HRANA I ZAJEDNICA

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

HRANA I ZAJEDNICA

IZVJEŠĆE

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: izv.prof. Lara Jelenc, dr.sc.

Komentor: Matia Torbarina, mag.psych.

Student: Elena David, Financije i bankarstvo, 0081149100

Dajana Friščić, Menadžment, 0081148738

Marin Kapović, Menadžment, 0081149004

Josip Škoda, Menadžment, 0081148829

Monika Vlačić, Međunarodno poslovanje, 0081144193

Ivana Vuković, Menadžment, 0081149116

Rijeka, siječanj, 2019.

1. EXECUTIVE SUMMARY

Među veće probleme današnjice može se svrstati i bacanje hrane. Sprječavanjem bacanja

hrane, poticanjem sakupljanja hrane te doniranjem hrane bave se različite organizacije i

udruge diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Smatralo se da vjerske zajednice mogu

doprinijeti rješavanju tog problema, ali se istraživanjem došlo do suprotnih saznanja. Udruga

Centar za kulturu dijaloga i Zelena akcija iz Zagreba pokrenuli su projekt pod nazivom Hrana

i zajednica u suradnji s riječkim Ekonomskim i Filozofskim fakultetom. Menadžerski problem

istraživanja glasi: „Velike/male/nikakve mogućnosti i kapaciteti vjerskih zajednica u procesu

doniranja hrane.“. Istraživački problem istraživanja glasi: „Koje su mogućnosti i kapaciteti

vjerskih zajednica u procesu doniranja hrane?“. Provelo se kvalitativno istraživanje

korištenjem metode intervjua putem telefona. Populaciju su činile vjerske zajednice

Republike Hrvatske, a to je ujedno bio i uzorak na kojem se istraživanje temeljilo. Već na

samom početku naišlo se na problem nemogućnosti pronalaženja kontakta za pojedine vjerske

zajednice. Sljedeće ograničenje je osobne prirode. Zbog osobnih stavova, mišljenja, vjerskih

motiva i straha, članovi tima odlučili su ne kontaktirati dvije vjerske zajednice. Neispravan

broj sljedeće je ograničenje. Ograničenja se vezuju i za problem ne javljanja ispitanika, a

nekoliko kontakata nije imalo vremena ili nije htjelo sudjelovati u istraživanju. Samo jedna

vjerska organizacija sudjelovanja je u istraživanju i bila zainteresirana za odgovaranje na

postavljena pitanja. Iz tog razloga samo će se na tim odgovorima vršiti kodiranje i analiza. Od

ukupno 53 ispitanika, njih 66%, odnosno 35 ispitanika ima dostupan kontakt broj.

Nedostupan kontakt broj ima 34% ispitanika, odnosno njih 18. Od ukupno 35 ispitanika koji

su imali dostupan kontakt broj njih 46%, odnosno 16 ispitanika odgovorilo je na poziv putem

kojeg se htio provesti intervju. Ispitanici koji nisu odgovorili na poziv čine udio od 48%,

odnos njih 17. Od ukupno 16 ispitanika koji su odgovorili na poziv, njih 15 nije sudjelovalo u

intervju-u, dok je samo 1 ispitanik odgovorio na postavljena pitanja.Hranu prikuplja 1

ispitanik, što čini udio od 6% i odgovori tog ispitanika detaljno se obrađuju u nastavku, dok

njih 10 ne prikuplja hranu i njihov udio iznosi 63%. Nezainteresiranost za sudjelovanje u

istraživanju, odnosno intervju-u iskazalo je 5 ispitanika što predstavlja udio od 31%.

2. UVOD

Udruga Centar za kulturu dijaloga i Zelena akcija iz Zagreba pokrenuli su projekt pod

nazivom Hrana i zajednica u suradnji s riječkim Ekonomskim i Filozofskim fakultetom.

Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda i vladinog Ureda za udruge u iznosu od

1,08 milijuna kuna. U ovom projektu sudjeluje najmanje 78 studenata Sveučilišta u Rijeci čiji

je zadatak pronalazak inovativnih rješenja za probleme bacanja i nedovoljnog doniranja

hrane. U sklopu kolegija Istraživanje tržišta, naš tim odabrao je temu Hrana i zajednica u

vjerskim zajednicama. Kao ekonomisti upoznati smo s problemom doniranja i bacanja hrane,

stoga smo odlučili barem pokušati doprinijeti rješavanju ovog problema.

