pitanja.

mr. sc. Neven Bujas, dipl. inž.

AKTUALNO I Povodom Svjetskog dana voda

Igra s bojama pokazala se najzanimljivija...

Mališani u posjetu laboratoriju Hrvatskih voda u Šibeniku

Pokazali smo im dio naših uobi ajenih ak-tivnosti, no najzanimljivije pokazale su se boje i promjene boja prilikom titracija, koje su djeca nazvala arolijama. Proveli smo lijepe trenutke u druženju sa djecom, jer ipak su djeca i iste vode naš zalog za bu-du nost.

U sklopu suradnje izme u Hrvatskih voda i Biološkog odsjeka, Prirodoslovno-mate-mati kog fakulteta Sveu ilišta u Zagre-bu, organiziran je praktikum za studente studija Znanosti o Okolišu pod vodstvom doc. dr. sc. Sandre Radi Brkanac, u Glav-nom vodnogospodarskom laboratoriju Hrvatskih voda. Studenti su upoznati s djelatnoš u i ustrojem Glavnog vodno-gospodarskog laboratorija Hrvatskih voda kroz uvodnu rije voditeljice laboratorija mr.sc. Marije Marijanovi Raj i , dipl.ing.kem. Prezentaciju odre ivanja osnovnih fi zikalno-kemijskih pokazatelja kakvo evoda s kojima su se studenti imali prilike upoznati tijekom studija vodila je Mirjana Puh, kem.teh.Poseban interes studenti su iskazali u se-gmentu detekcije i kvantifi kacije anor-ganskih i organskih tvari razli itim in-strumentalnim tehnikama. Kroz izlaganje Krešimira Maldinija, dipl.inž. objašnjen je princip pripreme uzoraka vode za odre i-vanje anorganskih tvari, te njihovo odre-ivanje na ICP-MS (Induktivno spregnuta

plazma-masena spektrometrija). Moni-toring prisutnosti organskih one iš ivala prisutnih u tragovima u uzorcima voda zahtijeva osjetljive i selektivne analiti ke

metode, pa su studenti kroz izlaganja dr. sc. Draženke Stipani ev, dipl.ing. i Siniše Repeca, kem.teh. upoznati s pripremom uzoraka na automatiziranom ekstrakcij-skom sistemu SPE-DEX 4790, jedinstve-nom u Hrvatskoj, s primjenom razli itihtehnika ukoncentriravanja (teku e-teku e,ekstrakcija na vrstoj fazi), te objašnja-vanjem njihovih prednosti i nedostataka. Radoznalost studenata studija Znanosti o Okolišu dodatno je pobudilo upoznavanje s osnovnim principima rada teku inske (HPLC tehnike s UV/VIS detektorom) i plin-ske kromatografi je s masenim detektorom (GC/MS), te njihova primjena u detekciji i kvantifi kaciji itavog niza razli itih organ-skih spojeva, kojih su osnovne karakteri-stike postojanost u okolišu, bioakumulacija u tkivima ljudi i životinja, biomagnifi kacija u hranidbenim lancima, te potencijal u in-ka na ljudsko zdravlje i okoliš. Suradnja s obrazovnim institucijama, je iz-me u ostaloga i osnovna djelatnost kako Hrvatskih voda, tako i Glavnog vodnogos-podarskog laboratorija kojom se upravo kroz razli ite radionice i praktikume omo-gu uje promicanje svijesti me u mladima o važnosti zaštite dragocjenih vodnih resursa i ukazuje na važnost zaštite okoliša.

MOST IZMEĐU TEORIJE I PRAKSEdr. sc. Draženka Stipaničev, dipl. ing.

Priprema uzoraka za plinsku i teku insku kromatografi ju

Odre ivanje metala pomo uICP-MS-a

61


Op ina Visoko jedna je od 28 jedinica lokal-ne samouprave (JLS) koje ine Varaždinsku županiju, a koja je proteklih desetak godi-na provodila bitne napore po pitanju zašti-te okoliša. O potrebi zaštite izvora i potoka govori i injenica da na podru ju op ine ima ukupno 13 lokalnih vodovoda od ega 2 imaju svoje izvore (kaptaže) na podru ju susjednih JLS, a na samom podru ju Op-ine je kaptirano 14 izvora, tako da je slo-

bodno desetak izvora. Upravo iz tih razlo-ga, svake godine organizirano se provode akcije iš enja okoliša u koje su uklju eni: op ina, osnovna škola, udruge s podru ja op ine te gra ani ( roditelji i u enici).Ove godine povodom obilježavanja Svjet-skog dana voda, akcija «Zaštita voda na podru ju Op ine Visoko» zapo ela je dana 26. ožujka s po etkom u 9.3o sati prema Planu provo enja koji je usvojen na sjed-nici Op inskog vije a Op ine Visoko 13. ožujka i sjednici Vije a u itelja OŠ Visoko 1.velja e. Akcija se istovremeno održavala na dvanaest lokacija, a završila je u 13 sati okupljanjem svih sudionika u Društvenom domu Visoko na okrijepi vojni kim grahom.Cilj ovogodišnje akcije je bio zaštita voda, odnosno iš enje od otpada izvora i potoka, budu i je uo eno da se u potocima nalazi u manjim koli inama brojni otpad: metalnog, plasti nog, staklenog i sli nog porijekla. Navedene aktivnosti bitno je bilo provesti zbog zdravlja ljudi, o uvanja biljnog i ži-votinjskog svijeta, te racionalnog gospo-darenja vodama na elom održivog razvoja zajednice.U realizaciju projekta ista voda za zdrav život uklju ili su se: svi u enici i svi dje-latnici OŠ Visoko, (dakle 160 sudionika), op inski na elnik i zamjenik, predsjednica, potpredsjednici i vije nici/ce op inskog vi-je a, Vije a mjesnih odbora; udruge s po-dru ja Op ine Visoko: L.D. Jareb Visoko,

DVD-i (Visoko, anjevo, Prese no Viso ko, urinovec), UDVDR klub Visoko, DND Viso-

ko, MNK Visoko, Udruga mljekara i sto ara Visoko, KUD Bra a Rodi Visoko i ŠSK Viso-ko te gra ani-roditelji. Sveukupno u reali-zaciju projekta uklju ilo se oko 260 osoba.Akcijom iš enja izvora i potoka obuhva-ene su dionice u dužini oko 25 kilometara

i sve dionice su o iš ene od sitnog otpada (plasti ne vre ice, vre e, PVC poljoprivred-ne folije, PVC boce, stakleni otpad, papirni otpad) kao i od sitnog i krupnog metalnog otpada, koji je bio na dostupnim mjestima. Ukupno je na deponiju dovezeno 20 trak-torskih prikolica otpada razli itog podrije-tla, koje je komunalno poduze e EKO-FLOR plus d.o.o. odvozilo i pobrinulo se da se sav izvu eni otpad adekvatno zbrine.U narednim godinama potrebno je osmisliti planove za ure enje izvora kako bi bili do-stupni svima odnosno kako bi ih mogli svi koristiti. Pa se tako uz potoke planira ure-diti šetnice, biciklisti ke ili jaha e staze te na pogodnim lokacijama postaviti stolove i klupe za odmor. Na prigodnim lokacijama produbiti i proširiti poto na korita te ih poribljavati, a u mjestu Kra evec pri i aktivnostima na zaštiti vode-nice Deglinovog melina.

VIŠEGODIŠNJE AKCIJE ĆIŠĆENJA VODOTOKA NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO

Nada Horvat, ravnateljica OŠ Visoko

1 Akcija iš enja potoka odvijala se na dvanaest lokacija

2 Sakupljao se otpad i s divljih odlagališta uz potoke

3 Male ruke pronašle su odba ene plasti ne boce i kante....

4 ...a bilo je tu i odba enih frižidera

1

3

2

4

Sakupljeno je i zbrinuto na deponiji oko 20 traktorskih prikolica otpada

Božidar Pankreti na sve anom puštanju u pogon pilot projekta Kuršanc

62

AKTUALNO I Vijesti

17. 03. 2011. Zagreb – U prostorijamaHrvatskih voda održan je Okrugli stol po-vodom Svjetskog dana voda u ijoj su orga-nizaciji sudjelovali Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatski hidrometeorološki zavod, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatsko društvo za zaštitu voda. Skupu se odazvalo preko 170 zainteresiranih sudionika koji su sudje-lovali u raspravama.

22. 03. 2011. Zagreb – Sve ano obilje-žavanje Svjetskog dana voda održano je u prostorijama Hrvatskih voda u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumar-stva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda. Program, u okviru kojeg su održa-ne prezentacije vezane uz aktualna pitanja vodnoga gospodarstva, uz izvedbu sve a-nih pjesama muškog Akademskog vokalnog ansambla “I. G. Kova i ” okupio je brojne uzvanike. Državni tajnik MRRŠVG Zdravko Krmek i generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husari pozdravili su prisutne pri-godnim govorom i estitali svim djelatnici-ma vodnoga gospodarstva njihov dan.

12. 04. 2011. Zagreb - Na inicijativu Hr-vatskih voda održan je radni sastanak sa predstavnicima Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) na kojem su sudionici ra-spravljali o izradi zajedni kog edukativnog programa za osnovne i srednje škole. Na sastanku je dogovoreno da e stru njaci Hr-vatskih voda i DZZP izraditi zajedni ki pro-gram u kojem e se obraditi pitanja kakvo evoda i vodenih ekosustava, te njihova me u-sobna ovisnost.

13. - 14.04.11. - U organizaciji Fundaci-je EuroNatur održana je Konferencija “Bu-du nost rijeke Save kao plovnog vodotoka i NATURA 2000 podru ja” uz pomo Go-ethe Instituta iz Zagreba u sklopu progra-ma “Umjestnost/Kultura i Klimatske pro-mjene“. Cilj konferencije je bio procijeniti važnost rijeke Save iz razli itih perspektiva, ukazati na potencijalne opasnosti, te pred-ložiti rješenja problema. Na Konferenciji je istaknuto da sliv rijeke Save predstavlja „biser“ ne samo Hrvatske ve i Europe, a sklad prirodnosti rijeke Save i poplavnih po-dru ja predstavlja primjer u sustavu obrane od poplava koji je u Europi prava rijetkost i koji je potrebno sa uvati od ve ih negativ-nih utjecaja i zahvat.

21. 04. 2011. Zagreb - Povodom Dana pla-neta Zemlje, u predvorju zgrade Hrvatskih voda postavljena je izložba „...nema vlažnih staništa nema ni PTICE MO VARICE“ Hrvat-skog prirodoslovnog muzeja, autora Sre ka Leiner i Eugena Klete ki.

27. 04. 2011. Kuršanc, akovec - Povo-dom Dana Me imurske županije sve ano je obilježen završetak radova na pilot projektu Sustava navodnjavanja Me imurje (250 ha navodnjavanih površina) i koje je Potpred-sjednik hrvatske Vlade i ministar regionalnog

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankreti sve ano pustio u pogon. Nakon dvije godine gradnje i uloženih 26 mi-lijuna kuna, sustav u Kuršancu spreman je za uporabu i priklju io je prve korisnike.

ukratko

03. 05. 2011. Zagreb - Odlukom Upravnog odbora Komore HUSI za dodjelu nagrade za najbolji diplomski rad iz podru ja sanitarnog inženjerstva u 2010. godini, kojim je ste en stupanj „diplomirani sanitarni inženjer“ od-nosno „magistar sanitarnog inženjerstva“, zaklju eno je da se ovogodišnja nagrada dodjeljuje Ivi Lazari , mag.sanit.ing. za di-plomski rad pod naslovom „Unutarstani no razmnožavanje Francisella tularensis subsp. novicida u Dictylostelium discoideum – ulo-ga igIC i igID gena“.

03. 05. 2011. Podturen - Predsjednica hr-vatske Vlade Jadranka Kosor prisustvovala je sve anosti u povodu završetka radova na nasipu rijeke Mure kod Podturna i Lon areva naselja. Sjeverozapadni dio naselja Podturen, kao i naselje Lon arevo nisu bili zašti eni od velikih voda te je radi otklanjanja opasnosti od plavljenja bila potrebna izgradnja nasipa za koju je godinama pripremana dokumenta-cija. Radovi su zapo eli u prosincu 2008.god. i završili u 23. 09. 2010. godine, u sklopu iz-gradnje nasipa revitaliziran je stari rukavac iz kojeg je korišten materijal za izgradnju nasi-pa, te izmuljen i ure en rukavac neposredno uz naselje Podturen u branjenom prostoru.

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor na sve anom završetku radova u Podturenu

05. 05. 2011. Zagreb - Od 2005. godine svake godine na Ure aju za pro iš avanje u Zagrebu se obilježava 22. 04. „Dan planeta Zemlje“ pozivanjem u enika osnovnih ško-la da toga dana izlože svoje radove/crteže

63


na temu „Voda“, upoznaju se s postupcima pro iš avanja otpadnih voda grada Zagreba i provedu dan u prirodi. Odaziv je bio velik i sudjelovalo je oko 350 djece iz 16 škola gra-da Zagreba i Zagreba ke županije. Nakon prigodnog programa podijeljene su nagrade jednom u eniku iz svaku škole za najbolji rad.

05. 05. 2011 Kaptol, Požeško-slavonska županija - Otvoreni su radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Kaptol. Vrijednost investicije je 3,46 mil.kn (s PDV-om), a u prvoj fazi se gradi sustav navodnjavanja na 70 hektara. Planirani završetak radova je do kraja godine.

14. 05. 2011. Drežnik grad - Ekološka udruga ‘’ uvari Korane’’ iz Drežnik grada or-ganizirala je ekološku akciju iš enja obale rijeke Korane i ure enja okoline oko staroga Drežnik grada kao dio ekoloških akcija koje provodi od 2008. godine na ovom podru ju. U akciji su tradicionalno sudjelovali i lanovi speleološke udruge Dinaridi društva za istra-živanja i snimanja krških fenomena iz Za-greba, te znatan broj mještana Drežnik gra-da. Ovakve akcije se o ekuju i u budu nosti, kao i daljnja dobra suradnja sa Hrvatskim vodama.

18. 05. 2011. Opatija - Održana je 5. hr-vatska konferencija o vodama od 18. do 21. svibnja.. Konferencija se odvijala pod viso-kim pokroviteljstvom predsjednika Republi-ke Hrvatske, Ive Josipovi a i predsjednice Vlade Republike Hrvatske, Jadranke Kosor, a glavni suorganizator su bile Hrvatske vode. Moto konferencije je „Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena“.

22. 05. 2011. Zagreb - U organizaciji Dr-žavnog zavoda za zaštitu prirode i partnera u Park šumi Maksimir obilježen je Me unarod-ni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite pri-rode u RH. Prigodni Program sa mnoštvom zanimljivih štandova i radionica privukao je tijekom dana velik broj znatiželjnih mališana i roditelja, koji su sa veseljem i zanimanjem sudjelovali u radionicama i prikupljali razli-ite informacije o živom svijetu Maksimira.

31. 05. 2011. Zagreb - Uo i 1. lipnja Dana rijeke Save Udruga uzgajiva a arapskih ko-nja Moslavine iz Volodera i Ogranak Matice hrvatske Kutina danas su u predvorju zgra-de Hrvatskih voda u Zagrebu otvorili foto izložbu Topot konja i šapat voda.

01. 06. 2011. Zagreb - Održan je sastanak predstavnika Hrvatskih voda i Državnog za-voda za zaštitu prirode (DZZP) s ciljem po-kretanja suradnje, unaprije enja upravljanja vodama i planiranja zajedni kih projekata o uvanja i zaštite prirode i vodnog resursa.

02. 06. 2011. Zagreb - Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 132. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka “Moslavacka gora”. Ovime je završen posao koji je zapo-ela Marijana Petir prije 12 godina, tijekom

kampanje protiv gradnje nuklearnog odla-

gališta na Moslava koj gori i prijedlogom da se zborg iznimnih prirodnih i geoloških vri-jednosti ovo podru je proglasi zašti enim. Danas Regionalni park obuhva a podru je od 15.111,32 ha u Sisa ko-moslava koj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Karakte-riziraju ga geološki fenomeni kao „kamene kugle“, prirodni izvori nafte, duboke naslage kvarcnog pijeska, nalazi kamenog ugljena, jedinstveni nalazi praslonova u Gornjoj Je-lenskoj i ostale prirodne vrijednosti.

Sastanak predstavnika Hrvatskih voda i DZZP

03. 06. 2011. Zagreb - U sklopu me u-narodne vrtne izložbe Floraart od 3. do 5. lipnja na Bundeku, zapo eo je ovogodiš-nji projekt „Lijepa naša Sava“. Program se nastavlja sajmovima u Županji 11. lipnja, Sisku 18. lipnja, i Slavonskome Brodu 1. srpnja. Hrvatske vode su se u ovaj projekt uklju ile putem štandova na kojima se se prezentiraju projekti i aktivnosti od zna aja za rijeku Savu.

07. 06. 2011. Šibenik - Održan je osmi sastanak Sektorskog Nadzornog Odbora (SNO) za Operativni program zaštite oko-liša 2007-2011 (OPPZO). Sastanku su osim izaslanstva Europske Komisije, predvo ene Elenom Grech nazo ili i državni tajnici u Mi-nistarstvu fi nancija Ivana Maleti i Hrvoje Dolenec, državni tajnik u Ministarstvu zašti-te okoliša, prostornog ure enja i graditelj-stva Nikola Ružinski, državni tajnik u Mini-starstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Zdravko Krmek, te Zlatko Ivaniš, ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Delegaciju Hrvatskih voda predvodio je Siniša Širac, elnik Provedbenog tijela.

08. 06. 2011. Kutina - U organizaciji Hrvat-skih voda i Državnog zavoda za zaštitu priro-de u Kutini je održana prva radionica eduka-tivnog programa za osnovne i srednje škole.

Moslava ka gora proglašena je Regionalnim parkom

Javno potpisivanje ugovora u akovcu

Otvaranje radova na izgradnji kanalizacije u Lipovljanima

64

AKTUALNO I Vijesti

roviti ko-podravskoj županiji, vrijednog 46 milijuna kuna (s PDV-om). Izvo a radova je Alpine Bau – podružnica Zagreb i Osijek Koteks, a planirani rok završetka radova je 2 godine.

30. 06. 2011. Zagreb - U sklopu tehni -ke pomo i za Operativni program za zaštitu okoliša, u zgradi Hrvatskih voda je od 30. lipnja do 1. srpnja održan seminar pod nazi-vom „Provo enje projekata sukladno FIDIC uvjetima ugovora“. Seminar su pripremili i izveli stru njaci sa dugogodišnjim iskustvom rada sa FIDIC ugovorima iz konzorcija So-ges. Na seminaru su sudjelovali djelatnici iz više hrvatskih institucija uklju enih u IPA i ISPA pretpristupne programe pomo i EU. Tako er su sudjelovali i djelatnici iz komu-nalnih poduze a u kojima se provode nave-deni projekti sufi nancirani sredstvima EU. Seminar su organizirale Hrvatske vode, a sufi nanciran je sredstvima EU.

RADOVI U TIJEKU

Popova a – Zapo ela izgradnja glavnog dovodnog kolektora od Popova e do lokacije budu eg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda u naselju Potok. Izgradnja kolektora je podijeljena na tri faze (dionice). Ukupna vrijednost radova na podru ju Popova e je 9.870.312,00 kn (bez PDV).

Brckovljani – Zapo ela izgradnja ure a-ja za pro iš avanje otpadnih voda u Bož-jakovini. Ukupna vrijednost radova iznosi 14.458.770,62 kn.

Lipovljani – Zapo ela izgradnja kolektora KO-1 u Lipovljanima. Vrijednost radova je 1.383.000,00 kn (bez PDV).

Zadar - U tijeku su radovi na izgradnji 5. i 6. Faze Kolektora visoke zone grada Zadra - 2,2 km kolektora i CS Maslina ukupe vri-jednosti 9.300.000,00 kn. Završetak radova o ekuje se do konaca 2011. godine.

Izgradnjom kolektora visoke zone grada Za-dara, sakupljat e se sve otpadne (mješovi-te, odnosno fekalne i oborinske) vode iz tzv. ’’visoke zone grada’’ i gravitacijski odvoditi direktno prema ure aju za pro iš avanje ot-padnih voda ‘’Centar’’-Zadar.

Dugi Rat - U tijeku su radovi na izradnji gravitacijskih i tla nih kolektora ukupne dužine 5,4 km sa 3 crpne stanice, koiim e se otpadne vode isto nog dijela op ine

Dugi rat (naselja Luka, Roga i Du e) tran-sportirati prema postoje em ure aju Omiš-Priko. Ukupna vrijednost investicije iznosi 15.800.000,00 kn a radovi e trajati do kon-ca 2011. godine

Murter - U tijeku su radovi na Izgadnji 2. Faze Sustava odvodnje otpadnih voda Be-tina-Murter kojim je obuhva eno 2,0 km kolektora i crpna stanica CS Murter-centar. Ukupna vrijednost radova je 5.300.000,00 kn a završetak se o ekuje do konca 2011.godine.

08. 06. 2011. Dubrovnik - Sve ano je pot-pisan Ugovor o podzajmu za potprojekt Du-brovnik vrijedan 54.000.000,00 kn, izme uHrvatskih voda, Grada Dubrovnika i Vodvoda Dubrovnik d.o.o. ijom e se realizacijom ri-ješiti problem odvodnje otpadnih voda u pri-obalnim podru jima grada Dubrovnika.

10. 06. 2011. Osijek - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Božidar Pankreti ,sve ano je otvorio radove na izgradnji late-ralnog kanala Kneževi vinogradi – Zmajevac. Rije je o višenamjenskom hidrotehni kom sustavu iz podru ja vodnog gospodarstva, koji se fi nancira sredstvima Hrvatskih voda iz redovnog programa zaštite od štetnog djelovanja voda. Ukupna vrijednost projekta iznosi 60 milijuna kuna. Sve anosti otvore-nja radova prisustvovali su i generalni direk-tor Hrvatskih voda, Jadranko Husari , župan Osje ko-baranjske županije, Vladimir Šišlja-gi te ostali visoki uzvanici.

14. 06. 2011. Potpisan je ugovor za iz-gradnju kanalizacijske mreže naselja Vela Luka na otoku Kor uli, vrijednost ugovora je 11.700.000 kn, a radovi e zapo eti na jesen po završetku turisti ke sezone i trebali bi biti gotovi do kraja 2012.

16. 06. 2011 akovec - Održano je javno potpisivanje Ugovora o izradi Idejnog pro-jekta i studije izvodljivosti sustava navod-njavanja Prelog-Donji Kraljevec. Ugovore su potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husari , župan Me imurske župa-nije Ivan Perho i predstavnik Elektroprojek-ta Ivan Kostelec. Podru je projekta sustava navodnjavanja u obuhvatu od oko 2500 ha. Ukupna vrijednost ugovora je 2,3 mil.kn (s PDV-om), a planirani rok je 9 mjeseci.

17. 06. 2011. Lipovljani - U Kutinskoj ulici u Lipovljanima sve ano su otvoreni radovi na izgradnji kanalizacije. Radove su otvorili, presijecanjem vrpce, Marijana Petir, sabor-ska zastupnica i g. Stanko Panduri , izasla-nik Jadranka Husari a, generalnog direktora Hrvatskih voda, koje fi nanciraju gotovo 80% vrijednosti zapo etih radova. Na sve anom otvorenju radova na izgradnji kanalizacije u Lipovljanima, uz doma ina Maria Ribara, na elnika Op ine Lipovljani bili su još i Ivica Perovi , državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Željko Lenart, državni tajnik u Ministarstvu turizma RH. Realizacijom ovog kapitalnog projekta, ka-nalizacijskog kolektora Ko1 u Lipovljanima, dužine 3,5 kilometara, zapo inje rješavanje odvodnje najguš e naseljenog djela Lipov-ljana, ija je izgradnja i preduvjet za kasnije spajanje sekundarnih kanalizacijskih kanala iz ulica tog podru ja. Realizaciju ovog pro-jekta fi nanciraju Hrvatske vode s 1.354.000 kuna i Op ina Lipovljani s 345.090 kuna.

21. 06. 2011. Virovitica – Predsjednica Vlade Republike Hrvatske, Jadranka Kosor otvorila je radove na izgradnji sustava na-vodnjavanja Kapinci-Vaška na 1260 ha u Vi-

65


ODRŽAN OKRUGLI STOL “ZRMANJA UOKVIRENA KRŠEM” U OBROVCU U sklopu tradicionalne VI Zrmanjske re-gate u organizaciji “Riva rafting cen-tra” d.o.o. iz Obrovca, 29. 4. 2011. go-dine u Mi anovim dvorima u Kruševu, po prvi puta je održan i pozivni okrugli stol pod imenom: “Zrmanja uokvirena kršem”. Skup je bio održan pod visokim pokrovi-teljstvom Sveu ilišta u Zadru - Centra za istraživanja krša i priobalja, te organizato-re Dinaridi – Društvo za istraživanja i sni-manja krških fenomena - Zagreb; “Buko-vi Zrmanje” d.o.o.; “Terra Tedania” d.o.o..Teme okruglog stola bile su vezane uz vrijednosti rijeke Zrmanje i njenog okoli-ša, a izlagali su mnogi poznati znanstve-nici i stru njaci iz razli itih podru ja zna-nosti i interesa.Na okruglom stolu su govorili: prof. dr. sc. Ognjen Boncci – o hidrogeologiji rijeke Zr-manje; dr. sc. Zdravko Špiri o ekološkim parametrima vezanim uz krška podru ja; dipl. ing. golog. Marijana Jeli – o geologi-ja špilje Golubnja a -“Kraljice Bukovice”; dr. sc. Nenad Buzjak o geo-raznolikosti doli-ne Zrmanje; dr. sc. Neven Cukrov – o tra-govima metala i stabilnih izotopa ugljika i kisika u sedri rijeke Zrmanje; mr. sc. Ro-man Ozimec - o biospeleologiji speleološ-kih objekata rijeke Zrmanje; dipl. ing. Vla-dimir Boži – o speleološkim objektima uz Zrmanju u funkciji ovjeka kroz povjest; mr. sc. Mirko in i – o održivom razvoju zna ajnog krajobraza – Kanjona Zrmanje od

Tihomir Kovačević, dipl. ing.

