3
Intervju ANDREJ PLENKOVIĆ Razgovarao Žarko Ivković ž[email protected] Donijet ćemo zakon kojim ćemo obustaviti ovrhe nad novčanim sredstvima te još nekoliko mjera korisnih našim gra anima // Svi u društvu trebaju biti svjesni implikacija ove globalne krize, koju možemo prebroditi samo zajednički Hrvatska će izdržati, samo se svi moramo prilagoditi situaciji uno je nepoznanica u ovoj global noj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, puno neizvjesnosti. Nemalijeka za COVID 19, ne zna mo koliko će trajati širenje zaraze, nema jednostavnog recepta za spas gospodarstva i radnih mje sta... O izazovima pred kojima se našla Hrvatska razgovarali smo s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejom Plenkovićem. Prva dva Vladina paketa pomoći poduzetnicima i gospodarstvu naišli su na vrlo široku podrš ku i struke i javnosti, kao i mje re koje ste poduzeli vezano za zdravstvenu krizu. Pokazuju to i najnovija istraživanja javnog mišljenja i veliki rast Vladina i vašeg rejtinga. No najavili ste i treći paket pomoći. Što će sadr žavati i kad bi se mogao aktivi rati? U ovoj fazi zadržao bih se malo na prva dva paketa. Okolnosti dviju kriza bez presedana pan demije koronavirusa i potresa u Zagrebu zahtijevale su čvrsti, snažni iskorak Vlade Republike Hrvatske, koja je rekla: u ovoj krizi stat ćemo iza hrvatskih radnika i njihovim poslodavcima osigurati sredstva za plaću u onim situacija ma kada su mnoga od tih društava praktički prestala s proizvodnom, prera ivačkom ili uslužnom ak tivnošću. Isto tako, odlučili smo poslati poruku hrvatskom gos podarstvu. U protekle tri i pol godine konsolidirali smo javne financije, odgovorno upravljali, doveli kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu, rapidno smanjili javni dug, izašli iz proce dure makroekonomskih neravno teža, prekomjernog proračunskog manjka, osigurali zdrav gospodar ski rast, smanjili nezaposlenost, povećali zaposlenost, imali tri turističke rekordne sezone i s ta kvim konceptom zdravoga gos podarskog rasta išli prema cilju, a to je ulazak u europodručje za nekoliko godina i jačanje hrvatske ekonomije. Ta otpornost koju smo imali koristila nam je u ovoj krizi da uopće možemo promisliti i do nijeti ovakve mjere. U razdoblju koje je pred nama izlazit ćemo s novim mjerama, prilago avat ćemo se okolnostima. S jedne strane, podržavat ćemo gra ane, radnike i gospodarstvo, a s druge strane racionalizirati troškove na rashodnoj strani proračuna. Ispla tili smo ovaj tjedan 3,1 milijardu kuna za mirovine, preraspodijelili u proračunu 2,1 milijardu kuna za mjere kojima je obuhvaćeno 560 tisuća ljudi, a isplaćeno već 1,1 mi lijardu kuna. Drago mi je što su te mjere naišle na podršku javnosti i što u ovoj krizi ljudi prepoznaju da, i u zdravstveno sigurnosnom i gospodarsko socijalnom smi slu, imamo jasnu strategiju i vizi ju kako savladati izazove koji su pred nama. Možete li ipak malo konkreti zirati, je li taj treći paket već u pripremi? Donosit ćemo i zakone i odluke na način koji smatramo potrebnim. Mislim da smo za travanj poslali temeljnu poruku i da smo u fazi vrlo učinkovite provedbe mjera i kad je riječ o Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i odgodi plaća nja poreza, doprinosa itd., a slična vrsta administriranja uslijedit će i za sredstva za travanj i svibanj. Si gurno ćemo još donijeti horizon talni zakon, koji će ići za tim da se pomogne, primjerice, obustavi ovrha nad novčanim sredstvima, te još nekoliko mjera od kojih će naši gra ani imati koristi. Najavljivali ste, iako to nije u dje lokrugu Vlade, i pomoć kućan stvima. Predvi a li se odgoda plaćanja struje, komunalija? Vidjeli ste da je Plinara u Zagrebu već napravila neke iskorake, mo guće je da to učine i neka druga komunalna poduzeća. Obavili smo razgovor s predstavnicima najutjecajnijih javnih poduzeća u kojima je država stopostotni ili većinski vlasnik ili suvlasnik te smo apelirali da racionaliziraju svoje troškove, naprave planove kriznog poslovanja u ovim okol nostima i da dio dobiti uplate u proračun i pomognu državi. Svi će razmisliti o tome na koji način mogu dati doprinos da zajednički prebrodimo ovu krizu. Sindikati vam prigovaraju da više pomažete poduzetnicima nego radnicima? Mi vodimo dijalog sa svojim so cijalnim partnerima. Važno nam je da ljudi razumiju da