1

Hrana za ivotinje

Pro dr.sc. Darko grbea

Animalne znanosti

Uvod ..................................................................................................................2

Krmiva................................................................................................................3

itarice..............................................................................................................10

Kukuruz............................................................................................................12

Penica..............................................................................................................13

Jeam ................................................................................................................14

Zob ..................................................................................................................15

Ra ...................................................................................................................15

Sirak..................................................................................................................15

Tritikale.............................................................................................................16

Proso ................................................................................................................16

Mahunarke ........................................................................................................16

Graak ..............................................................................................................16

Bob...................................................................................................................17

Lupina...............................................................................................................17

Grah i lea .........................................................................................................17

Uljarice..............................................................................................................17

Uljana repica ......................................................................................................18

Soja...................................................................................................................18

Suncokret ..........................................................................................................18

Proizvodi i nusproizvodi agroindustrijskog porijekla. ..............................................18

Proizvodi i nusproizvodi mlinarstva......................................................................19

Proizvodi i nusproizvodi industrije kroba.............................................................20

Proizvodi i nusproizvodi industrije ulja .................................................................21

Nusproizvodi industrije alkohola i vrenja...............................................................24

Proizvodi i nusproizvodi industrije eera..............................................................25

Krmiva ivotinjsko porijekla ................................................................................26

2

Mlijeni proizvodi...............................................................................................27

Ureja ................................................................................................................29

Puferi ................................................................................................................29

ADITIVI ZA IVOTINJE ................................................................................30

Voluminozna krma.............................................................................................31

Sijeno................................................................................................................38

SILAA............................................................................................................41

Problemi sa silaama...........................................................................................57

Uvod

Hrana za ivotinje je pojam koji obuhvaa krmiva, krmne smjese, predsmjese i doputene dodatke i izvor je jedne ili vie hranjivih i djelatnih tvari za ivotinje.

Visina udjela pojedinog krmiva u obroku ivotinje ovisi o sljedeim imbenicima.

Potpunost

Naime, hrana moe sadravati visoku ili nisku koncentraciju jedne ili vie hranjivih tvari, odnosno u veoj ili manjoj mjeri zadovoljavati potrebe ivotinja. to krmivo sadri vie iskoristivih hranjiva u koliinama i omjerima bliim potrebama ivotinje to je mogue njegovo vee uee u obroku. Naime, osim masti, mineralnih i vitaminskih dodataka sva krmiva sadre nekoliko hranjiva, ali najee prevladava jedna vrsta hranjiva nad drugima. Tako su same uljarica prvenstveno izvor proteina i aminokiselina, iako su im razliitim koliinama izvor minerala, vitamina i energije.

Nadopuna

Mogunost komplementarnosti ili dopune

Ujednaenost

Sadraj hranjiva vie ili manje varira u krmivu. to je via varijabilnost to je manje uee krmiva u obroku.

Nepoeljne tvari

Meutim, stona hrana pored poeljnih sadri i nepoeljne tvari kao to su alergeni, antinutritivne tvari, mikroorganizme to ograniava njenu uporabu.

Konzumacija

Hranjivost krmiva je odreena sa tri imbenika: sadraj hranjivih tvari, njihova iskoristivost (probavljivost) i visoka konzumacije krmiva. Ukoliko krmivo ivotinje nerado jedu ili odbijaju jesti manja mu je hranjivost, a manja je i konzumacija obroka u koje je to krmivo umijeano.

3

Krmiva

Krmiva jesu proizvodi biljnog, ivotinjskog odnosno mineralnog porijekla, koji slue za hranidbu ivotinja, a nisu tetni za njihovo zdravlje niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode ivotinjskog porijekla.

Dakle, pored hranjive vrijednosti krmiva moraju biti besprijekorne mikrobioloke kvalitete i bez tetnih tvari (mikotoksina, tekih metala i drugih nepoeljnih tvari.)

Podjela krmiva

Da bi smo to tonije procijenili hranjivu vrijednost krmiva te da je ona to ujednaenima moramo znati imbenike koji ju odreuju. To je u prvom redu bioloka, odnosno priroena varijabilnost sadraja i iskoristivosti hranjivih tvari kako cijele biljke tako i njenih dijelova (generativni-zrno, korijen, gomolj ili pak vegetativni- stabljika + list) koji upotrebljavamo kao stonu hranu, nadalje to su imbenici koji ju mijenjaju kao to su razliiti naini proizvodnje, prerade itd. Danas se u Svijetu koristi preko 2000 krmiva.

Opis krmiva

Svako krmivo odreeno je sa 11 osobina o kojima ovisi njegova hranjiva vrijednost, odnosno odreuju vrstu krmiva. Sedam znaajki je neovisno, a etiri su ovisne o prethodnoj znaajki. Shema opisa krmiva sadri slijedee njegova svojstva

Vrsta

Porijeklo

Grupa

Rod/vrsta/kultivar

Dio

Frakcija

Otkos

Stadij zrelosti

Usitnjavanje

Vrsta

Nain prerade

1. Vrsta

Svako krmivo pripada jednoj od postojee etiri vrste krmiva. To su:

1. voluminozna/gruba krmiva

2. energetska krmiva

4

3. proteinska krmiva

4. dodaci-aditivi

2. Porijeklo

Prema porijeklu krmiva se dijele u

1. biljna

2. animalna-ivotinjska

3. mineralna

4. sintetska

3. Grupa/Porodica

Ova svojstvo je podgrupa porijekla i odnosi se na glavne porodice biljnog/ivotinjskog materijala koji se moe koristi kao krmivo.

itarice uljarice mahunarke trave korijenjae gomoljae itd. mlijeko kopnene ivotinje morske ivotinje itd.

4. Rod, vrsta kultivar (uobiajeno ime)

Ova znaajka se odnosi na sistematiku (rod, vrstu, kultivar) unutar porodice, odnosno uobiajeni botaniki naziv krmiva Na prijme; Triticum sativum, Brasica napus, Medicago sativa cv Croatia itd. Riblje brano od Haringe, Srdela i dr.,

5. Dio

Ova znaajka opisuje glavni dio materijala koji se upotrebljava kao stona hrana. nadzemni vegetativni nadzemni generativni sjeme biljka sa sjemenom glava bez sjemena (kupus, kelj itd.) voe gomolj korijen korijen s nadzemnim dijelovima (glave i lie eerne repe)

6. Frakcija

Daje opis odreene frakcije unutar dijela. cjelo zrno dio zrna (sama, pogaa,) posije

7. Otkos/berba

Odnosi se na voluminoznu krmu koja se kosi nekoliko puta godinje primarni porast

5

ponovni porast prvi, drugi, trei otkos

8. Stadij zrelosti

Odnosi se na fizioloko sazrijevanje biljke tijekom rasta. A. Trave

1. vegetativni - dijeli se u dva stadija

2. rana paa klas do visine 7 - 10 cm

3. paa zaetak klasa je na visini 7 - 10 cm iznad povrine tla

4. klasanje - 50% biljke imaju vidljive klasi}e

5. poetak cvatnje - 5 do 10% pranika vidljivo

6. cvatnja - do 50% pranika vidljivo

7. kraj cvatnje - veina cvijetova ima vidljive pranike

8. zrelost - nakon cvatnje.

B itarice

1. stadij stabljike - nema klasia na stabljici

2. stadij cvatnje - svila (kukuruz) ili pranici ( druge itarice) vidljivi na 50% biljaka

3. stadiji nalijevanja zrna

4. mlijena zrioba - zrno je formirano i napunjeno mlijenom tekuinom, mekano i nezrelo, vlanost zrna je 60-65%

5. votana zrioba - zrno je obojeno, lagano se gnjei izmeu prstiju, sadraj u obliku tijesta, vlanost zrna je 38-40%

6. zlatna ili staklasta zriobi - zrno ima zlatnu boju i vrstou, vlanost zrna je 20-25%

7. puna zriobi - zrno spremno za berbu, zavreno nakupljanje suhe tvari

C. Mahunarke

1. vegetativna - nema vidljivih cvatova

2. 10% cvatova na vrhu biljaka

3. 50% cvatova na vrhu biljka

4. poetak cvjetanja 5-10% stabljika ima najmanje jedan cvijet otvoren

5. zrelost

9. Usitnjavanje

Odnosi se na metode usitnjavanja materijala koji se koristi kao stona hrana

6

1. sjeckanje (kratko-dugo)

2. mljevenje (fino-grubo)

3. valjanje

4. gnjeenje

10. Vrsta ili tip prerade

Su ope vrste prerade krmiva koje mijenjaju hranjivu vrijednost krmiva

suenje

siliranje

preanje

ekstrakcija ulja

11. Nain prerade

Opisuje detaljnije nain-metodu prerade svakog krmiva

1. suenje-umjetno-prirodno odstranjivanje vode do sadraja (10-15%) koji onemoguuje kvarenje krme

2. prosuivanje skidanje vlage do 34-40% radi jeftinije manipulacije

3. tostiranje

4. ekstrudiranje

5. ekspanzija

Nazivi krmiva

Najgrublja podjela krmiva je prema sadraju hranjiva na krepka i voluminozna krmiva

Bitni kriteriji razlika izmeu krepkih - koncentratnih i voluminoznih krmiva su vrijednosti uzete za:

1. sadraj sirovih vlakana u suhoj tvari (18%)

2. sadraj vlage (40%)

3. gustoa hranjivih tvari

Tablica 1. Opi kriteriji za razluivanje krepki od voluminoznih krmiva (O.E.C.D., 1985).

Grupa krmiva Suha tvar (ST), % Gustoa hranjivih tvari u ST, %

Sadraj sirovih vlakana (%) u ST

Voluminozna < 60 Niska > 18

Krepka krmiva > 60 Visoka < 18

7

Obje kategorije krmiva su podijeljena u osam glavnih vrsta:

1. Kabasta krma i sijena

2. Zelena krma (travnjaci, paa, zelena krma sa oranica)

3. Silae

4. Energetska krmiva

5. Proteinska krmiva

6. Mineralna krmiva

7. Vitamini

8. Dodaci

Voluminozna krmiva

Voluminozna krmiva su glavna hrana preivaa koja se direktno proizvodi i korisit na gospodarstvu. Karakterizira ju nizak sadraj probavljive energije i visoka voluminoznost zbog visokog sadraj vode, ligninia i pepela ija koncentracija je odreena - vrstom, stadijem rasta, otkosom, gnojidbom i nainom konje i konzerviranja (INRA, 1989). Zbog velikog volumena ovu krmu ivotinje nemogu pojesti u koliini koja bi potpuno podmirila njihove energetske i proteinske potrebe pa je ona manji dio obroka visokoproizvodnih i vei dio obroka niskoproizvodnih ivotinja.

Prema nainu i uvjetima konzerviranja voluminozna krmiva su klasificirana u slijedee podgrupe INFIC (1980) :

1. Svjee trave i krmiva pohranjena u svjeem stanju - Svjee trave, leguminoze, nadzemni dijelovi korijenjaa, cijela biljka itarica i krmne brasike, Biljke su u fazi rasta, popasene ili pohranjene ivotinjama neposredno nakon konje.

2. Silae - svjea (60-65% vlage) sjeckana svjea voluminozna krmiva konzervirana kiselinama i pH proizvedenim anaerobnom fermentacijom-siliranjem sa ili bez dodataka: trave, leguminoze, cijela biljka itarica i nadzemni dijelovi korijenjaa.

3. Sijena - su nadzemni dijelovi biljaka u rastu sueni na suncu (15-20% vlage) - potpuno ili djelomino (pokisle ili ne pokisle) trave, leguminoze, cijele biljke itarica njihove smjese. Dodatno dosuivane ili ne dosuivane ventilacijom.

Sjenare - su nisko vlane silae od prosuenih (40-55% vlage) trava, leguminoza i njihovih smjesa

4, Slame -na suncu sueni ostaci itarica, trava ili leguminoza nakon ubiranja sjemena. Dodatno dosuivane ili ne dosuivane ventilacijom.

Voluminozna krma jako varira u sadraju vode - svjea krma 80 - 90%; silae 60-80%; sjenae 40-60% i sijena 15-18%; zbog toga se sadraj i hranjiva vrijednost prikazuju u suhoj tvari (ST) kao zajednikom nazivniku.

Koncetratna krmiva

Krepka ili koncentratna krmiva se esto u praksi, ali i tablicama (NRC, AEFC, INRA), grupiraju prema sadraju glavne hranjive tvari u sljedee razrede:

Energetska krmiva su bogata energijom, siromana vlaknima (< 18%) te openito sadre vie od 70% TDN i manje od 20% sirovih bjelanevina. U ovu grupu ubrajamo: zrnjevlje itarica, nusproizvode: mlinarstva, proizvodnje eera, masti i ulja, krojenje i gomolji,.