Obrovca do uš a; dipl. ing. Tihomir Kova-evi – o mogu nostima i aspektima razvi-

janja speleo-turizma i avanturizma u spele-ološkim objektima uz rijeku Zrmanju i njene pritoke i uro Župan o razvoj sportskog i avanturisti kog turizma na Zrmanji i nje-gov utjecaj na ekonomski i društveni razvoj. Moderator skupa je bila mr. sc. Nina Lon ar sa Zadarskog sveu ilišta.Na kraju svih izlaganja i plodne i konstruk-tivne diskusije, sudionicima skupa se obra-tio voditelj Centra za istraživanja krša sa Zadarskog sveu ilišta, prof.dr Damir Magaš, izrazivši svoje zadovoljstvo s kvalitetom izlo-ženih i prezentiranih tema i inicijative da se rijeka Zrmanja i njena okolina po inju oz-biljnije tretirati. Do sada je to podru je sa znanstvenoga, ali i ostalih aspekata bilo po-prili no nepoznato i malo istraženo u svim pogledima. Stoga bi Zbornik radova s ovog okruglog stola trebao biti polazište za daljnje aktivnosti i donošenje smjernica kako sagle-davati sve probleme i na i na njih prave od-govore i prava rješenja u okvirima održivog razvoja cjelokupnog podru ja.

Sudionici Okruglog stola u Obrovcu

SLIKEVlado Božić, dipl. ing.

(slika 4)(slika 4)(slika 4)(slika 4)

(slika 4)(slika 4)

66

DODJELA PISAMA NAMJERE POTENCIJALNIH SPONZORA BUDUĆEG CENTRA ZA OSPOSOBLJAVANJE TEHNIČKOG OSOBLJA U KARLOVCU

Dana 31. ožujka 2011. u Karlovcu je odr-žana sve ana dodjela pisama namjere potencijalnih sponzora budu eg Centra za osposobljavanje tehni kog osoblja raznih profi la za potrebe održavanja ure aja za pro iš avanje otpadnih voda. Za održava-nje radionica i stru nih predavanja Centru e biti na raspolaganju prostorije Veleu i-

lišta u Karlovu. Na sve anoj dodjeli pisa-ma namjere bili su prisutni predstavnici Veleu ilišta, njema kih sponzora i osniva-a budu eg centra i to ispred DWA gosp.

Rudiger Heidebrecht te gospo a Heike Burghard GW, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vod-noga gospodarstva, ne elu sa državnim tajnikom gospodinom Zdravkom Krme-

Marija Pinter, dipl. oec. kom te predstavnici lokalnih vlasti grada Karlovca. Kroz pisma namjere izražena je potpora novom obrazovnom Centru u vidu donacije potrebnih fi nancijskih sredstava, prenošenja znanja omogu avanjem bo-ravka hrvatskim stru njacima u SR Nje-ma koj na stru noj izobrazbi u raznim tvrtkama te doniranjem raznih nastavnih pomagala. Prije sve ane sjednice uzva-nicima je bilo omogu eno razgledavanje novog ure aja za pro iš avanje grada Karlovca pod vodstvom predstavnika Vo-dovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac, a po završetku sve anosti za goste je bio prire-en sve ani ru ak u prostorijama ugosti-

teljskog obrazovnog centra koji djeluje pri karlova kom Veleu ilištu.

ODRŽANA KONFERENCIJA U BUDIMPEŠTI

Pod pokroviteljstvom EWA (European Water Association) i MASZESZ iz Repu-blike Ma arske, u Budimpešti je dana 06.04.2011. održana radionica na temu: „Razvoj i održavanje vodne infrastrukture u Srednjeisto noj europskoj regiji uz EU fi -nanciranje˝. Konferencija je održana u ho-telu Mercure Budapest Buda, a na njoj su sudjelovali predstavnici iz Slova ke, Bu-garske, Rumunjske, Ma arske, Hrvatske, Njema ke te JASPERS iz Brisela. Na kon-ferenciji su Republiku Hrvatsku zastupali predstavnici Ministarstva regionalnog ra-zvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstava te Hrvatskih voda. Naglasak konferencije stavljen je na problem kako što ekonomi -nije i bolje iskoristi sredstva EU fondova u

ostvarenju za sve sudionike zajedni kog cilja, a to je ispunjenje zahtjeva i stan-darda EU u postizanju kakvo e pitke vode te zaštite voda u cjelini. Za predstavnike Republike Hrvatske bilo je osobito važno upoznati se s problemima na koje na tom planu nailaze zemlje iz neposrednog okru-ženja koje su ve lanice EU, ali pripadaju u skupinu novih zemalja lanica. Kroz izla-ganja predstavnika Rumunjske i Bugar-ske uo eno je da su obje zemlje suo enes gotovo istim problemima na koje nailazi i Republika Hrvatska kada je u pitanje pri-prema, provedba te povla enje sredstava iz EU fondova za sufi nanciranje projekata iz podru ja opskrbe vodom odvodnje te pro iš avanja otpadnih voda. Marija Pinter, dipl. oec.

AKTUALNO I Vijesti

67


21. svibnja ove godine na jednom od izvo-ra Cetine - Glavašu izvršena je prva speleo apnea ili uron ronioca na dah u neki po-topljeni speleološki objekt. Nekoliko mla-dih odvažnih hrvatskih apneaša, hrvatskih rekordera, reprezentativaca u ronjenju na dah iz Splita i Zagreba, u kristalnoj i hlad-noj vodi dokazalo je svoju psihofi zi ku spremnost za velike poduhvate u svijetu ekstremnoga ronjenja i to baš u Hrvatskoj, zemlji s tisu ama mogu nosti s najljepšim morem i dubokim krškim izvorima. Cilj i težište akcije bila je provjera utjecaja hladne izvorske vode (temperature ispod 9 stupnjeva celzija) na ronioce sa bocama na komprimirani zrak te na mlade i perspek-tivne slobodne ronioce (apneaše) i spo-znaje o njihovim psihofi zi kim osobinama u ekstremnim uvjetima, gdje su se trebale ustanoviti mogu nosti, izdržljivost, znanje i vještina. Organizator ove akcije bila je speleološka udruga DINARIDI - DISKF, uz suorganizaci-ju Ronila kog kluba NEMO-ADRIA, podrške Specijalisti kog ronila kog tima Hrvatskog Crvenog križa i punionice Cetina voda kao glavnog pokrovitelja. A upravo speleološka udruga DINARIDI – DISKF se isti e po istra-živanjima naših dubokih krških izvora. Od šest izvora preko sto metara DDISKF je istra-žio njih pet sa njihovim skicama i nacrtima i našoj javnosti otvorio još do sada nepoznata saznanja. Najdublje istraženi izvori u Hrvat-skoj su izvor Une -205 metara (DDISKF); Gorske o i Sinjac kod Plaškoga -155 m (DDISKF); Izvor Kupe -154 m (DDISKF); Izvor Krnjeze -106 metara (DDISKF); Izvor Gacke – Majerovo vrilo -104 m (DDISKF) i izvor Cetine-Glavaš sa 115 metara u najdu-bljoj to ki (više istraživa a).Jedan od izvora rijeke Cetine - Glavaš je potopljena jama duboka preko 110 meta-ra, promjera etrdesetak metara koja se u dubini postepeno sužava. Za ovakve tipo-ve krških vrela znamo upotrijebiti i sinonim ‘’gorske o i’’. Na brdu iznad jezera nalazi se i pravoslavna kapela iz 1939. godine, kao zadnje po ivalište jednog bra nog para. To je mjesto odakle se pruža izvrstan pogled na modro-zeleni izvor, kristalne bistro ekoja doslovno mami da uronite u njegove dubine. Akcija je po ela temeljitom pripremom; je-zero je prepre ano speleološkim užetom, na sredini kojega je postavljeno drugo uže žute boje, optere eno utezima i kroz sredi-nu izvora okomito spušteno do dubine od maksimalnih 45 metara.

PRVO SPELEOLOŠKO RONJENJE NA DAH NA IZVORU CETINE

Tihomir Kovačević ∑ Tihi, dipl. ing.

SLIKEMarijan Radović

Marijan Prpić ∑ Luka

Tihomir Kovačević ∑ Tihi

AKTUALNO I Prvo speleološko ronjenje na dah na izvoru Cetine

68

itavo vrijeme svi apneaši su bili pod pu-nom pažnjom svojih kolega speleo-roni-oca iz DDISKF-a, ronioca ronila kog kluba Nemo Adria i Specijalisti kog ronila kog tima Hrvatskog crvenog križa. Ronili su: Tomislav Flajpan-Frf, Damir Paveli , Da-vor Ostrman – Oskar, Alen Miloševi , Alan Kova evi , Mirko Šesti , Marjan Radovi i Damira Zuruba. Pažljivo su se pratile i za-pisivale njihove reakcije na prvo ronjenje u ekstremnim uvjetima, a posebno težište je bilo na pra enju psihološkog u inka na apneše, nakon izvedenog ronjenja u otvo-reno izvorsko grotlo sa slatkom vodom, koje se sužava u dubinu, osje aj razlike u širini prostora, brzo gubljenje danje svijetlosti, te utjecaj vrlo hladne vode (potpuno druga i-ji uvijeti od mora!). Važno je napomenuti da se izvor vrlo brzo muti zbog ve eg broja

“Cetinska nimfa” u bistrom zelenilu...

ronioca i ispuštanja zraka iz regulatora koji diže okolni mulj i sediment iako ronioci nisu niti u jednom trenutnu dolazili u dodir sa okolnim stijenama, što je dodatno ograni-avalo vrijeme za izvršenje akcije.

Po prvi puta u Hrvatskoj zaronili su na dah u jedan potopljeni speleološki objekt:Magda Milas (30 metara, vrijeme 1:10), Veljano Zanki (42,6 metara, vrijeme 1: 24), Lidija Liji (22,2 metra, vrijeme 1:33), Bru-no Šegvi (42,6 metara, vrijeme 1:30) i Tomo Vrdoljak (43,4 metra, vrijeme 1:51, bez peraja).Jedna od sudionica, mlada apneašica Mag-da Milas ovako je opisala svoj uron:‘’Moram priznati da sam bila iznimno uzbu-ena kada mi je pripala ast da prva za-

ronim na dah i doživim ovo nevjerojatno iskustvo. Do otprilike 5 m dubine jezero je prostrano, dobre vidljivosti oplahnute modro-zelenom bojom, a nakon toga kre-e stjenoviti dio koji se znatno sužava na

svega nekoliko metara širine. A onda tamna rupa koja se doima, kao da ide u beskrajnu dubinu. Cijelo vrijeme se roni uz konop, a oko vas se prožimaju pre-krasne svjetlo sme e stijene. Na otprilike 17 m dubine pojavljuje se dodatno suženje, sve više nastupa mrak, koji svojim lampa-ma razbijaju ronioci iz osiguranja. Došla sam do 30 m dubine i tu sam stala. Moram priznati da mi nije bilo svejedno nastaviti. Nisam navikla roniti u ovako uskim prosto-rima, a budu i da stalno ronimo u prostra-nom moru malo me po ela hvatati klaustro-fobija, jer se na ovoj dubini prostor znatno suzio, a i mrak je sad stvarno došao do izražaja. Okrenula sam se i krenula prema površini. Kakvo iskustvo! Fantasti no! Sad mi je žao što nisam bila dovoljno hrabra i išla do Frfa, no nadam se da e biti opet pri-like idu e godine! U usporedbi s ronjenjem na dah u moru, ovdje je znatno lakše kom-penzirati pritisak, iako je voda bila popri-li no hladna. Tako er je olakšavaju i faktor za ronjenje na dah taj što je za ronjenje u slatkoj vodi potrebno manje olova nego kad se roni u moru.’’Ovakvi poduhvati zaslužuju punu pozornost i pažnju javnosti, kada se zna da je to sve napravljeno amaterski, odnosno bez ikakve nov ane naknade, ve samo uz veliki entu-zijazam i razumijevanje u današnje vrijeme rijetkih sponzora. Zahvaljuju i suorganizatoru i sponzoru ‘’Ce-tina’’ vodi ovakav doga aj je proslavljen uz janjetinu, pršut, ov ji sir te ašama punim iste i bistre pitke vode Cetine izravno sa

njenog izvora.I na kraju.... to je izvrsno iskustvo i provje-ra spremnosti speleo-ronioca (koji su tije-kom akcije u izvoru bili kao osiguranje) za budu a istraživanja ovog izvora ali i za mo-gu a spašavanja u dubokim izvorima ili sli -nim speleološkim objektima sa vodom.

Izvor rijeke Cetine – Glavaš

Sudionici prvog speleološkog ronjenja na dah

69


Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku, Johannes Hahn u okviru posjete Hrvatskoj, posjetio je 29. travnja 2011. na-kratko i Slavonski Brod. Tom se prigodom sastao s visokim državnim i gradskim el-nicima kako bi se upoznao s napretkom IPA projekta „Sustav vodoopskrbe i odvodnje s ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda Slavonskog Broda“. Tijekom posjeta, orga-niziran je i obilazak gradilištu Glogovica, na kojem se ve nekoliko mjeseci izvode radovi u sklopu spomenutog projekta. Povjerenika Hahna u Slavonskom Brodu do ekali su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Božidar Pankreti , gradona elnik Slavonskog Broda Mirko Duspara te zamje-nik generalnog direktora Hrvatskih voda i elnik IPA provedbenog tijela Siniša Širac,

uz nazo nost ostalih visokih uzvanika. „Sustav vodoopskrbe i odvodnje s ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda Slavonskog Broda“ je prvi veliki projekt iz podru ja vod-nog gospodarstva predvi en u Operativnom programu za okoliš 2007-2011. Projekt je vrijedan 29,7 milijuna eura, a sufi nancira ga Europska komisija u sklopu IPA III b pro-grama Regionalni razvoj – Okoliš sa 17,2 milijuna eura. Preostala sredstva osigurat ese kroz državni prora un i sredstva Grada Slavonskog Broda. „Realizacija ovog projekta, na kojem vam estitam, znatno e doprinijeti poboljšanju

kvalitete života stanovnika Slavonskog Bro-da i šire regije, boljom zaštitom okoliša i pove anjem kvalitete voda. Ovaj suvremeni ure aj za pro iš avanje voda u skladu je s EU direktivama o zaštiti okoliša i osigurat eu inkovitije pro iš avanje voda. Ovaj pro-jekt je jako dobar primjer kako regionalni

POVJERENIK EUROPSKE KOMISIJE JOHANNES HAHN POSJETIO SLAVONSKI BROD

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Uzvanici u posjetu Slavonskom Brodu

fondovi Unije mogu pomo i Hrvatskoj i u bu-du nosti, a na vama je da ih što bolje isko-ristite,“ istaknuo je povjerenik Europske ko-misije za regionalnu politiku Johannes Hahn. Trenutna situacija u Slavonskom Brodu nije na zadovoljavaju oj razini. Vodoopskrbnu mrežu Slavonskog Broda ini oko 365 km ci-jevi od kojih je ve ina stara 15 – 40 godina. Sustav je trenutno niske funkcionalnosti te se procjenjuje da gubici u mreži iznose i više od 40 posto. Po završetku projekta, 4.300 novih stanovnika bit e izravno priklju eno na vodoopskrbnu mrežu, a gubici vode tre-bali bi se smanjiti za 20 posto u usporedbi s trenutnom situacijom. Gradska kanalizacijska mreža u jednako je lošem stanju. Kroz ovaj e se projekt izgra-diti oko 36 km novih kanalizacijskih cijevi kako bi se osiguralo priklju enje gotovo de-set tisu a novih stanovnika na kanalizacijski sustav, posebice u op inama Klakar, Gornja Vrba i Podcrkavlje u kojima trenutno uop-e ne postoji sustav odvodnje. Pored toga,

otpadne vode Slavonskog Broda trenutno se nepro iš ene ispuštaju u rijeku Savu što e biti riješeno izgradnjom ure aja za pro i-

š avanje otpadnih voda s tre im stupnjem pro iš avanja, koji e imati kapacitet za 80 tisu a stanovnika.

Posjet povjerenika Europske komisije Johannesa Hahna Slavonskom Brodu

70

AKTUALNO I 5. Hrvatska konferencija o vodama

O konferencijiPeta hrvatska konferencija o vodama odr-žana je od 18. do 21. svibnja 2011. godi-ne u Opatiji pod motom HRVATSKE VODE PRED IZAZOVOM KLIMATSKIH PROMJE-NA. Na konferenciji se kroz etiri znan-stveno - stru ne teme:1. Stanje voda i o vodi ovisnih ekosusta-

va, hidrološki ekstremi i njihove po-sljedice, trendovi - oborine, kopnene površinske vode, podzemne vode, pri-jelazne vode i priobalno more,

2. Sustavi ure enja i korištenja voda i zemljišta - stanje i razvojni projekti,

3. Sustavi javne vodoopskrbe, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda - stanje i razvojni projekti,

4. Vodna politika, obrazovanje, vodno-gospodarsko planiranje, me unarodna suradnja i sudjelovanje javnosti,

sveobuhvatno i interdisciplinarno ra-spravljalo o stanju voda i upravljanju vo-dama u Hrvatskoj u uvjetima klimatskih promjena, a rasprave su rezultirale kori-snim smjernicama za budu nost.Organizatori konferencije bila su sljede-a strukovna društva: Hrvatska komora

inženjera gra evinarstva, Hrvatski savez gra evinskih inženjera, Hrvatsko biološ-

dr. sc. Danko Biondić

HRVATSKA KONFERENCIJA O VODAMA5.

ko društvo, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera, Hrvatsko društvo za odvod-nju i navodnjavanje, Hrvatsko društvo za velike brane, Hrvatsko društvo za za-štitu voda, Hrvatsko ekološko društvo, Hrvatsko geografsko društvo, Hrvatsko geološko društvo, Hrvatsko hidrološko društvo, Hrvatsko ihtiološko društvo, Hr-vatsko meteorološko društvo, Hrvatsko tloznanstveno društvo i Hrvatska udruga za sanitarno inženjerstvo, a glavni tradi-

Konferencija je održana pod Visokim pokroviteljstvima Predsjednika Republike Hrvatske

71


cionalni suorganizator konferencije bile su Hrvatske vode.Konferencija je održana pod Visokim po-kroviteljstvima Predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Ive Josipovi a i Pred-sjednice Vlade Republike Hrvatske gospo-e Jadranke Kosor. Pokrovitelj konferencije

bila je Primorsko - goranska županija.lanovi Po asnog odbora konferenci-

je bili su: Ivan Jarnjak, predsjednik Naci-onalnog vije a za vode, Božidar Pankreti ,potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Branko Ba i , mi-nistar zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva, Zdravko Krmek, državni taj-nik za vodno gospodarstvo, Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša i Jadranko Husari , generalni direktor Hrvatskih voda.

lanovi Znanstveno - stru nog odbo-ra konferencije bili su: Danko Biondi - predsjednik, Mara Artukovi , Sanja Barbali ,Nenad Domijan, Anita Filip i , Marjana Ga-ji - apka, Danko Holjevi , Marko Josipo-vi , Zlatica Kozarac, Grozdan Kušpili , Ozren Larva, Nenad Leder, Davor Malus, Jure Mar-geta, Josip Maruši , Vladimir Mi ovi , Zlatko Mihaljevi , Zoran Naki , Nevenka Ožani ,Mladen Petri ec, An elka Plenkovi - Moraj, Davor Romi , Josip Rup i , Siniša Širac, Ja-sna Šoštari , Lidija Tadi , Dušan Trnini , El-vira Vidovi , Damir Vili i , Tatjana Vlahovi ,Darija Vuki Luši i Ranko Žugaj.

lanovi Organizacijskog odbora konfe-rencije bili su: Danko Holjevi - predsjed-nik, Danko Biondi , Marko ori , Gorana osi - Flajsig, Gordan Gašparovi , Stjepan

Kamber, Elizabeta Kos, Željko Mažar, Ervino Mrak, Ivica Pliši i Zvonimir Sever.Klimatske promjene su evidentne, pa Hr-vatska kao i ostale države mora planirati i poduzimati opsežne mjere za ublažavanje njihovih posljedica. Vodno gospodarstvo se nalazi pred velikim izazovom djeluju i u promijenjenim prirodnim uvjetima koje ka-rakteriziraju sve u estalije pojave hidrološ-kih ekstrema, poplava i suša. U novonasta-lim uvjetima i nadalje se moraju osigurati dovoljne koli ine vode za pi e za nesme-

Pozdravni govor generalnog direktora Hrvatskih voda

lanovi Organizacijskog i znanstveno stru nog odbora

tanu vodoopskrbu stanovništva i dovoljne koli ine tehnološke vode za nesmetanu vodoopskrbu gospodarstva. Na primjereni na in mora se zaštititi stanovništvo i imo-vina od poplava i drugih oblika štetnog dje-lovanja voda, moraju se osigurati dovoljne koli ine vode za navodnjavanje u sušnim razdobljima kako bi se smanjile štete od suša u poljoprivredi, a mora se voditi ra-una i o održivom razvoju hidroenergetike

kao obnovljivog izvora energije. Istovreme-no se moraju provoditi sve potrebne mjere kako bi se postiglo dobro ekološko stanje voda prema europskim normama. Na petoj hrvatskoj konferenciji o vodama sudionici razli itih struka predstavili su stanje voda i trendove, te su predlagali interdisciplinarne stru ne i znanstvene projekte i konkretna rješenja sa ciljem unaprije ivanja upravlja-nja vodama u novim uvjetima.Nove zahtjevne zada e pred vodnim gos-podarstvom ne mogu se realizirati bez do-voljnog broja odgovaraju e obrazovanih stru njaka, koji e svoja primarna znanja stjecati na visokim u ilištima i koji e se kroz svoj radni vijek trajno stru no usavršavati. Peta hrvatska konferencija o vodama bila je prigoda da iskusni stru njaci i znanstvenici razmjene ideje i iskustva o na inima i sadr-žajima edukacije vodnih gospodarstvenika, kako s aspekta primarnog obrazovanja na visokim u ilištima, tako i s aspekta cjeloži-votnog usavršavanja. U okviru konferencije bio je organiziran i okrugli stol na temu obra-zovanja stru njaka u vodnom gospodarstvu.

Zbornik radova

Osim tristotinjak znanstvenika i stru njaka iz Hrvatske, na petoj hrvatskoj konferenciji o vodama sudjelovali su i inozemni znan-stvenici i stru njaci, koji su iznosili iskustva iz svojih zemalja u prilagodbama klimatskim promjenama. Zbornik radova konferencije sadrži 123 izložena rada u oblicima usme-nog izlaganja ili postera. Radovi objavljeni u Zborniku radova pisani su na službenim jezicima konferencije, hrvatskom i engle-skom jeziku.5. hrvatska konferencija o vodama završila je stru nom ekskurzijom s obilascima vod-nogospodarskih objekata u Istri.

72

AKTUALNO I 5. Hrvatska konferencija o vodama

Poštovane dame i gospodo,Danas, na po etku 21. stolje a svijet je složeniji nego ikad prije. Politi ka, gospodarska, ekološka i kulturna kretanja me usobno se prožimaju ine i neraskidivo povezani splet globalizacije. Rast svjetskog stanovništva i gospodarski razvoj podižu razinu potražnje za prirodnim resursima, a istodobno prisutni ekološki problemi dodatno usložnjavaju pitanja održivosti ekosustava i ljudske egzistencije. Mnogi izazovi postali su transnacionalni i zahtijevaju su-radnju i zajedni ku brigu svih zemalja. Jedan od takvih izazova s kojima se svijet suo ava jesu klimatske promje-ne. U izostanku globalnog konsenzusa, ne samo u odgo-voru ve i u defi niranju samog problema, a u uvjetima neravnomjerne distribucije resursa, koja je oduvijek bila uzrokom težnje za njihovom kontrolom, uzrokom ekspan-zionizma i sukoba, tema ove konferencije koja u središte razmatranja stavlja pitanje vode kao strateškog nacional-nog resursa, zaslužuje posebnu pažnju.Voda je strateški resurs 21. stolje a. Za razliku od fosilnih goriva koja su „krv“ svjetskog gospodarstva i za koje po-stoje alternative, bez vode nema života. Globalno zna enje vode za naš „plavi planet“ ilustriraju podaci kako ona ini 70% Zemljine površine, ali pritom slatka voda ini samo 3%. Ilustrativno, ukoliko uzmemo koli inu od 100 litara vode kao primjer globalno dostupne koli ine vode, ovjek za pi e može koristiti samo pola žli ice za aj. Vode i se procjenom kako gotovo etvrtina svjetske popu-lacije ne raspolaže dovoljnom koli inom pitke vode, Ujedi-njeni narodi smatraju kako e kroz idu ih pedeset godina nekoliko milijardi ljudi biti suo eno s nedostatkom pitke vode. Uzmemo li u obzir navedene procjene, nije teško pretpostaviti kako e ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode postati glavno ekološko, gospodarsko, ali i si-gurnosno pitanje 21. stolje a. Od ukupne potrošnje vode na svjetskoj razini, 70% vode otpada na poljoprivredu, 19% na industriju, a 11% koriste gra ani za osobne potrebe. Osim važnosti vode za proi-zvodnju hrane i život na Zemlji, voda se može promatra-ti kao strateški važan resurs i na ekonomskom podru ju. Korištenje vode u industriji jedan je od pokazatelja eko-nomske snage zemlje. U industrijskim procesima za pro-izvodnju 1.000 litara benzina potrebno je izme u 7.000 i 34.000 litara vode, a za tonu elika izme u 8.000 i 10.000 litara vode.Hrvatska je vodom jedna od najbogatijih zemalja Europe. Prema UN-ovoj agenciji FAO, Hrvatska je prema ukupnim obnovljivim izvorima vode po stanovniku tre a u Europi (iza Norveške i Rusije), a peta po koli inama kvalitetne pitke vode. Upravo zbog tog bogatstva i sve ve eg geopo-liti kog zna aja vode, u Hrvatskoj se mora po eti sustavno razmatrati korištenje tog strateški važnog resursa. Vodni potencijal koji nam stoji na raspolaganju obvezuje nas na racionalno i odgovorno upravljanje. Pitka voda u svakom ku anstvu mora biti naš prioritet. Izrazita prostor-na i vremenska neravnomjernost u rasporedu vodnog bo-gatstva usmjerava nas na nužno ulaganje u daljnji razvoj javnih vodoopskrbnih sustava i pove anje stupnja opskr-bljenosti stanovništva vodom, koji je danas 76 %.