u ovoj si tuaciji želimo pronaći rješenje i za potrebe gra ana i za potrebe gospodarstva. Za nas su to kom plementarni, a ne me usobno isključivi ciljevi. Radnici rade u gospodarstvu, a poslodavci su osigurali ta radna mjesta. Potpo ra i jednima i drugima mora biti komplementarna. Očekujemo i od jednih i od drugih, posebice od utjecajnih aktera sindikalnih središnjica, čelništva HUP a i dru gih organizacija da utjecajem na svoje članstvo i na druge sin dikalne organizacije, a isto tako da u javnim nastupima osvijeste nužnost što šireg konsenzusa, da zajednički prebrodimo krizu, koja je globalna. Kad gledate situaciju u drugim zemljama, velikim bo gatim zemljama, pa u Europi, u nama susjednim zemljama, ne nose se sve vlade i sva društva jednako kvalitetno s njome. Što će Vlada poduzeti u slučaju zlouporabe javnog novca? Pri mjerice, ako poduzetnici novac dobiven od države ne iskoriste za isplatu plaća svojim radnici ma? Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osi guranje, Porezna uprava i FINA svakodnevno izmjenjuju podat ke i uspostavljaju sustav kontrola provedbe svih vladinih mjera. Na taj način će se onemogućiti mo guće zlouporabe, jer uz očuvanje radnih mjesta, važno je očuvati i stabilnost javnih financija i kon trolirati sve rashode državnog proračuna i zadržati maksimalnu fiskalnu odgovornost. Pretpostavljam da se sa sindi katima razgovara i o rezovima. Slažu li se sa smanjenjem plaća u javnom i državnom sektoru? Obavili smo konzultacije u četvr tak poslijepodne, koje su poslu žile da me usobno razmijenimo mišljenja te da vidimo razumije mo li svi kontekst vremena u ko jem jesmo, činjenicu da, nažalost, u ovom trenutku ne postoji lijek za COVID 19, da ne postoji cjepivo i da nismo stekli imunitet. I svi se suočavamo s velikim upitnikom koliko će ova kriza trajati? Dok smo svi zajedno u takvoj situaci ji, važno je da svi akteri u društvu budu svjesni njezinih implikacija. Razmišljate li o nagra ivanju zdravstvenih djelatnika, poli cajaca, vatrogasaca, dakle onih koji su izravno uključeni u bor bu s koronavirusom i koji su se iskazali u potresu? U ovoj nevi enoj krizi izrazito smo zahvalni liječnicima, medi cinskim sestrama i cjelokupnom zdravstvenom osoblju, policajci ma, vojnicima, inspektorima, ca rinicima, Civilnoj zaštiti, gra ani ma uopće na velikoj solidarnosti, onima koji rade i omogućuju da svatko od nas može doći u dućan i kupiti ono što mu je najpotreb nije za život. Naša je poruka da svi moramo shvatiti da je ovo proces s kojim ćemo jedno vrijeme živje ti. To je neko novo normalno i u tome svi moramo dati doprinos. Ovo je vrijeme široke društvene solidarnosti. Posebno cijenimo doprinos onih službi koje su po mogle da svom silinom spriječi mo širenje virusa i time zaštitimo zdravlje hrvatskih gra ana. I to je ono najvažnije. Znači li to da se njihove plaće ba rem neće rezati? U ovom trenutku nismo došli u tu fazu rasprave. Trenutačno sagle davamo kako naći izvore financi ranja za mjere koje smo poduzeli i za sredstva koja će nedostajati u proračunu. Kad pogledamo pri hodovnu stranu proračuna, to se ne može usporediti s mirnodop skom situacijom od prije pet tje dana. To su veliki izdaci za koje ćemo morati pronalaziti sredstva. Vodit ćemo računa o svima. S dru ge strane, načelo široke društvene solidarnosti svi moramo imati na umu. Moramo jednostavno svi biti svjesni toga da ćemo taj teret dijeliti zajedno. U javnosti se predlagalo osniva nje i nacionalnog stožera za gos podarstvo, no vi ste to otklonili, ali ste rekli da ćete se oslanjati na savjete stručnjaka. Jeste li već uključili kojeg stručnjaka u promišljanje idućih gospodar skih mjera? Prije svega bitno je reći da Stožer civilne zaštite čine ljudi koji su u službama Vladinih instituci ja. Nema tu nikoga tko je došao iz nekoga drugog konteksta. Sve aktivnosti koje Stožer temeljem zakona donosi u tijesnoj su koor dinaciji s Vladom. O svemu što se poduzima prethodno se infor mira Vladu. A ta teza o stožeru za gospodarstvo više je medijska teza. Nećemo osnivati nikakav Večernji list - Hrvatska, 11.4.2020., str. 1, A3 Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- [email protected] Evidencijski broj / Article ID: 19104842 Vrsta novine / Frequency: Dnevna / Daily Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia Rubrika / Section:

Hrvatska æe izdr ati, samo se svi moramo prilagoditi situaciji

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Hrvatska æe izdr ati, samo se svi moramo prilagoditi situaciji

Intervju

ANDREJPLENKOVIĆ Razgovarao Žarko Ivković

ž[email protected]

Donijet ćemo zakon kojim ćemo obustaviti ovrhe nad novčanim sredstvimate još nekoliko mjera korisnih našim građanima // Svi u društvu trebaju bitisvjesni implikacija ove globalne krize, koju možemo prebroditi samo zajednički

Hrvatska će izdržati, samo sesvi moramo prilagoditi situaciji

uno je nepoznanica u ovoj global-noj krizi izazvanoj pandemijomkoronavirusa, puno neizvjesnosti.Nemalijeka za COVID-19, ne zna-mo koliko će trajati širenje zaraze,nema jednostavnog recepta zaspas gospodarstva i radnih mje-sta... O izazovima pred kojima senašla Hrvatska razgovarali smos predsjednikom hrvatske VladeAndrejom Plenkovićem.

Prva dva Vladina paketa pomoćipoduzetnicima i gospodarstvunaišli su na vrlo široku podrš-ku i struke i javnosti, kao i mje-re koje ste poduzeli vezano zazdravstvenu krizu. Pokazuju toi najnovija istraživanja javnogmišljenja i veliki rast Vladina ivašeg rejtinga. No najavili ste itreći paket pomoći. Što će sadr-žavati i kad bi se mogao aktivi-rati?U ovoj fazi zadržao bih se malona prva dva paketa. Okolnostidviju kriza bez presedana - pan-demije koronavirusa i potresa uZagrebu - zahtijevale su čvrsti,snažni iskorak Vlade RepublikeHrvatske, koja je rekla: u ovoj krizistat ćemo iza hrvatskih radnika injihovim poslodavcima osiguratisredstva za plaću u onim situacija-ma kada su mnoga od tih društavapraktički prestala s proizvodnom,prerađivačkom ili uslužnom ak-tivnošću. Isto tako, odlučili smoposlati poruku hrvatskom gos-podarstvu. U protekle tri i polgodine konsolidirali smo javnefinancije, odgovorno upravljali,doveli kreditni rejting Hrvatske

na investicijsku razinu, rapidnosmanjili javni dug, izašli iz proce-dure makroekonomskih neravno-teža, prekomjernog proračunskogmanjka, osigurali zdrav gospodar-ski rast, smanjili nezaposlenost,povećali zaposlenost, imali triturističke rekordne sezone i s ta-kvim konceptom zdravoga gos-podarskog rasta išli prema cilju,a to je ulazak u europodručje zanekoliko godina i jačanje hrvatskeekonomije. Ta otpornost koju smoimali koristila nam je u ovoj krizida uopće možemo promisliti i do-nijeti ovakve mjere. U razdobljukoje je pred nama izlazit ćemos novim mjerama, prilagođavatćemo se okolnostima. S jednestrane, podržavat ćemo građane,radnike i gospodarstvo, a s drugestrane racionalizirati troškove narashodnoj strani proračuna. Ispla-tili smo ovaj tjedan 3,1 milijardukuna za mirovine, preraspodijeliliu proračunu 2,1 milijardu kuna zamjere kojima je obuhvaćeno 560tisuća ljudi, a isplaćeno već 1,1 mi-lijardu kuna. Drago mi je što su temjere naišle na podršku javnostii što u ovoj krizi ljudi prepoznajuda, i u zdravstveno-sigurnosnomi gospodarsko-socijalnom smi-slu, imamo jasnu strategiju i vizi-ju kako savladati izazove koji supred nama.

Možete li ipak malo konkreti-zirati, je li taj treći paket već upripremi?Donosit ćemo i zakone i odluke nanačin koji smatramo potrebnim.Mislim da smo za travanj poslalitemeljnu poruku i da smo u fazivrlo učinkovite provedbe mjera ikad je riječ o Hrvatskom zavoduza zapošljavanje i odgodi plaća-nja poreza, doprinosa itd., a sličnavrsta administriranja uslijedit će iza sredstva za travanj i svibanj. Si-gurno ćemo još donijeti horizon-talni zakon, koji će ići za tim dase pomogne, primjerice, obustaviovrha nad novčanim sredstvima,

te još nekoliko mjera od kojih ćenaši građani imati koristi.