Među veće probleme današnjice može se svrstati i bacanje hrane. Prema podacima Hrvatske

agencije za okoliš i prirodu na odlagalištima svake godine završi 380 tisuća tona otpada od

hrane, a procjena je da je 40% u komunalnom miješanom otpadu hrana. Sprječavanjem

bacanja hrane, poticanjem sakupljanja hrane te doniranjem hrane bave se različite

organizacije i udruge diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Smatralo se da vjerske

zajednice mogu doprinijeti rješavanju tog problema, ali se istraživanjem došlo do suprotnih

saznanja. Zadatak ovog istraživanja bio je ispitati bave li se i u kojoj mjeri vjerske zajednice

prikupljanjem i doniranjem hrane, istražiti kakvi su njihovi kapaciteti, uvjeti, kriteriji za

odabir potrebitih, izvori financiranja, pristup korisnicima i da li postoje zaposleni ili volonteri.

Naš tim sastoji se od 6 članova. Kao predstavnika tima odabrali smo Dajanu Friščić, a ostali

članovi tima su Josip Škoda, Marin Kapović, Monika Vlačić, Elena David i Ivana Vuković.

Naša kontakt osoba bila je članica udruge Centar za kulturu dijaloga Ema Murić koja nas je

uputila u osnovnu problematiku i svrhu ovog istraživanja.

Izvješće započinje uvodom. Zatim se navodi problem, svrha, cilj, te hipoteze istraživanja. U

dijelu metode istraživanja i proces istraživanja navodi se tko, što, kako, gdje, metode

uzorkovanja, populacija, uzorak i sortiranje. Zatim se provodi analiza kvalitativnih rezultata

dobivenih metodom intervju-a i kodiranje. Na samom kraju navode se preporuke i zaključci.

Također se navodi i korištena literatura i prilozi.

3. PROBLEM, SVRHA, CILJ I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

U ovom poglavlju definira se problem, svrha i ciljevi istraživanja, a na samom kraju poglavlja

navode se hipoteze ovog istraživanja. Kod definiranja problema navodi se menadžerski i

istraživački problem. Svrha je određena na način da cjelokupno istraživanje usmjeri na

postizanje željenog cilja. Ciljevi su specifične tvrdnje koje usmjeravaju istraživanje. Hipoteza

je predikcija temeljena na dosadašnjim spoznajama o fenomenu kojeg istražujemo, a odredit

će se nul-hipoteza i alternativna hipoteza.

Menadžerski problem istraživanja glasi: „Velike/male/nikakve mogućnosti i kapaciteti

vjerskih zajednica u procesu doniranja hrane.“. Istraživački problem istraživanja glasi: „Koje

su mogućnosti i kapaciteti vjerskih zajednica u procesu doniranja hrane?“.

Svrha ovog istraživanja je saznati informacije kako bi se unaprijedilo i potaknulo prikupljanje

i doniranje hrane te time pomoglo siromašnim stanovnicima Republike Hrvatske.

Ciljevi istraživanja su: utvrditi da li pojedine vjerske zajednice sudjeluju u procesu

prikupljanja i doniranja hrane, utvrditi koje su mogućnosti i kapaciteti vjerskih zajednice u

procesu prikupljanja i doniranja hrane.

Nul-hipoteza glasi: „Vjerske zajednice sudjeluju u prikupljanju i doniranju hrane.“.

Alternativna hipoteza glasi: „Vjerske zajednice ne sudjeluju u prikupljanju i doniranju

hrane.“.

4. METODE ISTRAŽIVANJA I PROCES ISTRAŽIVANJA

Provelo se kvalitativno istraživanje korištenjem metode intervjua putem telefona. Populaciju

su činile vjerske zajednice Republike Hrvatske. Popis je preuzet na internet stranici Središnjeg

državnog portala Republike Hrvatske pod nazivom Evidencija vjerskih zajednica u Republici

Hrvatskoj. Na popisu se nalaze 53 vjerske zajednice različitih vjerskih pripadnosti.

S obzirom da se tim sastojao od 6 članova, odlučeno je da će uzorak činiti cijela populacija,

umjesto izabiranja pojedinih vjerskih zajednica u uzorak. Pet članova tima telefonski je

provodilo intervju sa devet vjerskih zajednica, dok je jedan član proveo intervju sa osam

vjerskih zajednica. Članovi tima su se za potrebe provođenja intervjua podijelili na sljedeći

način u skladu s popisom (popis vjerskih zajednica nalazi se u prilogu): članica Monika

Vlačić intervjuirala je vjerske zajednice od 2 do 10, članica Elena David intervjuirala je

vjerske zajednice od 11 do 19, članica Ivana Vuković intervjuirala je vjerske zajednice od 20

do 28, članica Dajana Friščić intervjuirala je vjerske zajednice od 29 do 37, član Josip Škoda

intervjuirao je vjerske zajednice od 38 do 46, a član Marin Kapović intervjuirao je vjerske

zajednice od 47 do 54.

Svakom ispitaniku namijenjeno je postavljanje sljedećih pitanja:

1.) Na kojem području se nalazite?

- Koje područje pokrivate?

2.) Tko su Vaši korisnici?