Vodno gospodarstvo po-drazumijeva i razvoj ostalih zna ajnih vidova korištenja voda kao što su primjerice proizvodnja elektri ne ener-gije, natapanje, unutarnja plovidba, ribogojstvo, šport, kupanje i rekreacija, te kori-štenje geotermalnih i mine-ralnih voda. U iskorištavanju voda u svim spomenutim podru jima mogu e je i nuž-no u initi potrebne razvojne korake, koji moraju biti po-vezani s cjelinom dugoro ne strategije razvoja zemlje.To je povezano i s potrebom daljnje regulacije voda i iz-gradnjom zaštitnih sustava od štetnog djelovanja voda, kao što su poplave.Izgradnjom i obnovom zaštitnih sustava moramo stati na kraj brigama gra ana koji žive uz vodotoke te smanjiti milijunske štete koje država ispla uje, a koje su nerijetko ve e od novca koji treba uložiti u izgradnju nasipa, kanala i provedbu drugih regulacijskih mjera kojima problem po-plava možemo riješiti za više desetlje a i rizike svesti na minimum. Potrebno je dakle otkloniti uzrok problema, a ne prekasno i skupo reagirati na posljedice.Nadalje, izrazito je važno dodatnu pažnju posvetiti zašti-ti voda intenzivnom gradnjom i rekonstrukcijom sustava javne odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Porazni su podaci da je danas razina priklju enosti stanovništva na sustave javne odvodnje manja od 50 %. Uz to, sustavi koje imamo ne odgovaraju uvijek potrebama, što dolazi do izra-žaja osobito u vrijeme turisti ke sezone, a objektivno loše djeluje na op i gospodarski razvoj.Izazovi su dakle brojni. U rješavanju nekih pitanja upu e-ni smo na prekograni nu suradnju sa zemljama s kojima dijelimo dio vodnoga bogatstva, ali i dio problema. Zajed-ni kim pristupom možemo probleme riješiti, te višestruko uve ati korist u odgovornom iskorištavanju voda.Vode su naše nacionalno blago, one su narodno i op e do-bro. Stoga je nužno da nam zaštita voda bude ekološki prioritet, no jednako tako i politi ki prioritet. S tim u vezi držim da bi nam svima u Republici Hrvatskoj trebalo biti sasvim jasno kako naš vitalni nacionalni interes mora biti o uvanje suvereniteta nad vodnim resursom.Izvorišta vode i vlasništvo nad vodnokomunalnom infra-strukturom ne smiju biti na prodaju, ona moraju ostati u vlasništvu države i jedinica samouprave jer to je jedini na-in da budu im generacijama u naslje e ostavimo ono što

smo i sami naslijedili od naših predaka i da svojoj zemlji osiguramo siguran razvoj.Ova, 5. hrvatska konferencija o vodama zacijelo e prido-nijeti daljnjoj analizi spomenutih problema i ponuditi odgo-vore i rješenja. Uvjeren sam da e referati i rasprave biti od koristi odgovornim državnim tijelima u daljem unaprje-enju vodne politike u Republici Hrvatskoj.

Hvala!

Prigodni govor Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovi a

na otvaranju konferencije

73


U organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode i partnera u nedjelju 22. svibnja u Park šumi Maksimir obilježen je Me unarod-ni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite pri-rode u RH. Prigodni Program sa mnoštvom zanimljivih štandova i radionica privukao je tijekom dana velik broj znatiželjnih mališa-na i roditelja, koji su sa veseljem i zanima-njem sudjelovali u radionicama i prikupljali razli ite informacije o živom svijetu Maksi-mira. Posebno zanimanje mališana privukli su štandovi sa preparatima i živim primjer-cima raznih kukaca i vodenih organizama, a radionice poput „Tko to gmiže po parku Maksimir?“, „Tko se ovdje nama hrani?“, „Zeleni svijet Maksimira“, „ Mali grabežljiv-ci“, „Male radnice“, „Mogu li biljke biti kultur-ne?“ i „ Tko živi u jezeru?“ pokazale su im da u Maksimiru mogu vidjeti i upoznati život mrava, pauka, ptica, komaraca, krpelja, vo-dozemaca, gmazova, li inke raznih kukaca i mnoge biljke. Na prekrasnom tre em maksimirskom je-zeru održavala se radionica pod naslovom „Tko to živi u jezeru“, koju su vodili djelatnici

MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I DAN ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ U PARK ŠUMI MAKSIMIR

Marija Vizner, dipl. ing. agr.Hrvatskih voda Ivan Vu kovi , Igor Stanko-vi i Domagoj Škarica iz Glavnog vodnogos-podarskog laboratorija pod vodstvom vodi-teljice Marije Marijanovi - Raj i . Znatiželjni posjetitelji zastajali su kod štanda na kojem

Velik broj štandova sa promotivnim materijalima i radionicama

Posjetitelji su pokazali veliko zanimanje za stanje voda na štandu Hrvatskih voda

74

AKTUALNO I Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj...

je bila postavljena oprema i materijali za analizu vode kao i lupa za promatranje živih organizama. Najviše zanimanja mališani su pokazali za „mu kanje“ raznih otopina i ma-gi no nestajanje i pojavljivanje šarenih boja u epruvetama i menzurama. Uzimanje uzoraka živog materijala iz jezera sa mrežicom i njegova analiza, izmamilo je

1 Analiza „uhva enog“ biološkom materijala iz jezera bila je posebno zanimljiva mališanima

2 Nastajanje šarenih boja pretvaralo je mališane u prave arobnjake

3 ...ni sladoled nije mogao konkurirati punoglavcima i „crvi ima“

4 Djelatnici Hrvatskih voda vodili su radionicu „Tko to živi u jezeru“

mnogo oduševljenih uzvika u enja, a mno-gi su mališani prepoznavali punoglavce, ra-i e i „crve“ za koje su nau ili da se zapravo

samo radi o raznim li inkama kukaca. Svat-ko je htio zaviriti na lupu, ne bi li vidio „izbli-za“ kako to izgledaju li inke vodencvjetova, komaraca, trzavaca, malo etinaša, ra i a, tulara, vretenaca i da li rastu noge puno-glavcu. Program je završen u kasnim poslijepodnev-nim satima, a pomalo umorna ali zadovolj-na lica voditelja radionica kazivala su da je program uspješno proveden i da su mnogi mališani sa novim znanjima otišli iz zelenog Maksimira put svojih domova tamo negdje u gradskoj vrevi Zagreba.Ovo je još jedan projekt u ja anju suradnje Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvat-skih voda, kojim se želi educirati i informirati mlade i javnost o potrebi zajedni kog djelo-vanja u zaštiti i o uvanju voda.

1

2

4

3

75


Uz Dan posve en rijeci Savi , ali svim rije-kama s hrvatskog tla, uklju uju i i morske uvale Udruga uzgajiva a arapskih konja Moslavine iz Volodera i Ogranak Matice hr-vatske Kutina djelatnicima Hrvatskih voda priredio je foto izložbu „TOPOT KONJA I ŠA-PAT VODA“. Okom kamere, izložba više autora, govori o 14 maratona arapskih konja, 107 dana u sedlu i projahanih 7.500 kilometara. Pro-slavljeni maraton prošao je svim podru jima domovine Hrvatske. Osobiti su trenuci jaha-nja obalama rijeka opjevanih u državnoj hi-mni Savi, Dravi i Dunavu. Maraton svake godine iz Volodera kre e 5. kolovoza na Dan pobjede, domovinske za-hvalnosti i hrvatskih branitelja. Nakon se-dam dana s prije enih 500 kilometara svake

FOTO IZLOŽBA POVODOM DANA RIJEKE SAVE 1. LIPNJA

Dragutin Pasarić, publicist i novinar

Izložba „Topot konja i šapat voda“ u foajeu Hrvatskih voda

Galop konja tijekom maratona

Maratoni u dužini od 500 kilometara iziskuju velik napor jaha a i pripremljenost konja

Dio tih ugo aja suglasja ovjeka s prirodom u knjizi „Zauzdani pejzaž“ opisalo je pero glasnogovornika maratona Dragutina Pasa-ri a, koji je zapisao:

„Uživali smo u ljepoti prirode, susretima s ljudima, divili

kulturnoj baštini, spominjali se i odavali spomen žrtvama, me u kojima i za Hrvatsku nedavnog i nezaobilaznog Domovinskog rata. Letjeli

smo (jahali) samo s jednom strateškom odrednicom – ako

se ve treba pobje ivati – neka to bude kao uz legendu

o arapskim konjima – bez ma a!“

godine završava u drugom mjestu domovi-ne ili izvan nje. Pozdravljen je od dunavskih obala do dubrova kih zidina, ali i na središ-njem zagreba kom trgu i predgra u Be a. Ovogodišnji 15. jubilarni maraton „Topotom konja i šapatom vode“ osluškivat e pro-stor oko rijeke Save - od Lonjskog polja do savske obale u Županji. Spominjat e i nje-zinu obranu od grani ara starih do junaka današnjih dana, a posebno odati spomen u Domovinskom ratu poginulim hrvatskim braniteljima. Otvorenjeme izložbe Hrvatske vode i orga-nizatori maratona obilježavaju Dan rijeke Save 01. lipanj, te najavljuju obilježavanje 135. obljetnice vodnoga gospodarstva u Hr-vatskoj kroz 500 kilometara ovogodišnjih «savskih dionica» s kojih e 8 konjanika u sedam dana hrvatskoj javnosti promicati i zna aj vodogospodarstvenih objekata naše tvrtke. Razlog više za susret uz izložbu koja nas uvodi u ovogodišnju avanturu mosla-va kih konjanika.

Zalaskom Sunca u Slavonskom Brodu nad spokojnom Savom završio je projekt “Lijepa naša Sava”

76

AKTUALNO I Povodom Dana rijeke Save

Nacionalni projekt „Lijepa naša Sava“ koji se provodio tijekom mjeseca lipnja, pokazao je da je rijeka Sava i život na njoj prava rizni-ca tradicije i prirodnih vrijednosti Hrvatske, te kao takva predstavlja veliki potencijal ra-zvoja kontinentalnog ekoturizma i turisti -kih sadržaja na principima održivog razvoja. Upravo je ovaj projekt imao za cilj potaknuti svijest gra ana o važnosti povratka toj rijeci i iskorištavanja njezinih turisti kih potenci-jala, ali isto tako i ukazati na potrebu njene zaštite i o uvanja u okviru ja anja suradnje i povezivanja izme u svih državnih, regio-nalnih i lokalnih institucija sa gospodarskim subjektima, pojedincima i javnosti. Projekt su partnerski pokrenuli Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Me unarodna komisija za sliv rijeke Save, Hrvatska gospodarska komo-ra i Coca-Cola HBC Hrvatska. Podršku pro-jektu pružili su Hrvatske vode, Agencija za plovne putove, Hrvatska turisti ka zajednica i Hrvatski farmer d.d., Zagreba ki holding – podružnica Zrinjevac, kao i jedinice lokalne samouprave, ustanove i turisti ke zajednice gradova u kojima su održani Savski sajmovi.O kvaliteti projekta govori i injenica da je projekt pokrenut prije etiri godine, a ve2009. je osvojio Europsku nagradu za izvr-snost. Da se radi o zna ajnom projektu go-vori i sve ve i broj izlaga a i sudionika koji sadržajima privla e sve ve i broj posjetitelja.Ovogodišnji program projekta zapo eo je 30. svibnja Konferencijom za novinare i pro-mocijom mrežne stranice i fi lma o projektu, a ve 1. lipnja u Sisku je Hrvatska gospodar-ska komora kao nositelj, predstavila publi-kaciju „Sava – nauti ko-turisti ki vodi ” koju je svojim je aktivnostima u okviru projekta

DOPRINOS HRVATSKIH VODA NACIONALNOM PROJEKTU “LIJEPA NAŠA SAVA”

Marija Vizner, dipl. ing. agr. Lijepa naša Sava potpomogla u objavljiva-nju i Coca-Cola HBC Hrvatska. Savskim sajmovima je tijekom lipnja nastav-ljen projekt, koji je u gradovima Zagrebu, Županji, Sisku i Slavonskome Brodu okupio velik broj izlaga a i posjetitelja. Novost na ovogodišnjim Savskim sajmovima je bilo su-djelovanje Hrvatskih voda sa zanimljivom i vrlo posje enom radionicom naziva Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi, iji je cilj bio svim posjetiteljima i mališanima približiti zašto je važno ispitati kakvo u vode i pratiti stanje vode obzirom na njezinu zaštitu i o uvanje prihvatljivoga ekološkog stanja.Prvi Savski sajam održan je 3. do 5. lipnja na Bundeku u Zagrebu u sklopu tradicional-ne me unarodne vrtne izložbe Floraart. Sre-dišnji sajamski dan je bila subota 4. lipnja uz mnogobrojne sadržaje i izložbe, tradicijske obi aje i obrte, rukotvorine i suvenire, do-ma e proizvode, degustaciju ribljeg papri-kaša, izložbu Život na Savi tijekom stolje ai nastupima kulturno-umjetni kih društava „Horvati“ iz Zagreba, „Matija Antun Relko-vi “ iz Davora i tamburašima iz Županje. Drugi savski sjama održan je u Županji 11. lipnja na kojem su uz Dje je obanske igre posjetitelje do ekali i dragocjeni stari obrti, zanati i rukotvorine savskog kraja te tradicij-ska žetvena jela. U sklopu Lipanjskih susreta, tradicionalne smotre folklora i narodnoga stvaralaštva u Sisku je održan tre i sajam 18. lipnja, podno zidina Staroga Grada. Na brojnim štandovi-ma izlagali su proizvo a i doma ih vina i si-reva te jagoda i malina iz doma ega uzgoja, a bilo je i izlaga a tradicijskih suvenira, naki-ta, rukotvorina te jela i pi a savskoga kraja. U sklopu tradicionalne Fišijade u petak 1. srpnja održan je etvrti i zadnji u nizu Sav-

Djelatnici Hrvatskih voda na Savskom sajmu u Sisku

Mališani crtežima bilježe svoje dojmove o živom svijetu voda

Istraživa kom izazovu nije mogao odoljeti niti generalni direktor Hrvatskih voda

77


Velik broj zainteresirane djece na štandu u Sisku

Pojedinosti o živom svijet voda posjetitelji su mogli uti i putem razglasa, Sisak

Analiza vode u Slavonskome Brodu privukla je mnogu djecu

ski sajam u Slavonskom Brodu ime je obi-lježen i završetak jednomjese nog projekta „Lijepa naša Sava“. Otvoreno prvenstvo gra-da Slavonskog Broda u pripremanju ribljeg paprikaša (fi ša) okupilo je 160 ekipa spre-mnih na pobjedu, a ugodna atmosfera i mi-risi paprikaša pomiješani sa dimom ognjišta doprinjelo je ukupnom dojmu manifestacije. Težak posao izbora najboljeg paprikaša stav-ljen je pred gastronomsku komisiju koja je na „balkonu“ uz zlatnom bojom Suncem oku-panu rijeku Savu ocjenjivala ukusne papri-kaše pod nestrpljivim pogledima kuharskih ekipa. Teško se bilo mjeriti sa osebujnom ga-stronomskom ponudom, no velik broj posje-titelja u kasnim ve ernjim satima na štandu Hrvatskih voda pokazali su da i Bro ane za-nima stanje voda i projekti koje provode Hr-vatske vode, osobito u Slavonskome Brodu o emu govori i velik broj podijeljenih brošura i

publikacija. Uz dobru doma u gastronomsku ponudu posjetitelji su mogli uživati i u zvu-kovima tamburaškog sastava „Širok brijeg“ i ansambla „Lado“ iz Zagreba, koji je tom pri-godom prvi put izveo nekoliko zaboravljenih savskih pjesama i napjeva.U sklopu sva etiri Savska sajma Hrvatske vode su na svome štandu kroz promotivni materijal i radionicu predstavile svoje dje-latnosti i ulogu u o uvanju i zaštiti vodnih resursa.U suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu prirode posjetiteljima je podijeljena i publi-kacija „NATURA 2000 i vodno gospodarstvo u Hrvatskoj“ u kojoj je prezentirana važnost zaštite i o uvanja vodnih resursa i biora-znolikosti. Ipak, najzanimljivijji dio prezen-tacija Hrvatskih voda bila je edukativno-za-bavna radionica „Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi“ koja je okupila velik broj posjetitelja, a posebno mališana koji su svoje vi enje vodenog svijeta mogli izraziti i crtežima na posebno pripremljenom prostoru pod sun-cobranom. I dok su mališani bili posve eni crtanju, roditelji su mogli na postavljenim samostoje im posterima pro itati mnoge informacije o djelatnostima Hrvatskih voda, naj eš e postavljana pitanja o Hrvatskim vodama, zašto i kako se provode suvremeni na ini ure enja vodotoka, kemiji i biologiji voda, kao i potrebe usuglašavanja svih ak-

tivnosti sa zakonskim okvirima koji su prila-go eni prema direktivama i zahtjevima EU. Tijekom održavanja sajmova mališani su sa voditeljima radionica uzorkovali i analizirali obližnje vode, a na Bundeku, Kupi i Savi pod punom „ratnom“ spremom s djelatnicima Hr-vatskih voda sa mrežicom „hvatali“ biološki materijal. Vrijedne male ru ice su spretno iz kadice sa uzorkom, pincetom izdvajale puže-ve, gujavice, li inke komaraca i druge životi-nje u Petrijeve zdjelice i promatrali ih lupom. Istraživa kom izazovu na sajmu u Zagrebu nisu mogli odoljeti niti generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husari i grado-na elnik Grada Zagreba Milan Bandi , koji su sa velikim zanimanjem zavirili pod lupu u vodeni svijet i saslušali kako kakvo avode može utjecati na pojavu životinjskih i biljnih vrsta u vodi. Uz prekrasne prizore zalaska Sunca u Sla-vonskome Brodu nad spokojnom rijekom Savom u kasnim ve ernjim satima završen je još jedan projekt koji je pokazo da Hr-vatska ima što ponuditi širokom europskom tržištu svojom tradicijom i o uvanim prirod-nim resursima.Na kraju svih uspješno održanih Savskih sajmova u Zagrebu, Županji, Sisku i Sla-vonskome Brodu možemo zaklju iti da je sudjelovanje Hrvatskih voda doprinjelo kva-liteti sadržaja i ponudi projekta „Lijepa naša Sava“, a sugra ani su svojim interesom za teme vezane uz kakvo u voda i o uvanje vodnih resursa pokazali da su upravo ova-kvi projekti i neposredna komunikacija sa javnosti nužno potrebni za bolje razumije-vanje upravljanja vodama i nadležnostima pojedinih institucija, te preuzimanja obveza i odgovornosti svakog pojedinca u zaštiti i o uvanju ovog prirodnog bogatstva.

Velik broj posjetitelja na tradicionalnoj Fišijadi u Slavonskome Brodu

Samostoje i edukativno-promotivni posteri Hrvatskih voda

Uzorkovanje biološkog materijala na Bundeku

78

AKTUALNO I Edukativni program

Nakon održanog inicijanog sastanka pred-stavnika Hrvatskih voda i Državnog zavo-da za zaštitu prirode (DZZP) 12. travnja 2011. godine, na kojem je dogovoreno da e stru njaci Hrvatskih voda i DZZP izradi-

ti zajedni ki edukativni program za srednje i osnovne škole, 8. lipnja u Kutini održana je prva radionica edukativnog programa. Osnovni cilj programa je da se kroz teren-sku nastavu i uzorkovanje/analizu vode i biološkog materijala provjeri i proširi znanje iz kemije i biologije i na ovaj na in obogati nastavni program, a sustavnim pra enjem stanja voda i ekosustava omogu i nastav-nicima i u enicima cjelovito razumijevanje zna aja i potrebe o uvanja prirodnih resur-sa, te potrebu aktivnog uklju ivanja u njiho-vu zaštitu i o uvanje.

ODRŽANA PRVA RADIONICA EDUKATIVNOG PROGRAMA ZA ŠKOLEMarija Vizner, dipl. ing. agr.

1 Sastanak predstavnika Hrvatskih voda i Državnog zavoda za zaštitu prirode, 12. travanj 2011.

2 Terensko uzorkovanje potoka Kutinice

3 Odre ivanje biološkog materijala pod lupom

4 U enice titriraju pripremljeni uzorak pri odre ivanju koli ine kisika u vodi

Dvadesetak u enika Srednje škole Tina Uje-vi a i Tehni ke škole Kutina s profesorom Daliborom Sumporom sa osobitim zanima-njem pratili su predavanje i pokaznu vježbu uzorkovanja obližnjeg potoka Kutinica, koju su vodili predstavnici Hrvatskih voda Ivan Vu kovi i Krešimir Maldini. Jutarnja kiša nije obe avala dobro vrijeme za terensku nastavu, pa je ve i dio radioni-ce premješten u kabinet biologije Tehni ke škole. Upravo zbog lošeg vremena djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode nisu bili u mogu nosti održati dio radionice koji se odnosio na analizu staništa i vrsta koje žive uz vodu i u njoj.

Radionica je zapo ela s kratkim uvodom o zna aju voda i njene uloge u o uvanju bi-oraznolikosti, te važnosti pra enja kakvo evoda i njenog ekološkog stanja. Terenski dio radionice na potoku Kutinica bio je zasigurno najzanimljiviji dio radionice. Ure aj za mje-renje temperature, pH metar, ru na bentos mrežica i visoke gumene ižme oprema je koja je pobudila zanimanje u enika koji su pažljivo pratili kako se u nabujalom potoku uzima uzorak vode i bentosa. Na žalost zbog nabujale koli ine vode uzorci nisu mogli biti relevantni za analizu, no pokazali su tehniku izvo enja monitoringa voda. Analiza pripre-mljenih uzoraka vode i biološkog materijala odvijala se u u ionici, a u enici su samo-stalno mogli napraviti dio analiza titriranjem uzoraka vode i determiniranjem li inki ra-

1

2

3

4

79


Me usobno povezani svjetski oceani ine cje-linu, a odgovornost za ovo ogromno podru je bez granica je na svakom ljudskom bi u.Svake se godine 8. lipnja obilježava kao službeni, od strane Ujedninjenh naroda priznati Svjetski dan oceana. Na stotine akvarija, zooloških vrtova, muzeja, udruga za o uvanje prirode i na tisu e pojedinaca šriom svijeta sudjeluju u proslavi toga Dana kroz zabavna, inspirativna i edukativna do-ga anja. Tema Svjetskog dana oceana za 2011. i 2012. godinu je „Mladi: Novi val za promje-nu“ s ciljem pružiti izazov mladim ljudima da spoznaju zaštitu oceana kao stil života. Prilika je to za poticanje na razmišljanje o tome što oni zna e za nas, kao i za upo-znavanje i otkrivanje bogatstva raznolikih staništa oceana, našeg utjecaja na njih te za poticanje promjene odnosa prema oce-anima. Premda ve ina ljudi to možda ne zna, oce-ani su plu a našeg planeta koja osiguravaju ve inu kisika koji udišemo. Oceani su ta-ko er važan izvor hrane i lijekova. Ujed-no reguliraju klimu na Zemlji, osiguravaju radna mjesta i rekreaciju, te nas inspiriraju. Sjetite se samo koliko je pjesama napisano i koliko je slika naslikano upravo na temu mora i oceana.Zagrijavanje oceana direktno utje e na ži-vot ljudi, od porasta razine mora i ja anja snage oluja do promjene obalnih linija. Ove promjene mogu imati ozbiljan utjecaj na osjetljiva obalna podru ja kao što su ošte-enje infrastrukture i privrednih objekata,

negativan utjecaj na turizam i ribolov te vjerojatno i raseljavanje stanovništva. Iako se do nedavno mislilo da nepregledna pro-stranstva oceana mogu „progutati“ sve što se u njih baca, dokazano je da to nije tako. One iš eni plastikom i raznim otpadom, naši oceani – pate! Zbog toga je potrebno i važno isticati pro-bleme kojima su uslijed ljudske aktivnosti izloženi oceani, život u njima i na njihovim obalama te poticati zaštitu ovih podru ja. Osobito je važno motivirati mlade ljude da prihvate aktivnosti na podru ju zaštite oko-liša kao dio svakodnevnice. Snaga pokretanja pozitivnih promjena na-lazi se u malim promjenama svakodnevnih navika. Sjetite se toga i ovoga ljeta, kada budete tražili mjesto za „udomljavanje“ omota vašeg omiljenog sladoleda. Neka vam svjetski oceani i mora budu traj-na inspiracija tijekom cijelog života!

UZ SVJETSKI DAN OCEANA

www.worldoceansday.org

znih beskralješnjaka prema klju u. Kroz razgovor i pitanja u enici su mogli saznati da nam kemijska analiza vode govori o trenut-nom stanju voda, dok analiza biološkog ma-terijala govori o prosje nom stanju voda u dužem periodu. Prisjetili su se što su to hra-njive tvari, alge i makrozoobentos, a nau ili su i kako pojedini parametri mogu utjecati na pojavu biljnih i životinjskih vrsta u vodi. U enice kemijskog usmjerenja pokazale su posebno zanimanje za provo enje la-boratorijskih analiza vode, pa su vrlo rado „prisko ile“ odraditi jednu pokaznu vježbu odre ivanja kisika u vodi. Nakon provedenih analiza i utvr ivanja novih znanja, u enici su pogledali i prezentaciju o djelatnostima Hrvatskih voda i njihovoj ulozi u zaštiti i o uvanju voda i ekosustava, te važnosti od-govornog djelovanja svakog pojedinca kako bi se sa uvalo ovo prirodno blago. Na kra-ju, inicijator ovog programa Marija Vizner, u ime Hrvatskih voda zahvalila se doma inu na odli noj organizaciji radionice, te pozva-la profesora i u enike na daljnju suradnju. Ovom prilikom se još jednom zahvaljujemo ravnateljima Tehni ke srednje škole i Sred-nje škole Tina Ujevi a u Kutini, kao i profe-soru Daliboru Sumporu na iznimno dobroj organizaciji i doma instvu, te u enicima koji su pokazali zanimanje za ovakav oblik edu-kacije. Kako se radi o iznimno važnom i dobrom projektu govori injenica da je prof. Dalibor Sumpor, kao regionani koordinator Me una-rodnih-Eko škola, uputio Pohvalu Hrvatskim vodama, koju u cijelosti prenosimo:

Površina Svjetskog oceana iznosti 361 milijun km², obujam 1370 milijuna km³, a prosje namu je dubina 3790 m.

Globalna, me usobna povezana masa slane vode, nazivana i Svjetskim oceanom, podijeljena je kontinentima i oto jimana slijede ih pet cjelina (od najve e prema najmanjoj): Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean i Arkti kiocean. Njihove službene granice defi nirala je Me unarodnahidrografska organizacija. Južni ocean, kojije dugo vremena bio poznat u pomorskoj tradiciji, službeno je potvr en 2000. godine, te je jedinstven jer se defi nira linijom zeljopisnih širina, bez ikakvih kopnenih granica.

Oceanografi ipak govore samo o etiri oceana, smatraju iArkti ki ocean (ili Arkti komore) dijelom Atlantskog oceana.

Najdublja to ka oceana izmjerena je u Marijanskoj brazdi (jarku) smještenoj u Tihom oceanu blizu Sjevernomarijanskihotoka, a iznosi 10,923 m. U potpunosti je istražena 1951. plovilom britanske mornarice “Chalengerom II” koji je svoje ime dao i najdubljem dijelu jarka, “Dubini Challenger“.

80

AKTUALNO I Vijesti

Šesti Dani ovlaštenih inženjera gra evi-narstva i ove su godine održani u Opatiji od 15. - 18. lipnja. Sada ve tradicional-ni skup okupio je 1.000 registriranih su-dionika i 99 predava a. Seminari i okrugli stolovi obuhvatili su gotovo sve specija-listi ke grane gra evinarstva, regulativu i upravljanje projektima. Sudionici su ak-tivnim radom na predavanjima potaknuli zanimljive diskusije i razmjenu stru nih iskustava što nam je potvrda da su ova-kvi susreti itekako potrebni, a sve u cilju razvoja i afi rmacije gra evinske struke.Kao uvod skupu u srijedu 15. lipnja, odr-žana je Op a konvencija ovlaštenih in-ženjera gra evinarstva na temu JAVNE NABAVE. Na Plenarnoj sjednici Dana ovlaštenih in-ženjera gra evinarstva koja je održana u etvrtak 16. lipnja održan je razvojni forum pod nazivom Hrvatska nova vrata Europe. Na forumu prezentiran je Pro-

6. DANI OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA

Vlasta Trupeljak

gram – Hrvatska nova vrata Europe koji je izradila Hrvatska komora inženjera gra-evinarstva, te održana panel diskusija na

temu pokretanja investicijskih projekata u Republici Hrvatskoj.

RAZVOJNI FORUM HRVATSKA - NOVA VRATA EUROPEHrvatska komora inženjera gra evinar-stva javno je prezentirala u ožujku 2010. “Program razvojnih projekata u Republi-ci Hrvatskoj”, studiju koja je privukla niz komplimenata od strane struke i zaintere-sirane javnosti. Program je ocijenjen kao dokument koji svojim pristupom i meto-dologijom predlaganja razvojnih projeka-ta predstavlja dodatnu kvalitetu u pripre-mi i prezentaciji takve vrste dokumenata u RH. Istovremeno, taj je dokument bio i metodološka osnovica za “Program in-vesticijskih projekata Vlade Republi-ke Hrvatske”, koji pak predstavlja jednu od temeljnih to ki ukupnog “Programa gospodarskog oporavka Vlade Repu-blike Hrvatske”.Ove godine Hrvatska komora inženjera gra evinarstva je pripremila Program Hrvatska nova vrata Europe.Programom HRVATSKA - NOVA VRATA EU-ROPE konkretiziraju se zamisli iz Programa razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj, a koje se odnose na bolje pozicioniranje Rijeke na karti glavnih mediteranskih luka i njeno povezivanje s Podunavljem i Sred-njom Europom, te skretanje robnih toko-va s dunavskog plovnog puta prema luci Rijeka i obratno, usmjeriti tokove roba iz luke Rijeka prema Srednjoj Europi i Balka-nu primjenom multimodalnog prijevoza.

Forum je održan u Opatiji od 15. - 18. lipnja

Sudionici su aktivnim radom na predavanjima potaknuli zanimljive diskusije i razmjenu stru nih iskustava

81


Sudionici razvojnog foruma i panela HR-VATSKA - NOVA VRATA EUROPE konstati-rali su da pokretanje novih investicijskih projekata u RH ide vrlo sporo. Tako er naglašeno je da je za pokretanje investi-cijskih projekata potrebna jasna razvojna strategija koja nedostaje Hrvatskoj. Isto tako prije svega nužna je i dobra pri-prema projektne dokumentacije do razine lokacijske dozvole bez koje je teško zain-teresirati potencijalne investitore. Poruka foruma je da Hrvatska vlada treba hitno angažirati sve raspoložive kompe-tentne inženjerske kapacitete kako bi se krenulo s pripremom dokumentacije. Ta-ko er treba postaviti novu organizaciju za pokretanje investicija. U tom smislu dati su na forumu i prijedlozi nove organizacije.Tako er sudionici razvojnog foruma i pa-nela HRVATSKA - NOVA VRATA EUROPE podvukli su zna aj i mogu nosti komerci-jalne valorizacije zemljopisne i prometne pozicije Hrvatske skorim ulaskom u Eu-ropsku uniju. Primjerice, ulazak brodova koji pro u kroz Sueski kanal u luku Rijeka kra i je za 2000 Nm, te brži za 6 dana u odnosu na referentne sjevernoeuropske luke Hamburg ili Rotterdam. Prijevoz robe željezni kom prugom iz Luke Rijeka do pojedinih destinacija unutar EU je etiri puta jeftiniji od onog kamionskog. Valorizacija, pak, rije nih putova i luke Vukovar zna i daljnju uštedu na troškovi-ma i vremenu transporta. Ilustracije radi, cijena rije nog prijevoza tek je jedna e-tvrtina cijene željezni ke tarife, te shod-no tome i drasti no jeftinija od cestovnog prijevoza. Hrvatska može i mora iskoristiti ove pred-nosti koriste i fi nancijsku potporu EU strukturnih i kohezijskih fondova, ali isto tako angažiraju i doma e tvrtke i operati-vu, te pamet u izradi bitne projektne do-kumentacije. Sve je to i podloga za daljnje privla enje vanjskih ulaga a, uspostavu cargo centara, poduzetni kih zona i: novo zapošljavanje i novu proizvodnju, što je Hrvatskoj, imaju i u vidu njeno kontinu-irano zaostajanje u odnosu na potrebe i mogu nosti EU, neophodno. Za uspjeh u ostvarenju tih ideja mogu -nosti i projekata, a to je bila bitna poru-ka skupa, presudno je pitanje uspostave PROJEKT MANAGEMENTA cjelokupnog Programa. Nepohodni partneri u uspo-stavi efi kasnog PROJEKT MANAGEMENTA su pojedini resori i vlade RH, javna po-duze a, županije i gradovi, te široko pro-fesionalno lanstvo Hrvatske komre inže-njera gra evinarstva, s ciljem kona nog ostvarenjima nekih do sada propuštanih razvojnih prilika i šansi.Predsjednik Komore naglasio je još je-danput kako gra evinari nisu dio krize nego mogu i moraju biti dio rješenja za izlazak iz krize.

DODIJELJENE NAGRADE

HRVATSKOG ENERGETSKOG DRUŠTVA “HRVOJE POŽAR”Hrvatsko energetsko društvo od 1995. godine dodjeljuje nagrade za popularizaciju energetike i interesa za energetiku, koja nosi ime akademika prof. Hrvoja Požara. Glavni Odbor Zaklada „Hrvoje Požar“ temeljem objavljenog natje aja i postupka propisanog Poslovnikom o dodjeli godišnje nagrade te Poslovnikom o stipendiranju mladih energeti ara, donio je odluku o dobitnicima nagrade za 2011. godi-nu:

1. Za stru ni i znanstveni doprinos razvitku energetike: a. Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, Elektrotehni ki fakultet, Osi-

jek2. Za inovacije na podru ju energetike: a. Doc. dr. sc. Miroslav Vranki za projekt „Elektroni ki su-

stav SERVUS“3. Za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom: a. Tvrtka HORVATI d.o.o. za projekt „Iskorištavanje sun e-

ve energije u kombinaciji s otpadnom energijom rashlad-nih komora u industriji“

4. Za popularizaciju energetike: a. Savez za energetiku Zagreba za projekt „Portal croenergo.

eu“5. Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja: a. uti Tomislav, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Za-

greb b. Danko Vidovi , Elektrotehni ki fakultet, Osijek6. Za posebno zapažen diplomski rad iz podru ja energetike: a. Sanela Carevi , dipl. ing,., Fakultet elektrotehnike i ra u-

narstva, Zagreb b. Robert Sitar, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i ra unar-

stva, Zagreb c. Pero Vuki , dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i ra unar-

stva, Zagreb7. Stipendije za stru ni dio studija: a. Tomislav Novosel, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Za-

greb b. Tomislav op, Rudarasko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

Nagrade su dodijeljene dobitnicima 5. srpnja 2011. godine u glavnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

82

AKTUALNO I Vijesti

Hrvatska komora inženjera gra evinar-stva utemeljila je nagradu i donijela Pra-vilnik o nagradama kojim su utvr ene kategorije, kriteriji te procedura nomina-cije i izbora dobitnika.

lanovima Komore dodjeljuje se nagrada za životno djelo i nagrada za izuzetna dostignu a u struci iz strukovnih smje-rova ovlaštenih inženjera gra evinarstva (geotehnike, hidrotehnike, konstrukcija, organizacije gra enja i prometnica). Na-grada se može dodijeliti jednom kandi-datu ili timu za projekt izgra en u godini za koju se dodjeljuje nagrada. Ove su godine iznimno, zbog uvo enja Nagrade te smanjene graditeljske aktivnosti uzro-kovne recesijom, mogli biti predloženi objekti izgra eni u razdoblju od tri go-dine ( 2008. do 2010). Prema pravilima lanovi komore predlažu dobitnike na-

grade za pojedine strukovne smjerove. Od pristiglih prijedloga Povjerenstvo za nagrade nominira tri kandidata. Izme unominiranih kandidata o dobitniku gla-sovanjem odlu uje lanstvo Komore. O dobitnicima nagrade za životno djelo od-luku donosi Upravni odbor Komore.Nagrada se tako er može dodijeliti i vanjskim pravnim ili fi zi kim osobama koje nisu lanovi Komore, a koje su dale

PRVA DODJELA KOLOSA ∑ NAGRADA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA GRAĐEVINARSTVAVlasta Trupeljak

Ove su godine po prvi puta, na sve anosti u sklopu Dana ovlaštenih inženjera gra evinarstva u Opatiji, dodijeljeni Kolosi – nagrade Hrvatske komore inženjeragra evinarstva.

Dobitnici nagrade Kolos za 2011. godinu

• Nagradu za izuzetna dostignu-a u gra evinarstvu u katego-

riji GEOTEHNIKA dobio je pro-jektantski tim Krešimir Bolan ai pok. Ramon Mavar, Primjena Top-Down metode za projekt Cvjetni prolaz

• Nagradu za izuzetna dostignu-a u gra evinarstvu u kategoriji

HIDROTEHNIKA dobio je projek-tanstski tim Dragutin Mihel i i Ninoslav Rex za Projekt ure aja za pro iš avanje otpadnih voda i podmorski ispust Centar - Zadar

• Nagradu za izuzetna dostignu-a u gra evinarstvu u kategoriji

KONSTRUKCIJE dobio je Tihomir

akovi Alavanja za Projekt kon-strukcije krovišta Spaladium Arene - Split

• Nagradu za izuzetna dostignu a u gra evinarstvu u kategoriji ORGA-NIZACIJA GRA ENJA dobio je tim nadzornih inženjera u sastavu Ne-ven Martinec, Nina Dražin Lovrec, Milenko Previši , Ranko Lon ar i Iva Fajdeti za organizaciju gra e-nja Arena Centra - Zagreb.

• Nagradu za izuzetna dostignu a u gra evinarstvu u kategoriji PRO-METNICE dobio je projektantski tim u sastavu Kristina Bani , Mario Crnjak, Stjepan Kralj i Ratimir Ša-rar za projekt Koncepcije rije kog

Dobitnici nagrade za životno djelo: Oreškovi i Veselin Simovi

Kolos - nagrada Hrvatske komore inženjera gra evinarstva

83


poseban doprinos razvoju struke, po-ticanju investicija i doprinos razvoju i unapre enju graditeljske djelatnosti. O dobitnicima tih nagrada odluku tako er donosi upravni odbor Komore.Na sve anosti u sklopu Dana ovlaštenih inženjera gra evinarstva u Opatiji objav-ljeni su rezultati i dodijeljene su nagrade kandidatima s najve im brojem glasova.Objavi dobitnika prethodile su kratke reportaže s prikazom svakoga od nomi-niranih, a sve anu atmosferu je svojim nastupom upotpunio nastup operne pje-va ice Antonele Malis i Maria Šimunovi avirtuoza na gitari.

Kao vizualni identitet ove nagrade oda-brana je statueta autora Ivice Propadala, akademskog umjetnika.

cestovnog vora

• Nagradu za izuzetna dostignu au gra evinarstvu za Upravljanje projektom Doha Expressway In-dustrial Interchange - Katar dobili su zaposlenici tvrtke Konstruktor inženjering d.d. Boris Vuk i Ed-vard oza.

• Nagradu za uspješan nastup i promicanje hrvatskog gra evi-narstva u inozemstvu dodijeljena je tvrtki DALEKOVOD d.d.

• Nagradu za životno djelo u gra-evinarstvu ove godine dobili su

Mirko Oreškovi i Veselin Simo-vi .

Zašto KOLOS?

Kolos - kao naziv odnosno imenagrade nametnuo se slijedom asocijacije izazvane pogledom

na samu statuetu. ovjekkoji je povezan s gra evinom

i svojim inženjerskim dostignu ima i dovitljivoš u,

uvijek iznova, ini nešto veliko i zna ajno.

U svakodnevnom govoru re iemo da je nešto kolosalno kad

zapanjuje veli inom kvalitetom, umjetni kim dosegom.

I naš Kolos („ ovjek- zgrada“) nosi dio ove simbolike. Iako u

naravi malen želi prenijeti velike i važne poruke:

ovjek osloba a svoju sposobnost i udahnjuje život

gra evini;

ovjek i gra evina stupovi su života i svijeta

ovjek – zgrada slavi ljudske dosege i na njima zahvaljuje,

zapravo udahnjuje život gra evini

84

VREMEPLOV I Poplava u Zagrebu

POPLAVA U ZAGREBU 1964. GODINE

Snimljena fotografi ja s Vjesnikog nebode-ra u izgradnji podsje a nas na veliku popla-vu grada Zagreba vodama Save u listopa-du 1964. godine. U no i 25. listopada 1964. godine nabu-jala rijeka Sava probila je nasip i poplavi-la 1/3 grada Zagreba, odnosno preko 6.000 ha užega podru ja grada gdje je živjelo oko 183.000 stanovnika. U jutarnjim satima 26. listopada izmjeren je vodostaj od 514 cm, a voda je prodrla u trošne trešnjeva ke i tr-njanske ku e, Cvjetno naselje, a poplavlje-ne su i redakcije Vjesnika i Ve ernjeg lista. Zagrep ani su u borbi s podivljalom rije-kom podizali nasipe i spašavali sugra ane s krovova ku a, a pomo je stizala sa svih strana svijeta, dok rijeka naposlijetku nije bila savladana. U ovoj velikoj poplavi život je izgubilo 17 ljudi, a 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, uništeno je preko 10.000 stanova, Ljudevit Tropan, dipl. ing. građ.

85


preko 3.000 gospodarskih zgrada i 120 po-duze a, a procjenjuje se da je šteta izno-sila oko 8,2 posto nacionalnog dohotka. Veli ina tragedije i nastalih šteta bile su svojevrsna prekretnica u vodnom gospo-darstvu Hrvatske, ali i bivše države. Ve iste - 1964. godine zapo elo se sa sni-manjima i projektiranjima ure enja korita rijeke Save, a ve 1965. godine zapo ela je izgradnja novih nasipa na podru ju grada i nizvodne okoline. Time je u kratkom roku osiguran oporavak, ali i razvoj na poplav-ljenim podru jima grada, a posebno na po-dru ju desne obale Save i Novog Zagreba. Tijekom vremena nastavilo se s projektira-njem i izgradnjom rješenja obrane od po-plava Srednje Posavlje. Izgradnja i održavanje sustava obrane od poplave Srednje Posavlje (cijeli izgra en približno 40 posto) osigurali su da veli-ke vode koje su prošle zagreba kim dije-

lom Save 1966., 1974., 1979., 1980., 1990., 1991., 1992., 1998. i 2000. godine ne ugroze stanovnike i imovinu na podru ju grada. Naža-lost, u 2010. godini i šire podru je Zagreba nije odolilo ekstremno velikoj vodi Save i poplavljen je dio podru ja Samobo-ra, Zapreši a (uzvodno) i Velike Gorice i Rugvice (nizvodno od Zagreba).

Stoga treba pozdraviti odluku Vlade Republike Hrvatske s kraja 2010. godine o gra enju zaštitnih objekata na po-dru ju Samobora, Zapreši a i Grada Zagre-ba, te Velike Gorice i Rugvice – prema pri-jedlogu i programu Hrvatskih voda.

Radovi na ure enju korita Save – u prolje e 1965. godine

– istovremeno s izgradnjom desnog nasipa nizvodno od

Toplane-Termoelektrane

86

VODA I PRIRODA I Povodom dana zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodne godine šuma

ŠUME U HRVATSKOJ

Šume u Hrvatskoj pripadaju prvoj ili drugoj generaciji nakon prirodne obnove iznimno prostornih prašuma na podru juizme u rijeka Save i Drave te krške regije južno od rijeke Krke. Prema sastavu drve a one su prirodne, vrlo sli ne prašumama od kojih su potekle. Stupanj o uvanostišuma i njihovih velikih kompleksa u Hrvatskoj (naro itopodru ja Gorskog kotara, Velebita, Lonjskog polja i Spa ve) iznimno je visok, posebice u kontekstu europskih šuma, a ak oko 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini.

Vladimir Hršak, dipl. ing. šum.

Geografski položaj Hrvatske na granici eu-rosibirsko-sjevernoameri ke i mediteranske regije uvjetovao je iznimnu raznolikost sta-ništa sa ak 105 tipova šumskih zajednica (prema Nacionalnoj klasifi kaciji staništa). Šumski ekosustavi esto su prošarani ra-znim staništima što zna ajno pove ava nji-hovu biološku raznolikost (vode teku ice, izvori, bare, cretovi, šumski rubovi, šum-ske istine, stara stabla, sušci, trulo drvo i dr.), a prisustvo velikog broja zašti enih i/ili

ugroženih biljnih, životinjskih i gljivljih vr-sta samo potrv uje izniman doprinos šuma ukupnoj biološkoj raznolikosti Hrvatske.Izrazito bogatu biološku raznolikost iskazu-ju poplavne šume hrasta lužnjaka (uz rijeke Savu i Dravu) u kojima se uz mnoge osta-le pti je vrste gnijezde i vrste ugrožene na europskoj razini – štekavac, orao kliktaš i crna roda. Dinarske šume bukve i jele su uz ostale šumske zajednice gorskog dijela Hr-vatske svojom su prirodnoš u i o uvanoš u

87


„Spomenici“ prirode u poplavnim podru jima i dalje

prkose vremenu

zna ajne kao životni prostor koji omogu u-je održavanje stabilnih populacija hrvatskih velikih zvijeri (vuk, ris, medvjed). Šume su jedna od temeljnih prirodnih vri-jednosti mnogih podru ja zašti enih te-meljem Zakona o zaštiti prirode, posebice u ukupno 34 hrvatska posebna rezervata šumske vegetacije koji obuhva aju površi-nu od 2.946,84 ha i obilježeni su iznimno vrijednim sastojinama pojedinih šumskih zajednica.Šumska podru ja važna za vrste i staniš-ne tipove ugrožene na nacionalnoj i/ili me-unarodnoj razini uklju ena su u Ekološku

mrežu Republike Hrvatske, a biti e i vrlo važan sastavni dio hrvatskog dijela europ-ske ekološke mreže NATURA 2000. Gotovo sva šumska staništa u Hrvatskoj pripada-ju klasama NATURA 2000 stanišnih tipova zašti enih EU Direktivnom o staništima. Pojedina prekrivaju velika podru ja, poput bukovih šuma, šuma hrasta kitnjaka i šuma

Poplavne šume uz pritoke rijeke Save

Preko 350 godina stari hrast u poplavnom podru ju Lonjskog polja

Šuma uz rijeku Tounj icu

hrasta lužnjaka, dok su neka ograni eno rasprostranjena, poput reliktnih šuma tise i liše ili šume obi nog bora s kukurijekom na dolomitima.Razlozi ugroženosti šuma u Hrvatskoj po-najprije se odnose na one iš enje zraka, tla i vode (obi na jela najosjetljivija je vr-sta), zatim promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata (najugroženije su šume hrasta lužnjaka), te gradnju prometnih koridora kroz šumske komplekse.Provedba primjerenih mjera zaštite s ciljem o uvanja povoljnih uvjeta staništa ugrože-nih vrsta i poštivanje smjernica održivog korištenja prirodnih dobara su, uz tradicio-nalno dobro potrajno gospodarenje u hrvat-skoj šumarskoj struci i znanosti, jamstvo dugoro nog o uvanja bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske.

SLIKE

Marija Vizner

Arhiva DZZP

88

VODA I PRIRODA I Spačvanski bazen

SPAČVANSKI BAZEN ∑ SKLAD VODE I ŠUMA

U interakciji veoma složenih odnosa izme u šumskih ekosustava i vode,vegetaciji pripada visoko mjesto u procesu kopnenog kruženja vode, a prvenstveno šumskimkompleksima kao najzna ajnijemdijelu vegetacije.

O vodi i šumiJedna od neophodnih komponenti živih bi aje voda. Stare civilizacije su joj pripisiva-le, ne bez razloga, „božanske mo i“.Tako su Mesopotamci u njoj vidjeli „stvarala ku mo “, božansku volju za stvaranjem novog života. Smatrali su da nepokretna zemlja ima pasivnu proizvodnost, plodnost, a po-kretljivost vode sugerira na „volju, svrhu ili cilj“ što opet navodi na aktivnu proizvod-nost i stvaralaštvo. Imaju i u vidu sve op-ekorisne funkcije šume i injenicu da su

šume najrasprostranjeniji ekosusatavi isti su ujedno okosnica stabilnosti biosfere.

U interakciji veoma složenih odnosa izme-u šumskih ekosustava i vode, vegetaciji

pripada visoko mjesto u procesu kopnenog kruženja vode, a prvenstveno šumskim kompleksima kao najzna ajnijem dijelu ve-getacije.

Intercepcija i transpiracija predstavlja-ju zna ajne faze za razvoj šumskih ekosu-stava. Koli ina kiše koja je pala na tlo koje nije pokriveno vegetacijom u prora unima se izražava kao koli ina vode koja se upija u zemljište. Kiša koja je pala na pošumlje-nu površinu dijelomice se troši na kvašenje

Mr. Sc. Pavao Dragičević

Niko Križanac, dipl. agro. oec.

liš a, gran ica, grana i debala drve a. Jed-nim dijelom dospijeva do šumske prostirke ili zemljišta. Za vrijeme slabijih kiša sko-ro cijela koli ina vode ostaje u krošnjama drve a odakle se vlaga isparava, a da ne dolazi neposredno do šumske prostirke. Za vrijeme ja ih padavina, nakon kvašenja krošnji drve a, voda se djelomice slijeva po granama i deblima do zemljišta. Ostatak u obliku kapljica prolazi kroz krošnje drve-a prvog i drugog kata, podrasta te pada

na šumsku prostirku i tlo. Koli ina vode od padavina koju zadržavaju krošnje drve ai ostalih biljaka i koja ispari u atmosferu pri tome ne dospijevši do površine zemlji-šta, naziva se intercepcija. Intercepcija se izra unava kao razlika u koli ini padavina izmjerenim na slobodnom prostoru i pa-davina izmjerenim pod krošnjama drve a i koje su se slile niz stabla. Pored intercepcije i transpiracija predstav-lja proces trošenja vode koji se prikazuje kao negativna stavka u vodnom bilansu sa-stojina. Najto nije se utvr uje veli ina tran-spiracije pojedina nih stabala, me utim na tim podacima nije mogu e stvarati za-klju ke koji bi vrijedili za sastojinu. Kundel navodi da je u šumi transpiracija za 10%

Pogled na Spa vu iz zraka, Virovi

„Šumar esto i nije svjestan da upravlja divovskim vodnim spremnikom“ (H. M. Brechtel)

89


do 20% ve a od transpiracije na poljopri-vrednom zemljištu, no ovakve tvrdnje nisu eksperimentalno dokazane. injenica je da šumsko drve e kao i ostali oblici vegetacije, koriste velike koli ine vode u procesu tran-spiracije. Na staništima gdje je podzemna voda blizu, pošumljavanje omogu ava da se utroši višak vode i sprije i ja e vlaže-nje zemljišta. Suprotno tome sje om stare sastojine može do i do iznenadnog mjesti-mi nog zabarivanja jer je dotadanja sasto-jina trošila vodu transpiracijom. Smatra se da hrast lužnjak za vrijeme ve-getacijskog razdoblja troši nekoliko tisu alitara vode po jednom hektaru koju ispušta u zrak i na taj na in spre ava zamo vari-vanje terena te povoljno djeluje na vodni režim u tlu. Zna aj spa vanskog šumskog ekosustava leži u odražavanju ravnoteže ši-reg hidrološkog podru ja.