Najavljivali ste, iako to nije u dje-lokrugu Vlade, i pomoć kućan-stvima. Predviđa li se odgodaplaćanja struje, komunalija?Vidjeli ste da je Plinara u Zagrebuveć napravila neke iskorake, mo-guće je da to učine i neka drugakomunalna poduzeća. Obavilismo razgovor s predstavnicimanajutjecajnijih javnih poduzećau kojima je država stopostotni ilivećinski vlasnik ili suvlasnik tesmo apelirali da racionalizirajusvoje troškove, naprave planovekriznog poslovanja u ovim okol-nostima i da dio dobiti uplate uproračun i pomognu državi. Sviće razmisliti o tome na koji načinmogu dati doprinos da zajedničkiprebrodimo ovu krizu.

Sindikati vam prigovaraju daviše pomažete poduzetnicimanego radnicima?Mi vodimo dijalog sa svojim so-cijalnim partnerima. Važno namje da ljudi razumiju da u ovoj si-tuaciji želimo pronaći rješenje iza potrebe građana i za potrebegospodarstva. Za nas su to kom-plementarni, a ne međusobnoisključivi ciljevi. Radnici rade ugospodarstvu, a poslodavci suosigurali ta radna mjesta. Potpo-ra i jednima i drugima mora bitikomplementarna. Očekujemo iod jednih i od drugih, posebiceod utjecajnih aktera - sindikalnihsredišnjica, čelništva HUP-a i dru-gih organizacija - da utjecajemna svoje članstvo i na druge sin-dikalne organizacije, a isto takoda u javnim nastupima osvijestenužnost što šireg konsenzusa, dazajednički prebrodimo krizu, kojaje globalna. Kad gledate situacijuu drugim zemljama, velikim bo-gatim zemljama, pa u Europi, unama susjednim zemljama, nenose se sve vlade i sva društvajednako kvalitetno s njome.

Što će Vlada poduzeti u slučajuzlouporabe javnog novca? Pri-mjerice, ako poduzetnici novacdobiven od države ne iskoristeza isplatu plaća svojim radnici-ma?Hrvatski zavod za zapošljavanje,Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje, Porezna uprava i FINAsvakodnevno izmjenjuju podat-ke i uspostavljaju sustav kontrolaprovedbe svih vladinih mjera. Nataj način će se onemogućiti mo-guće zlouporabe, jer uz očuvanjeradnih mjesta, važno je očuvati istabilnost javnih financija i kon-trolirati sve rashode državnogproračuna i zadržati maksimalnufiskalnu odgovornost.

Pretpostavljam da se sa sindi-katima razgovara i o rezovima.Slažu li se sa smanjenjem plaćau javnom i državnom sektoru?Obavili smo konzultacije u četvr-tak poslijepodne, koje su poslu-žile da međusobno razmijenimomišljenja te da vidimo razumije-mo li svi kontekst vremena u ko-jem jesmo, činjenicu da, nažalost,u ovom trenutku ne postoji lijekza COVID -19, da ne postoji cjepivoi da nismo stekli imunitet. I svi sesuočavamo s velikim upitnikom- koliko će ova kriza trajati? Doksmo svi zajedno u takvoj situaci-ji, važno je da svi akteri u društvubudu svjesni njezinih implikacija.

Razmišljate li o nagrađivanjuzdravstvenih djelatnika, poli-cajaca, vatrogasaca, dakle onihkoji su izravno uključeni u bor-bu s koronavirusom i koji su seiskazali u potresu?U ovoj neviđenoj krizi izrazitosmo zahvalni liječnicima, medi-cinskim sestrama i cjelokupnomzdravstvenom osoblju, policajci-ma, vojnicima, inspektorima, ca-rinicima, Civilnoj zaštiti, građani-ma uopće na velikoj solidarnosti,onima koji rade i omogućuju dasvatko od nas može doći u dućan

i kupiti ono što mu je najpotreb-nije za život. Naša je poruka da svimoramo shvatiti da je ovo process kojim ćemo jedno vrijeme živje-ti. To je neko novo normalno i utome svi moramo dati doprinos.Ovo je vrijeme široke društvenesolidarnosti. Posebno cijenimodoprinos onih službi koje su po-mogle da svom silinom spriječi-mo širenje virusa i time zaštitimozdravlje hrvatskih građana. I to jeono najvažnije.

Znači li to da se njihove plaće ba-rem neće rezati?U ovom trenutku nismo došli u tufazu rasprave. Trenutačno sagle-davamo kako naći izvore financi-ranja za mjere koje smo poduzelii za sredstva koja će nedostajati uproračunu. Kad pogledamo pri-hodovnu stranu proračuna, to sene može usporediti s mirnodop-skom situacijom od prije pet tje-dana. To su veliki izdaci za kojećemo morati pronalaziti sredstva.Vodit ćemo računa o svima. S dru-ge strane, načelo široke društvenesolidarnosti svi moramo imati naumu. Moramo jednostavno svibiti svjesni toga da ćemo taj teretdijeliti zajedno.