- Kako stupate u kontakt sa njima?

3.) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? Broj.

4.)Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja?

5.) Od koga primate hranu?

-Koliko često?

-U kojim količinama?

6.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirano, voće/povrće…)

7.) Smatrate li da ste dovoljno tehnički opremljeni?

-Ako ne, što Vam je potrebno?

- Imate li frižidere i zamrzivače?

8.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu?

- Ukoliko primite robu kojoj ističe rok upotrebe („najbolje upotrijebiti do“)

kako postupate s njom?

9.) U čijem vlasništvu je prostor u kojem djelujete? (gradski…)

10.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje?

11.) Postoje li kriteriji raspodjele hrane koju primite?

- Ako da, koji su?

12.) Na koji način dostavljate hranu krajnjim korisnicima?

13.) Kako se financirate da bi platili režije i ostale troškove?

14.) Jeste li u suradnji sa drugim vjerskim zajednicama?

- Ako da, kojim?

15.) Recite mi s kojima se problemima susrećete.

- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane?

- Kako bi riješili taj problem?

Originalni dokument koji sadrži pitanja za provođenje intervjua nalazi se u prilogu.

Na popisu vjerskih zajednica navedena su njihova imena, sjedišta, datum osnivanja i OIB. Na

temelju tih podataka, svaki član tima imao je zadatak pronaći kontakt brojeve i e-mail adrese

dodijeljenih vjerskih zajednica. Pokušaji ostvarivanja kontakata sa vjerskim zajednicama

provodili su se u razdoblju od 19.11.2018. do 14.12.2018. godine. Svaki član tima sa vlastitog

mobilnog uređaja zvao je kontakt brojeve sa svog mjesta stanovanja. Određeno je da se

telefonski razgovori provode u razdoblju od 8:00 sati do 18:00 sati.

5. OGRANIČENJA ISTRAŽIVANJA

Tijekom istraživanja pojavila su se određena ograničenja. Već na samom početku naišlo se na

problem nemogućnosti pronalaženja kontakta za pojedine vjerske zajednice. Te vjerske

zajednice nemaju internet stranice niti se njihov broj nalazi u telefonskim imenicima. Sljedeće

ograničenje je osobne prirode. Zbog osobnih stavova, mišljenja, vjerskih motiva i straha,

članovi tima odlučili su ne kontaktirati dvije vjerske zajednice. Neispravan broj sljedeće je

ograničenje. Prilikom poziva na kontakt koji je pronađen putem interneta, članovi tima dobili

su osobe koje su ih uputile kako je navedeni broj privatni, a osobe, odnosno vjerske zajednice

koje su članovi tima trebali kontaktirati imaju tajne brojeve. Unatoč strahu, za potrebe

istraživanja pozvani su i ti tajni brojevi. Ograničenja se vezuju i za problem ne javljanja

ispitanika, a nekoliko kontakata nije imalo vremena ili nije htjelo sudjelovati u istraživanju. U

ovom poglavlju navedena su ograničenja istraživanja koja ujedno čine i najveći problem s

kojim su se članovi tima susreli tijekom prikupljanja podataka. Iz tog razloga, u sljedećem

poglavlju gdje se provodi analiza kvalitativnih podataka, više će se analizirati navedena

ograničenja nego sami prikupljeni podaci.

6. ANALIZA KVALITATIVNIH REZULTATA

S obzirom na nemogućnost prikupljanja podataka u skladu s očekivanjima, u sljedećem

poglavlju obrađuju se podaci o dostupnim kontaktima ispitanika, njihovom odgovaranju na

pozive i sudjelovanju u istraživanju. Samo jedna vjerska organizacija sudjelovanja je u

istraživanju i bila zainteresirana za odgovaranje na postavljena pitanja. Iz tog razloga samo će

se na tim odgovorima vršiti kodiranje i analiza.

U nastavku je prikazana tablica u kojoj se nalaze ispitanici grupirani prema vjeroispovijesti ili

crkvi kojoj pripadaju.

VJEROISPOVJEST/CRKVA – ISPITANICI

Protestantske crkve Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj

Reformirana kršćanska kalvinska crkva u

Hrvatskoj

Reformni pokret adventista sedmog dana

Protestantska reformirana kršćanska crkva u

Republici Hrvatskoj

Reformatska kršćanska crkva Mađara u

Hrvatskoj

Evangelička crkva Valdese

Evangelička metodistička crkva u Hrvatskoj

Kršćanska adventistička crkva u Republici

Hrvatskoj

Baptističke crkve Savez baptističkih crkava u Republici

Hrvatskoj

Neovisna baptistička crkva u Hrvatskoj

Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj

Evanđeoske crkve Evanđeoska (pentekostna) crkva u

Republici Hrvatskoj

Savez kristovih pentekostnih crkava u

Republici Hrvatskoj

Kristova duhovna crkva malokrštenih

Kristova duhovna crkva

Crkva božja u Republici Hrvatskoj

Crkva kristovih učenika

Međunarodna ujedinjena pentekostna crkva

u Hrvatskoj

Kristove crkve u Hrvatskoj

Evanđeoski kršćani

Hrvatska zajednica crkve Isusa Krista

svetaca posljednjih dana

Baha'i zajednica Hrvatske

Kršćanske crkve Jehovini svjedoci - kršćanska vjerska

zajednica

Novoapostolska crkva u Republici

Hrvatskoj

Hrvatska Starokatolička crkva

Crkva cjelovitog evanđelja

Savez crkava RiječŽivota

Kršćanska proročka crkva

Slobodna katolička crkva

Crkva Radosne vijesti

Kršćanska nazaretska vjerska zajednica

Hrvatske

Pravoslavne crkve Makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj

Srpska pravoslavna crvka u Hrvatskoj

Crnogorska pravoslavna crkva u Hrvatskoj

Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj

Međunarodno društvo za svjesnost Krišne

Kršćanska neopentekostalna crkva u RH

Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske

Scijentološka crkva u Hrvatskoj

Budistička zajednica Dharmaloka

Židovske crkve Židovska općina Rijeka

Židovska općina Virovitica

Židovska općina Koprivnica

Židovska općina Zagreb

Židovska općina Split

Židovska općina Dubrovnik

Židovska općina Čakovec

Židovska općina Osijek

Židovska općina Slavonski Brod

Židovska općina Daruvar

Koordinacija židovskih općina u Republici

Hrvatskoj

Židovska vjerska zajednica Bet Israel u

Hrvatskoj

Univerzalni život

Prema podacima iz tablice zaključuje se da od ukupnog broja ispitanika, njih sedam pripada

protestantskoj crkvi. Pripadnici baptističke crvke su dva ispitanika, dok u evanđeoske crkve

spada njih devet. Devet ispitanika spada u kršćanske crkve, četiri u pravoslavne, dok

najbrojniju skupinu čine židovske crkve u koje spada dvanaest ispitanika. Ispitanici koji

prema vjeroispovijesti ne pripadaju niti jednoj gore navedenoj skupini su: Kršćanska

adventistička crkva u Republici Hrvatskoj, Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj,

Hrvatska zajednica crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, Baha'i zajednica Hrvatske,

Međunarodno društvo za svjesnost Krišne, Kršćanska neopentekostalna crkva u RH,

Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske, Scijentološka crkva u Hrvatskoj, Budistička

zajednica Dharmaloka i Univerzalni život. Vjerska struktura stanovništva Republike Hrvatske

prema popisu iz 2011. godine je sljedeća. Najveći udio (86,3%) čine katolici, zatim

pravoslavci (4,4%), slijede muslimani (1,5%), protestanti (0,3%) i židovi (0,01%), a ostatak

čine religije sa manjim brojem pripadnika.

U nastavku je klasifikacija ispitanika prema dostupnim kontakt podacima.

Grafikon 1.: Dostupnost kontakt broja

Izvor: Izrada autora

Kako bi se mogao provesti intervju sa ispitanicima pristupilo se traženju kontakt brojeva

putem interneta. Od ukupno 53 ispitanika, njih 66%, odnosno 35 ispitanika ima dostupan

kontakt broj. Nedostupan kontakt broj ima 34% ispitanika, odnosno njih 18. Sa ispitanicima

čiji kontakt brojevi nisu bili dostupni pokušavalo se stupiti u kontakt preko njihove mail

adrese koja je bila navedena, ali odgovori na poslane mail-ove nisu bili primljeni. Takav

slučaj javio se kod 5 ispitanika od njih 18 koliko ih nije imalo navedeno kontakt brojeve.

Prilikom kontaktiranja ispitanika susrelo se sa problemom njihovog ne odgovaranja na

pozive, a zbog osobnih predrasuda ispitivača nije se htjelo stupiti u kontakt sa Scijentološkom

crkvom i Jehovinim svjedocima. Te podatke prikazuje sljedeći grafikon.

Dostupni kontakt broj 66%

Nedostupni kontakt broj 34%

Dostupnost kontakt broja

Grafikon 2.: Odaziv ispitanika


Iz grafikona je vidljivo kako je od ukupno 35 ispitanika koji su imali dostupan kontakt broj

njih 46%, odnosno 16 ispitanika odgovorilo na poziv putem kojeg se htio provesti intervju.

Ispitanici koji nisu odgovorili na poziv čine udio od 48%, odnos njih 17. Ispitanike koji nisu

odgovorili na poziv pokušalo se kontaktirati putem mail-a. Uspjelo se pronaći 10 mail adresa,

no povratni odgovori nisu dobiveni. Kao što je prije navedeno, zbog nekih osobnih stavova i

predrasuda ispitivača nije se htjelo stupiti u kontakt sa 2 ispitanika što je također prikazano u

grafikonu.