Proteinska krmiva sadre vie od 20% sirovih bjelanevina, ili proteinskog ekvivalenta te manje od 18% vlakana. U ovu grupu ubrajamo; zrnjevlje mahunarki, uljarice i njihove same i pogae, tropove i komine, proteinske

8

koncentrate, suene biljne proizvode, animalna krmiva, jednostanine organizme (bakterije, alge i kvasnice), Ne-bjelanevinasta proteinska krmiva (ureja, amonijak)

Neka krmiva zadovoljavaju vie kriterija te se mogu ubrojiti u vie grupa. Tako je punomasna soja energetsko i proteinsko krmivo.

Mineralna (rudna) krmiva jesu organski i anorganski spojevi koji sadre vie od 40% pepela, a namijenjeni su podmirivanju potreba za makromineralnim elementima - Ca, P, Cl, Na, K, Mg i S. U ovu skupinu ubrajamo kotano brano, stonu sol, vapnenac, dikalcijev fosfat, magnezijev oksid i dr.)

Dodaci-Aditivi se dodaju hrani radi

1. poboljanja hranjivosti

2. poveavanja iskoritenja

3. poveanja konzumacije

4. poveanja otpornosti protiv bolesti

5. produenja bioloke trajnosti hrane i animalnih proizvoda

Dodaci su: spojevi mikroelemenata, sintetske ili kristaline aminokiseline, pospjeivai rasta, antioksidansi, antikokcidijska sredstva. kokcidiostatici, antioksidanti, emulgatori, karotionoidi i ksantofili, arome. mirisna sredstva ostao.

Vrste krepkih krmiva

U Tablicama su krepka krmiva grupirana prema podrijetlu u razrede sukladno Pravilniku o kakvoi stone hrane (NN, 26/98).

1. zrnasta krmiva jesu itarice, zrna mahunarki i zrna uljarica;

2. proizvodi mlinarstva i nusproizvodi mlinarstva jesu krmna brana, posije i klice dobivene u mlinarskoj preradi itarica koji ne sadre vie od 25% SV u ST.

3. nusproizvodi industrije kroba jesu gluteni, glutenska brana i drodine dobivene u izdvajanju kroba iz itarica;

4. nusproizvodi industrije alkohola i drugih fermentacijskih industrija jesu kvasci, kom, trop i sladne klice

5. proizvodi i nusproizvodi industrije eera i proizvodnje askorbinske kiseline jesu suhi rezanci eerne repe (melasirani), lug L-sorboze, melasa

6. proizvodi i nusproizvodi industrije ulja jesu same i pogae dobivene u ekstrakciji ulja iz (ne)oljutenog zrna uljarica, pamuka, oraca i koica bundeva, kokosa i palme;

7. sueni biljni proizvodi jesu nadzemni dijelovi biljaka pokoeni u zelenom stanju, umjetno osueni i mljeveni koji mogu sadravati vie od 25% SV i 15% SB oboje u ST, to su lia i stabljika mahunarki, trava, kupusnjaa, suene glave i lie eerne repe. U ovu grupu ubrajamo i visoko vlaknasta krmiva kao to su prirodno ili umjetno suena i mljevene stabljike, slame komuine i pljeve. Tu se ubrajaju biljka kukuruza, penine slame

8. ostali biljni proizvodi jesu biljne masti i ulja, te masne kiseline

9. krmiva ivotinjskog porijekla jesu brana dobivena preradom ivotinjskih dijelova i njihovih proizvoda (riblje brano, brano dobiveno pri klanju i preradi mesa peradi, mesno kotano brano, kono brano, mast i riblje ulje, obrano mlijeko, sirutka, albumini i dr.)

9

10. krmiva s dodatkom nebjelanevinastih duinih spojeva jesu krmiva koja fizikalnim i kemijskim svojstvima ograniavaju otrovnost ureje, amonijaka i drugih duinih spojeva i omoguavaju njihovo bolje koritenje u hranidbi preivaa

11. mineralna (rudna) krmiva jesu organski i anorganski spojevi koji sadre vie od 40% pepela, a namijenjeni su podmirivanju potreba za makromineralima - Ca, P, Cl, Na, K, Mg i S. U ovu skupinu ubrajamo kotano brano, stonu sol, vapnenac, dikalcijev fosfat, magnezijev oksid i dr.)

Vlaga

Kako je vrlo vano znati sadraj vlage u krmivu pri sastavljanju i kupovanju krmiva njihov sastav se uobiajeno prikazuje na sljedee tri naina:

Svjea tvar daje sadraj vlage i hranjiva u krmivu u momentu proizvodnje i pohranjivanja ivotinja i kree se u raspnu od 0 do 100%.

Zrako-suho tvar daje sadraj vlage i hranjiva u krmivu koje je osueno do standardne vlage (7-12-%) na kojoj se moe dulje vrijeme uvati. Hranjivost veine krepkih krmiva se prikazuje u zrako-suhoj tvari.

Suha tvar je prikazivanje sadraja hranjiva u krmivu kao da ono ne sadri vlagu (100% suha tvar). Upotrebljava se za sva krmiva, ali je ee za voluminozna krmiva u kojima sadraj vlage, suhe tvari jako varira.

Radi usporedivosti i eliminacije utjecaja razlika u sadraju vlage svi podaci o osnovno kemijskom sastavu krmiva su preraunati su na standardiziranu suhu tvar, odnosno vlagu.

1. 12% vlage (88% suhe tvari) itarice, proizvodi i nusproizvodi mlinarstva

2. 10% vlage (90% suhe tvari) zrna mahunarki i industrijski proizvodi i nusproizvodi

3. 7% vlage (93% suhe tvari) animalna krmiva

Udjel pojedinih krmiva u kompletnoj hrani za domae ivotinje

Udjel pojedinog krmiva u potpunoj hrani za pojedine vrste i kategorije domaih ivotinja odreen je njegovom hranjivom vrijednou (uzimanje, visinom i sadrajem te izbalansiranou probavljivih hranjivih tvari i prisutnost nepoeljnih tvari), mikrobiolokom istoom i preradbenim svojstvima krmiva.

Krmne smjese

Krmne smjese su mjeavina dva ili vie krepkih krmiva sa ili bez aditiva. Djele se na temelju broja hranjiva koje sadre na potpune krmne smjese, dodatne krmne smjese, vitaminsko i/ili mineralne smjese, predmjeavine (premiksi). Zatim se djele prema vrsti ivotinja kojoj su najmjenjen na smjese za goveda, svinje, perad (kokoi, purani, patke, guske i dr.), ovce, koze, konje, kunie, kune ljubimce. Dodatno se dijele prema dobi ili tipu proizvodnje ivotinja na zamjenice za mlijeko poetne smjese (starteri), smjese za rast i tov, smjese za rasplodni podmladak, za konzumna jaja, za rasplodna jaja, smjese za visoko ili nsikomlijene krave i dr.

U pravilu krmne smjese su mjeavina razilirtih krmiva koja se meusobno po hranjivosti nadopunjuju i odgovarajuih aditiva.Krmne smjese se djele u potpune i dopunske.

Potpune krmne smjese sadre koliinu energije, poteina (aminokiselina), minerala, vitamina u koliini koja zadovoljava potrebe vrste i kategorije ivotinja kojoj su namjenjene. Ove smjese sadre jo i dodatke dozvoljene za upotrebu za navedenu vrstu i kategoriju ivotinja, a ne sadre za ivotinju potrebnu koliinu vode i za biljojede svu potrebnu koliinu vlakana.

Potpune krmne smjese su najjednostavniji mogui nain hranidbe domaih ivotinja i najee se upotrebljavaju u hranjenju peradi, svinja i kunih ljubimaca.

Dopunske krmne smjese sadre poviene koliine energije, proteina, minerala i vitamina koji koliinski dopunjuju hranjivost vlastitih voluminoznih krmiva i itarica do potreba ivotinja za koje su najmjenjene.

10

Obrok opskrbljuje ivotinju svim potrebnim koliinama hranjivih tvari iz kombinacije krmiva.

Melasirana hrana sadri najmanje 14% eera.

Mlijeni nadomjestak ili zamjenica je mjeavina krmiva koja se mjeaju sa tekuinom prije davanja teladima. Mlijena zamjenica je nadpouna kolostruma i zamjena mlijeka za telad.

Dijetna hrana je mjeavina krmiva i/ili adtiva sastavljena da ispuni posebne hranidbene potrebe ivotinja koja imaju ili se predvia da e imati probavne, apsorptivne i metabolike smetnje.

Vitaminima dopunjena mineralna krmiva se uglavnom sastoje od mineralnih krmiva i sadre 40% pepela. Sastavljene su tako da dopunjuju nedovoljnu koliinu minerala i vitamina u osnovnom obroku do potreba ivotinja. Koriste se i za izradu dopunskih i potpunih krmnih smjesa.

Premiksi su mjeavina aditiva (vitamini, mikorelementi, sitetske aminokiseline, dodaci) s nosaem i slue za izradu krmnih smjesa. Smiju ih proizvoditi samo ovlatene tvornice i nesmiju se direktno prodavati obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Krmne smjese su vana osnova viskoproizvodnih ivotinja i efikasnog stoarstva. Smjese za razliku od krmiva sadre ujednaenu koliinu visokodostupnih hranjivih tvari bez prisustva tetnih tvari i patogenih mikroorganizama. One su hrana peradi i svinja. Hranidbeno znanje se najuinkovitije primjenjuje preko smjesa u hranidbi ivotinja. Prijereno izmjeane smjese koje su sastavljene na temelju znanja o potrebama i njihovim promjenama uzrokovanim uvjetima proizvodnje garantiraju da e svaka vrste, grupa i visina proizvodnje ivotinja dobiti potrebnu koliinu hranjivih i djelatnih tvari. Nadalje smjese se proizvode primjenom razliitih metoda prerade (peletiranje, ekspanzija, tostiranje, ekstrudiranje) koje povisuju uzimanje i iskoritenje i higijensku ispravnost hrane.

Udjel pojedinih krmiva u kompletnoj hrani za domae ivotinje

Udjel pojedinog krmiva u potpunoj hrani za pojedine vrste i kategorije domaih ivotinja odreen je njegovom hranjivom vrijednou (uzimanje, visinom i sadrajem te izbalansiranou probavljivih hranjivih tvari i prisutnost nepoeljnih tvari), mikrobiolokom istoom i preradbenim svojstvima krmiva.

itarice

itarice ili cerealije su trave (Gramineae) koje se uzgajaju radi proizvodnje sjemena koje je u biti koncentrat kroba koji je izvor energije za ivotinje. U hranidbi ivotinja upotrebljavaju se sljedee itarice: kukuruz, jeam, penica, tritikale, zob, ra, sirak, proso i ria. Premda itarice imaju ujednaenije sadraj hranjiva nego voluminozna krma on ipak varira ovisno o plodnosti tla i gnojidbi, varijetetu, gustoi sklopa, klimi, bolestima, nainu prerade i uvanja. Zato se prosjene vrijednosti sadraja hranjiva iznijete u tablicama ili knjigama tzv."knjike vrijednosti" moraju uzimati oprezno.

Hranidbene karakteristike

itarice su bogate skladinim ugljikohidratima u formi kroba koji su odlian izvor energije. Siromane su proteinima i deficitarne u veini mineralima i vitaminima. Ovo se nadoknauje dodavanjem proteinskih mineralnih i vitaminskih krmiva i dodataka. itarice su koncentrirani izvor visoko probavljivih tvari, prvenstveno kroba, u dehidriranom obliku. Iako sastav i hranjivost itarica varira on je ipak znatno manji nego voluminozne krme pa ujednaeni i visokii sadraj energije u itaricama osigurava visoku i stalnu proizvodnju.

Vlaga

itarice, odnosno njihove sjemenke ovisno o nainu ubiranja i suenja te skladitenju sadre izmeu 20 i 10% vlage.

11

krob

itarice su prvenstveno izvor energije koja je deponirana u krobu. krob je u endospermu u obliku zrnaca iji oblik i veliina variraju izmeu vrsta. krob itarica se sastoji od 25% amiloze i 75% amilopektina. Sadraj kroba se kree od 45% zob do 70% u kukuruzu i 75% u sirku. krob je visoko (95-98%). Probavljiv za sve vrste domaih ivotinja

eeri ine 1,2-2,5% ST itarica. Jedino ra i tritikale sadre neto vie (5,5-6,0%) eera.

Protein

itarice sadre osrednju razinu bjelanevina koja je ispod potreba ivotinja. Sadraj SB varira od 8 do 13 % u ST. Premda neki kultivari penice sadre i preko 22% SB. Ova koliina varira ovisno o vrste, hibrida i gnojidbe. oko 80-85% N je aminokiselinski protein. Protein se nalazi u svim udjelovima zrna, njime su najbogatiji embrij i aleuron. Premda se itarice koriste kao izvor energije, a ne proteina zbog njihovog visokog udjela u hrani monogastrinih ivotinja one znaajno pridonose ukupnoj koliini proteina u hrani ivotinja. Protein itarica je siromaan u esencijalnim aminokiselinama, osobito lizinu, metioninu i triptofanu. Genetski se pokuava povisiti razina aminokiselina u itaricama. Na primjer, lizinski kukuruz. Bioloka vrijednost proteina itarica za pilia je sljedee visine: zob > jeam > kukuruza ili penice.

Lipidi

Sadraj lipida varira s vrstom. itarica. Tako zob i kukuruz sadre najvie 5-6% ulja u ST to je 2-3 puta vie nego jeam i penica i ra (1-3% u ST). Najvie ulja ima embrio ili klica 10-20%, a endosperm samo 1-2%. Ulja itarica se sastoje uglavnom od nezasienih masnih kiselina linolne i oleinske i zato su sklona brzom kvarenju i stvaranju mekane masti u peradi i svinja. Kukuruz i zob su dobar izvor esencijalnih omega 6 masnih kiselina za domae ivotinje.

Vlakna

Sadraj vlakana je najvii u zrnu zobi (11-12% u ST) i nizak u kukuruzu, penici, tritikale (2-3%). Vlakna su smjetena u perikarpa omotau zrna. Sadraj vlakana je nizak i obrnuto razmjeran sadraju kroba. Golo zrnjevlje ima viu energetsku vrijednost nego ono s ljuskom. Vlakna razrijeuju energetsku vrijednost itarica proporcionalno udjelu te zob ima najmanji sadraj energije za perad (12 MJ ME), a kukuruz najvii (16 MJ ME Zato kukuruz (14-15 MJ ME) ima najviu, a zob najmanju (11,5 MJ ME/kg) energetsku vrijednost meu itaricama.

Minerali

Sve itarice su deficitarne kalcijem jer ga sadre manje od 0,15%. Sadraj fosfora je vii (0,3-0,4%) nego Ca i podmiruje 50-70% potreba preivaa. Monogastrine ivotinje mogu iskoristiti samo malo 25-30% P zato jer je vezan s fitinskom kiselinom u aleuronskom omotau. Fitinska kiselina itarica vee i dio Ca, Mg, neke mikroelemente te aminokiseline. Suprotno, voluminozna krma je bogata Ca i siromana s P.

Vitamini

itarice su siromane vitaminom D, osim utog kukuruza, i provitaminom A, karotenom. itarice imaju dosta vitamina E, ali ga njihova prerada djelomino unitava. Od vitamina B kompleksa one sadre dosta tiamina, a malo pirodoksina. Veina vitamina je smjetena u aleuronskom omotau i klici zrna.

Antinutritivne tvari

Visoki udjel nekih itarica u obroku moe usporiti porast mladih, ali ne i odraslih pilia i drugih vrsta ivotinja. Antinutritivne tvari u itaricama su beta glukani u jemu, donekle zobi i rai; topljivi pentozani i polifenoli u rai; antienzimi u jemu i zobi; tanini u sirku i ponekad jemu. Isto tako visoki udjel vlakana u zobi i donekle jemu ograniavaju njihovo uee u hrani mladih ivotinja. Problem beta glukana i pentozana rjeava se dodavanjem enzima beta glukanaza u hranu ivotinja. Najjae vezujue djelovanje ima fitinska kiselina zobi, a slabije jema i penice.

12

Upotreba

Energetska krmiva sudjeluju u hrani za perad 60-85%;

za svinje 40-85%;

za mlijene krave 10-40%;

zavretak tova junadi 75-80%:

ovce i koze 5-25%

Preivai se daje koliina itarica koja ovisi od teine, dobi, fiziolokom stanju i visini proizvodnje. Radi odravanja zdravlja probavila preivai moraju dobivati i voluminozna krmiva kao izvor surovih vlakana (SV): min. 8-12% u suhoj tvari (ST) obroka tovne junadi i min. 16-18% /kg ST mlijene krave. U pravilu, obrok mlijenih krava ne bi trebao sadravati vie od 25-30% kroba/kg ST. to znai da itarice ne prelaze 50-60% ST obroka mlijenih krava. To jest do 6 kg itarica u obroku krava je gornja granica njihovog udjela u obrocima krava. kada se krave hrane silaom kukuruza (krob) tada je nia gornja granica udjela itarica. U tovu preivaa itarice mogu initi 75-80% ST obroka.

Svinje i perad se hrane koncentratima jer njihov probavi trakt ograniava upotrebu voluminozne krme. U pojedinim fazama rasta telad, svinje i perad se mogu hraniti sa 80-90% itarica i njihovih nusproizvoda.

Kukuruz

Kukuruz je izrazito varijabilna biljka. Tako samo na temelju karakteristika zrna postoji 6 razliitih tipova ili podvrsta kukuruza. To su zuban (Zea mays indenta) zrno u obliku konjskog zuba; tvrdunac (Zea mays indurata) tvrdo, okruglo i sjajno zrno; kokavac/kokiar (Zea mays everta) sa izduenim i zaotrenim zrnom; mekunac (Zea mays amylacea) zrno je mekao, bez sjaja sa branatim endospermom; pljeviar (Zea mays tunicata) zrno obavijeno pljevicom; eerac (Zea mays saccharata) zrno sa staklastim poluprozirnim endospermom sa malim sadrajem kroba. U hranidbi ivotinja su najvaniji je zuban pa tvrdunac.

Kukuruz je standard s ijom energetskom vrijednou usporeuju ostale itarice. Kukuruz ima najvie energije od svih itarica (14-16 MJ ME u ST) za sve vrste ivotinja zbog (1) najvieg (70-75%) sadraja kroba, (2) dvostruko vieg sadraja ulja (4-5%), (3) niskog sadraja vlakana (2-3%), odnosno (4) visoke probavljivosti organske tvari za goveda 89% i svinje 88%. krob je skoro potpuno probavljiv za svinje (98%)i perad i preivae (97%) Zbog svega ovoga smatra se najkvalitetnije energetsko krmivo za sve vrste domaih ivotinja. Moe biti jedini izvor energije u hrani za domaih ivotinja. Meutim, kukuruzni krob se slabije i sporije fermentira u buragu (40-50%) nego jema (89%) i osobito penice (93&). Nerefentirajui krob se naziva rezistentni krob. Pri visokoj razini hranidbe sa kukuruzom mlijenih krava dosta kroba kukuruza doe u tanko crijevo gdje se hidrolizira do glukoze koja se apsorbira i slui kravama za sintezu mlijenog eera ili laktoze iji nedovoljna sinteza uzrokuje ketoza u visok mlijenih krava u ranoj laktaciji. Meutim, kuhani kukuruz se brzo i skoro potpuno fermentira u buragu i slui kao izvor energije za mikroorganizme.

Kukuruz je najukusnija itarica za domae ivotinje. Vjerojatno zbog visokog udjela ulja i fizikalnih svojstava zrna. Kukuruzno ulje ima visoki (58%) sadraj esencijalne linolne kiseline. Linolna kiselina utjee i na veliinu jaja kokoi, ali i mekanu tjelesnu mast.

Kukuruz sadri malu (oko 10% SP u ST) i vrlo varijabilnu (8-14% u ST) koncentraciju proteina. Najvei dio (73%) proteina je u endospermu, a skoro sav ostatak (23%) u klici. Protein klice je kvalitetniji jer se sastoji od mjeavine globulina, glutelina i albumina, a endosperma uglavnom od zeina koji je siromaana esencijalnim aminokiselinama i kako ini polovinu mase proteina zrna kukuruza ono je siromano aminokiselinam. Zbog visokog udjela kukuruza u hrani ivotinja njegov protein ini 50-60% proteina obroka ivotinje. Kada je kukuruz dominatno krmivo hrana treba biti nadopunjena sa dosta kvalitetnih proteinskih krmiva. Isto tako sadraj proteina jako ovisi o gnojidbi N. Porast gnojidbe kukuruza umjetnim N sa 0 na na 170 kg/ha povisuje razinu proteina u kukuruzu sa

13

8,1 na 12,2% u ST. Meutim, sa porastom razine bjelanevina opada sadraj esencijalnih aminokiselina. Isto tako protein kukuruza je niske bioloke vrijednosti jer je siromaan esencijalnim aminokiselinama, osobito lizinom (0.2%) i triptofanom (0.1%), ali bogat (1.13%) leucinom. Niska razina triptofana (0,07%) i niacina mogu dovesti do pojave nedostatka niacina u monogastrinih ivotinja kada je kukuruz dominatna hrana i nije nadopunjen kvalitetnim izvorom triptofana.

uto/naranasti kukuruz je bogat (5 mg/kg) utim bojama-ksantofilima i karotenom (0.5 mg/kg) koji imaju vitaminsku aktivnost oko 2400 IJ/kg. Njihov sadraj je razmjerna sadraju ulja. Isto tako uta boja potjee i od ksantofila koji nemaju provitaminska ali imaju pigmetacijska svojstva. Provitaminsko djelovanje ute boje znaajno opada, a pigmentacijsko se ne mijenja sa trajanjem skladitenja kukuruza. uti pigmenti kukuruza daju boju jajima i koi peradi te slanini svinja.

Kukuruz se daje u suhom prekupljeno obliku (0.7-0.9 mm), siliran kao zrno i klip s 20-30% vlage preivaima i svinjama.

Tjekom neprimjernog ubiranja i skladitenja zrno kukuruza se lako moe zaraziti plijesnima koje proizvode toksine tetne po zdravlje ivotinja. U naim uvjetima na kukuruzu se javlja zearalenon koji vee vitamin D-3 pa se u peradi mogu javiti problemi s kostima i ljuskom jajeta.

Za mlade i brzorastue ivotinje je osobito vano da se hrane sa prekrupom od cijelih zrna sa to manje primjesa. Slomljena zrna imaju za 0.84 MJ/kg manje ME, a zrno s puno primjesa korova i drugog stranog materijala ima ak 2.5 MJ/kg manje ME.

Opaque-2

Visoko lizinski kukuruz (Opaque2) ima dvostruko vie lizina i triptofana ali i manji prinos i otpornost od normalnog kukuruza. Naime, sadri manje zeina a vie gluetilna od normalnog te mu je bioloka vrijednost proteina 72-73%, a obinog kukuruza 63%. za takore, pilie i svinje. Meutim, obrok sa Opaque 2 kukuruzom mora se nadopuniti metioninom.

Floury-2

Floury-2 je visoko lizinski i metioninski hibrid kukuruza.

Uljai

Zrno visoko uljnog kukuruza sadri 6-9% ulja to je dva puta vie nego u normalnom kukuruzu. Ovaj hibrid nema manji prinos od normalnog.

Penica

U hranidbi stoke se upotrebljava zrno sljedeih vrsta: obina penice: (Triticum vulgare), tvrda penica (Triticum durum) i engleska penica (Triticum turgidum), ali i drugih vrsta. Penica je najrasprostranjenija itarica Europe. Nadalje sorte se dijele prema klimatskim uvjetima rasta na ozime ili jare kulture, a prema boji omotaa na bijele i crvene, a prema tvrdoi na mekane i tvrde. Jare sorte imaju neto tvri zrno koje je vie hranjive vrijednosti. Naime, jare sorte imaju vie proteina koji je povezan sa krobm, kao i vii udjel lizina u proteinu.

Kemijski sastav penice je znatno varijabilniji nego drugih itarica. Tako sadraj proteina varira od 10 do 18%, ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja. Tako visoke temperature tijekom rasta mogu poveati za 100% sadraj proteina uz istodobno opadanje razine lizina i kroba. Meutim, bioloka vrijednost mu je niska jer sadri malo lizina, treonina i valina.

Po energetskoj vrijednosti (13.2 MJ AMEp) penica je druga itarica, to jest odmah je iza kukuruza (13.8 MJ/kg AMEp) i to zato to sadri puno kroba (67%), a ponekad vie nego kukuruz, dosta eera (6%), malo (2%) vlakana i ulja (2%) to je razlog malo nie energetske vrijednosti od kukuruza.

14

Premda je penica sline energetske i vie proteinske vrijednosti od kukuruza u hrani pilia vie od 30% izaziva probleme. Penica sadri 5-8% pentozana koji mogu izazvati ljepljivost digest u crijevima to dovodi do manje probavljivosti i vlanog fecesa pilia. Naime, arabinonokislina veu 10 puta vie vode od svoje teine. Ptice ne proizvode dovoljno enzima ksilanaza te mladi (

15

Zob

Zob ima najmanju (8.5 MJ/kg AMEp i 10.8 MJ/kg ME za svinje) energetsku vrijednost od svih itarica jer sadri najmanje kroba (44%) i najvie vlakana 11-12% u ST zbog visokog (25%) sadraja pljevice u zrnu. Energetska vrijednost zobi je u negativnoj korelaciji sa sadrajem vlakana, a on je varijabilan ovisno o sorti i sezoni.

Meutim, zob ima najvie ulja 5,5% i kada se ljutenjem odstrani ljuska njegova energetska vrijednost je jednaka ili via od kukuruza. Ulje zobi sastoji se 64% nezasienih masnih kiselina; 25% oleinske i 37% linolne kiseline, ali ima dosta i palmitinske kiseline koja daje tvru mast nego kukuruz. Visoki sadraj nezasienih masnih kiselina u ulju zobi moe smanjiti masnou mlijeka ali dati kvalitetni tup tovljenika.

Zob sadri oko 12% SP, varira od 6-17%, bolje bioloke vrijednosti nego kukuruza, ali jo uvjek niske zbog niskog sadraja lizina i metionina. Zob sadri malo Ca 0,12 i dosta P 0,38% u ST ali vezanog sa fitinskom kiselinom. Malo karotena to daje bijelu boju jajima i potkonom tkivu. Zob sadri malo vitamina D, niacina i riboflavina.

Zob kao i ostale sitnozrne itarice sadri 3-7% glukana koji daju viskozni digest i smanjuju probavljivost hranjiva u pilia.

Zob je zbog sadraja vlakana poeljno krmivo za konje i odrasle preivae. Ostale vrste ivotinja mogu podnijeti manje koliine zobi zbog visokog sadraja SV. Isto tako je dobro krmivo za suprasne (bree) svinje kada ini do 50% smjese. Svinje u porastu i tovu, te kokoi nesilice i rasplodni pomladak kokoi mogu dobivati do 25% zobi u smjesi. Brojlerima se ne preporuana davati zob zbog niskog sadraja ME.

Ovcama i starijim kategorijama konja poeljno je davati zrnatu zob.

Gola zob

Selekcije gole zobi sadre do 17% SP sa 0,68% lizina i 1% metionina i 15,5 MJ ME za perad. Meutim, i ona ima dosta glukana te se sa veim koliinama zobi u hrani pilia treba davati i enzimi glukanaze.

Ra

Ra je po hranjivoj vrijednosti slina penici, ali ponekad je loe jenosti zbog sadraja razliitih anti-nutritivnih tvari, na primjer ergota. Ra sadri u vodi netopljivu frakciju ijim odstranjivanjem se povisuje njena hranjiva vrijednost. Bolje je energetsko krmivo za ovce nego druge ivotinje. Uvijek se daje zajedno s drugim itaricama.

U smjesama za konje do 30%, tovnu junad, krave, tovne svinje i krmae u laktaciji do 40%, a prasadi do 30%. Breim krmaama se ra ne daje zbog sadraja ergot otrov. Naime, ra mo`e biti zaraena gljivicama Claviceps purpurea koje proizvode mjeavinu alkaloida (ergot) ija konzumacija u veim koliinama uzrokuje abortuse u breih ivotinja. Takoer, se ne preporua davati ra mladoj peradi zbog saraja strukturnih arabino ksilana pentozana koji koe ulaz probavnih sokova u digest i tako umanjuju probavu i resorpciju hranjivih tvari te daju ljepljivi i vodenasti feces peradi. Moe se davati s enzimom pentozanazom, ali u malim koliinama. Koko{ima nesilicama i starijem rasplodnom podmladaku peradi moe se ukljuiti do 50% rai u krmnu smjesu.

Sirak

Hranjiva vrijednost brojnih varijeteta je prilino promjenljiva. U prosjeku sirak sadri 95% od energetske vrijednosti kukuruza i vrlo je dobro krmivo za goveda, konje i ovce. krob i protein u zrnu sirka su tijesno povezani to ih ini neto manje probavljivim nego kada su odvojeni. Hidrotermiki tretman povisuje probavljivost, a time i hranjivost sirka. Sirak moe potpuno zamijeniti kukuruz i jeam u hrani biljojeda.

Sirak sadri tanine koji se kao polifenoli povezuju sa proteinima. Ptice hranjene taninom sporije rastu, i povisuje se uestalost i ozbiljnost skeletnih poremetnji. Tanini se djele na hidrolizirajue koji imaju galinu kiselinu i kondenzirane (katekine). U siraku se nalaze kondenzirani tanini to je u prosudbi valjanosti sirka vana metoda njihovg njihovog odreivanja. to je zrno sirka tamnije smee boje to je vii sadraj tanina u njemu. Visoka razina

16

tanina smanjuje do 10% probavljivost suhe tvari i aminokiselina u peradi. Visoko taninski sirak sadri vie od 1% tanina. Isto tako na jo nepoznat nain tanini uzrokuj probleme sa nogama pilia. Tretiranje visoko taninskog sirka sa vodenom otopinom (25%) propionske kiseline tijekom 10 dana povisuje za 10% probavljivost sirka u peradi. Tretiranje luinama je uinkovitiji nain odstranjenja tanina. Isto tako dodavanje polietilen glikola hrani sa taninom povoljno djeluje na rast pilia, a problemi s nogama se rjeavaju dodavnjem do 0.8% iskoristivog fosfora.

Za perad i svinje koliina tanina odreuje koliko se sirka moe ukljuljuiti u hranu. Visoko taninski sirak je manje jean i nie hranjive vrijednosti. Nisko taninski sirak moe zamjeniti do 50-60% kukuruza u smjesama za perad i svinje.

Tritikale

Tritikale je sitno zrna itarica krianac penice (TRIIcum) i rai (seCALE). Stvoreni su brojni kultivari koji imaju izmeu 11 i 20% SB i aminokiselinski sastav bolji od rai, a po sadraju energije je slina penici. Ra kao i penica ima znatnu koliinu enzima fitaze te je bolji izvor dostupnog fosfora nego ostale itarice. krob je visoko probavljiv i ne daje ljepljivi i vlani feces pilia. Ne sadri bojila. Dodavanje enzima povisuje hranjivu vrijednost tritikale. U pravilu,u hrani pilia do 4 tjedna starosti moe sudjelovati sa 2%, a starijih 15%, koki 10%, odnosno moe zamijeniti 1/3 penice i 1/2 kukuruza u hrani odraslih kategorija domaih ivotinja.

Proso

Slino je po hranjivoj vrijednosti zobi, ali znatno varijabilnijeg sastava. Moe sudjelovati do 50% u hrani odraslih i do 20% mladih ivotinja.

Mahunarke

Pripadaju u porodicu Leguminoza. Bogate su bjelanevinama 20 do 38% ija kakvoa ovosi o vrsti i kultivaru. Openito su siromane metioninom i cistinom, a bogate lizinom, te dobro nadopunjuju itarice. Sve sadre antinutritivne tvari koje umanjuju njihovu hranjivu vrijednost. Najznaajnije su: inhibitori proteaza: tripsin inhibitor, fenoli (tanini, isoflavoni), vicin/kovicin, fitati, alkaloidi antivitamini, cianidi i lektini. Prerada fiziko kemijskim sredstvima (toplina, kuhanje, naklijavnje, fermentacija, infra red i mikrovalovi razaraju veinu nepoeljnih tvari. Pretjerano kuhanje s druge strane smanjuje njihovu bioloku vrijednost. Mahunarke su kao i itarice bogate energijom, fosforom, tiaminom, riboflavinom i niacinom, a siromane kalcijem.

Graak

Graak sadri od 20 do 28% SP, s malo 1,6 do 2,9% SM, osrednje 4,5 do 10% vlakana i dosta 44-50% kroba i eera 6%. Siromaan je metionin +cistin (0,5-0,75%) i osrednje bogat triptofanom (0,16-0,3%) i bogat lizinom (1,5-2,0%). Graak se odlikuje visokom jenou za stoku. Od antinutritivnih tvari sadre znaajniju koliinu tanina i fitata. Graci obojenog cvjeta sade preko 100 puta vie (0,55%) kondenzirani tanina od (0,007%) neobojenih. Svakih 1% tanina smanjuje za 6% probavljivost bjelanevina u peradi. Od ukupne koliine fosfora 30-77% je vezan, to jest fitinski fosfor. Bogat je vitaminima B grupe. Sadre neto tripsin inhibitora i lektina.

Graak je odlino ukusno krmivo za odrasle preivae, a visoka 85% razgradljivost kroba i eera u buragu je odlian izvor fermetirajue energije (13,0 MJ/kg ST) te se 25-30% ukljuuje u koncentrate za krave i junad. Ako se krmna smjesa pravilno izbalansira, u metioninu i triptofanu graak moe initi 30% smjese za tov svinja iznad 60 kg. Prasadi nakon odbi}a se moe davati do 20% graka s odlinim izvorima metionina i triptofana (riblje brano, obrano mlijeko). Krmae se takoer mogu hraniti s do 20% graka uz druge izvore bjelanevina.U hrani peradi moe graak sudjeluje sa 5% u hrani pilia do 4 tjedna i do10% pilenki i nesilica.

17

Bob

Bob je slian graaku sadri 29% SB bogatih lizinom (1.9-2.0%) i siromaih metioninom i cistinom (0.6%) te osobito triptofanom (0.3%). Sadri dosta kroba (40%) i eera (5%) te malo vlakana (3%) te je pored proteina dobar izvor energije za preivae (13.5 MJ u ST), svinje (13.3 MJ kg-1 ST) i loiji za perad (12.0 MJ u kg ST) jer loije (85%) probavljaju krob. Termiki tretman i fina meljava povisuju za 10% probavljivost kroba u peradi. Razina masti je niska (2%) ali bogata je linolnom i linolenskom kiselinom.

Bob kao i ostale mehunarke sadri raznolike antinutritivnu razliito intenzivnog nepovoljnog djelovanja. U prvom redu sadri kondenzirane tanine koji su smjeteni u ljusci gdje tite sjeme od razaranja insekata i pljesni. Perad i prasad slabije probavlja protein i krob Bob bjelog cvjeta sadi manje tanina i moe sudjelovati u smjesama sa veim postotkom nego bobo obojenog cvijeta. Bob sadri brojne anti tripsin imbenike iako je njihova ukupna antitripsin aktivnost 4 IU/mg) niska. Lako ih razara tretiranje parom kao to je peletiranje (800C). Vicin i kovicin aglutinine, ureazu, glukozinolate i fitinsku kiselinute ga treba prije hranjenja monogastrinim ivotinjama tretirati sa vlagom. Bob sadri dosta fosfora (0.9%) ali niske dostupnosti (0.2%).

Dok se preivai i konji mogu se hraniti bobom kao jedinim izvorom proteina te on moe sudjelovati sa 20-30% u smjesama. Danas postoje sorte boba bez tanina. Bob s taninom moe sudjelovati do 5% u smjesi za brojlere te 10% neslice i svinje. Treba paziti da smjesa sadre dovoljno metionina + cistina, triptofana i niacina.

Lupina

Lupina je meu krupnozrnim leguminozama najbogatija proteinom (30-35%) lizinom (1%) te metioninom i cistinom (0.8%). Isto tako lupina je bogata uljima (6-10% u ST) i esencijalnim masnim kiselinama (5.2%) te je njena meljava podlona oksidacijama. Meutim, ona sadri malo (9%) kroba, i znatno ne-krobnih polisaharida kao to su oko 4% eera i 13,5% vlakana te se mora ljutiti ako sa daje mladim ivotinjama. Ljutenje i dodavanje odgovarajuih enzima znaajno povisuju hranjivost lupine.

Gorka lupina sadri 1-2% alkaloida (gorki okus) i alfa galaktozidazu kao nepoelje imbenike. Danas su stvoreni hibriri bijele, plave i ute lupine bez prisustva (

18

Uljana repica

Za razliku od monogastrinih ivotinja odrasli preivai (junad i krave) mogu se hraniti cijelim zrnom uljane repice. Odrasle krave mogu dobivati do 1 kg/d radi poveanja masnoe mlijeka. Ovcama se ne daje vie od 20% repice zbog njene loe jenosti (eruka kiseline). Mladim monogastrinim i rasplodnim ivotinjama se daje manje, a starijim vie uljane repice, odnosno njene same.

Soja

Zrno soje moe se davati nepreraeno odraslim preivaima koji se ne hrane istodobno s urejom. Odlino djeluje na masnou mlijeka. Monogastrine ivotinje mogu se hraniti samo toplinski tretiranom (tostiranom, ekstrudiranom. kuhanom ) sojom i to svinje do 20% (opsanost mekana slanina) a brojleri mogu dobivati do 30% tretiranog zrna soje.

Suncokret

Suncokret je bogatiji metioninom od ostalih uljarica.

Detaljniji podaci o hranjivosti uljarica biti e obraeni u dijelu same i pogae uljarica.

Proizvodi i nusproizvodi agroindustrijskog porijekla.

Nusproizvodi poljoprivrede i prehrambene industrije ( u daljnjem tekstu nusproizvodi) su potencijalni zagaivai okoline te je vrlo primamljivo njihovo uklanjanje preko prerada kao jeftine stone hrane u vrijedne animalne proizvode. Nusproizvodi su nakon itarica najznaajni izvor hranjiih tvari za domae ivotinje. Nusproizvodi bogati vlaknima su osobito interesantni kao hrana za odrasle preivae (goveda, ovce i koze) iji mikrobi skoro potpuno prerauju vlakna u izvore energije a nema opasnosti od acidoza. Nusproizvodi u hrani preivaa zamjenjuju znatan dio zrnjevlja itarica.

Nusproizvodi su osobito zanimljivi kada imaju niu cijenu od uobiajnih krmiva - zrnevlja. Drugi nai upotrebe nusproizvoda su kao:

(1) gorivo,

(2) gnjojivo

(3) za mikrobnu fermentaciju

Razina upotrebe nusproizvoda kao sastojaka krmnih smjesa ovisi o:

(1) cijeni uobiajenih krmiva

(2) zdravstvenoj sigurnosti

(3) prihvatljivosti -atraktivnosti

(4) ujednaenosti fizikalnog i kemijskog sastava

Nadalje, ne mogu se koristi kao ljudska hrana. Njihova hranjiva vrijednost varira zavisno o kemijskom sastavu (sadraj vlakana, bjelanevina), prisutnosti nepoeljnih i tetnih tvari, probavljivosti organske tvari, energetske vrijednosti i jenosti (palatabilnosti).

Agroindustrijski nusproizvodi se dijele prema sljedeim kriterijima

19

sadraju vlage trebaju se preraditi fermentirajue energije porijeklu Prema porijeklu se dijele na

Proizvodi i nusproizvodi mlinarstva

Proizvodi i nusproizvodi industrije kroba

Nusproizvodi industrije alkohola i vrenja

Proizvodi i nusproizvodi industrije eera

Krmiva ivotinjsko porijekla

Proizvodi i nusproizvodi mlinarstva

Hranjiva vrijednost ovisi o nainu prerade, vrsti zrna, djelu i udjelu djela zrna u nusproizvodu.

Posije sadre izmeu 9-18% proteina i 10-14% vlakana. Oprez mogu djelovati u veoj koliini laksativno.

Stona brana sadre manje vlakana nego posije do 6% i vie kroba min 30%.

Klice proizvod dobiven izdvajanjem klica iz zrna itarica (kukuruz, sirak, penica). Pored klica sadri neto brana i posija. Penine trebaju sadravati min 25% SP i do 7% masti.

Posije penine

Pri preradi zrna penice u brano ostane 40% nuzproizvoda vrlo razliite hranjive vrijednosti. Posije su odlino krmivo za sve vrste i kategorije stoke. Posije sadre 14-17% SP ija kakvoa je odraz bioloke vrijednosti proteina vrste ili sorte penice. Sadre malo 15-20% kroba i oko 6,5% eera i dosta 10% vlakana te imaju malo ME za perad (7,5 MJ/kg ME), ali dosta za preivae (11,5 MJ kg-1 ST ME). Bogate su fosforom 1,3%, Mg 0,53% i K 1,3%, a siromane Ca 0,15%. Posije sadre kao i penica dosta fitaze 1770 (UI/kg) koja povisuje iskoristivost fosfora u monogastrinih ivotinja. Zbog voluminoznosti daju se u manjoj koliini mladim i monogastrinim ivotinjama. U smjesama za goveda moe sudjelovati do 30%, janjad u tovu 10-15%, junad u tovu do 20%, krave do 25%, svinje 5-10%, krmae 25%, perad 3-7%. Peletiranje smjesa sa posijama poveava iskoristivost energije za 30%, a bjelanevina za 17% iz posija u peradi. Radi dobivanja mesnatog trupla svinjama u tovu iznad 60 kg se daje 15-25% posija. Posije ostalih itarica se manje koriste i sudjeluju u smjesama za stoku.

Kukuruzne posije

Preradom mljevenjem kukuruznog zrna se dobije 60 % kukuruznog brana i 40% nusproizvoda od koji posije ine 20-22%.

Riine posije

Riine posije sastoje se od omotaa, dijela aleurona, djela edosprema i klice te su bogate mastima (vidi tablicu).

Jemene klice

20

Proizvodi i nusproizvodi industrije kroba

Kukuruzni gluten

Kukuruzni gluten je proteinsko koncentratno krmivo dobiveno u procesu izdvajanja kroba iz zrna kukuruza, a nakon odvajanja klice i vlakana. Sastoji se preteno od kukuruznog glutena i kroba.

Kukuruzni gluten je bogat bjelanevinama (40-60%), metioninom i cistinom (3,3%), siromaan lizinom. Isto tako gluten sadri dosta (16%) kroba. Zbog toga i visoke probavljivosti gluten sadri visoku koncentraciju energije (>15 MJ/kg ST). Kukuruzni gluten je bogat ksantofilnim (> 300 mg/kg) pigmentima te je odlian izvor ute boje za perad.

Protein glutena je niske razgradljivost (27%) (metionin) i visoke postruminalne probavljivosti nerazgraenog proteina (85%). Odlian je izvor nerazgradljivog proteina i metionina za visoko proizvodne krave.

Slabe je jenosti i vie od 15% u smjesi smanjuje njeno uzimanje, osobit u svinja. Stavlja se u hranu peradi kada je potrebna visoka koncentracija energije, proteina i utog pigmenta.

Udjel kukuruznog glutena u krmnim smjesama

Preivai % Svinje % Perad %

Telad 5 Odojci 0 Pilii do 3 tjedna 0

Krave 10 Odbiti odojci 2,5 Pilii do klanja 5

Junad 10 Svinje do 60 kg 2,5 Rasplod 4-18 tj. 20

Janjad 5 Svinje do 100 kg 5,0 Nesilice 15

Ovce 10 Krmae 7,5

Daje se do 50% izoproteinske zamjene sojine same govedima. Svinjama se daje 2,5%, a peradi 5-20%. Monogastrine ivotinje mogu zadovoljiti aminokiselinske potrebe ako dobivaju 50% proteina iz glutena i 50% iz animalnih krmiva.

Kukuruzno glutensko brano

Kukuruzno glutensko brano dobije se u izdvajanju kroba iz kukuruza. Sastoji se preteno od kukuruznog glutena, kroba i omotaa zrna, uz veu koliinu sitnih posija.

Sadri oko 20-25% bjelanevina loeg aminokiselinskog sastava, dosta (22%) visoko probavljivog i fermentirajueg kroba (85%) i vlakana te je bogat energijom za preivae i odrasle monogastrine ivotinje.

Bogato (14 mg/kg) je karotenoidima (dobro za boju umanjka).

Dobre je jenosti.

Crna boja je pokazatelj pregrijavanja i takvo krmivo se ne pohranjuje ivotinjama.

Maksimalna doputena koliina u krmnim smjesama je 50% za junad u tovu, 25-30% mlijene krave, 5-10% brojlerima, 16% nesilicama, do 10% svinjama u porastu i 16% svinjama u tovu preko 60 kg mase.

21

Proizvodi i nusproizvodi industrije ulja

Nusproizvodi industrije ulja jesu same, pogae i ljuske koji se dobiju pri izvlaenju ulja iz uljarica. Same se dobiju tekuom ekstrakcijom veinom heksanom tehniki pripremljenoga (oljutenoga, mljevenoga, zagrijanoga i tijetenoga) sjemena, klica ili jezgara u proizvodnji ulja.

Pogae jesu proizvodi dobiveni hidraulikim ili mehanikim tijenjenjem tehniki pripremljenoga (oljutenoga, mljevenoga, zagrijanoga i tijetenoga) sjemena, klica ili jezgara u proizvodnji ulja.

Ljuske jesu vlaknasti omotai zrna uljarica sa manjim udjelom ulja, proteina i upotrebljavaju se kao balast u stonoj hrani.

Svojstva nusproizvodi industrije ulja jesu: neizbalansiranost proteina, vrlo varijabilan aminokiselinski sastav i dostupnost aminokiselina. Ugljikohidrati su glavni sastojak i uglavnom se sastoje od netopljivih ne-krobnih ugljikohidrata porijeklom od ljuske i pljevice zrna. Pored ovih glavnih sastojaka nusproizvodi industrije ulja sadre manje koliine raznovrsnih antinutritivnih tvari.

Sojina sama

Sojina saa se dobije ekstrakcijom i tijenjenjem razliitog stupnja oljutenog zrna soje.Koliina vlakana odreuje hranjivost sojine same. Tako se od oljutenog zrna soje dobije sama E kakvoe sa >48% SP i 5% SV), od djelomino oljutenog zrna se dobije sama i kakvoe sa > 44% SP i do -7% SV)i od neoljutenog zrna se dobije sama II kakvoe sa > 40% SP i 9% SV). Udjel vlakana razrjeuje hranjivost same za mlade monogastrine ivotinje.

Sojina sama je najkvalitetniji biljni protein te je standard hranjivosti za ostala proteinska krmiva. Ona je idealni izvor aminokiselina za sve vrste domaih ivotinja koji odlino nadopunjuje kukuruz Sadraj proteina je obrnuto razmjera sadraju ulja. Sadri visoku razinu energije i SP koji je 95% pravi protein dobrog aminokiselinskog sastava. Sojina sama ovisno o stupnju kakvoe sadri visokih 2.74-3.07% lizina visoke probavljivosti 87-90%, triptofana 0,59-0,66%, treonina (1,7-1,95%), isoleucina (2,13-2,45%), valina (2,20-2,50%), optimalni omjer leucin:izoleucin za perad, ali i relativno manje metionina i cistina (1,2-1,4%) nego ostalih aminokiselina.

Sojina sama sadri malo kroba (4-5%), osrednje slobodnih eera (>9%), ali i dosta netopljivih vlakna (18%) uglavnom hemiceluloze i pektina koji se ne probavljaju enzimi peradi.

Sojina sama je bogata fosforom (0.6-0.65%) koji je preko 50% iskoristiv i kalijem (>1,9%). Od vitamina sojina sama sadri znatnije koliine vitamina B grupe i vitamina D.

Glavni nedostatak sojinog zrna koji ograniava njeno vee uee u hrani je prisutnost anti-nutritivnih imbenika kao to su: najznaajniji tripsin inhibitor; ureza i hemaglutinini: manje znaajni: goitrogeni, saponini, estrogeni, anti vitamini i fitati. Zato se sojina sama tretira sa > 800C nekoliko sekundi radi znaajnog (>90%) smanjenja anti tripsin aktivnosti. Meutim, primjena termiki tretman moe stvoriti Maillard reakcije koje znaajno smanjuju probavljivost proteina. Redovito se pri preradi i kupovini sojine same mjerenje aktivnosti antinutritivnih tvari i mogua toplinska oteenja proteina. Mjeri se aktivnost tripsin inhibitora (TIA) u mg/kg i ona bi trebala biti manja od 5. Aktivnost ureaze se izraava u N/g/min i ona mora biti manja od 0.50. Crveni kresol test mjeri stupanj toplinskog oteenja sojine same preko poveanja adsorptivnog kapaciteta u mg/mg i on ne bi trebao biti vei od 4.3.

Sojina same moe biti jedini izvor proteina u hrani ivotinja te se stavlja sa sljedeim ueem u smjese za ivotinje.

Preivai % Svinje % Perad %

Telad 20 Sisajua 20 Pilii < 4 tj 25

Krave 35 Odbita 25 Pilii > 4 tj 30

22

Junad 35 Rast do 60 30 Pilenke 35

Janjad 20 Tov >60 30 Nesilice 35

Ovce 30 Krmae 30

Sojino ulje

Sojino ulje je bogato (>60%) esencijalnim masnim kiselinama, osobito linolnom (52%) i 37 MJ ME kg-1energijom. Sojino ulje je odlian izvor energije za monogastrine ivotinje, osobito pilie koji ne mogu probavljati masti te im se u hranu stavlja do 5% sojina ulja. Ostale vrste i kategorije ivotinja mogu dobivati do 2.5% ulja.

Sojina ljuska

Sojina ljuska je bogata vlaknima (67.5%), sadri oko 11,5% SP, kroba i eera (4.0%) i malo (2,0% ulja). Zato je dobar izvor probavljivih vlakana (35% SV) i energije za preivae. Daje se u hranu preivaa 10-25% i krmaa do 10%.

Suncokretova sama

Suncokretova sama jeste nusproizvod pri ekstrakciji ulja iz sjemenki koje sadre oko 45% ulja i koje su oljutene. Ljuska se dodaje u samu nakon ekstrakcije ulja. Ovisno o stupnju ljutenja imamo same od oljutenog (>44%SP, i 33%SP, 24% SP, < 25% SV) suncokreta.

Suncokretova sama je dobar izvor proteina (24-44 s dvostruko manje lizina (1.0-1,2%), ali jednako ili vie metionina (0,6-1,0%) nego sojina sama. Nadopuna sa lizinom daje suncokretovoj sami bioloku vrijednost slinoj sojinoj sami.

Suncokretova sama sadri ovisno o udjelu ljuske dosta vlakan (18-25%) koja su nisko probavljiva te se trebaju fino samljeti. Zato je niske energetske vrijednosti (5.4 MJ/kg) za perad i vie 7.4 MJ/kg ME ali ne i visoke za preivae.

Ne sadri anti nutritivne tvari, osim vlakana. Meutim, velike koliine ili udjel u hrani djeluje laksativno.

Suncokretovo sama je odlino krmivo za preivae i sprjeava acidoze. Odraslim kravama, junadi i ovcama se daje 20-25% u obrok, a rasplodnim svinjama i peradi 10%.

Suncokretovo ulje

Suncokretovo ulje je bogato 60,0% nezasienim masnim kiselinama meu kojima je dosta linolne (38%) i linolenske kiseline te sadri 36-37 MJ/kg ME. Suncokretovo ulje smanjuje pranjavost smjesa i obroka.

Stavlja se 2,5% u hranu svih vrsta i kategorija domaih ivotinja.

Repiina sama

Dobivanje

23

Repiina sama je nusproizvod u izvlaenju ulja tijenjenjem i/ili ekstrakcijom iz sjemena uljane repice. Nakon tijenjenja pogaa se podvrgava kemijskom otapanju radi izvlaenja preostalog ulja, a ostatak je sama uljane repice. Danas se sve vie sjemena repice sije radi proizvodnje ulja kao "ekolokog" diesel goriva. Hranjivost same i pogae znaajno raste sa odstranjivanjem ljuske sa sjemena prije daljnje prerade.

Hranjivost repiine same ovisi od sorte repice, odnosno prisutnosti antinutritivnih tvari i sadraja vlakana. U RH se smiju upotrebljavati same od uljane repice koja ima manje od 30 milimol/kg ili < 20 g/kg glukozinolata. Uljana repica sa niskim sadrajem eruka kiselina naziva se jedno nulai 0, sa malo nje i glukozinolata 00 dvostruki nulai i dodatno sa malo tanina trostruki nulai 000. Openito, same od suvremenih sorta repice (Canola - kanadska 00 sorta) su po hranjivosti loije od sojinih i bolji od suncokrrtovih sami.

Sama uljane repice sadri oko 32-35% SP, ali moe imati i 40% SP. Meutim, probavljivost proteina je nie 75-84% za perad nego 87-90% proteina sojine same: Sadraj lizina od 2% je neto nii nego u sojinoj ali vii nego sami suncokreta. Repiina sama sadri najvie (1,4-1,6%) metionina i cistina meu sama uljarica. Generalno, protein repiine same je slinog aminokiselinskog profila proteinu soje, ali je nia probavljivost aminokiselina.

Repiina sama sadri dosta (39,5% NDV, 11% SV) vlakana s taninima, malo (5%) kroba i eera (9,5%) te sadri 6-7, a 000 sorte do 10 MJ ME za perad i znatno vie 10-12 MJ ME za preivae. Ljutenje repiine same poveava energetsku vrijednost za 25%, a proteinsku za 15%.

Visoka razina sumpora (0,85%) u sami repice vee se kompleksno sa kalcijem to smanjuje njegovo apsorpciju i izaziva probleme s nogama peradi.

Glavni problem repice je sadraj antinutritivnih tvari od koji su najznaajniji: eruka kiseline, glukozinolati, tanini i sinapini. Suvremene sorte sadre beznaajne koliine eruka kiselina i manje od 20 g/g glukozinolta. Oba ova spoja daju gorki nejestivi okus sami repice i mogu uzrokovati smrt peradi.

Glukozinolati repice se tijekom toplinske prerade pod utjecajem enzima mirozinaze razgrauju do nekoliko familija spojeva koji su gorki i toksini. Toksinost se odnosi na smanjenje funkcioniranja titnjae to dovodi do usporenog rasta i nesivosti nesilica. Gorki okus potjee od izotijacijanata na koje su osobito osjetljive svinje.

Repica sadri dosta tanina (>3%) koji neto koe probavu proteina.

Repica sadri znatnu koliinu sinapina (1,5%) koji imaju utjecaj samo na kokoi smee boje ljuske jajeta jer oni daju miris jaja na ribu. Sinapini se razgrauju u probavilu na trimetilamine riblji miris. Dri se da sinapini smanjuju iskoritenje eljeza.

Fitinska kiselina smanjuje probavljivost minerala za perad i svinje. Preivaima ne smetaju antinutritivne tvari iz repice, osim to same i pogae gorke repice i oni manje jedu.

Udjel repica u hrani ograniava niska koliina energije i lizina, a relativno visoka tanian i goitrogenih tvari pa se njihova koncentracija mora povremeno provjeravati. Zato ona moe sudjelovati s veim postotkom u hrani odraslih nego mladih ivotinja te vie preivaa nego peradi i svinja. Preporua se da repica moe initi do 25% krmne smjese za odrasle preivae. Do 5% hrane svinja i ne vie od 5-8% hrane brojlera te do 8% hrane nesilca jer blago do 1 g smanjuje masu jajeta.

Sama oraca

Sama oraca ili kikirikija je nusproizvod dobijanja ulja iz razliitog stupnja oljutenog sjemena oraca koji sadri 25-30% ulja). Preme kocetraciji ljuske imamo sljedee vrtse sami: sama od oljutenog (> 48% SP i < 13% SV), djelimino oljutenog (>40% SP i 16% SV) te neoljutenog (

24

Sama od oljutenog oraca sadri puno proteina, tipino 50% SP. Sadri 1,5-1,7% lizina i 1,2 M+C, 0,4% triptofana znatno manje od soje ali slino repiinoj sami. Meutim, sadraj proteina i aminokiselina vrlo varira (CV 12% za metionin) izmeu kultivara od koji je dobivena sama.

Sadri 7% eera i isto toliko kroba, 6-7% ulja te 9,5% vlakana te je odlian izvor energije za sve ivotinje (10-12,5 MJ/kg ME).

Sama oraca sadri dosta K (1,0-1,7%) i fosfora (0,6%) ali niske dostupnosti. Izrazito je siromana vitaminom B12.

Sjeme i sama oraca su podloni oksidacijama i pljesnivoi u sparnoj klimi proizvodnje koja te se koncetracija aflatoksina smatra najveim nedostatkom ove same.

Nadopuna limitirajuim esencijalnim aminokiselinama daje odline proizvodne rezultate sa samom oraca sa manje od 1 ppm aflataksina. Sama oraca se sa 5-15% ukljuuje u smnjese za preivae i do 2,5% u smjese za svinje i pilie te 4% pilenke i kokoi.

Lanena sama

Nusproizvodi industrije alkohola i vrenja

Jemene sladne klice

Su vrjednije krmivo za preivae nego monogastrine ivotinje. Odlikuje se visokom probavljivou. Ne smiju se davati u veoj koliini jer bubri u probavnom traktu, a kod krava izaziva nepoeljan gorki miris mlijeka. Kravama se daje do 1.5 kg/d u obrok ili do 15% u smjesu. Svinje u porastu i tovu mogu dobiti do 8-15% ovisno od kakvoe klica, peradi moemo pohraniti do 5%.

Osueni pivarski kom

Osueni pivarski kom daje se u smjese za krave u koliini do 10-25%. Bogat je nerazgraenim bjelanevinama (65%) visoke crijevne probavljivosti (85%). Povoljno djeluje na konzumaciju i masnou mlijeka. Vee koliine se ne preporuuju radi izbjegavanja nepoeljnog mirisa mlijeka. Junad u tovu moe dobivati 15-20% suhog koma u smjesi. Kom sadri neidentificirane imbenike koji povoljno djeluju na proizvodne rezultate monogastrinih ivotinja. Iako se rijetko daje peradi (do 10%) povoljno djeluje na jenost i iskoristivost hrane, te priraste brojlera. U kokoi nesilica (do 25%) poveava plodnost i vrstou jajne ljuske. Svinjama u tovu se daje do 10% koma , a prasadi se ne daje.

Osueni pivarski kvasac

Pivarski kvasac je odlian izvor visokovrijednih bjelanevina i vitamina B kompleksa, a ozraeni s ultravioletnim zrakama i vitamina D), visoke probavljivosti i sadri neidentificirane faktore rasta. Sve ovo ga ini poeljnim sastojkom krmnih smjesa za monogastrine ivotinje u koncentraciji do 6%. Ako je jeftin moe podmiriti do 80% potrebne koliine bjelanevina, a ostatak su animalna krmiva. Odraslim preivaima se ne daje, a teladi do 200 g/d. Ima gorki okus.

Osueni trop

Trop se dobije pri proizvodnji alkohola iz zrnjevlja itarica. Sadri vie bjelanevina i manje vlakana i loije je jenosti od pivarskog koma. Zbog sadraja vitamina B kompleksa i neidentificiranih faktora rasta poveava

25

produktivnost monogastrinih ivotinja kada se dodaje u smjese za svinje od 15% i perad od 3-7%. Nadalje suhi trop se ukljuuje u starter za telad u koncentraciji do 20% s istim uinkom kao kod monogastrinih ivotinja.

Osueni krmni kvasac

Pivarski kvasac je Saharomyces cerevisiae, a krmni Torulla utilis. Torulla kvasac bre raste na razliitim podlogama, ima visoku biolo{ku vrijednost bjelanevina, dobar je izvor vitamina i minerala. Ukljuuje se u smjese za sve vrste i kategorije domaih ivotinja. Nedostatak mu je visoki sadraj purina (8%) i pirimidina (4%) koji nemaju hranjivu vrijednost, a osnovnom kemijskom analizom su odreeni kao bjelanevine. Kada je jeftin moe se ukljuiti u obrok za krave 1-2 kg kao izvor bjlanevina, a u visoko mljienih krava dodatno je izvor vitamina ija je mikrobioloka sinteza u buragu nedostatna za visoku proizvodnju mlijeka. Teladi se u starter ukljuuje 3-5% suhog kvasca. Svinjama se daje putem smjese do 5%. Bre|e i laktirajue krmae dobivaju 100 -200 g/d to poveava rast njihove i smanjuje mortalitet prasadi. Brojlerima se moe davati do 9% kvasca, a nesilicama manje od 20%. Optimalno je 3 g/d po kokoki.

Proizvodi i nusproizvodi industrije eera

Melasa

Postoje razliite vrste melase s obzirom na njeno podrijetlo. Melasa eerne trske, melasa citrusa, melasa umarskih preraevina i melasa eerne repe. Melasa je bogata (42-46%) eerom, a siromana (4-5%) proteinom koji se sastoji preteito od aminia betaina koji daje riblji miris stonim proizvodima. Melasa je siromana mineralima osim K kojega ima dosta 4.5% i soli 3% koji u veoj koliini djeluju laksativno(proljevi). Ovdje e se govoriti samo o melasi eerne repe. Dodatak melase u stonu hranu poveava njenu jenost, smanjuje zapraivanje, povezuje estice i zamjenjuje ostale visoko probavljive ugljikohidrate, te ima laksativna svojstva. Dodaje se hrani preivaa u tovu do 15%, esto kao sastojak minerlnih bloketa (do 10%), ili dodatak travnim silaama (oko 5%). Teladi i ovcama se daje do 8%, a kravama do 10%. Prevelika koliina bi mogla izazvati acidoze- Svinjama se dodaje znatno manje melase tj. do 5%, a peradi, ovisn o kategoriji 2-5% jer povoljno djeluje na proizvodnju, najee u peletiranoj hrani kao vezivo peleta.

Melasa se dodaje travnim silaama s malo eera kao njegov izvor za mlijeno-kiselinske bakterije. Dodaje se do 50 kg/m3, ako trave sadre malo bjelanevina onda se dodaje i ureja. Tijekom suenja sijeno se moe poprskati s melasom radi spreavanja opadanja lista. Mineralno vitaminskim ili samo mineralnim bloketama/ciglama dodaje se melasa radi vezivanja komponenti i poboljanja njihove jenosti.

eer

Kad mu e cijena niska rado se pohranjuje domaim ivotinjama. Osobito se daje mladim svinjama u koliini do 10% kao sladilo - poboljiva ukusnosti smjese. Brojlerima se daje u manjem postotku (do 3%) kao djelomina zamjena itarica. Poto ima manju energetsku vrijednost za perad poeljno ga je davati s masti. Nesilicama se daje u manjoj koliini jer nepovoljno djeluje na veliinu jaja. U preivaa ima istu funkciju kao i melasa.

Repini rezanci

Suha tvar repinih rezanaca sadri dosta (>20%) nelignificiranih vlakana visoke burane probavljivosti (12 MJ FME u kg ST) i oko 5% saharoze koja ih ini vrlo ukusnim krmivom za preivae. Repini rezanci sadre do 1% Ca i vrlo malo oko 0,2% P. Svjei preani repini rezanci se daju kravama u koliini do 12 kg/d jer u probavilu bubrenjem poveavaju volumen za dva puta. Suhi rezanci se daju kravama u koliini do 3.5 kg/d, a tovnim pasminama junadi do 5.5 kg/d. U smjesama za odrasle preivae sudjeluju sa 30%. Rezanci imaju zauujue visoku probavljivost (80-85%) u svinja i mogu sa davati do 15% u smjese za tov svinja i do 20% starijim suprasnim krmaama.

26

Krmiva ivotinjsko porijekla

Hranjiva i uporabna vrijednost ove grupe krmiva ovisi o sirovini i tehnolo{kom postupku prerade

Riblje brano

Riblje brano je najbolji izvor aminokiselina, znaajan izvor nezasienih masnih kiselina, vitamina i minerala visoke dostupnosti te neidentificiranih imbenika rasta, a sadraj eneregije ovisi o sadraju ulja. Meutim, kvaliteta ribljeg brana jako varira ovisno o vrsti ribe i nainu prerade. Najee je riblje brano od sredele i amerike sleavke, a u Europi od haringe Sadraj proteina sa kree od 50 do 70% odline izbalansiranosti i bogatstvom limitirajui (lizin 5-6%; metionin i cistin oko 3%, triptofan 0,8%) aminokiselina. Meutim, dostupnost lizina odreuje visina temperature pri suenju. Tako je njegova dostupnost iz sirove ribe 86%, a iz pregorene na 1700C samo 65%. Riblje brano sadri 10-22% pepla koji je bogat Ca (3-7%), P (2,5-4,0%), te osobito visoko dostupnim mikroelementima (Mn, J, Fe i dr.). Isto tako sadri dosta vitamina B grupe osobito B12, riboflavinim i kolinom te neidentificiranim imbenicima rasta.

Riblje ulje sadri 20-40% omeg 3 masnih kisleina pa se zbog velike koline nezasienih veza mora dodavati anttioksidat kada radi sadri ve 2 ulja da bi se spreila njihova oksidacija. Riblje ulje daje neugodan riblji miris mesu, jajima i mlijeku. Isto tako ograniavajui imbenik je visoki sadraj pepela. Nadalje riblje brano zbog mikrobne razgradnje sadri histamine koji stimulira luenje HCl koji izaziva erozije miinog eludca peradi.

Riblje brano kao najkvalitetnij proteinsko krmivo moe sudjelovati do 5% u smjesama za perad i svinje jer vii udjel daje neprijatan miris stonim proizvodima.

Nusproizvodi klaonike industrije

Smjese Meno ko{tano Ko`no Krvno Nusproiz.MinimalnoNisko

27

Krvno brano

Krvno brano sadri oko 80 - 85% sirovog proteina koji je odlian izvor dostupnog lizina (7,5%), ali je siromano izoleucinom to ograniava visinu njegovog uea u hranidbi domaih ivotinja. Protein krvnog brana ima vrlo nisku (20%) razgradljivost u buragu.

Krvno brano je izrazito neukusna hrana, te se ono ukljuuje u obrok samo odraslih ivotinja.

Brano od perja

Brano perja dobiveno je hidrolizom, suenjem i mljevenjem perja peradi.

Brano od perja sadri promjenljivu (61-93%) u prosjeku visoku koncentraciju proteina (85%) loe vrijednosti zbog niskog sadraaj i slabe probavljivosti (

28

Mlijeko

Najpotpunjia i jedina hrana mladunaca sisavaca.

Obrano mlijeko u prahu

Nakon centrifugalnog odvajanja mlijene masti dobije se obrano mlijeko koje se sui isparavanjem vode.

Obrano mlijeko u prahu odlikuje se visokim (35%) sadrajem i probavljivosti (96%) proteina odlinog aminokiselinskog sastava (2% lizina, 1,3% Met+cist, 0,4% triptofana, 1,2% treonina) visoke (94%) iskoristivosti te skoro potpuno (98%) dostupne laktoze (75%) koja daje puno (14,5 MJ) ME. Sadraj masti je nizak (1%) Visoka je biodostupnost mjerena probavljivou suhe tvari koja je skoro (96%).

Zato se upotrebljava oko 10% kao hrana mladih monogastrinih ivotinja, osobito prasadi i sisajue teladi jer ona imaju enzim laktazu koja im omoguuje skoro potpuno iskoritenje energije iz laktoze. Starenjem se poveava iskoritenje kroba koji zamjenjuje laktozu kao izvor energije.najbolje i, hranjenih itaricama koji dobivaju energiju iz laktoze. Peradi se ne daje jer ona nemaju enzim za iskoritenje laktoze. Obrano mlijeko u prahu je skupo te se stavlja samo u mlijene zamjenice i poetne smjese za svinje i telad.

Sirutka je siromana (< 0,2%) magnezijem, eljezom, vitaminom A; D i E koji se dodaju u hranu. Mogue pregrijavanje prilikom suenja dovodi do smanjenog iskoritenja proteina i laktoze.

Sirutka

Slatka i kisela dobivene od slatkog ili ukiseljenog mlijeka. Vodenasta hrana sadri 4,5-6% suhe tvari. Najvie je laktoze (80%) i proteina 11-15% u ST, te pepela 7-12% u ST. Sadri puno energije (13,7 MJ ME). Sve tvari su visoke probavljivosti, Aminokiselinski sastav bolji od mlijeka. Kada se sui sprej postupkom i ultrafitracijom sadri bioloki aktivne tvari i peptide koji se lako apsorbiraju bez probave. Od minerala sadri previe Na i dosta mikroelemenata, malo selena . Bogata vitaminima B grupe, ali siromana vitaminima topljivim u masti.

Daje se svinjama u tovu 12-15 kg/d, teladi oko 10 kg, a moe se davati piliima i kravama (15-20 kg/d).

Sirutka u prahu

Sirutka u prahu se dobiva suenjem svjee slatke sirutke. Jedan kg sadri hranjivostr kao 14 kg svjee sirutke. Bogata je laktozom i jedino je animalno ugljikohidratno krmivo. Odlian je izvor energije za mladunad koja ne moe iskoritavati krob. Meutim,velika koliina laktoze i minerala koji navlae vodu sirutka je lakstaivna, ako u hrani sudjeluje sa vie od 10%.

Delaktozirana sirutka

Kazein

Sirutkin permeat

Laktoza

29

Sueni biljni proizvodi

Lucerna

Dehidrirana lucerna sadri, ovisno od udjela lista, 15 do 22% proteina ali zbog viokih temperature suenja niske < 60% dostupnosti lizina. Lucerna sadri dosta (20-27%) vlakana pa time i malo (4-5 MJ/kg ME za perad ali dvostruko vie za preivae. Nadalje dehidrirana lucerna je bogata bojom ksantofilom koji daju 200 000 IJ/kg vitamin A i boju animalnim proizvodima. Daje se raditamnije boje smjesa koja maskira male promjene u sastavu hrane. Peradi se daje 5-870%) razgradljivog proteina. Ureja se dodaje da povisi razinu proteina sa 12% na 15-16% u ST, ali ne smije se dodati u koliini veoj od 150-160 g/d po kravi pomjeana sa krepkim krmivima (jeam, penica), najbolje eerom, melasom ili sirutkom.

Puferi

Puferi i alkanizatori se skoro redovito upotrebljavaju radi stabilizacije koncentracije vodikovih iona - pH sadraja buraga. Hranidbeni i upravljaki programi su se promjenili brzo i dramatino u zadnjih 25 godina u pravcu poveanja uinkovitosti i proizvodnosti preivaa. Obroci su bogati u topivim ugljikohidratima (>30%) i sitnim esticama (< 0.6 cm). Porastao je udjel fermentiranih krmiva (silaa) i nusproizvoda koja imaju niski pH i visoki sadraj vode. Smanjen je udjel dugog sijena u obroku (< 40%) kao glavnog stimulatora preivanja i luenja sline. Takoer je smanjena uestalost hranjenja. Evidentan je porast zdravstvenih problema povezanih sa poremetnjama acido - bazne ravnotee, posljedica ovih promjena su kiseli uvjeti u buragu, a u proizvodnji smanjena konzumacija suhe tvari i proizvodnje mlijene masti (Jasaitas i sur., 1987).

Kada se dodaju puferi u hranu krava:

1. Kada obrok sadri vie od 60 % ST obroka iz silae kukuruzne biljke.

2. Kada se krave hrane pre vlanim (>50% vlage) silaama ili tropom te vlanim (>30% vlage) zrnom.

3. Kada se po jednom hranjenju daje 3 kg koncentrata, osobito finom mljevenim.

Dodavanje pufera spreava acidoze i njima izazvano odbijanje hrane, promjenljivo uzimanje hrane kada krava ionako malo jede, niu proizvodnju mlijeka i niu masnou (sindroma niske masnoe mlijeka). Pri pH ispod 6 opada i mikrobna sinteza proteina i opada aktivnost celulolitikih bakterija to daje manje aminokiselina i acetata za sintezu mlijene masti

30

Pufer mora biti topljiv u vodi i pKa mu mora biti blizu fiziolokog pH buraga. Natrijev bikarbonat zadovoljava ovaj uvjet jer ima pKa 6,25. Magnezijev oksid nije pufer ali alkalizira ili neutralizira te tako povisuje pH tekuine u buragu.

Tablica 1. Hranidbene preporuke aditiva za mljene krave

Proizvod Koliina, g/d

Natrijev bikarbonat 110 - 225

Natrijev seskvikarbonat 110 - 225

Magnezij oksid 50 90

Natrijev bentonit 110 - 454

Kalcije karbont 115 - 180

Natrijev karbonat 110 - 225

Izvor Source Hutjens (1991)

Natrijev bikarbonat (bikarbonat) se iroko upotrebljava kao pufer buraga. U dvadeset etiri (24) pokusa utvreno je da dodavanje 150 g/d po kravi poveava za jedan kg proizvodnju mlijeka to donosi korist od 2-3 puta veu od cijene bikarbonata (Downer i Cummings, 1987).

Dodavanje 110-225 g/d natrijevog seskvikarbonat (mjeavina kisele soli natrijevog bikarbonata i natrijevog karbonata) povisuje za 1,6 kg/d mlijenost i 0,23% mljenu mast (Hutjens, 1991).

Kao pufer se upotrebljava i natrijev bentonit u koliini od 110-450 g/d povisuje unos hrane, mlijenost, masnou mlijeka i pasau hrane.

Magnezijev oksid (MgO) nije pufer, ali je alkanizator i daje se kravama u 50-90 g/d. Krava se esto daje mjeavina od 2-3 djela natrijevog bikarbonata i 1 djela MgO.

ADITIVI ZA IVOTINJE

Aditivi su tvari, mikroorganizmi, preparati, osim krmiva i premiksa, koji se redovito dodaju u hranu ili vodu ivotinja radi postizanja poeljnih svojstava hrane za ivotinje te animalnih proizvoda, boje riba, zadovoljavanja hranidbenih potreba ivotinja, pobovoljnijeg utjecaja animalne prozvodnje na okolinu, povoljnog utjecaja na probavu hrane i mikrofloru probavila, dobrobit ivotinja i porast proizvodnje te antkokcidijskih i antihistamonskog djelovanja.

Grupe aditiva prema regulativi (EC) No 1831/2003 Tehnoloki aditivi

1. Konzervansi su zakonom dozvoljene tvari koje spreavaju razvoj nepoeljnih bakterija i plijesni, osiguravaju minimalni gubitak hranjiva tijekom skladitenja te mikrobioloko kvarenje hrane. Konzervansi su brojne kiseline (octena, mlijena, propionska, sumarna) i njihove soli. Najei naini konzerviranja hrane su suenje i silranje.

2. Antioksidanti su tvari koji spreavaju oksidativno kvarenje i tako produuju valjanost hrane za ivotinje. Od oksidacije se tite masne kiseline i vitamini topljivi u mastima. Prirodni antioksidanti su vitamin E, vitamin C, selen (glutation), kartenoidi ali oni nisu prisutni u dovoljnoj koliini u krmnim smjesama pa se dodaju sitetski antioksidanti kao to su: L askorbinska kiselina, entoksikvin, butili hidroksitoluol (BHT) i dr. Obino se dodaju u koliini od 150 mg/kg.

3. Emulgatori su tvari koje omoguuju potpunon mijeanje i stabiliziranje mjeavine masti i ulja, spreavaju njihovo razdvajanje, a stavljaju u mljene nadomjestke te u hranu kunih ljubimaca. Na primjer to su: lecitin, propilen glikol i dr. U smjese sa masti se dodaje 2-3%, a u fitinske preparate 25% emulgatora.

31

4. Sredstva za zguivanje dozvoljena za upotrebu su 5. Sredstva za stvaranje teksture elatine 6. Veziva za pelete se dodaju u hranu u maloj koliini 0.25% a poboljavaju vezivost i vrstou peleta.

Dozvoljeni su sljedea veziva: vermiculit, kaolin i kaolinska glina, diatomejska zemlja (Kieselguhr) natri, kalij, kalcij stearati, lignosulfati i dr.

7. Srestva za kontrolu kontaminacije radionukletidima absorbiraju na ebe radionukletide, to je na primjer razliite gline

8. Sredstva za spreavanje grudanja. Krmne smjese sadre tvari koje su hidroskopne (kolin klorid) te ulja i masti koje stvaraju grude. Zato se u hranu-krmne smjese dodaju tvari koje spreavaju stvaranje gruda i tako omoguuju laku tecivost, mjeivost i sipkost krmiva i aditiva u krmnim smjesama, a to.neke vrste algi koje su jako porozne pa na sebe veu masti bez mijenjanja njihovih kemijskih svojstava. sepiolit. alginska kiselina,

9. Regulatori kiselosti dozvoljeni su samo za reguliraju aciditete ili alkalnost hrane kune ljubimce. 10. Silani dodaci 11. Denaturatori

Senzorni aditivi

1. Bojila dozvoljena u hrani za ivotinje su:, i. Tvari za davanje ili obnovu boje krmiva ii. Tvari koje se dodaju u hranu za ivotinje radi bojenja animalnog proizvoda ka to su

umanjak jaja (kapsantin, apo-8 karotenal, lutein, kriptoksantin, kantaksantin, zeaksantin, astaksantin, meso pastrva i lososa (astaksantin 100 mg/kg)

iii. Tvari koje povoljno djeluju na boju ukrasnih ptica i riba (kantaksantinin i karoten, tatrazin, kompleks klorofila i bakra i dr.))

2. Aromtska sredstva ili poboljivai palatabilnosti hrane daju joj poseba okus ili miris koji ju ine privlanijom ivotinji. Njaee se dodaju u hranu prasadi i teladi, a zatim kravama i svinjama u tovu. Ponekad se dodaju da prikriju neugodan miris pojedinh krmiva koji ga daju cijeloj smjesi.

Hranidbeni aditivi

1. Vitamini, provitamini i kemijski potpuno poznate tvari slinog djelovanja kemijski 2. Izvori mikroelemenata 3. Aminokiseline, njihove soli i analozi 4. Ureja i njeni derivati

Zootehniki aditivi

1. Poboljivai probavljivosti su enzimi, 2. Stablizatori flore crijeva probiotici, prebiotici, simbiotici, kiseline 3. Tvari koje povoljno djeluju na okolinu zeoliti, ekstrakti katusa 4. Drugi zootehniki aditivi

Kokocidiostatici i histamonostati. U intezivnom dranju peradi nalazi se veliki broj ivotinja na malom prostoru pa je laka infekcija ivotinja parazitima koji uzrokuju upale sljepog crijeva i jetre (histamoniaza) ili u crijevima (kokcidioza). Histamoniasa je problem u purana a kokcidioza u tovnih pilia pa se u hranu pilia stavljau tvari koje ju spreavaju a nazivaju se kokcidiostatici, a nekoliko dana prije klanja se moraju izbaciti iz hrane. DOzvoljeni kokcidiostatici su monensin, robenidin, stenorol, maduramicin, diklazuril, narazin, laslalocid A, salinomicin,

Voluminozna krma

Preko 30000 milijuna hektara zemlje su travnjaci, paa i livade i dodatnih 4000 milijuna hektara uma i pustopoljina moe posluiti za pau. Svjetske travnate povrine odravaju 1500 milijuna uvjetnih grla. Voluminozna krma je osnovna hrana biljojeda tijekom veeg djela godine. Predstavlja jestive dijelove biljke u kojima prevladavaju vegetativni vlaknasti djelovi stabljika i list. Upotrebljava se u svjeem stanju kao paa, koena zelena krma i konzervirana suenjem kao sijeno ili dehidrirana krma te vlana kao silaa ili sjenaa te slame itarica. Volumnozna krma je hrana biljojeda koji crpe energiju i hranjiva mikrobnom fermentacijom netopljivih vlakana u probavilu.

Tipovi voluminozne krme

Tip Karakteristike

32

Biljke listovi, stabljike, ne-drvenasto korijenje, sijani i prirodni travnjaci , krmne kulture sa oranica koje se pasu ili kose

Sijena i silae

Brst cvijetovi lie i druge jestive izrasline drvenastih vrsta, lisnik

Slame vegetativni dijelovi zrelih biljaka nakon vridbe zrnjevlja (slama, kukuruzovina)

Monogastrine ivotinje nemaju celullitike enzime te voluminozna krma ima nisku, hranjivu vrijednost za monogastrine, osobito mlade, ivotinje. Odrasle monogastrine ivotinje kao svinje zbog fermetacije u sljepom i debelom crijevu mogu dobiti mani dio energije iz volauminozne hrane ali je zbog niske proizvodnosti neekonomina proizvodnja.

Svojstva

Volumnost

Voluminozna krma zbog visokog udjela (1) stanine stjenke vlakana i/ili vode ima malu teinu po jedinici volumena, ona je volumna ili kabasta, (2) a kako se sastoje od svih djelova, ali dominatno vegetativnih u svim stadijima rasta ona je jako varijabilnog kemisokog sastava, fizikalnih svojstava i hranjivosti.Veina voluminoznih krmiva ima visoki sadraj vlakana -vlaknasta iji stupanja lignifikacije odreuje probavljivost i u pravilu je nia probavljivost ST (

33

potporanja biljke, a list slui kao metaboliki organ te se slabo lignificira i gubi manje na hranjivosti od stabljike. U nekih trava (maji repak) stabljika je metaboliki organ te ima viu hranjivost od lista.

Konzumacija suhe tvari voluminozne krme (%) od teine =120 /% NDF u suhoj tvari krmiva

Probavljivost suhe tvari (%) = 88,9 0,779 x ADF (%)

Lignin

Probavljivost ST voluminozne krme je obrnuto srazmjerna koliini lignina. Lignin se sastoji od razliitih fenolnih sastojaka koji smetaju iskoritenje ugljikohidrata u biljnoj staninoj stjenci. Lignin je kovaletno vezan sa hemicelulozom u staninoj stjenci biljnog tkiva. Lignin nije probavljiv i ograniava probavu ST tako to je fizika prepreka izmeu enzima mikroorganizama i ugljikohidrata. Odstranjivanje lignina kemijskim tretemanima povisuje probavljivost ugljikohidrata stanine stjenke od strane mikroorganizama buraga i cekuma. Sadraj lignina postupno raste sa starenjem biljke i negativno utjee na probavljivost ST trava i neto manje leguminoza. Isto tako silikati smanjuju probavljivost vlakana. Zrele biljke sadre malo 6-8% u ST lignina ali on snano smanjuje njihovu probavljivost na 40-50%.

Vodotopljivi ugljikohidrati

U trava se nalaze fruktani, eer, glukoza i drugi jednostavni eeri koji su vrlo topljivi u vodi. Vodotopljivi ugljikohidrati (VTUH) za razliku od strukturnih su smjeteni u stanici gdje se nalaze u rasponu od 5 do 15% u mladih do 20-30% od ST u zrelijim biljkama. Njihov sadraj jako varira, povisuju ih visoki intenzitet osvjetljenja, brzina fotosineteze i niske temperature. Pri povoljnijim uvjetima mogu narasti na 30% uz velike varijacije tijekom dana. Izuzetno su vani za jenost krme, uspjeh siliranja i mikroorganizme predeludaca. VTUH su najdostupnija hranjiva tvar za mikroorganizme probavila i epifitne mikroflore (siliranje). Leguminoze sadre i male koliine kroba.

Protein

Sadraj proteina je jako promjenljiv u voluminoznoj krmi. Tako leguminoze mogu sadravati vie od 20% SP, a slame samo 3-4%. Meutim, razina N jako ovisi o gnojidbi N, stadiju rasta u trenutku konje i gubicima lista tijekom manipulacije. tako da intenzivno gnojene trave sadre 30-35% SP u ST to je vie nego u leguminoza. List sadri 2-3 puta vie proteina nego stabljika. Najvei dio proteina je pravi protein jer se sastoji od aminokiselina, ostali dio je amidni duik NPN spojevi (nitrati, aminini, amidi). Pravi protein ini 90% N u mladim travama, a 70% u starih biljaka. NPN spojevi imaju manju bioloku vrijednost jer se brzo razgrauju u buragu.

Trave imaju vrlo slian aminokiselinski sastav proteina. Oko 50% proteina trava je Rubisco-enzim koji je odgovoran za fiksaciju ugljik dioksida u fotosintezi. Protein trava je boljeg aminokiselinskog sastava od proteina sjemena. Protein trava je bogat argininom i lizinom, a siromaan metioninom i izoleucinom.

U biljkama je naeno preko 200 NPN spojeva koji su slobodne aminokiseline i njihovi amidi (glutamini, asparagini i dr.). Nitrati mogu biti prisutni kao dio NPN.

Obe forme proteina mikororganizmi razgrauju u velikoj mjeri (>70%) i ugrauju u vlastiti protein mikrobni protein koji enzimi ivotinje hidroliziraju do aminokiselina koje se apsorbiraju u crjevima. Nerazgraeni dio proteina ili by pass protein ako je probavljiv u crijevima izvor je aminokiselina hrane za preivae. Preivai trebaju dobiti dovoljno sirovog proteina za zadovoljenje potreba mikroorganizama - sintezu mikrobnog proteina i nerazgradljivog proteina za podmirenje vlastitih potreba.

Gnojidba prevelikim koliinama duika u loim uvjetima dovodi do nagomilavanja nitrata u biljkama. Mikroorganizmi buraga pretvaraju nitrate u nitrite koji se veu na hemoglobin pa smanjuju opskrbu tkiva s kisikom. Koncentracija nitrata od 0,07% smanjuje proizvodnju, a 0,22% je toksina.

U pravilu trave sadra manje SP i NPN od leguminoza.

Lipidi

Kabasta krma sadri malo lipida 1-5%, a koncentracija raste sa udjelom lista. List sadri 3-10% lipida razliitog sastava i veina se nalazi u kloroplastu. Lipidi zelene krme sastoje se 60-75% od esencijalne nezasiene linolne kiseline, ima neto linolenske i konjugirane linolne kiseline. Meutim, poslije konje koja presjee staninu stijenku lipidi su izloeni oksidaciji. Ostali lipidi su slabo probavljivi voskovi.

34

Organske kiseline

Kabasta krma sadri 2-8% organskih kiselina koje imaju vanu ulogu u disanju, metabolizmu aminokiselina i bilansu kationa i aniona. One imaju veliku ulogu u okusu i palatabilnosti pane krme. Isto tako vane su za puferni kapacitet biljke.

Minerali

Kabasta krma sadri izrazito varijabilnu koncentraciju minerala koja se kree od deficitarne do toksine razine za ivotinje. Voluminozna krma sadri vie Ca, Mg, K i mikroelemenata nego veina krepkih, dok je nisak do osrednji sadraj P. Kabasta krma, osobito gnojena, sadri najvie od svih mineralnih elemenata najvie K ija koncentracija u travama (1,0-3,6%) i leguminozama (1,5-2,6% u ST) premauje potrebe ivotinja. Isto tako leguminoze sadre dosta Ca (1,1-2,3%), a trave osrednje (0,65%). Leguminoze sadre dovoljno (0,24-0,54%), a trave nedovoljno (0,11-0,22%) Mg.

Vitamini

Voluminozna krma sadri vie vitamina topljivih u mastima nego veina koncentratnih, a leguminoze sadre i dosta vitamina B grupe. Zelena krma je izrazito bogata beta karotenom, prekusorom vitamina A i njena suha tvar sadri vie od 550 mg/kg beta karotena to za 100 puta premauje potrebe krava na pai. Veina zelenih krmnih biljaka je bogat izvor vitamina E i riboflavina.

Hranjivost

Hranjivost voluminozne krme se definira kao kapacitet podr