U javnosti se predlagalo osniva-nje i nacionalnog stožera za gos-podarstvo, no vi ste to otklonili,ali ste rekli da ćete se oslanjatina savjete stručnjaka. Jeste liveć uključili kojeg stručnjaka upromišljanje idućih gospodar-skih mjera?Prije svega bitno je reći da Stožercivilne zaštite čine ljudi koji suu službama Vladinih instituci-ja. Nema tu nikoga tko je došaoiz nekoga drugog konteksta. Sveaktivnosti koje Stožer temeljemzakona donosi u tijesnoj su koor-dinaciji s Vladom. O svemu štose poduzima prethodno se infor-mira Vladu. A ta teza o stožeruza gospodarstvo više je medijskateza. Nećemo osnivati nikakav

Večernji list - Hrvatska, 11.4.2020., str. 1, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- [email protected]

Evidencijski broj / Article ID: 19104842Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section:

Page 2: Hrvatska æe izdr ati, samo se svi moramo prilagoditi situaciji

S predsjednikom Vlade i HDZ-a o koronakrizi, budućim potezima.

• t Moramo shvatiti da jef f ovo proces s kojim ćemo

jedno vrijeme živjeti i dasvi moramo dati doprinos.Ovo je vrijeme solidarnosti

1 1 Nakon Uskrsa vidjet ćemo" " da li nam u promišljanju

gospodarstva u novimokolnostima mogu pomoćiekonomski stručnjaci

stožer za gospodarstvo. PostojiVlada, a mi živimo u predstavnič-koj demokraciji. Idete na izbore,dobijete povjerenje pa upravljateinstitucijama vlasti. Nakon Usta-ša vidjet ćemo mogu li nam u pro-mišljanju izazova hrvatskoga gos-podarstva u novim okolnostimapomoći stručnjaci iz ekonomskezajednice, privatnog sektora tesindikata.

Ministar Marić izjavio je u inter-vjuu Večernjem listu da nakonove pandemije budemo spremniza ubrzani gospodarski razvoj.Spomenuo je kako o tome inten-zivno razgovara s vama. Pripre-ma li se to neki poseban plan?Mi stalno razgovaramo. Imamovelik broj ekonomista u Vladi,ministara koji su zaduženi zagospodarske resore. Ovaj paketpripremao se danima, ponekad ivečerima i vikendima, temeljitosmo analizirali što u ovako krat-

kom roku možemo staviti na stolte ponuditi Hrvatskom saboru ihrvatskoj javnosti. Naravno daje u ovom kontekstu važna i hr-vatska poljoprivreda. Otvoren jeveliki prostor za ulaganja u poljo-privredu, a i za ulaganja u gospo-darstvo budućnosti - u digitalnuekonomiju, u sve one usluge kojesu bitne da pratimo korak s četvr-tom industrijskom revolucijom,koja u ovakvoj krizi dobiva sasvimnovu dimenziju. Razmišljamo otome idućem koraku, jer najbitni-je će biti koliko će se koje gospo-darstvo brzo dići na noge i lovitikorak s novim izazovima. Voditćemo računao tome da ta rješenjabudu dobra za Hrvatsku i njezinegrađane.

U ovoj vrlo teškoj situaciji vidi-mo da se funkcioniranje držav-nog aparata može poboljšatipreko noći. Svjedočimo promje-nama koje su se dosad činile ne-

mogućima, od e-usluga do sma-njenja birokracije. Je li vrijemeza „resetiranje" državnog apara-ta i radikalnije promjene?Mislim da proces digitalizacijenapreduje. U sustavu e-građanina raspolaganju su 72 usluge. Iove restriktivne mjere zbog spre-čavanja epidemije ljude upućujuda više koriste e-usluge nego štobi ih koristili inače. Jako je dobroako postoji trend responzivnostiinstitucija i brzine procesuiranjarazličitih zahtjeva. Neka društvakoja su ulovila korak s digital-nom revolucijom prije nas radeiskorake, ali mi smo mnoge uslu-ge jako unaprijedili. Primjerice,e-recept mnoge zemlje nemaju,a Hrvatska ima. Na izazov borbes koronavirusom pronašli smo rje-šenje s kojim se povezuju sustavipotrebni za elektronsko izdavanjee-propusnica, što je usluga u sklo-pu Centra dijeljenih usluga, koji jestrateški projekt Vlade u digitali-

zaciji javne uprave. Općenito gle-dajući, država se u ovakvoj krizipokazala poprilično otpornom iučinkovitom, i to u svim svojimsastavnicama. Na to možemo bitiponosni, kao i na odgovorno po-našanje građana.Ipak, ovo je idealno vrijeme zapromjenu svega što u državnomaparatu nije bilo dobro.Ovo je jedna vrsta kriznog uprav-ljanja. Premda moram priznati daja, kao predsjednik Vlade, i kole-ge u posljednje tri i pol godinegotovo konstantno imamo nekuvrstu kriznog upravljanja. To namje postala vještina koju možemodrugima tumačiti i objašnjavati.Imali smo dosta zahtjevan put odpočetka, tako da se sada smirenoi sustavno nosimo s ovom situa-cijom. Činjenica je da su reformepotrebne hrvatskom društvu inaša je trajna zadaća da učinimosve da institucije i gospodarstvobudu jeftiniji, učinkovitiji, brži i