Javljaju se 46%

Ne javljaju se 48%

Nije se htjelo stupiti u kontakt

6%

Odaziv ispitanika

U nastavku je grafikon koji prikazuje koliko je ispitanika od onih koji su se odazvali pozivu

sudjelovalo u intervju-u.

Grafikon 3.: Sudjelovanje u intervju-u


Od ukupno 16 ispitanika koji su odgovorili na poziv, njih 15 nije sudjelovalo u intervju-u, dok

je samo 1 ispitanik odgovorio na postavljena pitanja. Odgovori tog ispitanika analizirati će se

detaljno u nastavku.

1

15

Sudjelovanje u intervju-u (broj ispitanika)

Sudjelovali u intervju-u Nisu sudjelovali u intervju-u

Odgovori dobiveni od ispitanika koji su se javili na upućeni poziv prikazani su u sljedećem

grafikonu.

Grafikon 4.: Odgovori ispitanika


Od ukupnog broja ispitanika koji su odgovorili na poziv, a to je njih 16 dobili su se sljedeći

odgovori. Hranu prikuplja 1 ispitanik, što čini udio od 6% i odgovori tog ispitanika detaljno

se obrađuju u nastavku, dok njih 10 ne prikuplja hranu i njihov udio iznosi 63%.

Nezainteresiranost za sudjelovanje u istraživanju, odnosno intervju-u iskazalo je 5 ispitanika

što predstavlja udio od 31%. Primjeri odgovora ispitanika koji nisu bili zainteresirani za

sudjelovanje u intervju-u su sljedeći: „nemamo vremena za istraživanje“, „a znate, meni je

dijete bolesno i na porodiljnom sam pa mi je nezgodno pričati“, „nisam zainteresiran za

odgovaranje na nikakva pitanja i nemam vremena“, „ne dajemo informacije za nikakva

istraživanja“, „nazovite u nedjelju nakon 2“ (onda je rekao da nije zainteresiran). Na upit da li

se može uputiti poziv u vrijeme kada njima odgovara opet se dobio odgovor u smislu

nezainteresiranosti i odbijanja sudjelovanja u provođenju intervju-a.

Prikupljaju hranu 6%

Ne prikupljaju hranu 63%

Nisu zainteresirani za sudjelovanje

31%

Odgovori ispitanika

Kao što je prethodno navedeno izvršiti će se detaljna obrada odgovora jednog ispitanika. U

nastavku se navodi kodiranje prikupljenih odgovora ispitanika.

1.) Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja, koju onda prosljeđujete krajnjim

korisnicima?

Islamska zajednica u Hrvatskoj ne sudjeluje direktno u skupljanju hrane u svrhu doniranja, jer

nemamo mogućnosti za skladištenje iste, već direktno spajamo potencijalne donatore s

potrebitima, ponajviše članovima Zajednice. nedostatni kapaciteti, suosjećanje s članovima

zajednice

2. ) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? (Ako ste u mogućnosti navesti

neki broj: npr. 5 volontera i 2 zaposlenika)

Volonteri, nemamo profesionalaca na tom području. Mada naši imami diljem RH sudjeluju u

brojnim humanitarnim akcijama unutar naših Medžlisa. volontiranje, humanost

3.) Tko su Vaši korisnici u vidu doniranja hrane?


Većinom članovi Zajednice.

Korisnici se sami javljaju. zajedništvo, samostalno uočavanje potreba, briga za vlastite

članove

4.) Od koga primate hranu? (Npr. građani koji samoinicijativno doniraju hranu ili možda neki

trgovački lanci)

Građani, naši članovi Zajednice koji imaju poduzeća i td.

- Koliko često? povremeno, sukladno potrebama.

- U kojim količinama? ovisi. Ne radi se o velikim količinama. zajedništvo,

uočavanje potreba, ograničenost

5.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirane proizvode, voće/povrće…)

- Meso inače doniramo za vrijeme Kurban bajrama potrebitim članovima. uočavanje potreba,

upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih


Da, obzirom da imamo infrastrukturu Zajednice diljem RH, ali svakako da može bolje.


- Imate li frižidere i zamrzivače za zbrinjavanje hrane? Ne, nemamo frižidere i

zamrzivače. tehnička opremljenost, ograničenost

7.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu? Ne. primamo pokvarenu hranu.


kako postupate s njom? – briga o zdravlju


Vlasništvo Islamske zajednice. imovina, prostor zajednice

9.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje hrane?

Ne. nedostatni kapaciteti


- Ako da, koji su to kriteriji?

Potrebiti ljudi. Nema nekih posebnih kriterija u smislu da strogo provjeravamo financijsko

stanje i svako drugo. Jednostavno pomažemo onima koji iskažu zahtjev. uočavanje potreba,

samostalni zahtjev potrebitih


Osobni dolazak korisnika. Ponekad vozimo onima koji nisu u stanju doći zbog različitih

razloga. samostalni zahtjev potrebitih, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih

12.) Kako se financirate u pogledu plaćanja režija i ostalih troškova?

Zajednica snosi troškove. Donatori. financiranje zajednice, donatorstvo


- Ako da, kojim? Sa svima. zajedništvo, suradnja

14.) Možete li reći s kojim se problemima susrećete.

- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane? -

- Kako bi riješili taj problem? –

Prilikom obrade podataka uočeni su sljedeći kodovi: nedostatni kapaciteti, suosjećanje s

članovima zajednice, volontiranje, humanost, zajedništvo, samostalno uočavanje potreba,

briga za vlastite članove, uočavanje potreba, ograničenost, upotpunjavanje blagdanskog stola

potrebitih, tehnička opremljenost, briga o zdravlju, imovina, prostor zajednice, nedostatni

kapaciteti, samostalni zahtjev potrebitih, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih,

financiranje zajednice, donatorstvo, suradnja. Navedeni kodovi grupirani su u sljedeće

kategorije: socijalni čimbenici (suosjećanje s članovima zajednice, volontiranje, humanost,

zajedništvo, briga za vlastite članove, upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih, briga o

zdravlju, suradnja), financije (financiranje zajednice, donatorstvo), potrebe (samostalno

uočavanje potreba, uočavanje potreba, samostalni zahtjev potrebitih), infrastruktura (tehnička

opremljenost, imovina, prostor zajednice), problemi (nedostatni kapaciteti, ograničenost,

dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih). Kodovi koji se najčešće pojavljuju su zajedništvo

(tri puta), uočavanje potreba (tri puta), ograničenost (dva puta), samostalni zahtjev potrebitih

(dva puta) i nedostatni kapaciteti (dva puta). Rečenica koja najbolje opisuje kod zajedništvo je

„Građani, naši članovi Zajednice koji imaju poduzeća, itd.“. Kod uočavanje potreba iskazuje

se kroz rečenicu „Potrebiti ljudi. Nema nekih posebnih kriterija u smislu da strogo

provjeravamo financijsko stanje i svako drugo.“. Rečenica „Jednostavno pomažemo onima

koji iskažu zahtjev.“ odnosi se na kod samostalni zahtjev potrebitih. Kod ograničenost

predstavlja rečenica „Ne, nemamo frižidere i zamrzivače.“. Kodovi koji se pojavljuju jednom

su: suosjećanje s članovima zajednice, volontiranje, humanost, samostalno uočavanje potreba,

briga za vlastite članove, upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih, tehnička opremljenost,

briga za zdravlje, imovina, prostor zajednice, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih,

financiranje zajednice, donatorstvo, suradnja. Kodiranje je vršilo četvero članova tima.

Razmatranjem najčešće pojavljivanih kodova može se zaključiti da se ispitana vjerska

organizacija suočava s problemima kao što su ograničenost i nedostatni kapaciteti. Unatoč

tome pokazuju zajedništvo kroz uočavanje potreba i pomaganje članovima i ostalim

potrebitima kroz njihove samostalne zahtjeve.

7. PREPORUKE

Preporuka 1 koja proizlazi iz iskustva ispitivača je da bi članovi vjerskih organizacija prije

svega morali biti susretljivi, ljubazni i pristupačni s obzirom da su u neprestanom kontaktu s

javnosti. Ispitanicima je osnovna djelatnost pomaganje i rad s ljudima, a ispitivači su stekli

suprotan dojam s obzirom da neki ispitanici nisu ni odgovorili na poziv, a neki su grubo odbili

sudjelovanje u istraživanju.

Preporuka 2 na temelju prikupljenih i obrađenih podataka je poticanje svake vjerske

organizacije pojedinačno na prikupljanje i doniranje hrane. Svaka vjerska organizacija mora

samostalno shvatiti koliko je prikupljanje i doniranje hrane korisno za okolinu u kojoj djeluju.

Preporuka 3 je da udruga Centar za kulturu dijaloga mora biti inicijator u vidu angažiranja

vjerskih organizacija u procesu doniranja hrane. Iz istraživanja je vidljivo da vjerske

organizacije nemaju samostalnu inicijativu u prikupljanju i doniranju hrane. Ukoliko bi

vjerske zajednice vidjele da su druge angažirane u tom humanom procesu, možda bi se i one

priključile.

Preporuka 4 je da se na nacionalnoj razini poveća svijest o doniranju hrane i briga kako

pojedinaca tako i velikih trgovačkih lanaca, poduzeća i restorana o potrebitim ljudima iz

njihove okoline. Puno potrebitih ljudi, puno hrane koja se baca, puno troškova smeća, puno

brige, a sve bi se to moglo riješiti doniranjem.

Preporuka 5 je da udruga Centar za kulturu dijaloga stupi u kontakt sa svim vjerskim

organizacijama koji su u ovom istraživanju bili ispitanici. Možda istraživače studente ne

doživljavaju ozbiljno i zbog toga nisu voljni sudjelovati u istraživanju.

8. ZAKLJUČAK

Zaključak 1 koji se odnosi na Preporuku 1 ukoliko se ta preporuka ostvari vjerske

organizacije će biti pristupačnije i zainteresiranije za različita istraživanja vezana za njihovo

uključivanje u proces doniranja hrane te možda ostvarivati suradnje sa donatorima i drugim

vjerskim organizacijama. Samim time postale bi pristupačnije i za same krajnje korisnike koji

bi se možda zbog njihove reputacije da vole pomagati i sami javljali da trebaju pomoć.

Zaključak 2 koji se odnosi na Preporuku 2 je da bi svaka pojedinačna vjerska organizacija

ukoliko bi ona bila potaknuta na doniranje hrane doprinijela smanjenu gladi, siromaštva te

smanjenju količine hrane koja se baca, a time i povećanju zadovoljstva i potreba potrebitih.

Zaključak 3 koji se odnosi na Preporuku 3 ukazuje na to da bi udruga Centar za kulturu

dijaloga kao inicijator projekta trebala ujediniti i potaknuti sve vjerske organizacije za

doniranje i prikupljanje hrane. Ukoliko udruga uspije angažirati vjerske organizacije u

procesu sakupljanja i doniranja hrane razvit će se koordinirani sustav u kojem se povezuju sve

vjerske organizacije i ostale udruge koje doniraju hranu krajnjim korisnicima.

Zaključak 4 koji se izvodi iz Preporuke 4 odnosi se na smanjenje količine hrane koja se baca i

rješava problem zbrinjavanja viška hrane koja bi se inače bacila. Svakodnevno mediji

izvještavaju javnost o tome koliko je siromaštva prisutno u državi, a da se ne spominju

statistički podaci o tome koliko se hrane baca.

Zaključak 5 koji se izvodi iz Preporuke 5 je mogućnost da se istraživače studente ne

doživljava ozbiljno i zbog toga ispitanici nisu voljni sudjelovati u istraživanju. Ukoliko bi

udruga Centar za kulturu dijaloga stupila u kontakt s vjerskim organizacijama mogli bi se

prikupiti svi potrebni podaci s obzirom da se udruga bavi pomaganjem.

Članovi tima izabrali su temu za koju su smatrali da će njezinim istraživanjem doprinijeti

rješavanju jednog od najvećih problema u Lijepoj našoj, problema prekomjernog bacanja i

doniranja hrane. Prilikom prezentacije dostupnih tema za istraživanje, članovi tima su odmah

pomislili na prepune kontejnere bačene hrane ispred supermarketa kojima su se mogla

nahraniti mnoga gladna usta. Razočarani i potišteni što svojim radom nisu mogli doprinijeti

istraživanju, članovi tima odlučili su analizirati podatke koji su bili dostupni pa se sukladno

tome u radu navode brojni grafikoni. Glavni i najveći problem s kojim se susrelo prilikom

istraživanja je nedobivanje podataka, s obzirom da se nekolicina ispitanika nije javljala, nije

bila zainteresirana za sudjelovanje, nisu prikupljali hranu ili pak kontakt nije dostupan.

Usprkos želji i volji istraživača da doprinesu rješavanju problema prikupljanja i doniranja

hrane, nažalost u tome nisu uspjeli. Vjeruje se da će podaci na ovaj način prikupljeni i

obrađeni doprinijeti izvršenju projekta udruge Centar za kulturu dijaloga.

LITERATURA

1.) Smokrović, N., 2017., Znanost i metoda, Od opće metodologije do metodologije

ekonomije

2.) Jelenc, L., 2018./2019., Autorizirana prezentacija s predavanja dostupna na Merlinu

3.) Torbarina, M., 2018./2019., Autorizirana prezentacija s predavanja dostupna na Merlinu

4.) Knežević, B., Marić, I., 2016., Međusektorska suradnja u području distribucije hrane kao

odgovor na probleme siromaštva i materijalne deprivacije, znanstveni članak

5.) Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske, https://data.gov.hr/dataset/evidencija-

vjerskih-zajednica-u-republici-

hrvatskoj?fbclid=IwAR3FePnkUsAJkvWhgaW29Kxd3xsYidzTuH5pSLwpZes1eL2pNq87b9

VfEg4 , pogledano 23. listopada 2018.

6.) Magazin Hrvatske radiotelevizije, https://magazin.hrt.hr/459990/u-hrvatskoj-se-godisnje-

baci-380-tisuca-tona-hrane?fbclid=IwAR2fKIvl2_8dJo2j9RHJ-

g8LaEpiwVX2gNTI3u6ITdpjLpQvSKN4Rlx62M8 , pogledano 10. siječanj 2019.

7.) Popis stanovništva u Hrvatskoj,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Hrvatskoj_2011. ,

pogledano 10.siječnja 2019.

PRILOZI

1.) Popis vjerskih zajednica

2.) Pitanja za intervju

3.) Transkript sa kodovima

https://data.gov.hr/dataset/evidencija-vjerskih-zajednica-u-republici-hrvatskoj?fbclid=IwAR3FePnkUsAJkvWhgaW29Kxd3xsYidzTuH5pSLwpZes1eL2pNq87b9VfEg4




https://magazin.hrt.hr/459990/u-hrvatskoj-se-godisnje-baci-380-tisuca-tona-hrane?fbclid=IwAR2fKIvl2_8dJo2j9RHJ-g8LaEpiwVX2gNTI3u6ITdpjLpQvSKN4Rlx62M8



https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Hrvatskoj_2011

POPIS VJERSKIH ZAJEDNICA

PITANJA ZA INTERVJU

1.) Na kojem području se nalazite?

- Koje područje pokrivate?

2.) Tko su Vaši korisnici?


3.) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? Broj.

4.)Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja?

5.) Od koga primate hranu?

-Koliko često?

-U kojim količinama?

6.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirano, voće/povrće…)



- Imate li frižidere i zamrzivače?

8.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu?


kako postupate s njom?


10.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje?


- Ako da, koji su?


13.) Kako se financirate da bi platili režije i ostale troškove?


- Ako da, kojim?




ODGOVORI ISPITANIKA SA KODOVIMA

1.) Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja, koju onda prosljeđujete krajnjim

korisnicima?

Islamska zajednica u Hrvatskoj ne sudjeluje direktno u skupljanju hrane u svrhu doniranja, jer

nemamo mogućnosti za skladištenje iste, već direktno spajamo potencijalne donatore s

potrebitima, ponajviše članovima Zajednice. nedostatni kapaciteti, suosjećanje s članovima

zajednice

2. ) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? (Ako ste u mogućnosti navesti

neki broj: npr. 5 volontera i 2 zaposlenika)

Volonteri, nemamo profesionalaca na tom području. Mada naši imami diljem RH sudjeluju u

brojnim humanitarnim akcijama unutar naših Medžlisa. volontiranje, humanost

3.) Tko su Vaši korisnici u vidu doniranja hrane?


Većinom članovi Zajednice.

Korisnici se sami javljaju. zajedništvo, samostalno uočavanje potreba, briga za vlastite

članove

4.) Od koga primate hranu? (Npr. građani koji samoinicijativno doniraju hranu ili možda neki

trgovački lanci)

Građani, naši članovi Zajednice koji imaju poduzeća i td.

- Koliko često? povremeno, sukladno potrebama.

- U kojim količinama? ovisi. Ne radi se o velikim količinama. zajedništvo,

uočavanje potreba, ograničenost

5.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirane proizvode, voće/povrće…)

- Meso inače doniramo za vrijeme Kurban bajrama potrebitim članovima. uočavanje potreba,

upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih


Da, obzirom da imamo infrastrukturu Zajednice diljem RH, ali svakako da može bolje.


- Imate li frižidere i zamrzivače za zbrinjavanje hrane? Ne, nemamo frižidere i

zamrzivače. tehnička opremljenost, ograničenost

7.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu? Ne. primamo pokvarenu hranu.


kako postupate s njom? – briga o zdravlju


Vlasništvo Islamske zajednice. imovina, prostor zajednice

9.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje hrane?

Ne. nedostatni kapaciteti


- Ako da, koji su to kriteriji?

Potrebiti ljudi. Nema nekih posebnih kriterija u smislu da strogo provjeravamo financijsko

stanje i svako drugo. Jednostavno pomažemo onima koji iskažu zahtjev. uočavanje potreba,

samostalni zahtjev potrebitih


Osobni dolazak korisnika. Ponekad vozimo onima koji nisu u stanju doći zbog različitih

razloga. samostalni zahtjev potrebitih, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih

12.) Kako se financirate u pogledu plaćanja režija i ostalih troškova?

Zajednica snosi troškove. Donatori. financiranje zajednice, donatorstvo


- Ako da, kojim? Sa svima. zajedništvo, suradnja

14.) Možete li reći s kojim se problemima susrećete.

- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane? -

- Kako bi riješili taj problem? –




Documents

HRANA I ZAJEDNICA