Spa vanski bazen i vodaNa podru ju spa vanskog bazena nisu ra e-na mjeranja koli ine transpiracije. Me utim postoje podaci niza fi ziologa pa tako i poda-ci Polstera, a prema ameri kim fi ziolozima (P. Kramer, Th. Kozlowski 1960.) dnevna transpiracija sastojine breze (Betula verru-cosa) iznosi 47.000 litara po jednom hek-taru ili 4,7 mm, a bukve (Fagus silvatica) 38.000 litara po hektaru ili 3,8 mm vode. Kako u spa vanskim aluvijalnim šumama osim hrasta lužnjaka rastu i druge higrofi l-ne vrste kao što su poljski jasen (Fraxinus angustifolia), crna joha (Alnus glutinosa), topole (Populus spp.) itd. mogu se pouzda-no predvidjeti da navedene hidrofi lne vrste (higrofi ti) dnevno transpiriraju 42.500 lita-ra po jednom hektaru, odnosno 4,25 mm vode. Uzmemo li u ra un šestmjese no vegetacijsko razdoblje od mjeseca svibnja do studenog , onda proizlazi da spa van-ski šumski bazen transpirira u tom razdo-blju 765 mm (180 x 4,25 mm) vode. U isto vrijeme na istom podru ju padne 398 mm padalina. To zna i da spa vanski šumski bazen za vrijeme vegetacijskog razdoblja

Hrast iz Javi ke grede, Šumarija Raji , središte Vinkovaca, 1900. godina

transpirira gotovo dva puta više od padali-na koje u to vrijeme primi. Razliku od 367 mm (765-398) šuma crpi iz tla koje u Spa-vi obiluje poplavama rijeke Save te ostalih

pritoka i kanala.Ovi podaci odnose se na aproksimaciju sa-dašnjeg stanja transpiracije, no bilo bi za-nimljivo znati koliki su bili parametri za istu pojavu u vrijeme kada su spa vanske šume bile prašumskog tipa. Starost vrsta drve akoja su tada dominirala, prvenstveno hra-sta lužnjaka, nizinskog brijesta i poljskog jasena kretala se od 150 do 400 godina, a veli inom i „stasom“ naro ito se isticao hrast lužnjak. Stari dubovi dosezali su pr-sni promjer do 100 cm i prelazili visinu od 40 metara. Samo debla su bila duga i do 20 metara i to bez kvrga i grana s volume-nom tehni ke oblovine od 30 do 40 m3. Iz tog vremena zabilježen je i hrast lužnjak iz Javi ke grede, Šumarija Raji , prsnog pro-mjera od 260 cm i drvnim volumenom od 65 m3. Ovaj orijaš je odre en za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine, me utim zbog dimenzija nije mogao biti transporti-ran u Francusku. Ne manje zanimljiva je i injenica da su kola sa hrastom vukli azijski

vodeni bivoli (Bubalus bubalis) koji pred-stavljaju ostatke tegle ih životinja i životi-nja korištenih za hranu u turskim vojnim pohodima prema središnjoj Europi. U da-našnje vrijeme postoje farme bivola u Itali-ji, od ijeg se cijenjenog mlijeka (masno edo 14%) proizvodi poznati Mozzarella sir.Slika 02: Hrast iz Javi ke grede, Šumarija Raji , središte Vinkovaca,1900. godinaJoš 1920. godine u Slavoniji je bilo 13.144 k.j. (7.564 ha) šume hrasta lužnjaka preko 141 godinu starosti. Ovi hrastici imali su prašumski oblik te se tako po jednom hek-taru nalazilo oko dvadeset orijaških staba-la hrasta lužnjaka od 200 do 300 godina. Prosje na debljina u prsnoj visini tih stabala kretala se oko 100 do 150 cm s volumenom tehni ke oblovine ak do 40 m³. Duljina tehni ke oblovine dosezala je 30 metara, a

Ljepota sklada šume Spa vanskog bazena i vode,

Virovi

90

VODA I PRIRODA I Spačvanski bazen

isti dio bez ijedne grane bio je dug i do 20 metara.Skupljanje ljudi, stoke i divlja i, za vrijeme visokih poplava, predstavljao je zna ajan bioti ki utjecaj na razvitak tipi ne šume hrasta lužnjaka i obi nog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum, Rauš). Naime, jedino su šumske zajednice hrasta lužnjaka i obi nog graba bile suhe i bez po-plavnih zona u cijelom nizinskom podru ju. Tu su se izra ivale nastambe šumskih rad-nika, podizani su obori za svinje te postav-ljala solišta i hranilišta za visoku divlja .Ako je poplava zahvatila niže vlažne grede, ona je bila slaba, kratkotrajna i rijetko se doga ala. Prema Dekani u (1959) obi ni je grab (Carpinus betulus) najbolji indikator za stanje stagnantne i podzemne vode (ne podnosi stagnantnu vodu niti visoke pod-zemne razine vode) jer podnosi kratkotraj-ne prolazne poplave, te se javlja samo do srednjeg vodostaja podzemne vode od 2 do 3 metra, a takav vodostaj postoji obi no samo na gredama.Istraživanjima je utvr eno da je razina podzemne vode u spomenutoj fi tocenozi na po etku vegetacijskog razdoblja relativ-no visoka, oko 1,5 m, ali još uvijek prili no duboka s obzirom na plitko zakorjenjivanje obi nog graba, te da se prema ljetu i je-seni ta razina spušta sve dublje (do oko 4 metra), te nema vidljiv utjecaj na razvitak

ovoga tipa šume. Sniženje podzemnih voda uzrokuje prema Vajdi (1974.), ako je pro-sje no manje od 25 cm, promjenu šumske zajednice, a ako je više od 50 cm, sušenje šumskog drve a (B.Prpi , 1999.). U Spa-vi je utvr ena sukcesija biljnih zajednica

od vlažnih prema sušima zbog opadanja podzemnih voda. Na taj se na in postupno smanjuje površina šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem u korist šume hrasta lužnjaka s grabom ( .Rauš, 1990.).Današnja Spa va, površine oko 40.000 ha, prostorno je dobro ure ena. Ona danas potpuno zadovoljava, premda je izvedena koncem 19. i po etkom 20. stolje a. Šume su razdijeljene prosjekama po jedinstve-nom sustavu u smjeru istok-zapad i sje-ver-jug u razmacima od 400 hvati (ili 758 metara). Tako su nastali odjeli, takozvane table, površine od 100 katastarskih jutara, odnosno 57,50 ha.

Spa vanski bazen i RimljaniPrema najnovijim pedološkim istraživa-njima i zahvaljuju i modernoj tehnologiji, satelitskim snimkama je utvr eno ljudsko djelovanje na vodotocima spa vanskog bazena koje datira iz vremena rimske vla-davine našim krajevima. Naime, rimljani su zbog mo varnog terena i velikih šum-skih prostranstava koristili vodene putove

O intimnom doživljaju slavonske šume s po etka 20 st. ovako zbori Josip Kozarac „ Zato kadgod pro em tom drevnom hrastovom

šumom, svaki put mi oživi tisu uvstava i misli, što li se je svašta dogodilo u njoj i za tih dvjesta godina!... U njezinoj sjeni o ekivaodragi svoju dragu, u njenom sutonu vrebao ubojica svoju žrtvu, u njenom šikarju vodili se tajni razgovori, u njenom duplju skrivala se ubojita puška i kredeno blago…Nema stabla, koje ne bi znalo

jednu tajnu na vidjelo iznieti; nema ljudske strasti, koja se u tom sumra ju nije iskalila…Kadgod pro em tom šumom, i na moju dušu

pada onaj arobni i tajni mir, koji ipak govori u sto jezika, i pri ami tisu strahota i ljepota, da srce prestaje u meni kucati, a u duši osje am da sam za korak bliži onomu velikom bi u, komu uzalud ljudski duh ezne u trag u i…“ ... „ Mene se nije nikad ni jedno groblje tako kosnulo, kao takova šumska sje ina s porušenim i osaka enim stablima, pod kojima sam ja još pred mjesec dana

hodao i lovio, od kiše se zaklanjao i u društvu pri veselom ognju ašicom se vina krijepio… A sada!“... „Tebe duša zazebe, kada

vidiš taj prazni, kao prekono isje eni šumski prostor; kamo li se je ono hraš e djelo…“

(Završne re enice „Slavonske šume“ Josipa Kozarca – tekst u Vijencu 1888. br. 34)

91


SLIKE

Mr. Sc. Pavao Dragičević

Niko Križanac, dipl. agro. oec.

Arhiva JU VSŽ

u trgovini i povezivanju dvaju velikih rijeka, Dunava i Save. Za vrijeme velikih plavljenja Save, u prolje e s otapanjem snijega i u je-sen s ve om koli inom oborina, spa vanske šume su bile poplavljene u tolikoj mjeri da se amcem od Save moglo pro i kroz šumu do samih Vinkovaca, smještenih duboko u unutrašnjosti. To su uvidjeli Rimljani, koji od anti kih Cibala prave najve u trgova ku postaju u transportu soli iz Tuzle i željezne rude iz rudnika u Bosni prema Dunavu. Za transport koriste splavi i široke amce plit-koga gaza koje su sa obale vukli volovi. Po-mo u rijeke Bosut, koja ima prirodnu vezu s Savom, Rimljani dopremaju robu iz Bosne do Cibalae-Vinkovaca, gdje kopaju kanal iji su ostaci vidljivi još i danas u vrtovima

ku a u ulici Matije Gupca br. 30 i 32. Grade veliko pristanište uz isto ni bedem grada, dio grada koji je i do današnjih dana zadr-žao ime „Barica“, te spajaju potok Ervenicu na istoku s umjetnim kanalom i Bosutom. Ervenicom vrše transport do rijeke Vuke, koja pripada dunavskom slijevu, i ulijeva se u Dunav u Vukovaru.

od dvije tisu a godina do današnjih dana vršeni su opsežni hidromelioracijski radovi u razli itim povijesnim etapama kojima su isušene velike mo vare Vinkova kog kraja radi razvoja poljoprivrede i sve ve e potre-be za poljoprivrednim zemljištem, te ogro-man broj bara unutar šume Spa va, koje su kao niz me usobno povezanih depresija skupljale vodu iz šume.

Anti ke Cibalae, razorene nebrojeno puta, poharane i oplja kane divljim pohodima, uspjele su preživjeti mnoge oluje mileni-ja, a sljede i zapisi nakon slabljenja turske vladavine, postoje iz vremena vojne krajine na našim prostorima. Raspadom vojne kra-jine spa vanska šuma pripada pod brodsku imovnu op inu, iji se lugari u svojim izvje-š ima esto žale na poplave i dugotrajno zadržavanje vode u šumi.

Godine 1932., izgra en je nasip na Savi, hidrografske prilike itavog kraja su potpu-no izmjenjene mrežom kanala, sprije ava se stajanje vode u spa vanskom bazenu i dugotrajno isparavanje, gradi se veliki la-

Na zapadnom dijelu spa vanskog bazena koriste rije icu Beravu koja je imala vezu sa Savom na jugu, a na sjeveru sa rijekom Bi koji se opet ulijeva u Bosut, što zna iotvoren vodeni put do Cibalae-Vinkovaca, i dalje do Dunava. Osim ovih glavnih vodenih puteva, Ri-mljani koriste i rijeku Spa vu, Studvu kao najisto niju, Brežnicu, Ljubanj, Smogvu i pomo u njih odvoze trupce iz bogatih spa vanskih šuma preko Bosuta do Save i Dunava, prokopavaju kanale kroz šumu te na taj na in nastaju Oto ki virovi. Nakon rimskih intervencija, u sljede em periodu

Današnju Spa vu vrlo esto obilaze ljubitelji prirode

teralni kanal koji sprije ava slijevanje vode brodskog gorja u bosutsku nizinu, što u in-terakciji s nasipom na Savi dovodi do pot-punog izostanka poplava. Tlo, koje je bilo slabo propusno s visokom podzemnon vo-dom, tako er se mijenja u funkciji poljopri-vrede. Drevne vodene komunikacije su davno za-boravljene, me usobni spojevi rijeka za-muljeni kao i veze odljevnih vodotoka spa-vanskog bazena s rijekom Savom, a zapisi

o poplavnim šumama i velikim mo varama Save i Dunava mogu se prona i još samo u kronikama, od anti kih do vojne krajine.

IZVOR PODATAKA

„Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka ∑ Spačva“, Dušan Klepac, Izdanje HAZU, Centar za znastveni rad u Vinkovicima, 2000.

„Lovstvo vinkovačkog kraja“ za Izdavača Žavo Sotinac, 1982.

92

VODA I PRIRODA I Rijeka Slunjčica

Rastoke

93


Rijeka Slunj icajedinstveno je podru je prirode koje zajedno s kulturno-povijesnomcjelinom znamenitih Rastoka predstavlja biser Karlova kežupanije.

Podru je rijeke Slunj ice zbog svoje izni-mne krajobrazne vrijednosti zašti eno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, u ka-tegoriji zna ajnog krajobraza, što zna-i da je to podru je prirodni ili kultivira-

ni predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti, kulturno-povijesne vrijednosti i krajobraz o uvanih jedinstve-nih obilježja karakteristi nih za pojedino podru je, namijenjen odmoru i rekreaciji. Zašti eno podru je obuhva a površinu od 147,88 ha: od izvora Slunj ice, duž šest kilometara dugog i zavojitog toka ome e-nog strmim obalama i uzvisinama, uklju-uju i i široki plato Rastoka preko kojeg

Slunj ica u slapovima utje e u dvadesetak metara nižu Koranu. Rijeka Slunj ica za-jedno sa Rastokama ini nedjeljivu cjelinu neponovljive prirodne ljepote i biološke ra-znolikosti.Ovim podru jem sukladno Zakonu o zaštiti prirode upravlja Javna ustanova za uprav-ljanje zašti enim prirodnim vrijednostima Karlova ke županije „NATURA VIVA“

RASTOKE –BISER KARLOVA KEŽUPANIJERastoke su 1962.g. stavljene pod zaštitu Konzervatorskog zavoda Hrvatske u Za-grebu, koje su od 1964.g. dio proglašenog zna ajnog krajobraza Slunj ica. Proglašene su i spomenikom kulture 1969.g. (registar nepokretnih spomenika kulture Regional-nog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu), a poznate su po mlinicama u kojima se nekada mljelo žito za itavo šire podru je. Prva mlinica izgra ena je još u 17. stolje u, a najve i broj objekata datira iz prijelaza 19. na 20. stolje e. Nekada su u Rastokama postojale 22 mlinice sa tri do etiri mlina u svakoj. Graditeljski materijali

korišteni u prošlosti bili su prije svega drvo i sedra. Na podru ju Rastoka nekada je ta-ko er postojao itav niz drvenih mosti a, koje bi zajedno sa mlinicama, trebalo obno-viti i uklju iti u turisti ku ponudu. Obnovu je nužno provoditi u skladu s graditeljskom baštinom ovoga kraja u suradnji s nadlež-nim konzervatorskim tijelima.Slapišta na sedrenim barijerama u Rasto-kama, zajedno sa specifi nom graditelj-skom baštinom - starim mlinovima i „ganj-cima“ predstavljaju jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu cjelinu. Dio te cjeline su i ostaci Napoleonovog magazina, smješte-ni na uzvisini iznad desne obale Slunj ice, izvan naselja. Uz strme obale na okuci rije-ke, nalazi se i stari grad Frankopana.

Darka Spudić, dipl. ing. biol.

RIJEKA SLUNJČICA ∑ ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

Granica ZK Slunj ica

PRIRODNE VRIJEDNOSTI SLUNJ ICEVrijednost cijelog ovoga podru ja o itujese u biološkoj raznolikosti, te jedinstvenoj hidrogeologiji i geomorfološkim karakteri-stikama. Vrelo Slunj ice jedno je od najljepših krških izvora. Smješteno je unutar velikog stje-novitog amfi teatra površine 60 puta 40 m i prosje ne dubine 26 m, temperature 9°c na dnu izvora. Hidrogeološkim istraživanji-ma dokazana je njegova veza s ponorom Dretulje i Li ke Jesenice koji su od izvora

94

VODA I PRIRODA I Rijeka Slunjčica

udaljeni 12 odnosno 14 kilometara zra ne linije. Slunj ica je nastavak ponornice Li ke Jese-nice koji ponire kod istoimenog mjesta pla-nine Mala Kapela, te e kroz podzemlje oko 14 km i onda ponovno izvire kao Slunj ica kod Slunja. Podru je zna ajnog krajobraza Slunj ice obuhva a osjetljivu grani nu zonu visokog i niskog krša, koja zbog svoga vod-nog bogatstva i specifi ne krške geobaštine predstavlja zna ajne resurse budu nosti. Na prvom od 6 km toka Slunj icu prihra-njuje nekoliko povremenih tokova, a na samom zavoju u rijeku utje e zna ajnija pritoka, potok Pe ina. Cijelim svojim to-kom u dužini od 6 km Slunj ica je usjekla kanjon impozantne dubine od 50 m koji je na mnogim mjestima ispresijecan sedrenim

barijerama, bogato razgranatim slapišti-ma. Prizori mlinica na Slunj ici rijetkost su u Hrvatskoj i Europi te predstavljaju veliku krajobraznu vrijednost koja je izvr-stan temelj za razvoj izletni kog i drugog turizma.

Zna ajni krajobraz Slunj ice dio je Nacio-nalne ekološke mreže RH s brojnim ugro-ženim i rijetkim biljnim i životinjskim vrsta-ma te tipovima staništa od kojih su mnoga zašti ena i na europskom nivou. Ciljevi za-štite u ovom budu em NATURA 2000 po-dru ju su poto na pastrva (Salmo trutta), lipljen (Thymallus thymallus), rije ni rak (Astacus astacus), poto ni rak (Austropo-tamobius torrentium), te zajednica gospi-nog vlaska (Eucladio-adiantetum).Rastoke; Reprodukcija bakroreza, B. Hacquet 1789. (Izvor Žalac, 1990.)

Izvor Slunj ice

U cilju donošenja plana upravljanja, koji defi nira održivo korištenje zašti enog po-dru ja Slunj ice, Javna ustanova „Natu-ra Viva“ poti e brojna istraživanja. Zbog prirodne raznolikosti i mogu nosti razvoja podru ja nužno je sustavno provoditi fl o-risti ka, faunisti ka, mikološka, ekološka, speleološka i geološka istraživanja. Na po-dru ju zna ajnog krajobraza Slunj ica do sada je zabilježeno 8 razli itih vrsta sta-ništa te 124 vrste vaskularnih biljaka. Od stanišnih tipova najzastupljenije su šume hrasta graba i bukve, travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima. U podru ju Slunj ice 14 biljnih vrsta je strogo zašti-eno, a dvije su endemske vrste: mreža-

sta lukica i raznolisni dragušac. Sedam je ugroženih biljnih vrsta koje se nalaze u crvenoj knjizi vaskularne fl ore hrvatske, a me u njima su puzavi celer (Apium re-pens) i orhideje: p elina kokica (Ophrys apifera), kožasti ka un (Orhis coriopho-ra), trozubi ka un (Orhis tridentata). Zajednica gospinog vlaska (Eucladio-adi-antetum) razvijena je u podru jima slapo-va sedrotvornih krških voda. Prisutne su i paprati: gospin vlasak (Adianthum capi-llus-veneris) i mahovine: Eucladium ver-ticillatum, Eucladium angustifolium, Pellia

Edukativna tabla iznad izvora Slunj ice

95


U rijeci Slunj ici mogu se na i ugrožene riblje vrste poto na pastrva i lipljen

vog korištenja ovog zašti enog lokaliteta prepoznali su i sufi nancirali Ministarstvo kulture (UNESCO-ov program), Fond za za-štitu okoliša i energetsku u inkovitost, tvrt-ka Holcim d.o.o., Grad Slunj i Karlova ka županija. Zapo eta su znanstvena istraživanja kako bi se utvrdilo nulto stanje biološke i kraj-obrazne raznolikosti na izvoru i u daljnjem toku rijeke, a koja e biti temelj za izradu Plana upravljanja. Istraživanje su provodili Državni zavod za zaštitu prirode, Zavod za ornitologiju HAZU, Speleološki klub „Ozren Luki “, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Hrvatsko biospeleo-loško društvo i Speleološki klub „Ursus spe-laeus“. Izvršena su preliminarna hidrogeološka istraživanja i analiza vode prijenosnim ure-ajima, geološka istraživanja u dijelu zašti-enog podru ja, preliminarna speleološka

istraživanja, radionice u prirodi s u enicima Srednje škole Slunj, obavljena je aktivna komunikacija sa stanovništvom i radionice u prirodi.U okviru projekata provedena su i iš enja postoje ih prilaznih putova i staza, izra-ene i postavljene table za ozna avanje

zašti enog podru ja na budu oj pou noj stazi, izra ene klupe za odmor, prospekt o ovom zašti enom podru ju, promotivne i edukativne fi lmove, suvenir, organizira-no nekoliko javnih prezentacija i stru nih skupova sa prezentacijom rezultata istra-živanja biološke i krajobrazne raznoliko-sti, te izgra ena istraživa ka stanica. Cilj ure enja je u suradnji sa lokalnom zajed-nicom, školama i gradom Slunjem, urediti pou nu stazu sa edukativnim sadržajima i staviti ju u funkciju održivog turizma, sporta i rekreacije, dovršiti osnovni plan-ski dokument za ovo zašti eno podru je, osigurati monitoring biološke raznolikosti, organizirati škole u prirodi, te uspostaviti trajni nadzor ovog vrijednog podru ja. „Kroz dosadašnje projekte, a uklju iva-njem lokalne zajednice i škola u njihovu realizaciju pokazali smo potencijal ovog zašti enog podru ja i njegovu dugoro -nu mogu nost korištenja na korist struke, odnosno zaštite prirode te samog lokalnog stanovništva. Veseli nas odaziv lokalne zajednice koja je pokazala veliki interes za aktivnu suradnju na podru ju zaštite Slunj ice, jer ovaj lokalitet nije mogu ekvalitetno štititi bez aktivnog partnerstva sa stanovništvom, školama i lokalnom upravom. Uspostavljaju i sustav zaštite i skrbi o ovom podru ju otvorila su se vrata mno-gim razli itim aktivnostima, koje e ova Javna ustanova poduzimati ne samo u smislu zaštite i o uvanja ovog lokaliteta, ve i istovremeno njegovog održivog kori-štenja“ rekla je Darka Spudi , ravnateljica Javne ustanove „NATURA VIVA“.

fabroniana, Cratoneuron commutatum .Posebno je zna ajna vrsta puzavi celer (Apium repens) vrlo rijetka u Hrvatskoj i ugrožena na europskoj razini. Upravo zbog njene prisutnosti zna ajni krajobraz rijeke Slunj ice dio je europske ekološke mreže NATURA 2000. Autohtone ugrožene vrste riba koje nase-ljuju rijeku Slunj icu su poto na pastrva (Salmo trutta) i lipljen (Thymallus thy-mallus).Od gmazovi i vodozemaca Slunj icu na-stanjuju poskok (Vipera amodytes), riba-rica (Natrix tessellata) i gatalinka (Hyla arborea). Karakteristi ne vrste ptica zna ajnog kra-

jobraza Slunj ica su vodenkos i gorska pastirica, vrste vezane uz brze gorske potoke, gnjezdilišta: Rastoke, izvor Slunj-ice, vodenice kod Lumbardenika, most

ispod starog grada.Od staništa, posebno su zna ajna podze-mna staništa, krške špilje i jame te vode-na staništa, sedrotvorne rije ne zajednice i sedrotvorna vegetacija na slapovima. To su zajednice mahovina i algi koje tvore velike strukturirane nanose sedre, karakteristi ne za krško podru je isto no jadranske obale. Sedrene barijere su organogenog podrijetla te u njihovu stvaranju važnu ulogu imaju razli ite sedrotvorne alge i mahovine koje u svojim organima talože vapnenac iz vode, stvaraju i sedru. Tako nastalu sedru ili tra-ventin zbog uloga bakterija i algi, esto na-zivaju i „živi kamen“.

DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI JAVNE USTANOVE “NATURA VIVA“ U ZAŠTITI RIJEKE SLUNJ ICEJavna ustanova “Natura Viva“ u okviru svo-jih zakonskih ovlasti pokrenula je niz aktiv-nosti kako bi uspostavila kvalitetan sustav zaštite, monitoringa biološke i krajobrazne raznolikosti i nadzora u ovom zašti enom podru ju. Stru ne projekte zaštite i održi-

SLIKEDarka Spudić, dipl. ing. biol.

IZVOR PODATAKA

Stručna podloga za proglašenje Značajnog krajobraza Slunjčica, DZZP, 1998.

Ostala dokumentacija iz arhive JU

96

VODA I PRIRODA I Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje

VLAŽNA STANIŠTA − PTICE MOČVARICE

Mo varna staništa uz oceane i kišne šume predstavljaju najproduktivnijai po biološkoj raznolikostinajbogatijapodru ja na Zemlji, ija je najpoznatija

funkcija pružanje staništa pticama.

Povodom Dana planete Zemlja (22. 04.) u foajeu Hrvatskih voda postavljena je izložba „.....nema vlažnih staništa nema ni PTICE MO VARICE“ Hrvatskog prirodoslovnog mu-zeja, autora Sre ka Leiner i Eugena Klete -ki. Hrvatska po broju i bogatstvu zašti enih i ugroženih vrsta vezanih uz mo varna stani-šta i vodne ekosustave prednja i u razmje-rima Europe o emu su svjedo ile i bogato predstavljeni posteri s pticama mo varica-ma na izložbi. Cilj izložbe je bio ukazati na problem nestajanja i degradacije mo varnih staništa, a time i smanjenje bogate i razno-like populacije ptica mo varica. O važnosti vlažnih staništa za opstanak mo-varnih ptica govor slijede i prigodni mate-

rijali sa izložbe, koji u cijelosti prenosimo.Najpoznatija funkcija vlažnih podru ja (mo-vare u najširem smislu) je pružanje sta-

ništa pticama. Povezanost ptica i mo vara poznate su ovjeku od prvih koraka njegove evolucije. Pretpovijesni su ljudi ve slikali ptice na stijenama pe ina i špilja i koristili njihov izgled za oblikovanje artefakata.Mo vare su važna staništa za ptice i one ih koriste tijekom parenja, gnijež enja i ot-hranjivanja mladih. Ptice tako er koriste mo vare kao izvor vode i hrane, za odmor i skrivanje te kao prostor socijalnih interak-cija. Neke mo varice, kao što su gnjurci, prilago eni su na vlažna podru ja do tog stupnja da opstanak vrsta ovisi o postojanju odre enih tipova mo varnih staništa unutar njihovog geografskog podru ja rasprostra-njenosti. Druge pak vrste koriste mo va-re samo povremeno, u odre enim fazama svog životnog ciklusa. Odnos izme u mo vara i ptica oblikovan je mnogim ekološkim i drugim imbenicima.