Moja Vlada u posljednje tri i polgodine gotovo konstantno, ilibarem 85 posto vremena ima nekuvrstu kriznog upravljanja. To namje postala vještina koju možemodrugima tumačiti

dostupniji građanima i gospodar-skim subjektima. Pokušat ćemoiskoristiti vrijeme i u zadnjih šestmjeseci mandata ove Vlade i Hr-vatskoga sabora za nastavak an-gažmana u tom području.

Imate li razrađene scenarije zaslučaj da pandemija i blokadagospodarstva potraju šest ili višemjeseci? Ili ako se pogorša epi-demiološko stanje u Hrvatskoj?Mi smo se relativno dobro pripre-mili za ovu situaciju jer smo odpočetka, na temelju informacijakoje smo dobivali iz Kine, shvatilikakva je prijetnja. Zato smo većkrajem siječnja osnovali kriznistožer Ministarstva zdravstva, jošdok je Kujundžić bio ministar, aonda je ministar Beroš preuzeoustrojavanje Stožera civilne za-štite i međuresornu koordinaciju.Poduzeli smo dostatoganavrije-me. Ono što trenutačno ne znamoni mi niti itko drugi jest kad ćemoodgovoriti na tri temeljna pitanja:hoće li biti učinkovitoga i verifici-ranoga lijeka za COVLD-19, hoće liistraživači, vjerojatno najbogatijihi najrazvijenijih zemalja, uspjetipronaći cjepivo i kada ćemo stećiimunitet. Ta nas činjenica navodina promišljanje da nađemo načinkako se boriti s ovom vrstom pan-demije a dagospodarstvo funkci-onira. Zato su svi izvori financira-nja bitni.

Brojni stručnjaci i znanstvenicinajavljuju drugi val epidemijenakon ljeta, koji bi iznova za-ustavio gospodarske i drugeaktivnosti. Može li to Hrvatskaizdržati?Izdržat ćemo sigurno, samo se sviskupa moramo prilagoditi situa-ciji. Solidarnost je ključna riječ ucijeloj priči, ali i strpljivost i samo-disciplina. Mi, nažalost, u ovomtrenutku - temeljem informacijakoje imamo u konzultacijama saZnanstvenim savjetom koji smooformili, a koji je sastavljen odnaših eksperata ovdje i onih kojirade u inozemstvu - nemamo do-kaza da će nam toplo vrijeme ilivlaga utjecati na slabljenje viru-sa. Bilo bi sjajno kada bi postojalitakvi dokazi. Restriktivne mjerekoje smo poduzeli trenutačno sunajučinkovitiji način da odvojimoone koji su, nažalost, zaraženi odonih koji su zdravi. Udarili smo

Nastavak na 6. stranici

Večernji list - Hrvatska, 11.4.2020., str. 1, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- [email protected]

Evidencijski broj / Article ID: 19104842Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section:

Page 3: Hrvatska æe izdr ati, samo se svi moramo prilagoditi situaciji

restriktivnim mjerama na virus itaj udarac je bio tako snažan dasmo uspjeli usporiti širenje za-raze. Istodobno moramo gledatikako omogućiti da život funkci-onira i da gospodarstvo radi. Tozahtijeva puno prilagodbe. Uočiuskrsnih blagdana otvorili smotržnice, ali po vrlo preciznomrežimu, produljili smo radno vri-jeme dućana do 20 sati da bi onikoji i dalje rade mogli u predblag-dansko vrijeme stići sve obaviti ikupiti sve što im treba za blagdanUskrsa.

Bi li eventualni drugi val pande-mije mogao ugroziti i održava-nje parlamentarnih izbora?U rujnu će biti četiri godine našegmandata, ali mi u ovoj fazi nismoni vremenski, a kamoli analitičkistigli pristupiti temi izbora. Pri-oritet su nam zdravlje naših su-građana i gospodarski opstanak.Imamo još vremena da se tomtemom pozabavimo.

