Povijesno - poučna staza Kamenjak

Odmorište kod Galženjaka

Ptičji svijet bogat je i raznolik. U šumi su prisutni: dugorepa sjenica,plavetna sjenica, zelendur, batokljun, češljugar, veliki djetlić, crvendać,zeba, slavuj, šojka, kukavica, brgljez, a odgrabljivica: škanjac, vjetruša, jastreb, kobac,ćuk, šumska sova.

Vodozemci i gmazovi obuhvaćajuslijedeće vrste: bjelouška, poskok, zelembać,sljepić, šareni daždevnjak, smeđa krastača,šumska smeđa žaba.

Kukci su stalni stanovnici šuma, a svojimizgledom i veličinom posebno se ističujelenak, hrastova strizibuba, mrka strizibuba.Mrtvo drvo u šumi važno je stanište i izvorhrane velikom broju kukaca.

Pobožnost u šumskom perivojuKamenjakPrema foto zapisu prvog turističkogmaterijala Stubičkih Toplica Mineralnakupelj i lječilište, tiskara VilimaEisenstädtera, 1914.godine, na lječilišnojšetnici, u blizini hrasta Galženjakapostojao je vjerski lokalitet, tzv.Pobožnost u šumskom perivojuKamenjak, gdje se nalazilo raspelo odmasivnog hrastovog drveta. Premausmenoj predaji, u vrijeme Drugogsvjetskog rata raspelo je svakodnevnoukrašavano svježim cvijećem kaozagovor mještanke čiji se nestali mužvratio živ iz ratnih vihora.

U projektu obnovepovijesno ­ poučnestaze i sadržaja u šumiKamenjak na istommjestu postavljeno je2004. g. novo raspelo ­rad pok. topličkogumjetnika BožidaraStaroveškog, a u dupljihrasta kip Majke BožjeKamenjačke, darprvog župnika Župevlč. Filipa Lucića.

Hrast Galženjak zaštićenispomenikprirodeUsmena predaja govori omjestu zvanom Galženjak(njem. der Galgen ­ vješala)gdje su feudalni gospodarivješanjem kažnjavali svojekmetove.

Isti naziv danas nosivišestoljetno stablo hrasta nakojem su, prema narodnojpredaji, vješani zarobljeniseljački ustanici nakon bitkekod Stubičkih Toplica 09.veljače 1573. godine kojomje u krvi okončana velikaSeljačka buna pod vodstvomMatije Gupca.

Foto zapis iz turističkogmaterijala 1914.g.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

Krapinsko - zagorske županije

Brana

Zavoj

Poto

k V

idak

Poto

k T

H

5

4 6

1 Ulaz

Odmorište

Prolaz dva hrasta I

2

3

7

8

Planinarska ku a

e ka st ca

Odmorište kod velike bukve

Prolaz dva hrasta II

Pobo st - odmorište

Hrast Gal šte

Donja Stubica

ZabokOroslavje

TerasaMak

Kamenjak

Ulica Viktora Šipeka

Uskolisna perunikaIris graminea

Uživajte u ljepotama i čarima prirode, ali poštujte pravila ponašanja:

Pjegasti kozlac

Arum maculatum

Ulaz na stazu

Izdavač: Turistička zajednica Općine Stubičke ToplicePokrovitelj: Općina Stubičke TopliceStručni suradnici: Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode KZŽ­eNatalija Krsnik, prof.biologije

Pripremila: Zrinka Košić BosnarDigitalni tisak i graf.priprema: Damaž d.o.o.

Zelembać Lacerta viridis

Srna Capreolus capreolus

Pobožnost u šumi Kamenjak

Vjeverica Sciurus vulgaris

Hrast Galženjak

Klimatske prilikeKlima stubičkog područja po tipu je kontinentalno ­ humidna, a prosječnarelativna vlaga 75 ­ 80%. Siječanjski prosjek temperature zraka kreće seizmeđu ­1,2 i 1,4°C, dok je srednja temperatura srpnja oko 20°C. Godišnjiprosjek oborina kreće se od 950 ­ 1100 mm. Vjetrovi su pretežno lokalnogznačaja i najčešće se javljaju u smjeru od juga prema sjeveru i obratno.

Edafske prilikeU podnožju brda Kamenjak prevladavaju aluvijalna tla zbog blizine potokaTopličine, odnosno tla s visokim nivoom podzemne vode. U višim predjelimaprisutna je laporasta podloga i meki vapnenci, a na strmim padinama tla supjeskovito ­ ilovasta.

DrvećeNa jugozapadnoj strani šume Kamenjak, u području povijesno ­ poučnestaze prisutne su dvije šumske zajednice:

- zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba - zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba.

Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba razvila se u nizinskom dijelu šume(168 m n. m.) na močvarnom, pjeskovito ­ ilovastom tlu. Razvila se naaluvijalnoj ravni koju je izgradio potok Topličina, na području s visokimnivoom podzemne vode. Osim hrasta lužnjaka i običnog graba u ovompodručju karakteristične su vrste joha i vrba.

Zajednica hrasta kitnjaka iobičnog graba prisutna je naobroncima sve do vrha brdaKamenjak i predstavljaklimazonalnu vegetaciju ovogdijela Hrvatske. Osim hrastakitnjaka i običnog graba prisutnisu: javor klen, bukva, divljatrešnja, sitnolisna lipa i hrast cer.

GrmljeNa području povijesno ­ poučnestaze Kamenjak sloj grmlja činevrste: lijeska, klokoč, drijen, kupina,kalina, glog, pavitina, bršljan,udikovina, obični likovac, običnibljušt, kozja krv, pasja ruža.

Najstariji turistički materijal Stubičkih Toplica koji datira iz 1914. godine(Mineralna kupelj i lječilište, tiskara Vilima Eisenstädtera) bilježi postojanjeove šetnice te promovira istu kao dodatni relaksirajući sadržaj u prirodi,navodeći „... novi u obližnjim šumama uređeni hladoviti putevi činebolesnicima i ostalim gostima boravak u kupelji još ugodnijim.“

Uvažavajući povijesneturističke zapise, usmenupredaju poznavatelja, ovazaboravljena stazaobnovljena je na brdu iistoimenoj šumi Kamenjakkrajem 2004. i početkom2005., te 2014. godine kaopovijesno ­ poučna. Nalazi sena jugozapadnoj strani šumeKamenjak i sjeveroistočnomdijelu općine StubičkeToplice. Dužina staze je 1200 metara, a visinska razlika 87 metara.

Ova zanimljiva šetnica ima povijesno, religijsko i ekološko obilježje, pozivana opuštajući korak kroz sačuvanu prirodu i vodi do:

- Pobožnosti u šumskom perivoju Kamenjak i- Hrasta Galženjaka - zaštićenog spomenika prirode.

Šuma Kamenjak bogata je biološkom raznolikošću što je pokazatelj zdravogekosustava. Susret sa zanimljivim šumskim svijetom posjetitelja staze potiče

na istraživanje i očuvanjebiljnih vrsta i staništa tekrajobrazne raznolikosti.Uz stazu su postavljenaodmorišta i edukativneploče o obilježjimaKamenjaka, drveću, grmlju,prizemnom bilju,životinjskim vrstama ovogpodručja, od kojih sumnoge Zakonom zaštićene iugrožene pa se povijesno ­poučna staza može koristitiza potrebe škole u prirodi.

KamenjakGeografska obilježjaBrdo Kamenjak nalazi seu južnom dijeluKrapinsko ­ zagorskežupanije, podnosjevernih obronakaMedvednice, proteže sesjeveroistočnim dijelomopćine Stubičke Toplicete gradovima DonjaStubica i Oroslavje.

Površina šume Kamenjakje 15 ha, nalazi se ukompleksu od 100 ha šume, a stara je oko 400 godina. Proteže se uvisinskom rasponu od 168 do 271 m n. m. Šuma Kamenjak pod nadležnošćuje Hrvatskih šuma ­ Šumarije Donja Stubica. Po gospodarskoj namjeni jezaštitna šuma u kojoj se sijeku samo stara i bolesna stabla.

Prizemno biljeSloj prizemnog bilja šume Kamenjak obuhvaća vrste:

- ranoproljetna grupa - cvatuprije listanja šume:visibaba, proljetni šafran, plavašumarica, bijela šumarica,plućnjak, jaglac, volujsko oko,podbjel.

- proljetna grupa - cvatu uvrijeme prolistavanja šume:uskolisna perunika, šupljašupaljka, kopriva, gavez, žabnjak, šumska jagoda, šumska ljubica,praseće zelje, lukovičasta režuha, pjegasti kozlac, šumski cecelj, iglica,veprina, kokoška.

- ljetna grupa - cvatu nakon listanja šume:

šumska prženica, ciklama, šumski sljez, šumska mjehurica,koprivastolisna zvončika, bradati karanfil, širokolisna kruščika, bijelanaglavica.

ŽivotinjeŠuma Kamenjak stanište je i čuvarmnogih životinjskih vrsta.

Sisavci koji svoj dom pronalaze ušumi Kamenjak: srna, lisica, kunazlatica, lasica, krtica, šumskavoluharica, šumski miš, patuljastimiš, bjeloprsi jež, vjeverica, puhorašar.

Leptir šahovnica hrani se nektarom cvijeta kupine

Hrast lužnjakQercus robur

BukvaFagus silvatica

Hrast kitnjakQercus petraea

KlokočStaphylea pinnata

Pasja ružaRosa canina

Pogled s Kamenjaka

Bradati karanfilDianthus barbatus

VeprinaRuscus hypoglossum

Bjeloprsi jež Erinaceus concolor

Šumska mjehuricaPhysalis alkenkengi

Obični likovacDaphne mezereum