Dr. sc. Srećko Leiner

Neki su od njih postojanost, dubina i kvali-teta vode; koli ina i raznolikost hrane; skro-višta i odmorišta; prisutnost ili odsutnost predatora itd. Ptice koje koriste mo vare za razmnožavanje, ovise o njenim fi zikalnim i biološkim zna ajkama. Ptice pokazuju dnev-nu i/ili sezonsku ovisnost o mo varama, kako u pogledu izvora hrane tako i u smislu održanja složenih mreža interakcija u cje-lokupnom ekosustavu, a što im u kona nici osigurava preživljavanje, dakle opstanak.Zna aj mo vare za odre enu vrstu ptice ovisan je o postojanju površinske vode ili vlažnog tla te sezonskom plavljenju i vre-menskom zadržavanju naplavnih voda. Voda može biti prisutna tijekom itave ka-lendarske godine, samo u jednoj ili više se-zona, tijekom plime ili samo privremeno, za vrijeme i nakon oborina i otapanja snijega. Postojanje ili utjecaj vode vrlo su važne zna-ajke mo vara za ptice. No, nisu to jedine

zna ajke koje odre uju dali e ptice biti pri-

Crne rode u potrazi za hranom (foto Denis Leiner)

Vrlo esta vrsta mo varnih staništa je bijelaroda (foto: Jerko Mileti )

97


sutne, kako e koristiti staništa ili koliko vr-sta i koji broj jedinki ovisi o tim staništima. Drugi klju ni fi zikalni i biološki imbenici su: dubina i temperatura vode, postojanje ili ne-dostatak vegetacije, otvorenost ili fragmen-tarnost vegetacije, tip vegetacijskog pokro-va, hrana, kemijski sastav vode, tipovi tla, geografska i topografska lokacija i sl.Uslijed velike raznolikosti vlažnih staništa i prilagodba ptica na njih, odnosno na in ko-rištenje resursa, razlikuje se od vrste do vr-ste. Korištenje ovih staništa tijekom ciklusa razmnožavanja tako er se znatno razlikuje. Neke su vrste potpuno ovisne o vlažnim sta-ništima tijekom parenja, gnijež enja, pre-hrane i zaštite. Ptice kojima je neophodan pristup vlažnim staništima ili njihovim re-sursima tijekom životnog ciklusa, posebice u sezonama parenja, možemo zvati „ovisni-cima o mo vari“. Druge ptice koriste ovakva staništa samo za neke od svojih potreba, a postoje i vrste koje aktivno eksploatiraju, kako staništa mo vare tako i staništa pri-druženog pobr a. Koliko su mo varna staništa neophodna pti-cama pokazuje i broj od 172 vrste europ-skih ptica (od ukupno 415), koje su stalno, povremeno, potpuno ili djelomi no ekološki vezane za vodena staništa. Tako er, više od 1.900 vrsta ptica razmnožava se u Sjevernoj Americi, a unutar granica SAD-a njih 138 su „ovisnici o mo varama“.Brojne vrste selica ovise o mo varama, jer ih koriste na svojim migracijskim putovanji-ma kao mjesta zimovanja ili kao odmorišta u preletu. Selice tako mogu provesti zimu u mo varama srednje ili južne Europe ili još dalje na jugu, ovisno o vrsti. Tijekom zime ta im staništa pružaju skrovišta i hranu, a kao izvor energije potrebne za povratni, se-lidbeni put na sjever i razmnožavanje.Rezultati istraživanja posljednjih godina omogu ili su bolje razumijevanje utjecaja vlažnih staništa na brojnost i uspješnost raz-množavanja ptica mo varica. Me utim, odnos izme u vlažnih staništa i populacija razli itih vrsta ptica mo varica još nije razjašnjen. Tu smo u sli noj situaciji kao i s pitanjima o seobi ptica. Neke smo vrste selica bolje upoznali i danas znamo njihove sezone seobe, migracijske putove, lokacije zimovanja i gnijež enja. No, ni jedna od te-orija još nije znanstveno potvr ena kao od-govor na pitanja kao što su: Kako se ptice orijentiraju? Kako pronalaze svoje stanište gnijež enja ili zimovanja? Kako se prenosi informacija na idu e generacije? Koji su to ekološki „okida i“ koji pokre u seobu itd.Opstanak ptica u mo varnim staništima ovi-si o: broju vlažnih staništa na odre enom prostoru, prostornosti i dubini vode, o pri-sutnosti vode u prolje e i tijekom ljetnih sušnih razdoblja, klimatskim prilikama te o vrsti ptice, odnosno njenoj prilagodbi na ko-rištenje bogatstava mo varnih staništa.

Žli arke u dolini Neretve (foto: Tomislav Rogoši )

Kopnene vodene površine najdragocjeniji su resursi na našem planetu. Iza oceana i tropskih šuma, predstavljanu najbogatije rezervoare biološke raznolikosti i prirodne produktivnosti. Nadalje, imaju jedinstvenu ulogu u procesima na Zemlji, kao što je kru-ženje vode i pružanje uvjeta sezonskim mi-gracijama riba i ptica.Smještene na aktivnoj granici fi zi kih i eko-loških sustava (voda i kopno), vlažna po-dru ja esto pružaju dramati ne odgovore na promjene – kako prirodne tako i one uzrokovane aktivnostima ovjeka. Bez sum-nje da e i promjene klime i razina mora i oceana imati dramati ne i nepredvidive po-sljedice na obalna vlažna podru ja.Ramsarska konvencija je me unarodna konvencija o zaštiti mo vara, a usvojena je 2. velja e 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru i taj je dan proglašen me una-rodnim Danom zaštite mo vara. Prema toj konvenciji mo varna staništa predstavlja-ju prijelaz izme u stalnih vodenih površina i suhih podru ja. Ovako široko defi nirana, mo varna podru ja obuhva aju 39 razli itih tipova mo varnih staništa, npr.: mo vare, bare, potoci, rijeke, jezera, pojilišta, sola-ne, navodnjena zemljišta, slatine, šljun are, kanali, ribnjaci, uzgajališta rakova, koraljni grebeni, mangrove, obalne zone koje grani-e s mo varnim podru jem.

U Hrvatskoj su do danas prepoznata etiri mo varna podru ja od me unarodnog zna-aja, dakle Ramsarska lokaliteta: Kopa ev-

ski rit (17.000 ha), Lonjsko i Mokro polje (50.500 ha), Crna Mlaka (620 ha) i donji tok rijeke Neretve (11.500 ha).

Mali vranac (foto: Denis Leiner)

IZVOR PODATAKA

Deplijan tiskan povodom otvorenja izložbe u Zagrebu, studeni 2008.

JESTE LI ZNALI?• Hrvatska ini svega 0,55%

ukupne površine Europe• Hrvatsku ornitofaunu ini 371

vrsta, od ega su 226 vrsta gnjezdarice

• U Hrvatskoj gnijezdi 78 europski ugroženih vrsta

• U Europi je ugroženo 70 gnjezdarica mo varica

• U Hrvatskoj gnijezde 23 ugrožene europske mo varice

• Hrvatsku faunu mo varica ini104 vrste

• Populacija neke gnjezdarice u državi je važna u europskim razmjerima ukoliko u toj državi gnijezdi više od 1% cjelokupne europske populacije. Po tom kriteriju 9 vrsta ptica mo varicaima europski zna aj, to su: žuta aplja (1,1%), bjelobrada igra

(1,3%), gak (1,4%), vodomar (1,5%), štekavac (1,8%), apljica voljak (2,0%), crna roda

(2,0%), žli arka (2,0%) i patka njorka (13,0%)

• U Hrvatskoj je ugroženo i izumrlo 152 vrste, što ini 41% ukupne faune ptica u Hrvatskoj, a ptice mo varice ine 39%

• U Hrvatskoj su zašti enesve gnjezdarice i sve ostale europske vrste ptica, izuzev lovne divlja i koja je zašti enaZakonom o lovu (26 vrsta)

98

VODA I PRIRODA I Delta Neretve

PROMATRANJE PTICA U DELTI NERETVEIznimno visoki potencijali delte Neretve, koja je jedno od najatraktivnijih podru ja za promatranje ptica u Hrvatskoj, kao i u susjednoj Bosni i Hercegovini, mogu ije okvir razvoja turisti ke ponude nere-tvanskog kraja. Promatranje ptica, kao jedan poseban oblik eko turizma, vrlo je popularan vid rekreacije te je jako dobro organiziran u zemljama zapadne Europe, sa specijaliziranom ponudom za proma-tra e ptica. Dolina delte Neretve gotovo je nepoznato odredište ovoj specifi noj grupi turisti kih nomada te ljubiteljima ornitofaune, upravo zbog nerazvijene po-nude lokalnih turisti kih poduzetnika kao i turisti kih agencija. Neretva zapo inje svoj tok u planinskim lancima isto nog dijela Bosne i Hercego-vine, probija se kroz dinarski lanac te se nizvodno od hercegova kog gradi a Po i-telja razlijeva u deltu - taj najve i i najvr-jedniji ostatak isto no-jadranskih mo va-ra. Delta Neretve u Hrvatskoj obuhva aoko 12.000 ha. Pet lokaliteta, u ukupnoj

Udruga “Divina Natura”, Metković

površini oko 1.620 ha, zašti eno je u ka-tegorijama posebnog ornitološkog rezer-vata (Pod Gredom, Prud i Orepak), po-sebnog ornitološko - ihtiološkog rezervata (Jugoisto ni dio delte rijeke Neretve) te zašti enog krajolika (Modro Oko i jezero Desne). U Bosni i Hercegovini, na gotovo 8.000 ha neretvanske doline smjestilo se Hutovo blato koje je 1995. godine zašti e-no u kategoriji parka prirode.Na podru ju delte Neretve ukupno je za-bilježeno 310 vrsta ptica, od toga 115 vr-sta gnjezdarica. Podru je je, prije svega, važno kao odmorište i hranilište za pti -jih selidbi i zimovanja. Uš e je, s pli aci-ma i sprudovima, najvrjednije za selidbu urlina, igri i galebova. Trš aci i vodene

površine važne su za selidbu i zimovanje pataka i liski, a poplavne livade i šikare za razli ite vrste ptica pjevica. Samo podru -je delte Neretve zna ajno je po injenici da ovdje obitava 6 ugroženih (bukavac, eja mo varica, mali sokol, oštrigar, pru-gasti pozvižda i brkata sjenica) i 4 ne-

Dolina Neretve je odavno bila prepoznata po izvanrednombogatstvu pti jegsvijeta, na što ukazuje i nedavno slijetanje kudravog nesita na uš u Neretve. Pojava ove najve e ptice mo varice koja je izumrla u Hrvatskoj izazvala je veliko zanimanje stru nejavnosti i ljubitelja ptica.

Crni labud - slijetanje na Neretvu, 12. 04. 2011.

99


dovoljno poznate vrste (siva, mala i ri aštijoka, mala šljuka). Zanimljivo je da je dolina Neretve jedino podru je gdje se gnijezde sve tri vrste štijoka, ali je to i jedino mo varno podru je u Hrvatskoj gdje se liske najvjerojatnije uop e više ne gnijezde, uslijed pretjeranog izlova i kri-volova.

Gdje promatrati ptice na Neretvi?

Mo varno podru je Orepak, Pogrede i Prud:Ovdje se nalazi jedan od najve ih trš akaHrvatske. Do posebnih rezervata možete do i cestom preko sela Momi i ili iz nase-lja Vid. U sumrak ili no u ete zasigurno uti glasanje bukavca (Botaurus stella-

ris), gnjezdarice ovog podru ja. Tako er

u prostoru rezervata možete vidjeti i br-katu sjenicu (Panurus biarmicus), kojoj je ovo jedino gnjezdilište u primorskom dijelu Hrvatske. Sa ceste, koja presijeca trš ak, zbog gusto e vegetacije možda ne ete vidjeti skrovite vrste, no sigurno ete uti pjev mnogobrojnih trstenjaka

(Acrocephalus spp.) i neobi no glasanje kokošica (Rallus aquaticus). Iznad vas e, ponekad, za migracija, preletjeti i buko(Pandion haliaetus).

Norin, pritok NeretveUkoliko se odlu ite na veslanje trupicom po Norinu, u proljetnim mjesecima e vas oduševiti brojnost trstenjaka koji e se oglašavati iz okolne trske. Nad vama enadlijetati morski vranci (Phalacrocorax aristotelis) i sive aplje (Ardea cinerea), a

1 Kudravi nesit na uš uNeretve, 22. 03. 2011.

2 Patka na Norinu, pritoku Neretve

3 Petar Krsti evi s crnom rodom, 1953.

4 Žli arke u pješ anoj laguni

5 Galebovi u Neretvanskom kanalu

1

2

4

3

5

100

VODA I PRIRODA I Delta Neretve

ispred trupice e vam nerijetko prelijetati apljica voljak (Ixobrychus minutus). Na

vrbama uz vodu možete vidjeti i kuglasto vise e gnijezdo sjenice mošnjarke (Remiz pendulinus), a iznad vas e nadlijetati ra-znobojne p elarice (Merops apiaster). Ta-ko er, na drve u uz rijeku u naselju Vid mo i ete promatrati mnogobrojna gnijez-da španjolskih vrabaca (Passer hispanio-lensis).

Uš e Neretve Na uš u rijeke Neretve postoji nekoliko sprudova i pli aka koji kao da su stvore-ni za promatranje ptica mo varica, po-sebice tijekom proljetne seobe. Ovdje je zabilježeno ak 20 vrsta urlina, pa ako budete uporni zasigurno ete ugledati i krivokljune žalare (Calidris ferruginea), oštrigare (Hematopus ostralegus), zlatare pijukavce (Pluvialis squatarola), vlastelice (Himantopus himantopus) i male žalare (Calidris minuta).Tijekom gotovo cijele godine mo i ete uživati i u pjevu pozviz-da a (Numenius spp.), koji se ovdje vrlo

esti gosti. Zimi, na podru ju uš a, može-te vidjeti divlju patku (Anas plathyrhyn-chos), patku zviždaru (Anas penelope), glavatu patku (Aythya ferina), patku ba-toglavicu (Bucephala clangula) te gnjurce (Podiceps spp), ronce (Mergus spp.) i pli-jenore (Gavia spp.).Nije rijedak slu aj da osim sive aplje (Ar-dea cinera), bijele aplje (Egretta alba), i male bijele aplje (Egretta garzeta), vi-dite i žli arke (Platalea leucorodia) kako se hrane u plitkoj vodi lagune. Ovdje se esto mogu vidjeti i mali vranci (Halietor

pigmaeus), koji dolije u s Hutova blata. Na sprudu uz samo uš e Neretve u more mo i ete uživati u tr karanju morskih ku-lika (Charadrius alexandrinus).

Jezero Desne i Modro okoDo jezera Modro oko se može do i cestomiz Komina, a do jezera Desne putem iz okolnih sela ili vrlo uskim vodenim prola-zom kroz trsku Modrog oka. Modro zelena boja jezera e vas osvojiti svojom izni-mnom ljepotom. Ovo je podru je, zbog izuzetno prostranog trš aka, zna ajno po brojnosti trstenjaka (Acrocephalus spp.), kokošica (Ralus aquaticus) te štijoka (Por-zana spp.). Vrste atraktivnih boja koje ovdje možete vidjeti su p elarica (Merops apiaster) i vodomar (Alcedo atthis), a ukoliko se zadržite dovoljno dugo, možda ugledate i brgljeza kamenjara (Sitta neu-mayer).

Jezero KutiKod kapele Sv. Nikole iznad ceste pored samog jezera pruža se prekrasan pogled na ovo slikovito podru je. Možete proma-trati jata liski (Fulica atra) i pataka (Anas spp., Aythya spp.) koje ovdje zimuju. No u možete nai i na legnjeve (Caprimul-gus europaeus). Jezero nadlije u i zmijari (Circaetus gallicus) koji gnijezde na okol-nim brdima.

Jezero Modro oko

Jezero Kuti

IZVOR PODATAKA

Radović D., Kralj J., Tutiš V., Ćikovi D.: “Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske”, Zagreb, 2003.

Šćetarić V.:”Ptice delte Neretve - Mali vodić za djecu”, Zagreb, 2004.

“Zajednička strategija razvoja ruralnog turizma delte Neretve”, REC radionica. Metković, 2002.

Piasevoli G.: “Veslanje i promatranje ptica u donjoj Neretvi”, Rukopis, Split, 2004.

Kitonić D.: “Ptice delte Neretve - I., II., III. i IV. dio”, Metković, 2007.

SLIKE

Ratko Krstičević, Tomislav Rogošić, Davorka Kitonić, Dragutin Rucner, Ivica Puljan

101


KOLIKA JE BILA TUNA U NAŠEMU MUZEJU?

Prirodoslovna didaktička izložba za male prirodoslovce, ali i one koji žele znati više...

mr. sc. Marija Crnčević

Katarina Ivanišin Kardum

mr. sc. Marijana Cukrov

Muzejski predmeti glave i repa tune

102

VODA I PRIRODA I Prirodoslovni muzej

„Rado priznajem, da sam neobi no iznena en preparatom

goleme glave obi nog trupa Thynnus thynnus od 30 kg. težine. Istina, itao sam u

Kosi a o ovoj glavi i repu ali što to vrijedi? Vidjeti treba, i

ponavljam: londonski, pariski bi se zavodi mogli di iti ovakvim

preparatima“.(Brusina 1905.)

Nastavljaju i rad dubrova kog prirodoslov-ca Balda Kosi a, osmišljena je didakti ka izložba koja se temelji na muzejskim pred-metima, glavi i repu tune, dostupnim pisa-nim povijesnim izvorima, te na znanstvenim saznanjima o ovoj vrsti. Tijekom stru nog i znanstvenog rada odre ene su dimenzije tune, koje su korištene u edukativnim pro-gramima, tijekom kojih su se kroz kreativan rad ispitivale razli ite mogu nosti njihove primjene u svrhu izrade modela tune. Odgovor na pitanje “Kolika je bila tuna u našem Muzeju?” je model u prirodnoj veli-ini, izložen uz muzejske predmete, glavu

i rep tune.

Tuna u Muzeju u vrijeme prirodoslovca Balda Kosi aProfesor Baldo Kosi 1903. u svom znan-stvenom radu navodi sljede e:

“Trup nam dolazi ve inom iz blizine Stona, a nada sve iz

Hodilja, gdje su namještene kao male tunare; Rije ani takogje ne

rijetko uhvate ove ribe. Obi no su svi ovi veliki lovi sastavljeni od

nedoraslih trupa, koji put od malih trupi a, kojih težina stoji nešto izmegju 15-20 kil, ali eš e se

uhvati primjeraka od 50 kil i više. Individui preko ove mjere u nas su rijetki, premda su se vidjeli i u ovo

posljednje vrijeme primjerci od 150, 160 kila. Izuzetak pak megju svima bijaše trup iz Hodilja 1897, koji je težio 227 kilog: glava mu

je sama težila preko 30 kil i nalazi se sada skupa s repnom perajom u

doma oj zbirci muzeja.” (Kosi 1903.)

U povodu obilježavanja me unarodnog Dana muzeja, me unarodnog Dana biološ-ke raznolikosti i Dana zaštite prirode u RH u utorak 17. svibnja ove godine otvorena je prva prirodoslovna didakti ka izložba Priro-doslovnog muzeja Dubrovnik kao rezultat dvogodišnjeg stru nog, znanstvenog i peda-goškog rada.Prirodoslovna muzejska djelatnost u Du-brovniku zapo ela je 1872. osnivanjem Du-brova kog Domorodnog muzeja (Museo Pa-trio), iji je temelj inila prirodoslovna zbirka ljekarnika i brodovlasnika Antuna Dropca. Tijekom povijesti dubrova kog prirodoslov-lja, znanstvenici, stru njaci i prirodoslovci pridonijeli su stvaranju i o uvanju iznimno vrijednih muzejskih zbirki od kulturnog i povijesnog zna enja za Republiku Hrvatsku (Kršini 1989.).

Dubrova ki prirodoslovac

Baldo Kosi

PovodomobilježavanjaMe unarodnog dana muzeja i biološke raznolikosti i dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

Iste su zbirke tijekom povijesti preseljavane više puta, a posebno je važno izmještanje gra e za vrijeme Domovinskog rata. Godine 2003. zbirke su vra ene iz Zagreba u Du-brovnik, a u ožujku 2009. otvoren je Priro-doslovni muzej Dubrovnik. Muzejski predmeti, glava i rep goleme tune Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758.), koja je prema pisanim podacima bila uribana u blizini Stona 1897. iznimno su vrijedne pri-rodnine Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Prije više od sto godina, prirodoslovac Spi-ridon Brusina ukazuje na važnost ondašnjeg Domorodnog muzeja i važnost hrvatske ba-štine u europskom kontekstu opisuju i iste muzejske predmete:

103


IZVOR PODATAKA

Brusina S. (1905.): Naravoslovne crtice sa sjevernoistočne obale Jadranskog mora, treći dio. Rad, 163

Crnčević M., Cukrov M., Ivanišin Kardum K. (2010.): Assessment of morphometric parameters of tuna Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758.) based on museum exhibits, Dubrovnik Natural History Museum. U: Rapport du Commission International pour l’ Exploration Scientifi que de la Mer Mediterranee, Venice

Cukrov M., Crnčević M., Ivanišin Kardum K. (2011.): Ugrožene ribe Jadrana: Edukativne radionice na primjeru tune Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758.). 46. Međunarodni simpozij agronoma, Opatija

Ivanišin Kardum K. (2010.): Pedagoške radionice: Istraživanje mogućnosti izrade modela tune Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758.) na temelju muzejskih predmeta, glave i repa tune iz Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Rad za polaganje stručnog ispita za zvanje muzejski pedagog, Dubrovnik, 20 str.

Kosić B. (1889.): Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu riba. Glasnik hrvatskoga naravoslovnog družtva, IV.

Kosić B. (1891.): Dodatak dubrovačkoj nomenklaturi i fauni riba. Glasnik hrvatskoga naravoslovnog družtva. VI.

Kosić B. (1903.): Ribe dubrovačke. Rad 155

Kršinić F. (1989.): Dubrovački prirodoslovni muzej. Ekološke monografi je 1

Trodimenzionalni modeli tune u mjerilu 1:10

prema me unarodnim kriterijima zaštite uvrštena u Crvenu knjigu morskih riba Hr-vatske. Sukladno zakonskim propisima izlov tune reguliran je izlovnim kvotama u skladu s Preporukama me unarodnog povjeren-stva za o uvanje atlantske tune (ICCAT).

Opipljiva znanost – Interdisciplinarne pedagoške radionice Prirodoslovnog muzeja DubrovnikDidakti ki elementi izložbe rezultat su pe-dagoških radionica koje se u kontinuitetu održavaju od 2009. Tijekom radionica izra-eni su crteži tune u mjerilu 1:10 i 1:1.

Recikliranjem kartonskih kutija, izra eni su trodimenzionalni modeli u mjerilu 1:10 (sli-ka 4), koji u okviru izložbe ine plovu tuna.Za vrijeme trajanja izložbe nastavit e se s radionicama koje su njen sastavni dio (Iva-nišin Kardum 2010., Cukrov i dr. 2011.). Planirane teme prilago ene razli itim uzra-stima su: odre ivanje morfometrijskih vrijednosti tune, izrada trodimezionalnog modela uklju uju i i virtualni model, kori-štenje ribarskih alata i primjena zakonskih propisa.

U predvi enom prostoru u sklopu izložbe svi posjetitelji u mogu nosti su izraditi svoj model tune recikliraju i kartonske kutije i time nadopuniti izloženu plovu tuna. Svi sadržaji izložbe uklju uju i prate i tiskani materijal prilago eni su najmla im posje-titeljima.

Oživljavaju i teme dubrova kog prirodo-slovlja još iz vremena Spiridona Brusine i Balda Kosi a, te povezuju i kulturno na-slje e i suvremene znanstvene spoznaje, s posebnim osvrtom na zaštitu prirode, prva didakti ka izložba pridonosi osmišljavanju budu eg stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Dvojezi na izložba realizirana je uz fi nan-cijsku potporu Ministarstva kulture u okviru programa muzejsko-galerijske djelatnosti za 2011. i Grada Dubrovnika. Posebno je

Izrada modela tune na temelju znanstvenih podatakaNa temelju morfometrijskih obilježja muzej-skih predmeta, promjera oka, dužine glave i preorbitalne dužine, podatka o težini ulovlje-ne tune Thunnus thynnus (Linnaeus, 1758.), te znanstvenih podataka o tunama, matema-ti kim metodama izra unate su ukupne mor-fometrijske vrijednosti i odre ene meristi ke zna ajke tune (Crn evi i dr. 2010.). Isti po-daci korišteni su za izradu modela tune.

Prirodoslovne zbirke - izvor podataka o prirodnim vrijednostima Od osnivanja Muzeja i znanstvenog rada prirodoslovca Balda Kosi a prošlo je više od 100 godina. U tom razdoblju dogodile su se zna ajne promjene u prirodi, koje se dijelom o ituju kao opadanje brojnosti ili nestanak pojedinih vrsta. U svrhu pra enja tih promjena, potrebni su povijesni podaci ili bilješke o prijašnjim pojavljivanjima, pa su stoga znanstveni radovi iz tog vremena od posebne važnosti. Radovi Balda Kosi a, objavljeni na prijelazu 19. u 20. st., otvara-ju zna ajne teme u biologiji i prirodoslov-lju kao pra enje promjena biološke razno-likosti i razvoja prirodoslovne misli (Kosi1889., Kosi 1891.).

Tuna - o tradiciji i zakonima O tunama, koje naziva trup, Baldo Kosi za-pisao je sljede e:“Trup – Kad je sre a da mjeseca septembra ugode prili na vremena sa sjevero-zapadni-jem vjetrom, ukaže se tada ova vrsta kod nas u obilatom broju – Ve i dio onoga, što nam dolazi bude ulovljeno okolo Stona; ali gdjekada i u Rijeci mnogo se uhvatu. Rijetko se vidi velikijeh eksemplara, ali negda ulo-više komada od 100 kil. – Obi na njihova težina stoji nješto izmegju 16-20 kil., dakle mladi trupi i. – Za ovo ribanje napraviše koli kod Broca (konal velikog Stona) toli kod Ho-dilja (konal Stona maloga) njeke mreže kao rek bi tunare; odatle nam, kao rekoh, ve idio ove ribe.” (Kosi 1889.)Danas je podru je Malostonskog zaljeva za-šti eno sukladno odredbama Zakona o zašti-ti prirode kao posebni rezervat u moru – Ma-lostonski zaljev i Malo more, te je sastavni dio nacionalne ekološke mreže kao važno podru je za divlje svojte i stanišne tipove.Zbog izlovljavanja populacija tune u Jadra-nu zna ajno je smanjena, te je ova vrsta

Procijenjene dimenzije tune u mjerilu 1:10

104

važan rad svih suradnika volontera koji su doprinijeli ostvarenju izložbe svojim radom i fi nancijski.

Autori izložbe Katarina Ivanišin Kardum, Prirodoslovni muzej DubrovnikMarija Crn evi , Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijedno-stima na podru ju Dubrova ko-neretvan-ske županije, DubrovnikMarijana Cukrov, Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode, Ministarstvo kultu-re, Zagreb

VODA I PRIRODA I Prirodoslovni muzej

Oživljavanje prirodoslovne teme - muzejski predmeti i model tune

U enici tijekom pedagoških radionica

Likovno-tehni ki postavKatarina Ivanišin KardumIvana Draži Selmani

SuradniciTomislav Ivanišin, dipl.ing. (3D model) BSI d.o.o., ZadarHrvoje Luli (3D model) Centaroprema d.o.o., RijekaMiran Dilberovi (3D animacija) student, Akademija Likovnih Umjetnosti, ZagrebNerma Kreso Kavain (glas uz animaciju) Kazališni studio, DubrovnikIvana Draži Selmani i Luko Piplica,Umjetni ka škola Luke Sorko evi a, Du-brovnikIva Ivas, dipl.arh., IVANIŠIN.KABASHI.ARHITEKTI., ZagrebNikša Selmani, DubrovnikMalgosia Nowak Kemp, Oxford University Museum of Natural History, OxfordAndrija Obad, Grad DubrovnikMalina Zuccon Marti , Muzej za umjet-nost i obrt, ZagrebLiz Beckenham, LondonZrinka Bubanovi , Telur d.o.o., Zagreb

Grafi ki dizajnMario Ani i & Jele Dominis

PrijevodGraham McMaster


105

ŽARNJACI (CNIDARIA)mr. sc. Roman Ozimec,dipl. ing. agr.

Vrlo je mali broj žarnjaka prisutan u slatkovodnim staništima, a jedini poznati pravi špiljski žarnjak je zagonetna velkovrhija(Velkovrhiaenigmatica), endem Dinarida, pripadnik i naše, hrvatske faune.

106

VODA I PRIRODA I Hrvatsko biospeleološko društvo, Špiljska fauna Hrvatske

Nakon prvog lanka u seriji o vodenoj špilj-skoj fauni Hrvatske, u kojoj smo predstavili endemi ne i rijetke podzemne, špiljske vr-ste kao žive indikatore kvalitete podzemnih slatkih voda, naše nacionalno bogatstvo i ponos, kao prvi u seriji priloga u detaljni-jem prikazu biološke raznolikosti vodene špiljske faune Hrvatske, u drugom nastav-ku upoznati ete špiljske žarnjake.

Špiljski žarnjaciKoljeno žarnjaka (Cnidaria) obuhva a jed-nostavne predatorske organizme, za koje su karakteristi ne žarne stanice (knidocit) u kojima se sintetiziraju proteinski toksini te razvijeni raznovrsni tipovi žarnica (kni-docist). Žarnicama žarnjaci umrtvljuju pli-jen, kojeg zatim hvataju lovkama (tentaku-lum) i prinose do usta i probavnog sustava. Žarnjaci imaju dva oblika, pojavljuju se kao sjedila ki polipi i kao slobodno plivaju e

Crtež zagonetne velkovrhije (Velkovrhia enigmatica) (autor S. Polak)

meduze, pri emu kod pojedinih vrsta ne-dostaje jedan od oblika. Žarnjake dijelimo na tri razreda: koralje (Anthozoa), režnja-ke (Scyphozoa) i obrubnjake (Hydrozoa), me u kojima su u okviru koralja najbroj-niji koralji i moruzgve, u okviru obrubnja-ka hidre ili hidromeduze. Najozloglašenije, ali i doista opasne za ovjeka su slobod-no plivaju i režnjaci, morske meduze (ski-fomeduze), me u kojima ima i smrtonosno otrovnih, primjerice australska morska osa (Chironex fl eckeri), koja se smatra jednom od najopasnijih životinja na svijetu. Ogro-mna ve ina od preko 9.000 vrsta, od ega je za hrvatsku faunu Jadrana poznato oko 200, živi u moru, i to ve inom kao sesilni organizmi, dok je manji broj plivaju ih, pe-lagi nih meduza. Vrlo je mali broj žarnjaka prisutan u slatkovodnim staništima, a jedini poznati pravi špiljski žarnjak je zagonetna velkovrhija (Velkovrhia enigmatica), endem Dinarida, pripadnik i naše, hrvatske faune.

Zagonetna velkovrhijaZagonetna velkovrhija je reliktni zadružni slatkovodni žarnjak, do sada poznat sa sve-ga nekoliko špiljskih nalazišta crnomorskog i jadranskog sliva. Pripada razredu leptolida (Leptolida), redu fi lifera (Filfera) i porodi-ci bugenvilide (Bougainvilliidae), a opisana je 1971. godine iz Rakovog kanala Planin-ske špilje u Sloveniji, gdje je do sada na e-na samo u dva navrata, ali ne u novije doba. Nakon otkri a i opisa u Sloveniji, utvr ena je još samo na dva lokaliteta: u špilji Tounj-ici kod Tounja u Hrvatskoj te u špilji Vjetre-

nici na Popovom polju u Hercegovini, ne po-dru ju Bosne i Hercegovine. Zagonetna velkovrhija gra ena je od stolo-na koji su prirasli za kamenu podlogu i du-ga ki su do 15 mm, a iz kojih na svakih 2-5 mm izrastaju pojedina stabla polipa duljine do 1,7 mm. Polipi su mlije no bijele boje i završavaju okruglastim tijelom (kapitul), na kojem je usni stožac (manubrium) i vijenac s 5-10 vitkih lovki, dugih 0,6 mm. Na lovka-ma se nalaze dvije vrste žarnica kojima za-gonetna velkovrhija umrtvljuje sitne vode-ne planktonske organizme kojima se hrani. Razmnožava se spolnim tijelima (gonofori), koji se razvijaju na stablima polipa, najviše u razdoblju od sije nja do ožujka, a iz ko-jih nastaju slobodno plivaju i planariji, sli ni malim meduzama. Kolonije zagonetne vel-kovrhije pri vrš ene su za stijene i kamenje podzemnih vodotokova, od nekoliko metara dubine do površine vode. Prilikom ekstre-mnih ljetnih suša ili crpljenja vode, kolonije mogu ostati i opstati i izvan vode, ali samo nakratko i u vrlo vlažnim uvjetima.

Zoološki rezervat za velkovrhijuZagonetna velkovrhija je u Hrvatskoj strogo zašti ena vrsta prema postoje em Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) te više dopuna i izmjena Zakona, kao i pripadaju im Pravilni-

Ulaz u špilju Tounj icu, jedino poznato nalazište zagonetne velkovrhije u Hrvatskoj (foto: R. Ozimec)

107


107

Slatkovodno krško špiljsko stanište špilje Tounj ice (Foto: R. Ozimec)

IZVORI PODATAKA

HABDIJA, I., B. PRIMC HABDIJA, I. RADANOVIĆ, J. VIDAKOVIĆ, M. KUČINIĆ, M. ŠPOLJAR, R. MATONIČKIN I M. MILIŠA (2004) Protista-protozoa i metazoa-invertebrata: funkcionalna građa i praktikum. 1-399, Meridijani, Samobor.

MATONIČKIN, I. (1990) Beskralješnjaci. Biologija nižih avertebrata. 1-692, Školska knjiga, Zagreb

OZIMEC, R., BEDEK, J., GOTTSTEIN, S., JALŽIĆ, B., SLAPNIK, R., ŠTAMOL, V., BILANDŽIJA, H., DRAŽINA, T., KLETEČKI, E., KOMERIČKI, A., LUKIĆ, M., PAVLEK, M. (2009) Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske (Red book of Croatian cave dwelling fauna), Ministarstvo kulture, Državni Zavod za zaštitu prirode, 1-371, Zagreb

cima. Me utim, njeno jedino poznato nalazi-šte u Hrvatskoj, špilja Tounj ica, je ugrožena prvenstveno uslijed miniranja i širenja ka-menoloma u Tounju, koji se nalazi neposred-no u blizini izvora i iznad podzemnog toka Tounj ice te promjene režima podzemnih voda radi hidrotehni kih zahvata. Naime, nakon skretanja toka Zagorske Mrežnice podzemno izvorište rijeke Tounj-ice ostalo je bez stalog pritoka ve ih koli-ina vode, a prisutno je i one iš enje pod-

zemnih voda krutim i teku im komunalnim opadom, ponajprije izljevom kanalizacijskih voda naselja okolice Oštarija koje se unose u podzemni sustav. Zbog toga je zagonet-na velkovrhija kriti no ugrožena (CR) vrsta. Kako bi se o uvala zagonetna velkovrhija, kao i njeno podzemno krško vodeno sta-nište, u kojem obitavaju zasigurno još ne-poznati predstavnici špiljske faune, nje-no jedino nalazište u Hrvatskoj te jedno od svega tri poznata u svijetu (!), špilju Tounj-icu moramo dodatno zaštititi. Ponajprije

kroz službene Prostorne planove Tounja,

grada Ogulina i Karlova ke županije iz-gradnjom kanalizacijskih sustava i onemo-gu enjem daljnjih zaga enja sustava Špi-lja u Tounju – Špilja u kamenolomu Tounj te razmisliti o zaštiti itavog sustava špilje Tounj ice kao zoološkog rezervata. Potrebno je provesti sustavna istraživa-nja ovog ogromnog podzemnog susta-va pri emu e se zasigurno otkriti broj-ni drugi predstavnici vodene, ali i kopnene špiljske faune, pa i nove vrste za znanost. Neophodno je uspostaviti monitoring sta-nja staništa i populacija, posebno koli inei kvalitete vode, uz unošenje vrste i nje-nih staništa u vodoprivrednu osnovu i za-štitu voda slivnog podru ja rijeke Zagor-ske Mrežnice. Potrebna je i edukacija o ovoj jedinstve-noj vrsti, kako kroz formalni sustav obra-zovanja tako i kroz predavanja, radionice, stru ne i popularne publikacije, a jednu od takvih upravo držite u rukama.

Veliki slapovi i do 15 m u podnožju formiraju prozirne zelenkaste bazene

108

PUTOVANJA I Rijeke Karišnica i Bijela ∑ skriveni dragulji

109


Naziv područja: Karišnica i Bijela

Kategorija zaštite: Značajni krajobraz

Godina proglašenja: 2006. preventivna zaštita

Površina: 442,83 ha

Županija: Zadarska

Položaj: blizina gradova Benkovac i Obrovac

Posebne zanimljivosti: poučna staza Karišnice, Franjevački samostan, Miodrag gradina i mlinice

Više informacija: www.zadar-nature.hr

RIJEKE KARIŠNICA I BIJELA ∑ SKRIVENI DRAGULJI

likog broja razli itih staništa na relativno malom podru ju.

Rijeka KarišnicaRijeka Karišnica izvire u istoimenoj špilji iznad Pauli a mlinice, na nadmorskoj visi-ni od 22 metra, visine otvora 2-3 m, a ši-rine 10 m i kanala tunelskog oblika dužine oko 120 metara. Špilja završava okomitim skokom sa okruglim otvorom bunarskog oblika dubokim preko 10 m, u kojem se nalazi voda. U samoj špilji nalaze se izvori koji poslije kiša pove avaju izdašnost, a u koritu rijeke nalaze se stare mlinice i sta-re napuštene gra evine.

(...)Sve što je ružno eksponirano je u javnosti uz

najve u mogu u medijsku buku, ono lijepo ostalo je skriveno iza sedam pe ata. Takvo što važi

gotovo za sve u Hrvatskoj, pa ne preostaje ništa nego se dati u individualne potrage, jer svijet koji nas okružuje ljepši je nego

se ini (…)

Zemuniku potrebno je samo dvadesetak, a do željezni ke postaje u Benkovcu de-setak minuta vožnjom automobilom. Bli-zinu auto ceste A 1 i njenim skretanjima na Zadar 1 i Zadar 2 nije potrebno po-sebno ni naglašavati. Detaljne informa-cije za posjetitelje nalaze se na jednoj od interpretacijskih plo a u sklopu po-u ne staze na Karišnici. Rijeke Karišnica i Bijela predstavljaju kratke povremene vodotoke tipi ne za dinarsko krško po-dru je. Njihova se posebnost o ituje u vi-sokoj estetskoj vrijednosti koja proizlazi iz skladnog ispreplitanja prirodnih i polu-prirodnih (antropogeno uvjetovanih) pej-zaža, te o uvanosti povoljnih uvjeta ve-

Tok rijeke Karišnice Presušeno korito rijeke Karišnice

Mr. sc. Mirko Đinđić

Ovim citatom poznatog zadarskog likov-nog umjetnika Igora Glui a zapo inje-mo naše putovanja prema Karinu i po-dru ju rijeka Karišnice i Bijele skrivenim draguljima udaljenih od Zadra u smje-ru istok-sjeveroistok svega oko 35 km. Ove ljepotice nadohvat su ruke jer do-brim asfaltnim cestama do zra ne luke u

110


Ve nakon 2.400 m toka Karišnica utje e u Karinsko more gdje se na podru ju zvanom Tuvina formira bo ato mo varno stani-šte. Karišnica ima karakteristke svojstvene izvorima u kršu (krška vrela), koji presu-šuju u toplijem dijelu godine, dok u kišnoj sezoni naglo nabujaju. Iznimna biološka raznolikost Karišnice posljedica je velikog broja razli itih staništa koja se izmjenjuju na malom podru ju. Tako nalazimo šume alepskog bora, garige, travnjake i maslini-ke, okomite stijene, zatim rije no stanište, mo varno stanište i podzemno stanište.

Svako od njih odlikuje se karakteristi -nim sastavom fl ore i faune. Na podru ju Karišnice i Tuvine zabilježeno je više od 350 vrsta biljaka, 100 vrsta ptica, te ve-lik broj vrsta beskralježnjaka.

Rijeka BijelaOvaj hidrogeološki fenomen izvor i kanjon rijeke Bijele, koja otapaju i nataloženi va-pnenac poprima bijelu boju, nalazi se iznad Karinskog mora i usred planinskog krša. Ri-jeka Bijela koja izvire iz istoimene špilje koja se nalazi u kanjonu na nadmorskoj visini od oko 180 m, ispod 351 m visokog brda Pr-žun. Špilja je duga oko 30 m, ulaz je širok oko 4 m te visok oko 2.5 m. Izvor rijeke Bi-jele pristupa na je špilja bogata živim orga-nizmima (skakavci, pauci i kolonija šišmiša) u kojoj su se, vremenom nakupile velike ko-li ine pitke vode pro iš ene prolaskom kroz kapilarni sustav stijena. Izvor-špilje nastaju kada akumulirana podzemna voda, nailaze ina nepropusno dno špilje, izbija na površinu stvaraju i otvore u stijenama. Kanjon rijeke Bijele, nastao na rasjedu dvaju brda usloje-nih vapnenaca, ima nekoliko velikih slapova (najviši oko 15 m) koji u podnožju formira-ju prirodne bazene prozirne zelenkaste boje zbog modrozelenih algi koje tu žive.Rijeka Bijela, zasi ena kalcijevim karbo-natom, uz stalnu aktivnost mahovina, algi i drugih organizama, izlu uje i taloži na okol-ne stijene u vodi krti, lomljivi vapnenac – se-dru. Sedra i svi njeni oblici i pojave na rijeci Bijeloj, karakteristi ne po vrsti sedrotvornih organizama, brzini i kontinuitetu odvijanja procesa njenog nastanka te fi zikalnim i ke-mijskim pojavama u vodi, ine ovaj krajolik jedinstvenim u Hrvatskoj. Ovaj fenomen po-znavali su od davnina i stanovnici ovog kra-ja, te su koristili izvor rijeke Bijele kao izvor vode kada su ostali izvori u okolici presušili. Na izlazu iz kanjona, 200-tinjak metara od li-jeve obale Bijele nalazi se napušteni zaselak Dupori, naselje tradicionalne kamene arhi-tekture, oivi eno brojnim suhozidima, napu-štenim vrtovima i nasadima badema. Rije i-ca Bijela te e kroz kanjon u dužini od 3.000

Rijeka Bijela obiluje velikim brojem slapišta

Neobrasle crvenkaste stijene u kanjonu rijeke Bijele stvaraju poseban ugo aj

(...)Ako u Zadru nekoga upitate o rje iciBijeli, bezmalo e svi slegnuti ramenima.

Ni na sveznaju em Internetu ne etebiti bolje sre e. Kao da se sve urotilo da jedan blistavi dragulj prirodnog sklada ostane što duže skriven od

ljudske pozornosti. ak i sela koja su mu u blizini napuštena su. Naselje

Dupori, najbliže kanjonu Bijele, kao da je sišlo s naslovnice kataloga zapuštene

graditeljske baštine(...) (I.Glui )

111


m te utje e u Karinsko more. Kao i susjedna Karišnica, i ovaj vodotok prima manje koli-ine vode iz izvora iznad izvor-špilje i ve i

dio godine je suh. U svom gornjem dijelu, od izvora pa do mosta ispod Dupora, Bije-la te e kroz duboki kanjon karakteriziran strmim obalnim padinama i nizom manjih i srednje visokih slapova. Za razliku od Kariš-nice, obale kanjonskog dijela Bijele su neo-brasli ili slabo obrasli kamenjari, stijene i to-ila. Kanjon je dijelom ome en crvenkastim

stijenama koje stvaraju poseban ugo aj. U vrijeme obilnijih kiša, kad je potok bo-gat vodom, slapovi se mogu vidjeti i sa ce-ste koja od Karina vodi prema Zadru. Iako je Kanjon Bijele jedan od najljepših krških fenomena na ovom dijelu hrvatske obale, slabo je posje en i o njemu se gotovo ništa ne zna. Nema ure enih pješa kih staza pa se treba probijati kroz sam potok, s kame-

Tanki sloj bijelo obojenog sedrenog sedimenta prekriva

stijene, po emu je i rijeka Bijela dobila ime

Zimska arolija rijeke Bijele

na na kamen, na putu do slapova. Nizvod-no od mosta kod Dupora korito se postupno širi da bi neposredno prije uš a poprimilo plitki tanjurasti oblik. Najizraženija karak-teristika Bijele jest pojava jednoli no obo-jenih sedrenih sedimenata, fi no mrvi aste, zrnate strukture koji u gotovo cijeloj duljini toka u tankom sloju prekrivaju stijene, po emu je vodotok o ito i dobio ime.

Uš e TuvinaMjesto gdje se rijeka Karišnica ulijeva u Ka-rinsko more nalazi se zamo vareno podru -je površine oko 6 ha zvano Tuvina, gdje do-lazi do miješanja slatke i morske vode. Na toj muljevitoj i pjeskovitoj obali obraslom zeljastom vegetacijom, nalaze se rijetke biljke obalnih slanuša, staništa koja u da-našnje vrijeme postaju sve rje a, i smatra-ju se kriti no ugroženima u Hrvatskoj ali i na svjetskoj razini. Podru je Tuvina važno je odmorište brojnih ptica koje su zašti ene i rijetke a koje u plitkoj vodi i mulju prona-

Nabujale vode rijeke Bijele

112


laze hranu. Ve ina ptica mo varica na Tuvi-ni zadrže se samo zimi i tijekom selidbe, ali postoji i vrsta koja se gnijezdi na uš u a to je kulik sljep i (Charadrius dubius).

Kulturno povijesne znamenitostiNa uš u Karišnice u Karinu Donjem podi-gnut je u XV. st. na ruševinama benediktin-ske opatije, sagra ene u IX. st. franjeva -ki samostan Blažene djevice Marije. Postoji mišljenje da je na njegovim ruševinama sazidan 1429. g. Franjeva ki samostan,no ne može se sa sigurnoš u potvrditi, ali ni odbaciti. Zna se da je Nikola Lapsano-vi , gospodar grada Karina, potomak Lap-ana, podigao u Karinu samostan za fra-

njevce, da je njegova supruga Elizabeta obdarila samostan dotacijama te da je vje-rojatno pokopana u franjeva koj crkvi sv.

metodom “kakav je bio i gdje je bio” i koliko je god bilo mogu e”faksimilski”rekonstruiran. Na klisuri iznad špilje u ko-joj izvire rijeka Karišnica danas se nala-ze ruševine Miodrag gradine ostaci ne-kadašnjeg starohrvatskog grada Karina. Osim samostana i gradine atrakcija, koju posjetitelji mogu vidjeti, su i stare mli-nice, koje doduše nisu u funkciji ali vesada postoji interes za njihovom revita-lizacijom. Prva od etiri mlinice, ona kod uš a Karišnice u more, od XV. je stolje-a pripadala franjeva kom samostanu, a

u XX. stolje u franjevcima je pripadala i druga mlinica od izvora ili tre a od uš aKarišnice u more, tzv. Fratarska mlinica.Ostale mlinice, uklju ivo i Pauli a mlinicuispod izvora Karišnice, bile su u posjedu lo-kalnog stanovništva.

Obnovljeni Franjeva ki samostan nakon Domovinskog rata

Marije. Franjeva ki samostan i crkva gra e-ni su u doba kasne gotike što se može uo iti po zatvorenim prozorima na crkvi i zvoniku. Samostan u Karinu pripadao je Bosanskoj vikariji od osnutka 1429. do 1514. godine kada je ista razdijeljena na dvije provincije – Bosnu Hrvatsku i Bosnu Srebrnu, a samo-stan je dodijeljen Bosni Hrvatskoj. Trinaest godina kasnije Karin su osvojili Turci i sa-mostan se našao u njihovu carstvu. Za vri-jeme turskih ratova samostan je razoren, a temeljitu obnovu doživio je po etkom XVI-II. stolje a. Najviše zasluga za obnovu samosta-na (1730.-1740.) stekao je fra Marijan Lekuši koji je, tako er, napisao proto-kol u kojem je opisao povijest samosta-na i doga aje vezane za obnovu. Pono-vo je stradao u Domovinskom ratu, kad je 1993. godine u cjelosti srušen minira-njem. Obnovljen je i otvoren 2006. godi-ne. Bio je to najopsežniji i najzna ajniji zahvat u obnovi sakralne baštine poru-šene u Domovinskom ratu. Obnovljen je

Flora i faunaLjepotu ovog krajobraza upotpunjuje šuma hrasta medunca (Quercus pubes-cens) s bijelim grabom (Carpinus orien-talis) koja je najzna ajnija šumska za-jednica submediteranske zone sjevernog Hrvatskog primorja. Šikare, dra e i osta-lo grmlje predstavljaju degradacijski sta-dij šumske vegetacije sa injen najve im dijelom od bodljikavih i trnovitih eleme-nata kao što su: dra a, primorske krka-vine, kupina, oštrolisna šparoga. Pašnjak ilirske vlasulje s lukovi astom smilicom predstavlja najzna ajniju zajednicu ve-getacije kamenjarskih pašnjaka. Kamenjara ljekovite kadulje i kovilja za-jednica je vezana za teren na kojem se nalaze gromade nepokretnog kamena iz-me u kojih postoji dovoljno sme eg tla pa u prolje e, uz dovoljno vlage, proizvo-di zelenu biomasu, a u njoj, uz brojne druge vrste, s ve im ili manjim udjelom raste ljekovita kadulja (Salvia offi cina-

113


lis) koja je bitna za njeno prepoznava-nje i prostorno ograni enje. Na ovom po-dru ju zakonom su zašti ene 72 svojte, od ega 27 strogo. Ugrožene biljne vr-ste kojima prijeti izumiranje su: žuta ko-kica, primorska makovica, zavinutobod-ljasti mak i još sedam vrsta.

Na podru ju Karišnice i Bijele zašti e-ne su ak 133 pti je svojte, od kojih 111 strogo. Podru je je dosta bogato pticama pjevicama od kojih neke stalno obitava-ju na ovom prostoru dok su neke selice pa su ovdje nazo ne samo dio godine kao vuge, svra ke, sjenice, zebe, pastirice, vrapce,crvenda a, ševe. Tako er možemo vidjeti i ptice grabljivice kao što su jastreb kokošar, kobac pti ar, škanjac mišar, so-kol sivi, uk, šumska ušara, gavran.

Stare mlinice atrakcija su za posjetitelje (slika u sredini)

Misti ni prizori davno napuštenih starih mlinica pri aju o povijesti ovog kraja

Na ovom podru ju, u svijetlim i suhim mediteranskim šumama obitava najve azmija Europe - etveroprugi kravosas, te bjelica ili eskulapova zmija (rimski bog li-je nika Eskulap ima ju omotanu oko svog štapa) koja naraste do 2 m i živi u svim krajevima Hrvatske.

Pjegava crvenkrpica (Elaphe situla) tipi -ni je predstavnik ovog kraja. Ima vitko tijelo, dugo do 1 m, svijetlosme e boje s ri im pjegama obrubljenim crnom bojom i nije otrovna.

Od gmazova ovdje žive kornja e-obi na an ara sa staništem na travnatim ka-

menjarskim ravnicama uz rubove masli-nika i šikara, a me u gušterima domini-ra zelemba . Fauna Karišnice broji i 12 vrsta vretenaca, od kojih su dvije vrste strogo zašti ene.

Za kraj...Podru je Karišnice i Bijele od 2006. godi-

ne preventivno je zašti eno u kategoriji zna ajnog krajobraza, a proglašenje traj-ne zaštite o ekuje se krajem ove godine, kako bi se ovaj prostor o uvao od degra-dacije i negativnih antropogenih utjeca-ja te kako bi se zadržala njegova biora-znolikost

Županijskom razvojnom strategijom (mjera: 3.1.1.) i ovaj e prostor biti ta-ko er mogu e uvrstiti u turisti ku ponu-du Zadarske županije, a na taj na in ese omogu it razvitak ovog podru ja kao i koristiti u edukativne svrhe s ciljem una-pre enja svijesti o važnosti o uvanja pri-rodnih staništa i uz njih vezanih vrsta. Maslinici i vinogradi, te pašnjaci ome e-ni suhozidima na prvi pogled djeluju kao beživotni krš, me utim nije tako. U njima

raste aromati no bilje, a najviše ima ka-dulje i smilja, pa su u prolje e itava brda ljubi asta, a potom žuta. Doma oj ovci to je sasvim dostatno da dobije kvalitetno mlijeko od kojega vrijedni doma ini pra-ve sir. Aromati no bilje se ve nekoliko godina bere i koristi za proizvodnju sku-pocjenih parfema te ispašu p ela od kojih se dobiva med vrlo visoke kakvo e. Lje-kovito blato (peloid) na uš u Tuvina kori-sti se ve sada u terapijske svrhe oblaga-njem ili kupkama. Na kraju završavamo sa citatom našeg umjetnika koji predvi a, zbog posvemaš-nje globalizacije i naleta stranog kapita-la, da e sve ovo “... što slijepe o i naše skrbi nad baštinom ne vide, do i stvar-ni kraj iluziji da je ovo što nas okružuje naša djedovina, nešto u emu e uživa-ti naši potomci i potomci naših potoma-ka, ve e ta prebogata ostavština zavi-ajnog miraza postati ne ije tu e dobro”.

Nadamo se da ipak tako ne e biti!?

SLIKE

Katalog fotografi ja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području zadarske županije, JUUZDP, Zadar, 2011.

114

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Fotomonografi ja Jezera Hrvatske otkriva za udne ljepo-te tajnovitih, istraženih i neistraženih jezera, mo varnih podru ja, bara i lokava diljem Hrvatske. Autor fotografi je Zvonimir Tanocki slikom te autorica teksta Ivana Crljenko pri om vode nas po jezerima pri-morske, gorske i nizinske Hrvatske prikazuju i pejsažnu raznolikost i atraktivnost ne samo poznatih i ve ihhrvatskih jezera, nego i onih mnogo manjih, skrivenih, gotovo nepoznatih jezeraca. Zaustavljenim motivima prirode, detaljima živopisne fl ore i faune, dokumentarnim prikazima velikih pejsažnih kompozicija snimljenih iz zraka Zvonimir Tanocki prom-atra svijet oko sebe na sebi svojstven na in. Iz mnoštva detalja u kadar uklju uje samo pojedine dijelove koji su prema njegovu mišljenju važni i koji su u harmoniji s okolinom, a i me usobno. Uz kratke i živopisne tek-stove Ivane Crljenko itatelj može zaviriti u aroliju koju stvara voda utkana u krš, u gorsko zelenilo ili u nizinske predjele naše domovine.

Izdava : Školska knjiga, 2011. godinaCijena: 225,00 kn

ZVONIMIR TANOCKI, IVANA CRLJENKO: JEZERA HRVATSKE

Višegodišnje pra enje razli itih pokušaja i ponu enih tehni kih rješenja u gospodarenju otpadom i vodama, te veliki i nerijetko neopravdani iznosi za ulaganje i održavanje u projekte koji su predstavljeni javnosti i formalnim donositeljima odluka kao ekološki projekti bez mogu nosti alternativnih pristupa, potaknuli su autoricu na izu avanje odgovaraju ih iskustava dru-gih sredina i mogu ih druga ijih rješenja primjerenijih i u inkovitijih za specifi no okruženje hrvatske stvar-nosti i zadovoljavanje potreba zaštite okoliša i održivog razvoja nekog podru ja. Knjiga analizira djelovanje na okoliš komunalnog gospodarenja vodom i otpadom. Daje se pregled stanja komunalne djelatnosti, rasprav-lja primjenjivost na ela one iš iva pla a, navode ra-zlozi opstajanja rješenja na kraju cijevi, te se iznose mogu a tehni ka rješenja za komunalno gospodarenje odnosno komunalnu infrastrukturu s posebnim na-glaskom na manja naselja. Analizira se ekološko zako-nodavstvo Europske unije koje se odnosi na komunalni sektor. Pružaju se podaci za komunalno gospodarenje u Republici Hrvatskoj u pogledu upravljanja vodama, gos-podarenja otpadom i ulaganja u zaštitu okoliša. Opisuju se iskustva sa inozemnim partnerima u izgradnji ko-munalne infrastrukture u Hrvatskoj, pravna pomo i sudska praksa, te stavovi Europske unije i Svjetske banke. Temeljem intervjua i objavljenih podataka se iznose stavovi dionika o okolišu. Daje se istraživanje modela upravljanja zaštitom okoliša utemeljen na ko-munalnom gospodarenju otpadom i vodom, uz sadržaj upitnika, te analizu i ocjenu dobivenih rezultata. Autori-ca navodi prijedlog modela upravljanja zaštitom okoliša utemeljen na komunalnom gospodarenju otpadom i vodom, a koji je razra en na na in da pruža pregled postoje eg stanja, navodi klju ne probleme, izazove, mogu a tehni ka, zakonodavna, institucionalna i obra-zovna rješenja, te konkretne mjere.

Dr. sc. LIDIJA RUNKO LUTTENBERGER:GOSPODARENJE VODOM I OTPADOM

Izdava : Naklada Kvarner, 2011. godinaCijena: 150,00 kn

DRAŽEN ŠIMLEŠA: EKOLOŠKI OTISAKKako je razvoj zgazio održivost

115


Održivi razvoj je danas jedan od najprisutnijih pojmova u znanosti, medijima i civilnom društvu, a opet je estonepoznanica kako održivost primijeniti u stvarnosti. Sto-ga kre emo u potragu za održivim razvojem, za realnim i prakti nim alatima i znanjima, tehnologijama i modelima koji u ovome trenutku mogu biti najbolji reprezentanti ekološke održivosti i socijalne pravde.Pomo u indikatora održivog razvoja, ekološkog otiska i in-deksa ljudskog razvoja tražimo odgovore o svijetu u kojem živimo i koji ostavljamo budu im generacijama. Pitamo se postoje li društveni akteri koji su spremni, koji imaju sposobnosti i odlu nosti, poslužiti kao eventualni model održivog razvoja? Ako postoje, s kojim to politi kim strate-gijama, primjenjivim znanjima i prakti nim vještinama os-tvaruju održivi razvoj? I tu nas posebno zanima stanje u Hrvatskoj, tranzicijskoj zemlji koliko iznimnoj u biološkoj raznolikosti, toliko upornoj u razvojnoj jednolikosti.Glavna poruka knjige je pokazati kako danas za primjenu održivog razvoja nije problem nedostatka znanja ili strate-gija o tome kako živjeti održivo, ve prevlast prepreka za aktivnu primjenu održivog razvoja…

Izdava : TIM press, 2010. godinaCijena: 190,00 kn

STEVEN SOLOMON:„ WATER: THE EPIC STRUGGLE FOR WEALTH, POWER AND CIVILIZATION“ ( Voda: epska borba za bogatstvo, mo i civilizaciju)

Knjiga se bavi središnjom ulogom svježe vode u ob-likovanju ljudske povijesti, odnosno vrlo detaljno za-gleda na ine na koje su se društva u raznim erama organizirala oko ovog vitalnog, ali esto i oskudnog resursa. Autor Steven Solomon kaže da, baš kao što su regionalni sukobi 20. stolje a esto bili povezani s dostupom nafti, tako e sukobi u ovom stolje u sve više biti vezani uz dostup vodi.Voda je bila klju ni element u razvitku mnogih velikih civilizacija, pa tako autor iznosi pri e o izumima koji su izmijenili društva, poput vodenica, navodnjavanja, parnog stroja i hidrocentrala. Tako er, smatra da su neki od tih izuma, u stvari, u korijenu današnjih sve gorih problema s opskrbom vode. Svježa voda, objašnjava Solomon, u mnogim dijelovi-ma svijeta jednostavno nestaje. Sve više rijeka, us-porenih branama i iscije enih kanalima za navodnja-vanje, više ne dopire do mora. Mo vare nestaju. A, ista pitka voda, tradicionalno crpljena iz rijeka ili iz-

vora, postaje sve rje a ili nedostupna. Oskudica pitke vode zahtijevat e suradnju zemalja u oblikovanju novih unutrašnjih i vanjskih politika koje e štititi i me usobno dijeliti ovaj kriti ni resurs.Svoju knjigu on zaklju uje primjedbom: ‘Na in na koji e svaka zemlja djelovati u odgovoru na krizu pitke

vode bit e sud o našoj vlastitoj ovje nosti, kao i kona na sudbina ljudske civilizacije

Informacije o knjizi: www.amazon.com Cijena: 18,47 USD

116

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

POZIV KANDIDATIMA ZAGODIŠNJU NAGRADU HRVATSKIH VODA

U tijeku je proces kandidiranja za dodjelu Godišnje nagrade Hrvatskih voda koja se dodjeljuje od 1998. godine na Dan Hrvatskih voda – 7. rujna.

Dodijeljuju se nagrade u slijede im kategorijama:

a) najbolji diplomski rad iz podru ja hidrotehnike (sveu ilišni dodiplomski studij gra evinarstva),

b) najbolji diplomski rad iz ostalih podru ja zna ajnih za vodno gospodarstvo (sveu ilišni dodiplom-ski studij),

c) najbolji magistarski rad,

d) najbolja doktorska disertacija,

e) najbolje djelo (objavljena znanstvena knjiga, sveu ilišni udžbenik i sli no),

f) posebni doprinos i zalaganje u radu u Hrvatskim vodama,

g) zalaganje na provedbi obrane od poplava.

Svaki fakultet ima pravo kandidirati jednog kandidata za kategorije od a) do e).

O ekuje se da e fakulteti u relativno kratko vrijeme u kojem aktivno rade dekanati fakulteta i tajništva in-stituta uspjeti obaviti potrebne konzultacije.

U svim e se kategorijama razmatrati široko podru je vodnog gospodarstva bez obzira na discipline i speci-jalnosti, a radovi i djela moraju biti obranjeni odnosno objavljeni u periodu od 7. rujna 2009. godine do 15. kolovoza 2010. godine.

Prilikom predlaganja kandidata potrebno je poštovati kriterije i mjerila za dodjelu nagrada, objavljene na web stranici Hrvatskih voda (www.voda.hr).

Za sve je kandidate obavezno dostaviti rad i/ili objavljeno djelo na uvid, te kontakt adresu kandidata. Svi do-stavljeni materijali bit e vra eni kandidatima nakon pregleda i donošenja odluke Povjerenstva.

Prijedloge u pisanoj formi potrebno je poslati na adresu:

HRVATSKE VODE

„Povjerenstvo za dodjelu godišnjih nagrada Hrvatskih voda“

Ulica grada Vukovara 220

10000 Zagreb

najkasnije do 25. kolovoza 2010. godine.

Za dodatne informacije možete se obratiti mr. sc. Bojani Horvat, tajnici Povjerenstva na broj telefona 01/ 6307-325 ili e-mail adresu [email protected]

avee,, sseseseseemmmimimiimmmm nn

Poštovano itateljstvo!Želimo Vas podsjetiti na nadolaze i važan dan za vodno gospodarstvo i najaviti obilježavanje Dana Hrvatskih voda 7. rujna 2011. godine. Ove godine možemo ponosno re i da je or-ganizirana vodnogospodarska djelatnost u Hrvatskoj zapo ela davne 1876. godine formi-ranjem Zadruge za regulaciju rijeke Vuke pod vodstvom akova kog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Ovim putem Vam želimo najaviti da e sve aktivnosti povodom ovog sve anog dana biti pravovremeno objav-ljene na web stranici Hrvatskih voda (www.voda.hr) , te Vas stoga pozivamo da se zajedno sa nama prisjetite i obilježite ovaj dan!

Ured generalnog direktora

117


Nove članske iskaznice ovlaštenih inženjera građevinarstvau suradnji sa Splitskom bankom

Uspješno obavljanje postavljenih zadataka Hrvatske komore inženjera građevinarstva traži nove i efi kasnije modalitete djelovanja. S tim ciljem Komora je, među ostalim, uspostavila suradnju sa Splitskom bankom na izdavanju članskih iskaznica.

Ova kartica može se koristiti na dva načina; samo kao članska iskaznica za svakog člana ili kao platežna kartica sa svim pogodnostima. O načinu korištenja članske kartice odlučuje svaki član prema vlastitom odabiru.

S obzirom na dogovorene posebne uvjete, povoljnije od tržišnih, ova suradnja sa Splitskom bankom, ovisno o odluci sva-koga pojedinačno, može biti višestruko korisna kako za članove Komore kao fi zičke osobe tako i za njihove tvrtke ili urede.

Splitska banka otvorila je besplatni info telefon za članove HKIG-a: 0800 234 560.

3. Me unarodni znanstveno – stru ni simpozij „Sanitarno inženjerstvo – Sanitary Engineering“

Hotel „Opatija“ Opatija, 10. - 12. studenoga 2011. godine

Poštovane kolegice i poštovani kolege,

Usvajanje novih percepcija u poimanju sanitarnog inženjerstva kao nezaobilaznog imbenika u zaštiti zdravlja stanovništva stalan je i dinami an proces. To je još više izraženo injenicom da su utjecaji okoliša na ovjeka, ali i ovjeka na okoliš svakim danom sve izraženiji. Ponukani time, veliko nam je zadovoljstvo i ast pozvati Vas na 3. Me unarodni stru no znanstveni simpozij “Sanitarno inženjerstvo - Sanitary Engineering”, koji e se održati u Opatiji od 10. do 12. studenog 2011. godine. Stru njaci i znanstvenici iz više zemalja, imat e prilike sudjelovati u nadasve zanimljivom znanstvenom i stru nom programu, koji e u trajanju od tri dana, pružiti jedinstvenu pri-liku za raspravu i razmjenu važnih znanstvenih dostignu a, ideja i informacija u podru ju sanitarnog inženjerstva i njemu srodnih polja.

Pozivamo Vas da svojim sudjelovanjem pridonesete radu i uspjehu Simpozija kao najzna ajnijeg okupljanja struke u podru ju sanitarnog inženjerstva na ovim prostorima. Do ekat e Vas ugodni ambijent, dobra opatijska atmosfera te ljepote zeleno-plave županije. Veselimo se vašem dolasku!

Dražen LušiPredsjednik Organizacijskog odbora Simpozija

INFORMACIJETematske odrednice Simpozija

Kvaliteta i sigurnost hrane

Upravljenje vodnim resursima

Higijena okoliša

Prevencija zaraznih bolesti i bolni ka higijena

Nove tehnologije i zdravlje

Otpadne vode i vrsti otpad

Sanitacija i kontrola štetnika

Javnozdravstveni zna aj sanitarnog inženjerstva

Zadnji Zadnji rok za prijavu sažetaka rok za prijavu sažetaka 05. 09. 2011.

Rok za raniju uplatu kotizacije 20. 09. 2011.

Obavijest o prihva anju usmene/poster prezentacije 15. 09. 2011.

Službeni jezici Simpozija su hrvatski, slovenski i engleski jezik. Ne e biti simultanog prevo enja.

Nove

Služb

va-e.

118


Uprava vodne politike i me unarodnih projekataOBAVIJEST

o postupku informiranja i konzultiranja javnosti o Nacrtu Plana upravljanja vodnim podru jima

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. prosinca 2010. godine prihvatila Nacrt Plana upravljanja vodnim podru jima (u daljnjem tekstu: Nacrt Plana) kao podlogu za izradu Plana upravljanja vodnim podru jima iz lanka 36. stavka 1. Zakona o vodama („Narodne novine“ 153/09).Nacrt Plana, sukladno odredbi lanka 186. stavka 2. to ke 1. Zakona o vodama, izradile su Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama. Sukladno Akcijskom planu pripreme i donošenja Plana upravljanja vodnim podru jima,usvojenom na Vladi Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. rujna 2010. i lanku 39. stavku 1. to ki 3. Zakona o vodama Nacrt Plana mora se u initi dostupnim javnosti i zainteresiranoj javnosti (korisnici voda, tijela središnje, regionalne i lokalne vlasti, institucije, NVO-i), a u svrhu provedbe procesa konzultiranja i informiranja javnosti o Na-crtu Plana, koji je zapo eo njegovom objavom na internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ministarstvo ovim putem poziva zainteresiranu javnost da dostavi svoje upite, primjedbe, prijedloge i mišljenja na Nacrt Plana najkasnije do 21. rujna 2011. godine, na jedan od sljede ih na ina:

• u pisanom obliku na adresu: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava vodne politike i me unarodnih projekata, s naznakom – upiti / primjedbe / prijedlozi / mišljenja na Nacrt Plana upravljanja vodnim podru jima, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1, 10000 Zagreb

• putem elektroni ke pošte na: [email protected] Uvid u Nacrt Plana mogu e je izvršiti i na sljede im adresama

• Hrvatske vode, Direkcija, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220• Hrvatske vode, VGO Rijeka, Rijeka, ure Šporera 3• Hrvatske vode, VGO Osijek, Osijek, Splavarska 2a• Hrvatske vode, VGO Split, Split, Vukovarska 35

radnim danom od 9,00 do 15,00sati.

S obzirom na skra enu proceduru donošenja prvog Plana upravljanja vodnim podru jima, uz postupak informiranja i konzultiranja javnosti provodi se i postupak strateške procjene utjecaja Plana upravljanja vodnim podru jima na okoliš. Sukladno propisima o zaštiti okoliša, stratešku procjenu provodi Ministarstvo. U okviru strateške procjene utjecaja Plana na okoliš, provest e se i postupak glavne ocjene prema zakonu kojim se ure uje zaštita prirode.

Na web stranici Ministarstva objavljena je Odluka o sadržaju strateške studije o vjerojatno zna ajnom utjecaju na okoliš Plana upravljanja vodnim podru jima te slijedi objava natje aja za nabavu Strateške studije. Aktivnosti koje su planirane u sljede em razdoblju su: zajedni ka javna rasprava o Nacrtu Plana i Strateškoj studiji; izrada kona nogNacrta Plana; upu ivanje Prijedloga Plana Vladi Republike Hrvatske u postupak donošenja.

Tablica prikazuje termine održanih i planiranih javnih rasprava:

DATUM AKTIVNOST CILJNA SKUPINA MJESTO ODRŽAVANJA

14. 06. 2011.Predstavljanje i rasprava o Nacrtu PUVP-a

Tijela državne uprave i javne ustanoveZagreb

Dvorana HV-28 a01. 07. 2011. Javna rasprava Svim zainteresiranima Osijek

05. 07. 2011.Predstavljanje i rasprava o Nacrtu PUVP-a

Akademska javnost - obrazovne i znanstvene institucije

Zagreb

07. 07. 2011. Javna rasprava Svim zainteresiranima Rijeka12. 07. 2011. Javna rasprava Svim zainteresiranima Split14. 07. 2011. Javna rasprava Svim zainteresiranima Zagreb

Rujan 2011.

Rasprava o Nacrtu PUVP-a – namijenjena pojedinim sektorima

GospodarstvoHGK , MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Zagreb

Vodnokomunalno gospodarstvo

GVIK, UDRUGA GRADOVA, UDRUGA OP INA,HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA, HZJZ; ŽUPANIJSKI ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Zagreb

Poljoprivreda

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA, HRVATS-KI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU, MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Zagreb

Zaštita prirode

DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE, NACIONALNI PARKOVI, PARKOVI PRIRODE, ŽUPANIJSKE JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE ZAŠTI ENIM PODRU JEM

Zagreb

119


ESTITAMO NAŠIM KOLEGAMA

U dobrom obrazovanju leži toliko esto spominjana bolja budu nost, isto kao što je lije-pa i poželjna budu nost nezamisliva bez kvalitetnog obrazovanja. Ta dva pojma su usko povezana i o njihovom skladu uvelike ovisi kvaliteta i na in života ovje anstva. Vre-mena se mijenjaju, a ciljevi obrazovanja zajedno s njima; u svakom dobu su druga iji.Tip obrazovanja za koje znamo da je nekada suvereno vladalo, danas su dio povijesti na ijem iskustvu možemo nešto nau iti. Ušli smo u doba nevjerojatnih vrtoglavih prom-

jena i više se vrijeme ne prilago uje ljudima, nego ljudi vremenu.

Hrvatske vode oduvijek su kao prioritetnu zada u vodnoga gospodarstva smatrale i sustavno ja anje svog kadrovskog potencijala, što se osim stipendiranja studenata, zapošljavanjima i uvo enjima u posao pripravnika, ostvaruje i poticanjima zaposlenika na poha anje poslijediplomskih studija. Zbog toga sa zadovoljstvom možemo re i da su Hrvatske vode danas moderna tvrtka u kojoj je zaposleno preko 800 radnika, od egaje više od 65% ukupno zaposlenih uglavnom inženjera, magistara i doktora znanosti.

Ove 2011. godine magistarski studij završile su naše kolegice

Arijana Seni i Marina Barbali

dok su doktorski studij završili

Danko Holjevi , Ivan Vu kovi i Draženka Stipani ev

U ime svih djelatnika Hrvatskih voda estitamo našim kolegama na obranjenim mag-isterijima i doktoratima. Svi mi koji smo radili u Hrvatskim vodama veliki dio radnog vijeka, svoje znanje i ljubav uložili u razvoj tvrtke, radujemo se njihovom uspjehu te želimo da ulaganjem u obrazovanje svojih djelatnika Hrvatske vode i nadalje napreduju te imaju poziciju u društvu koju zaslužuju.

Da bi se to postiglo, vjerujemo da e naše nove magistrice, doktorice i doktori znanosti svoje znanje i energiju maksimalno uložiti u ostvarenje upravo takvih zadataka.

estitamo!!

u poziciju u društvu koju zaslužuju.

e to postiglo, vjerujemo da e naše nove magistrice, doktorice i doktori zksimalno uložiti u ostvarenje upravo tak

Hrvatskih voda estitamo našim kolegamma i doktoratima. Svi mi koji smo radili u Hrvatskim vodama veliki dio

e i ljubav uložili u razvoj tvrtke, radujemo se njihovom uspj jih dj l t


j završile su naše kole

Arijana Seni i Marina Barbali

. Zbog tke vode danas moderna tvrtka u kojoj je zaposleno preko 800 radnika, o

glavnom inženjera, magistara i doktora zna

ke vode oduvijek su kao prioritetnu zada u vodnoga gno ja anje svog kadrovskog potencijala, što se osim stipendiranja stu

pripravnika o

azovanja za koje znamo da je nekada suvereno vladalo, danas su dio povskustvu možemo nešto nau iti. Ušli smo u doba nevjerojatnih vrtoglavih

ago uje ljudima nego ljudi vremenu

nju leži toliko esto spominjana boljželjna budu nost nezamisliva bez kvalitetnog obrazovanja. Ta dva pojma

vom skladu uvelike ovisi kvaliteta i na in života ovje anstvzajedno s njima; u sva

ESTITAMO NAŠIM KOLEGAMA

om obrazovanju leži toliko esto spominjana bolja budu nost, isto kao štoželjna budu nost nezamisliva bez kvalitetnog obrazovanja Ta dva pojmana i o njihovom skladu uvelike ovisi kvaliteta i na in života ovje anstvse mijenjaju, a ciljevi obrazovanja zajedno s njima; u svakom dobu su drazovanja za koje znamo da je nekada suvereno vladalo, danas su dio povskustvu možemo nešviše se vrijeme ne prilago uje ljudima, nego ljudi vremenu.

ke vode oduvijek su kao prioritetnu zada u vodnoga gospodarstva smno ja anje svog kadrovskog potencijala, što se osim stipendiranja stuavanjima i uvo enjima u posao pripravnika, ostvaruje i poticanjima zapoa anje poslijediplomskih studija. Zbog toga sa zadovoljstvom možemo reke vode danas moderna tvrtka u kojoj je zaposleno preko 800 radnika ood 65% ukupno zaposlenih uglavnom inženjera, magistara i doktora zna

11. godine magistarski studij završile su naše kolegice

Arijana Seni i Marina

doktorski studij završili


svih djelatnika Hrvatskih voda estitamo našim kolegama na obranjenima i doktoratima Svi mi koji smo radili u Hrvatskim vodama veliki diosvoje znanje i ljubav uložili u razvoj tvrtke, radujemo se njihovom uspda ulaganjem u obrazovanje svojih djelatnika Hrvatske vode i nadalje nau poziciju u društvu koju zaslužuju.

e to postiglo, vjerujemo da e naše nove magistrice, doktorice i doktori znanje i energiju maksimalno uložiti u ostvarenje upravo takvih zadataka.

!

120


NAZIV SEMINARA NOSITELJ TEMEVRIJEME I MJESTO SATI / BODOVI

OSIJEK GTR O

DAGIT NOVA GRADIŠKA

DGIT OSIJEK

Potrebna znanja iz područja upravljanja projektima Ljiljana Belajdžić Rujan 2011. 6

DGI SISAK

Upravljanje građevinskim projektima Vladimir Skendrović Rujan 2011. 1 7

DGIT VARAŽDIN

Zakon o građevnim proizvodima ipripadajući pravilnici Filip Marijan Rujan 2011. 5

DGI ZAGREB

Aktualna građevno tehnička regulativa Nada Marđetko Škoro 27. - 28. 9. 2011. 2 8

PROGRAM STRU NOG USAVRŠAVANJA HSGI-aNositelj stru nog usavršavanja Hrvatski savez gra evinskih inženjera (HSGI) jest savez udruga osnovan dragovoljnim udruživanjem županijskih, gradskih i strukovnih udruga gra evinske struke i njima srodnih udruga i organizacija koje djeluju na podru ju Republike Hrvatske.

Program stru nog usavršavanja HSGI-a obuhva a uglavnom provo enje stru nog usavršavanja kroz stru ne seminare, okrugle stolove, ra-dionice i druge stru ne skupove. Briga o stru nom usavršavanju te organiziranje stru nih predavanja, simpozija i savjetovanja važan su dio ciljeva i djelatnosti HSGI-a.

U nastavku dajemo pregled održavanja stru nih seminara i skupova HSGI za u razdoblju srpanj - listopad 2011. godine. Detaljne informacije možete na i na web stranici www.hsgi.org ili dobiti u sjedištu HSGI u Zagrebu, Berislavi eva 6, tel. 01/4872-498 ili 01/4828-053.

STRU NI SEMINARI, SKUPOVI I STRU NA PUTOVANJA U RAZDOBLJU SRPANJ - LISTOPAD 2011.

Legenda: GTR = gra evno tehni ka regulativa, O = ostalo

STRU NA PUTOVANJA

NAZIV STRUČNOG PUTOVANJANOSITELJ

ORGANIZACIJEVRIJEME TRAJANJE U DANIMA BODOVI

Stručna ekskurzija u Pariz DGIT Varaždin Rujan 2011. 6 5

OSTALI STRU NI SKUPOVI KOJI SE PERIODI NO PONAVLJAJU

NAZIV SKUPA NOSITELJ SKUPAVRIJEME I MJESTO SATI / BODOVI

ZAGREB GTR O

Upravljanje projektima-povratak osnovama T-1 Primakon Zagreb 20

Upravljanje ostvarenom vrijednošću T-2 Primakon Zagreb 16

Upravljanje projektima za rukovoditelje u javnoj upravi T-3 Primakon Zagreb 8

Osnove upravljanja poduzećem porteljem projekata S-1 Primakon Zagreb 16

Upravljanje projektnim rizicima S-2 Primakon Zagreb 16

Ustroj i rad ureda za upravljanje projektima S-3 Primakon Zagreb 16

Upravljanje nabavom S-4 Primakon Zagreb 16

Lekcije iz upravljanja ljudstvom S-5 Primakon Zagreb 16

Praksa upravljanja programima S-6 Primakon Zagreb 16

Korištenje alata za upravljanje projektima Primavera-Project management S-7 Primakon Zagreb 16

Korištenje alata za upravljanje ugovorima i ugovornom dokumentacijom Primavera-Contract manager S-8 Primakon Zagreb 16

Korištenje alata za planiranje i praćenje projekata Microsoft Offi ce Project 2007, S-9 Primakon Zagreb 20

ArcGIS Desktop I: Počeci rada u GIS-u (DESK 1) GISDATA Zagreb 12

ArcGIS Desktop II: Alati i mogućnosti (DESK 2) GISDATA Zagreb 20

ArcGIS Desktop III: GIS obrade i analize (DESK 3) GISDATA Zagreb 10

L

0

Marijan Radović

IZMEĐU DVA SVIJETAFotografi ja je napravljena na prvoj “Speleo apnei” (organizator Dinaridi ∑ DISKF) 20. ∑ 22. svibnja 2011. godine na jednom od izvora rijeke Cetine ∑ Glavašu. Korišten je fotoaparat Nikon D 200 sa širokutnim objektivom “fi sh eye” Tokina 10 mm; S: 125 i B: 8.

Documents

Hr vodoprivreda 195 ovitak.indd