Imate li razrađen scenarij kojibi uključivao proglašenje izvan-rednog stanja u državi? Sad su,naime, proglašene „posebneokolnosti" koje ugrožavaju životi zdravlje građana.Mislim da u ovoj fazi za to jošnema potrebe. Vlada funkcioni-ra, Hrvatski sabor funkcionira,sve demokratske institucije činešto i trebaju činiti. Uveli smo re-striktivne mjere, ali nismo uvelipolicijski sat, nismo izveli vojskuna ulice, nismo radili nešto što suneke druge zemlje činile. Sma-tramo da je ovo što sada radimoprimjereno, da su ljudi shvatiliozbiljnost situacije, da reagira-ju izrazito odgovorno pazeći nadistancu jer time čuvaju sebe isvoje najbliže. Kada se jednomnetko zarazi, prva pati najuža obi-telj. Zato je važno biti odgovoran.

Jeste li zadovoljni ponašanjemoporbe u ovoj situaciji?Oporba igra svoju ulogu, imasvoje ideje i inicijative. Mislimda su u najvećoj mjeri podržalisve što smo predložili. Idu s jošnekim sugestijama, ali Hrvatskanije zemlja u kojoj novac pada sneba. Radimo ono što možemo.Svi bismo htjeli biti širokogrud-niji, ali sve ovo što smo dosadučinili poprilično je velikodušnoi poduzeto u interesu hrvatskihgospodarstvenika i radnika.

Neki tvrde da je proširenjemovlasti Stožera civilne zaštite,koji o suspenziji pojedinih pravai slobodaodlučuje umjesto Sabo-ra, suspendirana demokracija?Nije tako. Radi se o odlukama

Izbori i krizaJoš se nismo stigli baviti izborima.Prioritet su nam zdravlje našihsugrađana i gospodarski opstanak

Zlouporabe javnog novca kojisu dobili poslodavci onemogućitćemo sustavom kontrolakoje su donesene u uvjetima kadaje u odnosu na bolest COVID-19Svjetska zdravstvena organizacijaproglasila globalnu pandemiju ikad je proglašena epidemija nateritoriju Republike Hrvatske.Stožer civilne zaštite RH osnova-la je Vlada RH radi koordinacijesvih službi u slučaju pojave koro-navirusa COVID-19 u Hrvatskoj, akako bismo omogućili da Stožerbude operativan i da donosi odlu-ke, izmijenili smo i Zakon o susta-vu civilne zaštite. Odluke Stože-ra donesene su temeljem uputastruke i u skladu s postojećim za-konodavstvom te isključivo zatošto nastojimo na najbolji mogućinačin zaštititi zdravlje svojih gra-đana. Pri tome smo vodili računada sva ograničenja donesena radisprječavanja širenja koronaviru-sa i zaštite ljudskih života budurazmjerna i balansirana. Prijed-logom izmjena i dopuna Zakona0 zaštiti pučanstva od zaraznihbolesti namjeravamo unaprijeditipostojeći institucionalni modelupravljanja krizom u ovakvim si-tuacijama. Predlažemo da u situ-aciji kada je istodobno proglašena1 epidemija i pandemija zaraznebolesti, Stožer civilne zaštitemože donositi posebne sigurno-sne mjere u suradnji s Ministar-stvom zdravstva i Hrvatskim za-vodom za javno zdravstvo te podneposrednim nadzorom VladeRH. U situacijama koje odlikujubrze i nepredvidive promjene testalna opasnost od rasta obolje-lih, predloženi model dodatno ćeosigurati da poduzete mjere učin-kovito štite živote i zdravlje ljudi,ali da istodobno strogo odgova-raju potrebama danog trenutka

te traju samo dok to okolnostizahtijevaju.

Europska unija pokazala je spo-rost u reakciji na pandemiju,neslogu i različite poglede narješavanje krize. Pokazuje li ovasituacija da bi nešto korjenitotrebalo mijenjati i u birokratizi-ranom sustavu EU-a?Mi predsjedamo Vijećem Europ-ske unije i za vrijeme hrvatskogpredsjedanja održan je velik brojsastanaka različitih resora i razli-čitih konzultacija. Nažalost, neonako kako smo htjeli, da to budusastanci u Hrvatskoj ili pak redo-viti sastanci Vijeća u Bruxellesu,nego putem videokonferencija.Održane su tri takve konferen-cije na razini Europskog vijeća.Što se dogodilo s ovom epide-mijom? Kad ograničite kretanje,a to je ono što nam se dogodilo,automatski ste išli protiv jedne odčetiriju temeljnih sloboda EU, ato je sloboda kretanja ljudi i robe.Ta dva elementa, a to je bio jedininačin da se nosimo s epidemijom,znatno su utjecala na Uniju kakvupoznajemo. Svi su se okrenuli pri-je svega zdravstvenoj sigurnostisvojih građana. Međutim, sadanastojimo naći okvir kako da Uni-ja bude dodana vrijednost kad jeriječ, primjerice, o zajedničkoj na-bavi zaštitne medicinske opreme,kako poticati istraživanja da senađe lijek ili cjepivo, kako pomoćigospodarstvu i zaposlenosti. Hr-vatska je za sve poduzete mjeretražila privolu jer su neke od njihoblik državne potpore. Sve je toKomisija odobrila, jer su se i krite-riji fleksibilizirali. Europske insti-tucije razumiju da su ovo posebne

okolnosti u kojima moramo imatineka druga mjerila nego inače.

Možemo, dakle, očekivati i bržureakciju i veću solidarnost?Solidarnost je temelj Europskeunije, bez nje Hrvatska ne bi ima-la ni sredstva za Pelješki most, niza širokopojasni internet, ceste,željeznice, luke, projekte u vod-no-komunalnom gospodarstvu,znanstvene projekte, mjere zazapošljavanje... Kao najnovijačlanica, Hrvatske je dobar pri-mjer dodane vrijednosti članstvau EU i onoga što nam u investi-cijskom smislu članstvo daje. Mismo zemlja koja je 80 posto javnihinvesticija sufinancirala europ-skim novcem. Ovo je specifičnaokolnost i treba neko vrijeme dase na europskoj razini reagira najedinstven način, jer je kriza veli-kih i snažnih razmjera.

Vlada je odlučila izdvojiti 43 mi-lijuna kuna za pomoć bolnicamai Hrvatima u BiH. Očekujete lizbog toga negativne reakcije udijelu hrvatske javnosti?Mislim da to velik broj naših gra-đana razumije. Potpora Bosni iHercegovini, osobito hrvatskomnarodu kao konstitutivnom naro-du, trajna je politika ove Vlade. I ukontekstu suočavanja s izazovimaepidemije koronavirusa, odlučilismo usmjeriti upravo ta sredstvada pomognemo prije svega zdrav-stvenim institucijama. Mislim dana tu odluku svi zajedno možemobiti ponosni jer smo izašli ususretpotrebama koje su više nego nuž-ne, posebice u krajevima u kojimaimamo dosta slučajeva zaraze. I toje solidarnost. Ako Europa može

pomoći Hrvatskoj, može i Hrvat-ska pomoći Hrvatima u BiH.

Gledajući iz današnje perspek-tive na poteze koje ste povuklikao premijer i šef HDZ-a, biste linešto mijenjali?O tome, moram priznati, nisamni stigao razmišljati. Tolika je biladinamika rada u protekle tri i polgodine. Primjerice, zajedno s ko-legama iz našeg tima „Odvažno zaHrvatsku" ponovno sam izabranna čelu HDZ-a. To je bilo u ožuj-ku 2020., koji ćemo pamtiti ge-neracijama jer je bio presudan zapromjene svih životnih okolnosti.Što se tiče HDZ-a, smjer strankeotpočetka je bio vrlo jasan. Sve štosam kazao 2016. provodili smo i ustranci i u mandatu ove Vlade, i upogledu političke stabilnosti, gos-podarskog rasta, pravne sigurno-sti, društvene solidarnosti, jačanjameđunarodnog položaja i domo-vinske sigurnosti. Radili smo svešto smo obećali. Ne mogu reći dasmo baš sve ispunili, ali teško jeto ostvariti u ovakvom vremenu,s toliko kriza koje nismo planira-li. Želim što veću homogenost ijedinstvo unutar članstva i stran-ke. Imali smo demokratske izborebez presedana - šest čelnih ljudiizravno birano bez ikakvih kriti-ka na taj proces. Što se tiče Vlade,mislim da smo učinili Hrvatskuboljom nego što je bila 2016. Imalismo veliku prijetnju zbog krize uAgrokoru za gospodarski i finan-cijski sustav. Tu smo krizu sprije-čili i naučili nešto iz te situacije.Mislim da sada, kada smo suočenisa znatno većom krizom, može-mo svoje odluke i odabire gledatiu kontekstu onoga što je iza nas ionoga što može biti ostavština na-ših poteza dosta godina unaprijed.

A biste li promijenili neke ka-drovske poteze? U Vladi se, pri-mjerice, izmijenjalo dosta mi-nistara.Uglavnom su to bile okolnostikoje su bile jako rijetko strictosensu vezane za rad Vlade. U po-litici dajete povjerenje ljudimakoji s vama idu na izbore, dijelepolitičku filozofiju i određeneciljeve. Bilo je rotacija, promjenakoalicijskih partnera u krajnjoj li-niji, ali temeljni je cilj bio održatipolitičku stabilnost. Ona nam jeomogućila da otporniji dočekamoovakvu krizu premda, naravno,nismo ni sanjali da će doći. Kadrezimiramo, HDZ je i dalje strankabroj 1 za veliki broj naših sugrađa-nai u posljednjoj godini mandatate postoji povjerenje prema Vladi iu ovako teškoj situaciji. Nastavlja-mo odgovorno raditi za dobrobitHrvatske. •

Večernji list - Hrvatska, 11.4.2020., str. 1, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- [email protected]

Evidencijski broj / Article ID: 19104842Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section: