HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - hgk.hr · PDF filePrema veličini poduzetnici su klasificirani na mikro, male, srednje i velike u skladu sa Zakonom o računovodstvu ... Mali 760.038

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJSKA KOMORA SPLIT

srpanj 2017.

PREGLED GOSPODARSKIH KRETANJA

SPLITSKO–DALMATINSKE ŽUPANIJE U 2016. GODINI

2

SADRŽAJ

1. UVOD................................................................................................................................. 3

2. OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA U 2016. GODINI ................................. 4

2.1 Osnovni financijski rezultati poduzetnika Hrvatske .................................................. 4

2.2 Osnovni financijski rezultati poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije ................. 5

2.2.1 Osnovni financijski rezultati poduzetnika prema veličini .............................. 6

3. BROJ PODUZETNIKA I BROJ ZAPOSLENIH U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U

2016. GODINI PO DJELATNOSTIMA .................................................................................. 9

4. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U

2016. GODINI PO DJELATNOSTIMA ................................................................................ 11

4.1 Ukupni prihod i ukupni rashod ................................................................................ 11

4.2 Dobit razdoblja, gubitak razdoblja i neto financijski rezultat .................................. 14

4.3 Investicije u novu dugotrajnu imovinu .................................................................... 20

4.4 Troškovi za osoblje i plaće zaposlenika ................................................................... 22

4.5 Izvoz, uvoz i trgovinski saldo .................................................................................... 26

5. FINANCIJSKO STANJE PODUZETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE I

SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. ............................................................................... 34

6. OSTALI POKAZATELJI U REPUBLICI HRVATSKOJ I SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI .. 35

6.1 Pregled neizvršenih osnova pravnih i fizičkih osoba, stanje 31.12.2016. ............... 35

6.2 Nezaposlenost ......................................................................................................... 37

6.3 Dolasci i noćenja turista ........................................................................................... 42

7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 44

3

1. UVOD

Pregled gospodarskih kretanja Splitsko-dalmatinske županije izrađen je na temelju podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja Financijske agencije, podataka Državnog zavoda za statistiku, te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o uspješnosti poslovanja te o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba, obveznika poreza na dobit. U Registru je za 2016. godinu prikupljeno i obrađeno 114.483 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, pravnih i fizičkih osoba, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija. U navedeni broj i rezultate nisu uključeni podaci za sva društva iz koncerna Agrokor, jer je od njih 35, samo osam društava u Registar podnijelo godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2016. godinu. Od ukupnog broja predanih godišnjih financijskih izvještaja evidentiranih u Registru, 12.725 ili 11,1% odnosi se na poduzetnike Splitsko-dalmatinske županije.

Ovaj pregled daje uvid u strukturu poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije prema veličini i prema djelatnostima, a ekonomska snaga županije prikazana je kroz financijska ostvarenja pojedinih kategorija. Prema veličini poduzetnici su klasificirani na mikro, male, srednje i velike u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Narodne novine 78/15, 134/15 i 120/16).

Pregled sadrži informacije o prihodima, rashodima, dobiti, gubicima, investicijama i imovini poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije te njihov udjel u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske. Pri tom se mora uzeti u obzir, da su svi financijski pokazatelji izvedeni prema sjedištu poduzeća, iako ona posluju na širem području i prema pretežitoj djelatnosti, a neka od njih obavljaju i druge djelatnosti.

4

2. OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA U 2016. GODINI

2.1 Osnovni financijski rezultati poduzetnika Hrvatske

Na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za 2016. godinu u Republici Hrvatskoj bilo je 114.483 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 853.979 zaposlenih (prema satima rada), 42.372 zaposlena više u odnosu na 2015. godinu.

Ostvaren je ukupan prihod od 633,1 milijardi kuna, ukupan rashod od 602,1 milijardi kuna te 24 milijarde kuna neto dobiti. Dobit razdoblja, u iznosu od 38,7 milijardi kuna, u 2016. godini ostvarilo je 76.546 (66,9%) poduzetnika, dok je gubitke razdoblja, ukupne vrijednosti 14,7 milijardi kuna, iskazalo 37.937 (33,1%) poduzetnika.

U odnosu na 2015. godinu, ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 5,2%, ukupnih prihoda za 5,1%, ukupnih rashoda za 3,9%, dobiti razdoblja za 12,4%, smanjenje gubitka razdoblja za 13,9%, a rezultat navedenog je povećanje konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 38,3%.

Od 633,1 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 119,4 milijarde ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 6,2% više nego 2015. godine. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 17.306 (15,1%) poduzetnika. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 100,4 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 19,1 milijardu kuna.

U novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini investiralo je 12.306 (10,7%) hrvatskih poduzetnika, ukupno 25,2 milijarde kuna, 2,3% više nego 2015. godine.

Poduzetnici su u 2016. godini obračunali prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu 5.135 kuna, što je nominalno 1,7% više nego 2015. godine (uslijed smanjenja potrošačkih cijena od 1,1%, to je realno povećanje od 2,8%).

Tablica 1. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2016. godini

(Iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama, indeks 2016./2015.)

Opis Hrvatska

2015. 2016. Indeks

Broj zaposlenih (na bazi sati rada) 811.607 853.979 105,2

Ukupan prihod 602.185.147 633.109.425 105,1

Ukupni rashodi 579.471.489 602.063.828 103,9

Dobit prije oporezivanja 40.125.222 45.702.437 113,9

Gubitak prije oporezivanja 17.411.564 14.656.840 84,2

Porez na dobit 5.330.955 7.010.341 131,5

Dobit razdoblja 34.416.661 38.695.898 112,4

Gubitak razdoblja 17.033.958 14.660.642 86,1

Konsolidirani financijski rezultat 17.382.703 24.035.256 138,3

Troškovi osoblja 79.361.345 84.614.570 106,6

Neto plaće i nadnice 49.170.665 52.624.257 107,0

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 5.049 5.135 101,7

Izvoz 112.453.659 119.433.879 106,2

Uvoz 92.327.857 100.350.185 108,7

Trgovinski saldo 20.125.802 19.083.694 94,8

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 24.669.987 25.225.962 102,3

Izvor podataka: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

5

2.2 Osnovni financijski rezultati poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini poslovalo je 12.725 poduzetnika koji su zapošljavali 74.741 radnika, što predstavlja 8,75% ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su ukupan prihod od 43,3 milijarde kuna, te ukupan rashod od 41,7 milijardi kuna. S dobiti je poslovalo 8.160 poduzetnika (64,1%) koji su ostvarili 2,7 milijardi kuna dobiti, dok je 4.565 (35,9%) poduzetnika ostvarilo gubitke od 1,6 milijardi kuna. Ostvarena neto dobit iznosila je 1,1 milijardu kuna.

U odnosu na prethodnu 2015. godinu, uz 5,5% više zaposlenih, prihodi poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije porasli su za 6,7%, a ukupni rashodi za 6,1%. Povećanje dobiti razdoblja za 4,6% i smanjenje gubitka razdoblja za 5,8% rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom koji je veći za 23,9% u odnosu na prethodnu godinu.

Prodajom robe na inozemnom tržištu poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su 6,6 milijardi kuna prihoda, što je 10,3% više nego 2015. godine. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasirala su 1.002 (7,9%) poduzetnika. Na stranim tržištima 980 (7,7%) poduzetnika kupilo je robe u vrijednosti od 2,9 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 3,7 milijardi kuna.

U novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini investiralo je 1.255 (9,9%) poduzetnika iz Splitsko-dalmatinske županije, ukupno 1,7 milijardi kuna, 9,4% manje nego 2015. godine.

U 2016. godini, iznos ukupnih neto plaća i nadnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio je 4 milijarde kuna, a prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je 4.509 kuna što je nominalno za 0,9% više no prethodne godine, no unatoč tome, za 12,2% manje od prosječnih plaća poduzetnika na razini Hrvatske (5.135 kuna).

Tablica 2. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini


Opis

Splitsko-dalmatinska županija

2015. 2016. Indeks Udjeli u

Hrvatskoj

Broj zaposlenih (na bazi sati rada) 70.849 74.741 105,5 8,8%

Ukupan prihod 40.605.311 43.325.996 106,7 6,8%

Ukupni rashodi 39.341.062 41.723.622 106,1 6,9%

Dobit prije oporezivanja 2.980.725 3.205.190 107,5 7,0%

Gubitak prije oporezivanja 1.716.476 1.602.816 93,4 10,9%

Porez na dobit 347.912 466.993 134,2 6,7%

Dobit razdoblja 2.620.158 2.740.207 104,6 7,1%

Gubitak razdoblja 1.703.822 1.604.826 94,2 10,9%

Konsolidirani financijski rezultat 916.337 1.135.381 123,9 -

Troškovi osoblja 5.996.158 6.360.873 106,1 7,5%

Neto plaće i nadnice 3.799.334 4.044.215 106,4 7,7%

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.469 4.509 100,9 87,8%

Izvoz 5.980.586 6.598.815 110,3 5,5%

Uvoz 2.779.952 2.869.773 103,2 2,9%

Trgovinski saldo 3.200.634 3.729.042 116,5 -

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 1.888.855 1.711.526 90,6 6,8%


6

2.2.1 Osnovni financijski rezultati poduzetnika prema veličini

U Splitsko-dalmatinskoj županiji od ukupnog broja poduzetnika 91,2% (11.608) su mikro poduzetnici, 7,8% (992) mali, 0,8% (101) srednji, a tek manji dio 0,2% (24) su veliki poduzetnici.

Mikro poduzetnici, kao najbrojniji, imali su i najveći udio u ukupnom prosječnom broju zaposlenih na bazi sati rada 34,8% (25.981), ali i prosječno najmanje mjesečne neto plaće po zaposlenom od 3.627 kuna, koje su 19,6% manje u odnosu na prosjek Županije. Za razliku od ostalih poduzetnika prema veličini, samo kod mikro poduzetnika je konsolidirani financijski rezultat bio neto gubitak. U 2016. godini mali poduzetnici su imali najveći udio u ukupnom prihodu 29,7% (12,9 milijardi kuna), u ukupnom rashodu 29,4% (12,3 milijarde kuna), te u ukupnim novim investicijama 31,8% (544,8 milijuna kuna). Srednji poduzetnici su imali najveće prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u iznosu od 5.515 kuna, dok su veliki poduzetnici imali najveću konsolidiranu dobit od 568,7 milijuna kuna i najveći trgovinski saldo od 1,7 milijardi kuna.

Tablica 3. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini prema veličini


Opis Veličina poduzeća 2015. 2016. Index Udio

Ukupni prihodi

Mikro 7.393.505 9.219.418 124,7 21,3%

Mali 12.355.120 12.862.934 104,1 29,7%

Srednji 9.005.505 9.862.304 109,5 22,8%

Veliki 11.851.180 11.381.340 96,0 26,3%

Ukupno sve veličine 40.605.311 43.325.996 106,7 100,00%

Ukupni rashodi

Mikro 7.441.395 9.186.796 123,5 22,0%

Mali 11.776.428 12.278.922 104,3 29,4%

Srednji 8.952.124 9.534.553 106,5 22,9%

Veliki 11.171.114 10.723.350 96,0 25,7%


Dobit razdoblja

Mikro 545.557 775.655 142,2 28,3%

Mali 760.038 777.312 102,3 28,4%

Srednji 408.997 574.525 140,5 21,0%

Veliki 905.566 612.715 67,7 22,4%


Gubitak razdoblja

Mikro 708.901 898.189 126,7 56,0%

Mali 319.845 345.408 108,0 21,5%

Srednji 403.915 317.201 78,5 19,8%

Veliki 271.161 44.029 16,2 2,7%


Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)

Mikro -163.343 -122.534 75,0 -

Mali 440.193 431.905 98,1 -

Srednji 5.081 257.324 >>100 -

Veliki 634.406 568.686 89,6 -

Ukupno sve veličine 916.337 1.135.381 123,9 -

7

Opis Veličina poduzeća 2015. 2016. Index Udio

Troškovi osoblja

Mikro 1.523.092 1.732.098 113,7 27,2%

Mali 1.876.696 2.003.815 106,8 31,5%

Srednji 1.241.997 1.268.391 102,1 19,9%

Veliki 1.354.373 1.356.569 100,2 21,3%


Neto nadnice i plaće

Mikro 987.340 1.130.755 114,5 28,0%

Mali 1.190.583 1.268.100 106,5 31,4%

Srednji 770.612 790.612 102,6 19,5%

Veliki 850.798 854.747 100,5 21,1%


Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada

Mikro 23.253 25.981 111,7 34,8%

Mali 22.221 22.785 102,5 30,5%

Srednji 11.597 11.947 103,0 16,0%

Veliki 13.778 14.028 101,8 18,8%

Ukupno sve veličine 70.849 74.741 105,5 100,0%

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Mikro 3.538 3.627 102,5 -

Mali 4.465 4.638 103,9 -

Srednji 5.537 5.515 99,6 -

Veliki 5.146 5.078 98,7 -

Ukupno sve veličine 4.469 4.509 100,9 -

Izvoz

Mikro 338.354 548.335 162,1 8,3%

Mali 1.024.266 1.044.712 102,0 15,8%

Srednji 1.995.806 2.369.815 118,7 35,9%

Veliki 2.622.159 2.635.952 100,5 39,9%


Uvoz

Mikro 218.804 302.092 138,1 10,5%

Mali 817.176 814.621 99,7 28,4%

Srednji 782.814 785.200 100,3 27,4%

Veliki 961.158 967.860 100,7 33,7%


Trgovinski saldo (izvoz - uvoz)

Mikro 119.550 246.243 206,0 6,6%

Mali 207.090 230.091 111,1 6,2%

Srednji 1.212.992 1.584.615 130,6 42,5%

Veliki 1.661.001 1.668.092 100,4 44,7%


Investicije u razdoblju

Mikro 257.699 479.705 186,1 28,0%

Mali 670.964 544.781 81,2 31,8%

Srednji 377.148 310.016 82,2 18,1%

Veliki 583.045 377.023 64,7 22,0%



8

Grafikon 1. Broj poduzetnika i broj zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika

Grafikon 2. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika

Grafikon 3. Dobit razdoblja, gubitak razdoblja i konsolidirani financijski rezultat poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika

Grafikon 4. Izvoz u razdoblju, uvoz u razdoblju i trgovinski saldo poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini prema veličini poduzetnika

u tisućama kuna

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

Izvoz u razdoblju

Uvoz u razdoblju

u tisućama kuna

u tisućama kuna

-122.534

431.905

257.324

568.686

Ko

nso

lidiran

i finan

cijski rezultat

246.243

230.091

1.584.615

1.668.092

Trgovin

ski saldo

9

3. BROJ PODUZETNIKA I BROJ ZAPOSLENIH U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI U 2016. GODINI PO DJELATNOSTIMA

U strukturi gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije prema broju poduzetnika i broju zaposlenih, djelatnost trgovine ima najveći broj poduzetnika i zaposlenih. Od ukupno 12.725 poduzetnika koliko ih je poslovalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih 2.690 (21,1%) poslovalo je u djelatnosti trgovine, zatim slijedi djelatnost građevinarstva s 1.655 poduzetnika (13 %) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 1.629 poduzetnika (12,8%). U ove tri djelatnosti registrirano je 5.974 poduzetnika, odnosno 46,9% svih poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U djelatnosti trgovine bio je zaposlen gotovo svaki četvrti zaposlenik odnosno njih 17.575 (23,5%). Po broju zaposlenih slijedi prerađivačka industrija sa 16.403 zaposlena (21,9%) i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 9.097 zaposlenih (12,2%). U navedene tri djelatnosti zaposleno je više od polovice svih zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Uspoređujući podatke s prethodnom, 2015. godinom možemo zaključiti da je ukupan broj zaposlenih povećan u gotovo svim djelatnostima i to ukupno za 3.892 zaposlena ili 5,5%.

Tablica 4. Broj poduzetnika i broj zaposlenih na temelju sati rada u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

(Indeks 2016./2015.)

Djelatnost Poduzetnici Zaposleni

Broj Udjel Broj Udjel Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 215 1,7% 934 1,2% 108,6

B Rudarstvo i vađenje 43 0,3% 337 0,5% 108,7

C Prerađivačka industrija 1.260 9,9% 16.403 21,9% 103,3

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

53 0,4% 104 0,1% 103,0

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

72 0,6% 2.084 2,8% 101,2

F Građevinarstvo 1.655 13,0% 8.609 11,5% 107,2

G Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala

2.690 21,1% 17.575 23,5% 103,1

H Prijevoz i skladištenje 625 4,9% 4.581 6,1% 106,6

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

1.524 12,0% 9.097 12,2% 109,4

J Informacije i komunikacije 390 3,1% 1.862 2,5% 101,0

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 42 0,3% 88 0,1% 111,4

L Poslovanje nekretninama 799 6,3% 639 0,9% 107,8

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.629 12,8% 4.177 5,6% 105,8

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 847 6,7% 3.419 4,6% 105,6

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 4 0,0% 13 0,0% 100,0

P Obrazovanje 149 1,2% 887 1,2% 98,7

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 161 1,3% 965 1,3% 103,3

R Umjetnost, zabava i rekreacija 166 1,3% 1.619 2,2% 132,8

S Ostale uslužne djelatnosti 380 3,0% 1.345 1,8% 114,5

- Fizičke osobe bez djelatnosti 21 0,2% 3 0,0% 100,0

Ukupno 12.725 100,0% 74.741 100,0% 105,5


10

Najveće povećanje od 780 zaposlenih zabilježeno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, zatim u djelatnosti građevinarstva za 579 zaposlenih, te u prerađivačkoj industriji za 523 zaposlena. Smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je samo u djelatnosti obrazovanja za 12 zaposlenih.

Grafikon 5. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom u broju poduzetnika i broju zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala Prerađivačka industrija

Građevinarstvo Prijevoz i skladištenje

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Ostale djelatnosti

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Grafikon 6. Razlika broja zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

Broj poduzetnika Broj zaposlenih

11

4. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U 2016. GODINI PO DJELATNOSTIMA

4.1 Ukupni prihod i ukupni rashod

Ukupni prihod poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini od 43,3 milijarde kuna veći je od ukupnog rashoda koji iznosi 41,7 milijardi kuna. U odnosu na 2015. godinu ukupni prihod je rastao po stopi od 6,7%, dok je ukupni rashod rastao po stopi od 6,1%, pa je ekonomičnost poslovanja nešto viša u odnosu na prošlu godinu, tj. na 100 kuna ukupnog rashoda ostvareno je 103,84 kune ukupnog prihoda što je 0,84 kuna više nego 2015. godine.

Od ukupnog ostvarenog prihoda 36,2% ili 15,7 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici u području trgovine. Iza trgovine, po visini ostvarenog prihoda, slijedi prerađivačka industrija s 9,3 milijarde kuna prihoda (21,5%) te građevinarstvo s 5,2 milijarde kuna prihoda (12%).

Tablica 5. Ukupan prihod i ukupan rashod poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini po djelatnostima

(Iznosi u tisućama kuna, indeks 2016./2015.)

Djelatnost Ukupan prihod Ukupan rashod

Iznos Udjel Indeks Iznos Udjel Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

471.264 1,1% 113,8 450.792 1,1% 109,1

B Rudarstvo i vađenje 153.821 0,4% 91,0 137.989 0,3% 88,6

C Prerađivačka industrija 9.329.518 21,5% 102,4 9.049.264 21,7% 101,6


113.436 0,3% 111,5 93.079 0,2% 102,1

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djel. sanacije okoliša

786.612 1,8% 104,5 752.972 1,8% 103,1

F Građevinarstvo 5.204.023 12,0% 98,9 5.235.484 12,5% 103,7

G Trgovina na veliko i na malo, popravak mot. vozila i motocikala

15.697.617 36,2% 107,6 15.111.060 36,2% 107,3

H Prijevoz i skladištenje 2.133.265 4,9% 103,6 2.041.902 4,9% 93,8


3.495.687 8,1% 122,6 3.090.125 7,4% 116,2

J Informacije i komunikacije 787.422 1,8% 95,2 743.244 1,8% 96,7

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

24.180 0,1% 138,9 19.717 0,0% 116,0

L Poslovanje nekretninama 464.317 1,1% 153,2 689.406 1,7% 169,4

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

1.372.256 3,2% 110,2 1.190.860 2,9% 107,8

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

1.649.337 3,8% 108,9 1.643.924 3,9% 110,8

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

8.654 0,0% 161,3 6.991 0,0% 208,1

P Obrazovanje 157.938 0,4% 106,4 149.175 0,4% 104,9

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

208.141 0,5% 108,9 189.270 0,5% 108,1

R Umjetnost, zabava i rekreacija 943.916 2,2% 128,7 813.283 1,9% 121,3

S Ostale uslužne djelatnosti 315.762 0,7% 105,2 308.174 0,7% 104,4

- Fizičke osobe bez djelatnosti 8.831 0,0% 121,7 6.911 0,0% 127,0

Ukupno 43.325.996 100,0% 106,7 41.723.622 100,0% 106,1


12

U odnosu na 2015. godinu prihodi su najviše rasli u trgovini za 1,1 milijardu kuna, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 643,5 milijuna kuna i prerađivačkoj industriji za 215 milijuna kuna. Među djelatnostima s udjelom u ukupnom prihodu većem od 1%, u relativnom iznosu prihodi su najviše rasli u djelatnosti poslovanje nekretninama za 69,4%.

Pad prihoda zabilježen je u tri djelatnosti: građevinarstvu od 60,5 milijuna kuna, informacijama i komunikacijama od 39,8 milijuna kuna, te u rudarstvu i vađenju ruda od 15,1 milijun kuna. U relativnom iznosu pad prihoda u građevinarstvu je 1,1%, u informacijama i komunikacijama 4,8%, te u djelatnosti rudarstva i vađenja ruda 9%.

Najveći udio u ukupnom rashodu u iznosu od 15,1 milijardu kuna ili 36,2% imala je trgovina. Slijedi prerađivačka industrija s rashodom od 9 milijardi kuna (21,7%) i građevinarstvo s 5,2 milijarde kuna rashoda (12,5%).

U odnosu na 2015. godinu rashodi su najviše rasli u trgovini za 1 milijardu kuna, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 431,5 milijuna kuna, te u djelatnosti poslovanje nekretninama za 282,4 milijuna kuna. Među djelatnostima s udjelom u ukupnim rashodima većim od 1%, u relativnom iznosu rashodi su najviše rasli u djelatnosti poslovanje nekretninama za 69,4% i djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija za 21,3%. Pad rashoda zabilježen je u tri djelatnosti prijevozu i skladištenju od 135,6 milijuna kuna, u informacijama i komunikacijama od 25,2 milijuna kuna, te u rudarstvu i vađenju ruda od 17,7 milijuna kuna. U relativnom iznosu pad rashoda u prijevozu i skladištenju je 6,2%, informacijama i komunikacijama 3,3%, te u djelatnosti rudarstva i vađenja ruda 11,4%.

Grafikon 7. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom u ukupnom prihodu i ukupnom rashodu u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala Djelatnosti pružanja smještaja te prip. i usluž. hrane

Prerađivačka industrija Prijevoz i skladištenje

Građevinarstvo Ostale djelatnosti

Ukupni prihod Ukupni rashod

13

Grafikon 8. Razlika ukupnih prihoda u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

Grafikon 9. Razlika ukupnih rashoda u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

U TISUĆAMA KUNA

U TISUĆAMA KUNA

14

4.2 Dobit razdoblja, gubitak razdoblja i neto financijski rezultat

U 2016. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji dobit razdoblja u iznosu od 2,7 milijardi kuna ostvarilo je 8.160 (64,1%) poduzetnika, dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti od 1,6 milijardi kuna iskazalo 4.565 (35,9%) poduzetnika. Uslijed povećanja dobiti razdoblja i smanjenja gubitka razdoblja povećan je konsolidirani financijski rezultat – neto dobit za 23,9% u odnosu na 2015. godinu i on je iznosio 1,1 milijardu kuna.

Analizom podataka o visini ostvarene dobiti razdoblja primjetno je da su najvažnije djelatnosti trgovina sa 619,6 milijuna kuna dobiti razdoblja (22,6%), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 490,9 milijuna kuna (17,9%) i prerađivačka industrija s 447,4 milijuna kuna (16,3%). Najveće gubitke razdoblja ostvarili su građevinarstvo u iznosu 393,9 milijuna kuna (24,5%), poslovanje nekretninama u iznosu 262,2 milijuna kuna (16,3%) i prerađivačka industrija u iznosu od 227,4 milijuna kuna (14,2%).

Tablica 6. Dobit razdoblja i gubitak razdoblja poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini po djelatnostima


Djelatnost Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Neto

financijski rezultat Iznos Udjel Indeks Iznos Udjel Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

31.245 1,1% 109,9 15.640 1,0% 50,1 15.606

B Rudarstvo i vađenje 15.630 0,6% 93,7 1.543 0,1% 26,2 14.087 C Prerađivačka industrija 447.450 16,3% 86,5 227.359 14,2% 59,9 220.091 D Opskrba elektr. energijom,

plinom, parom i klimatizacija 19.765 0,7% 176,1 4.268 0,3% 121,4 15.498

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadn. voda, gosp. otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

38.618 1,4% 134,9 12.548 0,8% 112,1 26.070

F Građevinarstvo 307.594 11,2% 62,3 393.892 24,5% 122,9 -86.299 G Trgovina na veliko i na malo,

popr. mot. vozila i motocikala 619.601 22,6% 108,3 157.822 9,8% 87,5 461.780

H Prijevoz i skladištenje 242.755 8,9% 127,3 201.837 12,6% 60,4 40.918 I Djelatnosti pružanja smještaja

te pripreme i usluživ. hrane 490.944 17,9% 150,6 142.462 8,9% 102,9 348.482

J Informacije i komunikacije 71.079 2,6% 112,2 37.764 2,4% 245,2 33.315 K Financijske djelatnosti i

djelatnosti osiguranja 4.193 0,2% 146,9 680 0,0% 21,6 3.514

L Poslovanje nekretninama 31.115 1,1% 106,9 262.196 16,3% 189,1 -231.081 M Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti 185.175 6,8% 115,1 46.923 2,9% 81,1 138.252


68.784 2,5% 94,2 77.423 4,8% 143,3 -8.639


1.274 0,0% 76,0 2 0,0% 2,3 1.272

P Obrazovanje 9.456 0,3% 142,4 3.018 0,2% 145,7 6.438 Q Djelatnosti zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi 17.697 0,6% 109,3 3.094 0,2% 79,5 14.603

R Umjetnost, zabava i rekreacija 122.892 4,5% 175,7 7.752 0,5% 49,8 115.140 S Ostale uslužne djelatnosti 12.511 0,5% 116,7 7.487 0,5% 93,5 5.024 - Fizičke osobe bez djelatnosti 2.426 0,1% 160,0 1.117 0,1% 1.310 Ukupno 2.740.207 100,0% 104,6 1.604.826 100,0% 94,2 1.135.381


15

Grafikon 10. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom u dobiti i gubitku razdoblja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Poslovanje nekretninama

Prerađivačka industrija Ostale djelatnosti

Građevinarstvo

Grafikon 11. Iznos dobiti i gubitka razdoblja poduzetnika Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima s najznačajnijim udjelom

Najveći porast dobiti razdoblja u odnosu na 2015. godinu ostvarili su poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 165 milijuna kuna, dok su, relativno gledajući, među poduzetnicima s udjelom većim od 1% u ukupnoj dobiti razdoblja, najveći porast ostvarili poduzetnici iz djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija od 75,7%.

Najveći pad dobiti razdoblja u odnosu na 2015. godinu u apsolutnom i relativnom iznosu imali su poduzetnici iz građevinarstva od 185,9 milijuna kuna odnosno 37,7%.

Najveći porast gubitaka razdoblja u odnosu na 2015. godinu imali su poduzetnici iz djelatnosti poslovanje nekretninama u iznosu od 123,5 milijuna kuna, dok su u relativnom iznosu najveći

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

U TISUĆAMA KUNA

Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

16

porast gubitaka razdoblja imali poduzetnici iz djelatnosti informacije i komunikacije od 145,2%.

Grafikon 12. Razlika dobiti razdoblja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

Grafikon 13. Razlika gubitka razdoblja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

U TISUĆAMA KUNA

U TISUĆAMA KUNA

17

Najveće smanjenje gubitka razdoblja u odnosu na 2015. godinu ostvarili su poduzetnici iz prerađivačke industrije u iznosu od 152,4 milijuna kuna, a relativno najveće smanjenje gubitka razdoblja, među djelatnostima s udjelom u ukupnom gubitku razdoblja većem od 1%, ostvareno je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u iznosu od 49,9%.

Grafikon 14. Neto financijski rezultat poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

Ukupan financijski rezultat poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini jest neto dobit kao razlika dobiti razdoblja umanjena za gubitke razdoblja, a iznosila je 1,1 milijardu kuna i veća je za 23,9% u odnosu na 2015. godinu.

Promatrajući podatke po djelatnostima možemo utvrditi da je u 2016. godini konsolidirani financijski rezultat u 17 djelatnosti neto dobit, a u 3 djelatnosti neto gubitak. U 2015. godini neto dobit je bila ostvarena u 15 djelatnosti dok je neto gubitak bio iskazan u 5 djelatnosti.

Na prvom mjestu po neto dobiti nalazi se djelatnost trgovine s 461,8 milijuna kuna dobiti što predstavlja povećanje od 70,2 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu (17,9% više). Na drugom mjestu je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 348,5 milijuna kuna neto dobiti, odnosno 160,9 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije (85,8% više), a na trećem mjestu je prerađivačka industrija s 220,1 milijun kuna neto dobiti, tj. 82,7 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije (60,2% više).

Opće gospodarsko stanje, te kupovna moć stanovništva još uvijek utječe na financijske rezultate nekih djelatnosti poput djelatnosti poslovanja nekretninama, građevinarstva, ali i administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. U ovim djelatnostima financijski rezultat ukupno gledajući je negativan i iskazan je u milijunima kuna.

U TISUĆAMA KUNA

18

U 2016. godini u gotovo svim djelatnostima veći je broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti u odnosu na one koji su poslovali s gubitkom, izuzev djelatnosti poslovanja nekretninama i djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Najbolji omjer dobitaša i gubitaša, među pravnim osobama s više od 1% ukupnog broja poduzetnika, bio je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima gdje je od ukupnog broja poduzetnika u toj djelatnosti bilo najmanje gubitaša (26%) i najviše dobitaša (74%). Najnepovoljniji omjer je bio u djelatnosti poslovanja nekretninama s najviše gubitaša (65,1%) i najmanje dobitaša (34,9%).

Tablica 7. Poduzetnici koji su poslovali s dobiti i poduzetnici koji su poslovali s gubitkom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

(Udjel u pojedinoj djelatnosti)

Djelatnost Broj svih

poduzetnika

Poduzetnici s dobiti

Poduzetnici s gubitkom

Broj Udjel Broj Udjel

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 215 136 1,7% 79 1,7%

B Rudarstvo i vađenje 43 27 0,3% 16 0,4%

C Prerađivačka industrija 1.260 852 10,4% 408 8,9%


53 22 0,3% 31 0,7%


72 54 0,7% 18 0,4%

F Građevinarstvo 1.655 1.025 12,6% 630 13,8%


2.690 1.800 22,1% 890 19,5%

H Prijevoz i skladištenje 625 391 4,8% 234 5,1%


1.524 972 11,9% 552 12,1%

J Informacije i komunikacije 390 265 3,2% 125 2,7%


42 29 0,4% 13 0,3%

L Poslovanje nekretninama 799 279 3,4% 520 11,4%

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.629 1.205 14,8% 424 9,3%


847 527 6,5% 320 7,0%


4 3 0,0% 1 0,0%

P Obrazovanje 149 100 1,2% 49 1,1%


161 118 1,4% 43 0,9%

R Umjetnost, zabava i rekreacija 166 98 1,2% 68 1,5%

S Ostale uslužne djelatnosti 380 241 3,0% 139 3,0%

- Fizičke osobe bez djelatnosti 21 16 0,2% 5 0,1%

Ukupno 12.725 8.160 100,0% 4.565 100,0%


19

Grafikon 15. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom poduzetnika s dobiti i poduzetnika s gubitkom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prerađivačka industrija

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Poslovanje nekretninama

Građevinarstvo Ostale djelatnosti

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Grafikon 16. Udjel poduzetnika s dobiti i poduzetnika s gubitkom u ukupnom broju poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

Udjel dobitaša Udjel gubitaša

Dobitaši Gubitaši

20

4.3 Investicije u novu dugotrajnu imovinu U novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije su uložili 1,7 milijardi kuna, što je za 9,4% ili za 177,3 milijuna kuna manje nego u godini ranije. Te je investicije ostvarilo 1.255 poduzetnika ili 9,9% od ukupno 12.725 poduzetnika u Županiji. U odnosu na prethodnu godinu investicije u novu dugotrajnu imovinu kod pravnih osoba su povećane u 13 djelatnosti, dok su kod 5 djelatnosti one smanjene.

U dugotrajnu imovinu najviše su investirali poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 443,2 milijuna kuna (s udjelom od 25,9%), što predstavlja povećanje od 13,2% u odnosu na 2015. godinu. Slijede poduzetnici iz prerađivačke industrije s 245,8 milijuna kuna, 44,8% manje nego godinu dana prije. Najveći rast investicija u odnosu na godinu prije imali su poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 51,6 milijuna kuna, dok se najveće smanjenje bilježi u prerađivačkoj industriji u iznosu od 199,2 milijuna kuna.

Tablica 8. Investicije poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u dugotrajnu imovinu u 2016. godini po djelatnostima


Djelatnost Poduzetnici investitori

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

Broj Udjel Indeks Iznos Udjel Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 16 1,3% 106,7 6.013 0,4% 144,4 B Rudarstvo i vađenje 5 0,4% 83,3 2.381 0,1% 167,6 C Prerađivačka industrija 165 13,1% 132,0 245.825 14,4% 55,2 D Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija 2 0,2% 66,7 19 0,0% 0,5


19 1,5% 111,8 181.728 10,6% 122,8

F Građevinarstvo 123 9,8% 136,7 93.196 5,4% 165,5 G Trgovina na veliko i na malo, popravak

motornih vozila i motocikala 233 18,6% 131,6 181.288 10,6% 109,4

H Prijevoz i skladištenje 80 6,4% 137,9 154.980 9,1% 103,2 I Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane 179 14,3% 132,6 443.218 25,9% 113,2

J Informacije i komunikacije 62 4,9% 144,2 8.500 0,5% 239,3 K Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 7 0,6% 175,0 574 0,0% 111,0

L Poslovanje nekretninama 41 3,3% 120,6 227.316 13,3% 55,4 M Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti 179 14,3% 135,6 18.777 1,1% 88,6


86 6,9% 121,1 72.373 4,2% 122,7


0 0,0% - 0 0,0% -

P Obrazovanje 10 0,8% 166,7 1.873 0,1% 78,8 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi 13 1,0% 216,7 2.570 0,2% 104,0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 13 1,0% 108,3 64.061 3,7% 320,4 S Ostale uslužne djelatnosti 21 1,7% 150,0 6.830 0,4% 240,5 - Fizičke osobe bez djelatnosti 1 0,1% 100,0 4 0,0% 72,2 Ukupno 1.255 100,0% 132,2 1.711.526 100,0% 90,6


21

Grafikon 17. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom poduzetnika investitora i investicija u novu dugotrajnu imovinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Poslovanje nekretninama

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnost gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

Prerađivačka industrija Ostale djelatnosti

Građevinarstvo

Grafikon 18. Razlika vrijednosti investicija poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

U TISUĆAMA KUNA

Broj investitora Investicije u novu

dugotrajnu imovinu

22

4.4 Troškovi za osoblje i plaće zaposlenika

Znatnu stavku u ukupnim rashodima poduzetnika čine troškovi za osoblje (neto plaće, porezi i doprinosi iz plaća i na plaće). U 2016. godini poduzetnici u Splitsko-dalmatinskoj županiji na troškove osoblja su izdvojili 6,4 milijarde kuna, odnosno 6,1% više nego godinu prije. Troškovi za osoblje u 2016. godini su relativno porasli jednako kao i ukupni rashodi, stoga je njihov udjel u 2016. godini od 15,2% ostao jednak prošlogodišnjem. Po djelatnostima se udjel troškova za osoblje u ukupnim rashodima pravnih osoba kretao od 46,4% u obrazovanju do 8,4% u poslovanju nekretninama.

Tablica 9. Troškovi za osoblje u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima


Djelatnost Ukupni rashodi Troškovi za osoblje Udjel troškova

za osoblje u rashodima Iznos Indeks Iznos Index

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 450.792 109,1 64.037 105,5 14,2%

B Rudarstvo i vađenje 137.989 88,6 29.191 113,0 21,2%

C Prerađivačka industrija 9.049.264 101,6 1.571.708 103,4 17,4%


93.079 102,1 8.523 112,1 9,2%


752.972 103,1 242.972 101,9 32,3%

F Građevinarstvo 5.235.484 103,7 669.743 104,6 12,8%


15.111.060 107,3 1.307.313 106,6 8,7%

H Prijevoz i skladištenje 2.041.902 93,8 450.195 102,8 22,0%


3.090.125 116,2 752.700 112,6 24,4%

J Informacije i komunikacije 743.244 96,7 217.284 104,6 29,2%


19.717 116,0 5.626 124,4 28,5%

L Poslovanje nekretninama 689.406 169,4 57.587 106,3 8,4%

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

1.190.860 107,8 361.032 105,9 30,3%


1.643.924 110,8 249.768 108,7 15,2%


6.991 208,1 1.383 101,7 19,8%

P Obrazovanje 149.175 104,9 69.202 102,5 46,4%


189.270 108,1 79.577 106,0 42,0%

R Umjetnost, zabava i rekreacija 813.283 121,3 139.716 123,3 17,2%

S Ostale uslužne djelatnosti 308.174 104,4 83.041 112,2 26,9%

- Fizičke osobe bez djelatnosti 6.911 127,0 276 104,5 4,0%

Ukupno 41.723.622 106,1 6.360.873 106,1 15,2%


23

Grafikon 19. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom u ukupnim troškovima za osoblje u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Građevinarstvo

Prijevoz i skladištenje

Ostale djelatnosti

Grafikon 20. Udjel troškova za osoblje u ukupnim rashodima poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

Troškovi

za osoblje

Udjel troškova za osoblje Udjel ostalih troškova

24

U Splitsko-dalmatinskoj županiji poduzetnici obveznici poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, obračunali su zaposlenicima u 2016. godini prosječnu mjesečnu plaću od 4.509 kuna što je nominalno 0,9% više nego 2015. godine (uslijed smanjenja potrošačkih cijena od 1,1% to je realno povećanje od 2%). U odnosu na godinu prije kod pravnih osoba zabilježen je porast prosječne neto plaće po zaposlenom u 13 djelatnosti, dok je u 6 djelatnosti zabilježen pad.

Najviša prosječna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša u iznosu 6.063 kune i veća je u odnosu na prosječnu plaću u Županiji za 34,5%. Najniža prosječna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti ostale uslužne djelatnosti u iznosu 3.372 kuna i ona je niža u odnosu na prosjek Županije za 25,2%. Najveći porast prosječne neto plaće kod pravnih osoba u odnosu na godinu prije ostvaren je u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja od 10,5%, dok je najveći pad prosječne neto plaće ostvaren u djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija od 3,6%.

Tablica 10. Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

(Indeks 2016./2015.)

Djelatnost

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u kunama

Odnos prema prosjeku županije 2016. Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3.790 98,8 -15,9%

B Rudarstvo i vađenje 4.577 103,2 1,5%

C Prerađivačka industrija 5.075 100,4 12,5%


4.397 108,1 -2,5%


6.063 101,0 34,5%

F Građevinarstvo 4.147 98,1 -8,0%


3.998 103,5 -11,3%

H Prijevoz i skladištenje 5.057 96,7 12,2%


4.361 102,4 -3,3%

J Informacije i komunikacije 5.922 103,8 31,3%

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 3.449 110,5 -23,5%

L Poslovanje nekretninama 4.643 98,8 3,0%

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4.548 100,8 0,9%

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3.924 103,5 -13,0%

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 5.499 102,4 22,0%

P Obrazovanje 4.126 104,0 -8,5%

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 4.342 102,7 -3,7%

R Umjetnost, zabava i rekreacija 4.708 96,4 4,4%

S Ostale uslužne djelatnosti 3.372 98,5 -25,2%

- Fizičke osobe bez djelatnosti 4.524 101,0 0,3%

Ukupno 4.509 100,9 0,0%


25

Grafikon 21. Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

Grafikon 22. Razlika prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u odnosu na prosjek Županije u 2016. godini po djelatnostima

26

4.5 Izvoz, uvoz i trgovinski saldo

U Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasirala su 1.002 poduzetnika ili 7,9% od ukupno 12.725 županijskih poduzetnika. U istom periodu, 980 poduzetnika ili 7,7% poduzetnika u Županiji uvezlo je robu sa stranih tržišta.

Najveći broj izvoznika i uvoznika posluje u djelatnosti trgovine i djelatnosti prerađivačke industrije, zatim slijede izvoznici iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, odnosno uvoznici iz djelatnosti građevinarstva.

Najveći porast broja izvoznika u odnosu na godinu prije bilježi se u djelatnosti trgovine (52), zatim prerađivačke industrije (30), te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (26), dok se najveći porast uvoznika bilježi u djelatnosti trgovine (52), zatim u prerađivačkoj industriji (34) i građevinarstvu (28).

Tablica 11. Broj poduzetnika izvoznika i uvoznika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

(Indeks 2016./2015.)

Djelatnost Izvoznici Uvoznici

Broj Udjel Indeks Broj Udjel Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 18 1,8% 128,6 13 1,3% 144,4

B Rudarstvo i vađenje 7 0,7% 100,0 4 0,4% 100,0

C Prerađivačka industrija 190 19,0% 118,8 186 19,0% 122,4


3 0,3% 150,0 4 0,4% 400,0

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

8 0,8% 114,3 7 0,7% 175,0

F Građevinarstvo 63 6,3% 123,5 95 9,7% 141,8

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

236 23,6% 128,3 336 34,3% 118,3

H Prijevoz i skladištenje 86 8,6% 111,7 52 5,3% 157,6


56 5,6% 121,7 81 8,3% 142,1

J Informacije i komunikacije 93 9,3% 131,0 44 4,5% 137,5


0 0,0% - 1 0,1% 100,0

L Poslovanje nekretninama 13 1,3% 92,9 16 1,6% 200,0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 135 13,5% 123,9 65 6,6% 158,5


64 6,4% 104,9 46 4,7% 112,2

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

0 0,0% - 0 0,0% -

P Obrazovanje 5 0,5% 125,0 2 0,2% -


3 0,3% 150,0 4 0,4% 80,0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 9 0,9% 128,6 9 0,9% 150,0

S Ostale uslužne djelatnosti 13 1,3% 118,2 15 1,5% 125,0

- Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0,0% - 0 0,0% -

Ukupno 1.002 100,0% 121,2 980 100,0% 129,5


27

Grafikon 23. Djelatnosti s najznačajnijim udjelom izvoznika i uvoznika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje

Prerađivačka industrija Građevinarstvo

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Djel. pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije Ostale djelatnosti

Grafikon 24. Broj izvoznika i uvoznika u djelatnostima s najznačajnijim udjelom izvoznika i uvoznika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Izvoznici Uvoznici

Izvoznici

Uvoznici

28

Grafikon 25. Razlika broja izvoznika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

Grafikon 26. Razlika broja uvoznika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

29

U 2016. godini poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije su 15,2% ukupnih prihoda, odnosno 6,6 milijardi kuna, ostvarili prodajom robe i usluga na inozemnom tržištu, što je za 10,3% više nego 2015. godine. U istom periodu poduzetnici su na stranim tržištima kupili robe i usluga u vrijednosti 2,9 milijardi kuna ili 3,2% više nego 2015. Rezultat toga je trgovinski suficit u iznosu od 3,7 milijardi kuna, koji je 16,5% veći u odnosu na 2015. godinu.

U ukupnom izvozu županijskih poduzetnika u 2016. godini najveći udio od 43,9%, ili 2,9 milijardi kuna, imali su poduzetnici prerađivačke industrije. U ostatku ukupnog izvoza najznačajnije su sudjelovali poduzetnici iz djelatnosti trgovine s 18,1% (1,2 milijarde kuna) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 11,1% (734,3 milijuna kuna).

U odnosu na 2015. godinu najznačajniji rast izvoza zabilježen je u trgovini od 298,7 milijuna kuna, zatim u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 125,3 milijuna kuna, te u prerađivačkoj industriji od 84 milijuna kuna. U relativnom iznosu, najveći rast izvoza među djelatnostima čiji je udio u ukupnom izvozu veći od 1% ostvaren je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu - 108,3%.

Tablica 12. Izvoz i uvoz poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini po djelatnostima


Djelatnost Izvoz Uvoz

Iznos Udjel Indeks Iznos Udjel Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 100.578 1,5% 208,3 11.843 0,4% 126,4 B Rudarstvo i vađenje 12.980 0,2% 73,7 952 0,0% 188,6 C Prerađivačka industrija 2.897.940 43,9% 103,0 1.263.263 44,0% 110,9 D Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija 1.573 0,0% 105,5 2.746 0,1% 234,4


19.705 0,3% 97,9 17.778 0,6% 218,5

F Građevinarstvo 135.565 2,1% 115,0 146.596 5,1% 102,8 G Trgovina na veliko i na malo,

popravak mot. vozila i motocikala 1.194.629 18,1% 133,3 1.250.708 43,6% 98,5

H Prijevoz i skladištenje 605.021 9,2% 95,4 38.900 1,4% 42,1 I Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane 734.302 11,1% 120,6 28.626 1,0% 190,0

J Informacije i komunikacije 182.020 2,8% 111,6 39.571 1,4% 86,3 K Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 0 0,0% - 269 0,0% 131,6

L Poslovanje nekretninama 4.566 0,1% 102,9 2.536 0,1% 82,3 M Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti 115.608 1,8% 149,7 39.192 1,4% 195,6


455.053 6,9% 98,5 19.264 0,7% 92,2


0 0,0% - 0 0,0% -

P Obrazovanje 3.671 0,1% 141,2 39 0,0% - Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi 234 0,0% 225,4 592 0,0% 136,0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 131.217 2,0% 120,6 4.978 0,2% 65,7 S Ostale uslužne djelatnosti 4.153 0,1% 99,7 1.919 0,1% 48,2 - Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0,0% - 0 0,0% - Ukupno 6.598.815 100,0% 110,3 2.869.773 100,0% 103,2


30

Grafikon 27. Djelatnosti s najznačajnijim izvozom i uvozom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Prerađivačka industrija Građevinarstvo

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Informacije i komunikacije

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Prijevoz i skladištenje Ostale djelatnosti

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

Grafikon 28. Vrijednost izvoza i uvoza u djelatnostima s najznačajnijim udjelom izvoza i uvoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Najveći pad izvoza, u odnosu na godinu prije, imale su tvrtke iz djelatnosti prijevoza i skladištenja od 28,9 milijuna kuna ili 27,2%, a to je i relativno najveći pad izvoza među djelatnostima s udjelom u ukupnom izvozu većim od 1%.

Najvažniji udio u ukupnom uvozu poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini imale su dvije djelatnosti, i to prerađivačka industrija s 44% (vrijednosti 1,26 milijardi kuna) i trgovina s 43,6% (vrijednosti 1,25 milijardi kuna).

U TISUĆAMA KUNA

Izvoz Uvoz

Izvoz

Uvoz

31

U prerađivačkoj industriji zabilježen je i najveći porast uvoza u odnosu na godinu prije od 124 milijuna kuna, dok je među djelatnostima sa značajnijim udjelom u ukupnom uvozu poduzetnika (više od 1%) relativno najviše porastao u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima od 95,6%.

Grafikon 29. Razlika vrijednosti izvoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

Grafikon 30. Razlika vrijednosti uvoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu po djelatnostima

U TISUĆAMA KUNA

U TISUĆAMA KUNA

32

Vrijednost robe koju su poduzetnici iz Splitsko-dalmatinske županije izvezli na strana tržišta i u 2016. godini bila je veća od vrijednosti robe koju su na stranim tržištima kupili, te su ostvarili i u ovoj godini pozitivan trgovinski saldo. Trgovinski suficit iznosio je 3,7 milijardi kuna i bio je veći 16,5% u odnosu na godinu prije.

Pozitivan trgovinski saldo ostvaren je u 13 djelatnosti. Najznačajniji je u prerađivačkoj industriji u iznosu od 1,63 milijarde kuna (40 milijuna kuna manje u odnosu na godinu prije), zatim u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 705,7 milijuna kuna (111,8 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije), te u djelatnosti prijevoza i skladištenja od 566,1 milijun kuna (24,6 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije). Najveći negativni trgovinski saldo imala je djelatnost trgovine od 56,1 milijun kuna (317,4 milijuna kuna manje u odnosu na godinu prije) zatim slijedi građevinarstvo s negativnim saldom od 11 milijuna kuna (13,8 milijuna kuna manje u odnosu na godinu prije).

U odnosu na 2015. godinu najveći porast pozitivnog trgovinskog salda ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u iznosu od 111,8 milijuna kuna, dok je negativni trgovinski saldo najviše smanjen u djelatnosti trgovine u iznosu od 317,4 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu samo je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom došlo do promjene trgovinskog salda iz pozitivnog u negativni.

Tablica 13. Trgovinski saldo poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2016. godini po djelatnostima


Djelatnost Trgovinski saldo

2015. 2016. Indeks

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 38.904 88.735 228,1

B Rudarstvo i vađenje 17.116 12.028 70,3

C Prerađivačka industrija 1.674.704 1.634.677 97,6

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 320 -1.173 -


11.983 1.927 16,1

F Građevinarstvo -24.794 -11.031 44,5


-373.478 -56.079 15,0

H Prijevoz i skladištenje 541.553 566.121 104,5

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 593.926 705.676 118,8

J Informacije i komunikacije 117.251 142.448 121,5

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja -205 -269 131,6

L Poslovanje nekretninama 1.360 2.030 149,3

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 57.184 76.416 133,6

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 441.137 435.789 98,8

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 0 0 -

P Obrazovanje 2.600 3.633 139,7

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi -331 -358 108,0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 101.215 126.239 124,7

S Ostale uslužne djelatnosti 189 2.234 1180,5

- Fizičke osobe bez djelatnosti 0 0 -

Ukupno 3.200.634 3.729.042 116,5


33

Grafikon 31. Trgovinski saldo poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini po djelatnostima

Grafikon 32. Promjena trgovinskog salda poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. u odnosu na 2015. godinu po djelatnostima

U TISUĆAMA KUNA

34

5. FINANCIJSKO STANJE PODUZETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE I SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije imali su na kraju 2016. godine vrijednost ukupne imovine od 72,4 milijarde kuna. U strukturi imovine najveći udjel ima dugotrajna imovina (66%), zatim kratkotrajna imovina (32,6%), plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi (1,2%), te potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital.

Struktura imovine relativno je nepovoljna uslijed velikog udjela dugotrajne imovine. Županijski poduzetnici raspolažu sa 6,8% ukupnih sredstava Republike Hrvatske. Udjel dugotrajne imovine u Županiji iznosi 66%, dok udjel kratkotrajne imovine iznosi 32,6%.

Nezadovoljavajuću strukturu imovine prati nepovoljna struktura kapitala i obveza a što se izravno odražava na financijsku stabilnost koja je znatno narušena. Krajem 2016. godine kod poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u financiranju imovine vlastiti izvori činili su ukupno 26,5%, a tuđi 73,5%. Proizlazi da su poduzetnici kao cjelina i više nego ovisni o tuđim, skupim izvorima. Teoretski, optimalan omjer vlastitih i tuđih izvora sredstava je 50:50.

Tablica 14. Imovina poduzetnika Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije sa stanjem na dan 31.12.2016. godine

(Iznosi u tisućama kuna, Indeks 2016./2015.)

AKTIVA Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija

Iznos Index Udjel Iznos Index Udjel

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

81.005 82,0 0,0% 6.868 97,9 0,0%

Dugotrajna imovina 709.926.320 103,6 66,2% 47.785.996 105,8 66,0% Kratkotrajna imovina 352.180.432 106,1 32,8% 23.602.466 100,0 32,6% Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi

10.127.326 102,3 0,9% 835.874 116,8 1,2%

UKUPNA AKTIVA 1.072.315.083 104,4 100,0% 72.403.001 104,2 100,0%

Izvor podataka: Fina

Tablica 15. Izvori sredstava poduzetnika Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije sa stanjem na dan 31.12.2016. godine

(Iznosi u tisućama kuna, Indeks 2016./2015.)

PASIVA Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija

Iznos Index Udjel Iznos Index Udjel

Kapital i rezerve 418.689.174 107,0 39,0% 19.184.205 110,1 26,5% Rezerviranja 14.826.403 98,3 1,4% 568.383 104,3 0,8% Dugoročne obveze 267.627.147 103,5 25,0% 22.464.959 109,0 31,0% Kratkoročne obveze 323.962.425 102,0 30,2% 26.523.758 97,1 36,6% Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

47.209.935 106,1 4,4% 3.661.695 101,2 5,1%

UKUPNA PASIVA 1.072.315.083 104,4 100,0% 72.403.001 104,2 100,0%


35

6. OSTALI POKAZATELJI U REPUBLICI HRVATSKOJ I SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

6.1 Pregled neizvršenih osnova pravnih i fizičkih osoba, stanje 31.12.2016.

Prema stanju na dan 31. prosinca 2016. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,9% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (6,9 milijardi kuna), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15% (2,7 milijardi kuna), Primorsko-goranske s udjelom od 5,9% (1,1 milijardu kuna), Istarske s udjelom od 5,8% (1 milijardu kuna) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,0% (0,9 milijardi kuna). Na poslovne subjekte navedenih pet županija odnosilo se 70,6% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj.

Grafikon 33. Udjel iznosa neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama, stanje na dan 31.12.2015. i 31.12.2016.

Grad Zagreb Primorsko-goranska Zagrebačka

Splitsko-dalmatinska Istarska Ostale županije

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba s 913,9 tisuća kuna, a slijede oni Međimurske sa 810,7 tisuća, te Splitsko-dalmatinske županije sa 770,2 tisuće kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 576,5 tisuća kuna, što je za 4,5% manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 603,5 tisuća kuna.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji (290,7 tisuća kuna).

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u devet županija, i to od 1,4% u Osječko-baranjskoj županiji, 17,3% u Splitsko-dalmatinskoj, pa do 31,5% u Koprivničko-križevačkoj županiji. Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Dubrovačko-neretvanskoj

31.12.2015. 31.12.2016.

36

(48,3%), Krapinsko-zagorskoj (47,8 %), Ličko-senjskoj (44,2 %), Brodsko-posavskoj (18,4 %), Varaždinskoj (17,9 %), Bjelovarsko-bilogorskoj (16,5 %), Zagrebačkoj (12,2 %), Zadarskoj (11,4 %), Primorsko-goranskoj (10,4 %), Virovitičko-podravskoj županiji (6,1 %), Gradu Zagrebu (2,7 %) te Sisačko-moslavačkoj županiji (0,8 %).

Grafikon 34. Prosječan iznos duga blokiranih poslovnih subjekata po županijama, stanje na dan 31.12.2016.

Tablica 16. Neizvršene osnove za plaćanje u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, stanje na dan 31.12.2016.

(Iznosi u tisućama kuna)

Šifra i naziv županije

Trajanje blokade

Ukupno pravne i fizičke osobe Prosječan iznos duga, po pravnoj i fizičkoj

osobi ukupno Broj osoba Broj

zaposlenih

Iznos neizvršenih

osnova

Splitsko-dalmatinska

županija

do 30 dana 178 489 29.168 164

31 – 60 dana 288 271 25.973 90

61 – 180 dana 266 199 61.908 233

181 – 360 dana 272 259 111.185 409

preko 360 dana 2.458 1.415 2.438.147 992

UKUPNO 3.462 2.633 2.666.381 770

Sve županije ukupno

(UKUPNO RH)

do 30 dana 1.923 4.241 527.670 274

31 – 60 dana 1.733 1.860 223.472 129

61 – 180 dana 3.252 3.766 1.111.777 342

181 – 360 dana 2.970 2.392 1.549.842 522

preko 360 dana 21.012 9.966 14.394.314 685

UKUPNO 30.890 22.225 17.807.076 576


U KUNAMA

37

6.2 Nezaposlenost

Ukoliko promatramo kretanje prosječnog godišnjeg broja nezaposlenih u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u posljednjih deset godina, vidljivo je da je najveći pad registriran 2008. godine kada je u Hrvatskoj bilo 236.741, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 31.562 nezaposlena. U 2008. godini, kada je došlo do značajnog usporavanja gospodarskoga rasta, došlo je i do promjene trenda pada prosječnog godišnjeg broja nezaposlenih. Od 2008. pa do 2013. godine, kada je zabilježena najveća prosječna registrirana nezaposlenost, u Hrvatskoj je prosječan broj nezaposlenih narastao za 45,8%, gotovo jednako kao i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U posljednje tri godine došlo je do promjene trenda, te je prosječni broj nezaposlenih pao ukupno za 29,9% u Hrvatskoj, a 22,9% u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Tablica 17. Nezaposlenost u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji od 2007. do 2016. godine

Godine

Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija

Nezaposlene osobe (prosjek) Verižni indeks

Nezaposlene osobe (prosjek) Verižni indeks

Udjel u Hrvatskoj Ukupno Ž M Ukupno Ž M

2007. 264.448 161.966 102.482 90,7 34.993 22.241 12.752 93,4 13,2%

2008. 236.741 147.201 89.540 89,5 31.562 20.286 11.276 90,2 13,3%

2009. 263.174 156.059 107.115 111,2 33.602 20.930 12.672 106,5 12,8%

2010. 302.425 165.620 136.805 114,9 37.871 22.310 15.561 112,7 12,5%

2011. 305.333 163.925 141.408 101,0 39.865 22.776 17.089 105,3 13,1%

2012. 324.324 172.245 152.079 106,2 43.523 24.365 19.158 109,2 13,4%

2013. 345.112 182.042 163.070 106,4 45.893 25.529 20.364 105,4 13,3%

2014. 328.187 174.702 153.485 95,1 44.220 24.656 19.564 96,4 13,5%

2015. 285.906 155.208 130.698 87,1 40.044 22.718 17.327 90,6 14,0%

2016. 241.860 133.913 107.947 84,6 35.383 20.217 15.166 88,4 14,6%

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Grafikon 35. Godišnje promjene prosječnog broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji od 2007. do 2016. godine

38

U 2016. godini prosječan broj nezaposlenih u Hrvatskoj iznosio je 241.860 nezaposlenih, 15,4% manje nego 2015. godine, dok je u 2016. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječan broj nezaposlenih iznosio 35.383 nezaposlena, 11,6% manje u odnosu na godinu prije.

U promatranom periodu od posljednjih deset godina, nezaposlene žene činile su većinu u ukupnoj nezaposlenosti u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najnepovoljniji omjer nezaposlenih žena u odnosu na muškarce registriran je 2008. godine kada je u ukupnom broju nezaposlenih udio žena bio 62,2% u Hrvatskoj, a 64,3% u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Taj nepovoljniji omjer žena se smanjivao do 2013. godine, da bi se posljednje tri godine ponovo počeo povećavati. U 2016. godini u Hrvatskoj udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih iznosio je 55,4%, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1,8 postotnih poena više.

Ukoliko promatramo Splitsko-dalmatinsku županiju u odnosu na ostale županije vidljivo je da Splitsko-dalmatinska županija u 2016. godini ima najznačajniji udio nezaposlenih u ukupnom prosječnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj od 14,6%. Slijedi Grad Zagreb s udjelom od 13,6%, te Osječko-baranjska županija s 11,6%.

U usporedbi s prethodnom godinom, prosječan broj nezaposlenih u 2016. godini smanjio se u svim županijama. Najznačajnije postotno smanjenje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno je u Koprivničko-križevačkoj (23,5%), Varaždinskoj (22,4%) i Krapinsko-zagorskoj županiji (22,3%). U Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječan broj nezaposlenih se smanjio za 11,6%, te je rangirana na 18. mjestu županija po veličini smanjenja prosječnog broja nezaposlenih. Najmanje postotno smanjenje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno je u Šibensko-kninskoj od 7,7% i Ličko-senjskoj županiji od 9%.

Tablica 18. Prosječni broj nezaposlenih osoba po županijama za 2015. i 2016. godinu

Županija 2015. 2016. Indeks

2016./2015. Broj Udjel Broj Udjel

Zagrebačka 15.803 5,5% 12.495 5,2% 79,1

Krapinsko-zagorska 6.648 2,3% 5.168 2,1% 77,7

Sisačko-moslavačka 18.261 6,4% 16.051 6,6 87,9

Karlovačka 9.592 3,4% 7.872 3,3% 82,1

Varaždinska 7.441 2,6% 5.771 2,4% 77,6

Koprivničko-križevačka 6.462 2,3% 4.944 2,0% 76,5

Bjelovarsko-bilogorska 11.559 4,0% 9.448 3,9% 81,7

Primorsko-goranska 15.518 5,4% 12.888 5,3% 83,1

Ličko-senjska 3.461 1,2% 3.148 1,3% 91,0

Virovitičko-podravska 9.179 3,2% 8.146 3,4% 88,7

Požeško-slavonska 5.287 1,8% 4.411 1,8% 83,4

Brodsko-posavska 12.700 4,4% 10.591 4,4% 83,4

Zadarska 8.107 2,8% 6.965 2,9% 85,9

Osječko-baranjska 32.467 11,4% 28.062 11,6% 86,4

Šibensko-kninska 7.122 2,5% 6.571 2,7% 92,3

Vukovarsko-srijemska 17.047 6,0% 14.351 5,9% 84,2

Splitsko-dalmatinska 40.044 14,0% 35.383 14,6% 88,4

Istarska 6.664 2,3% 5.404 2,2% 81,1

Dubrovačko-neretvanska 7.762 2,7% 6.717 2,8% 86,5

Međimurska 5.576 2,0% 4.665 1,9% 83,7

Grad Zagreb 39.206 13,7% 32.809 13,6% 83,7

UKUPNO 285.906 100,0% 241.860 100,0% 84,6


39

Kao i svake godine, i tijekom 2016. sezonski su čimbenici utjecali na kretanje broja nezaposlenih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj nezaposlenih osoba se počeo smanjivati u veljači, a intenzitet smanjivanja se povećao tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, da bi se od jeseni broj evidentiranih nezaposlenih osoba povećavao sve do kraja godine. Najveći broj nezaposlenih zabilježen je u siječnju, a najmanji u rujnu odnosno kolovozu. Prosječan broj nezaposlenih u siječnju u Hrvatskoj je iznosio 293.236, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 14,7% tog iznosa (43.164). U Hrvatskoj je najmanji prosječan broj nezaposlenih bio u rujnu (211.827), a u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kolovozu (29.611).

Tablica 19. Nezaposlenost po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj za 2016. godinu

Mjeseci 2016.

Republika Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija

Nezaposlene osobe (prosjek)

Verižni indeks Nezaposlene

osobe (prosjek) Verižni indeks

Udjel u Hrvatskoj

I 293.236 102,7 43.164 102,5 14,7%

II 289.429 98,7 42.391 98,2 14,6%

III 276.406 95,5 41.029 96,8 14,8%

IV 254.591 92,1 37.596 91,6 14,8%

V 232.327 91,3 33.410 88,9 14,4%

VI 219.491 94,5 30.491 91,3 13,9%

VII 217.089 98,9 29.920 98,1 13,8%

VIII 213.340 98,3 29.611 99,0 13,9%

IX 211.827 99,3 29.940 101,1 14,1%

X 225.703 106,6 33.690 112,5 14,9%

XI 232.267 102,9 36.349 107,9 15,6%

XII 236.617 101,9 37.003 101,8 15,6%


Grafikon 36. Mjesečne promjene broja nezaposlenih u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

40

S obzirom na strukturu nezaposlenih osoba prema dobi, u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu smanjio se prosječni broj nezaposlenih u svim dobnim skupinama, osim u skupini od 60 i više godina. Najznačajnije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine za 18,6%. Starije dobne skupine uslijed mnogih strukturalnih problema (nefleksibilnosti tržišta rada, prespore dinamike otvaranja novih radnih mjesta, slabe gospodarske aktivnosti, te zastarjelih znanja i vještina) teže dolaze do radnog mjesta što znatno utječe i na prosječnu dob evidentiranih nezaposlenih osoba.

Tablica 20. Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. i 2016. godini

Godine starosti 2015. 2016. Indeks


15-19 1.675 4,2% 1.377 3,9% 82,2

20-24 4.821 12,0% 3.923 11,1% 81,4

25-29 4.908 12,3% 4.221 11,9% 86,0

30-34 4.445 11,1% 3.686 10,4% 82,9

35-39 4.435 11,1% 3.839 10,8% 86,6

40-44 4.340 10,8% 3.881 11,0% 89,4

45-49 4.342 10,8% 3.845 10,9% 88,6

50-54 4.507 11,3% 4.216 11,9% 93,5

55-59 4.563 11,4% 4.313 12,2% 94,5

60 i više 2.009 5,0% 2.082 5,9% 103,6

UKUPNO 40.044 100,0% 35.383 100,0% 88,4


S obzirom na strukturu nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja, u 2016. godini smanjio se prosječni broj nezaposlenih svih obrazovnih kategorija. Najznačajnije postotno smanjenje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno je kod nezaposlenih sa srednjom školom od 13%, a najmanje postotno smanjenje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno je kod nezaposlenih s najvišom razinom obrazovanja od 6,8%.

Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi nije se značajnije mijenjala, tako da na evidenciji dominiraju nezaposleni sa srednjom stručnom spremom, ali nije beznačajan udio ni nezaposlenih radnika sa završenom samo osnovnom školom.

Tablica 21. Prosječan broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. i 2016. godini

Razina obrazovanja 2015. 2016. Indeks


Bez škole i nezavršena osnovna škola

399 1,0% 361 1,0% 90,5

Završena osnovna škola 5.959 14,9% 5.299 15,0% 88,9

Srednja škola 27.465 68,6% 23.907 67,6% 87,0

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

2.757 6,9% 2.588 7,3% 93,9

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

3.465 8,7% 3.228 9,1% 93,2

UKUPNO 40.044 100,0% 35.383 100,0% 88,4


41

Tijekom 2016. teritorijalno kretanje evidentirane nezaposlenosti obilježile su oscilacije u nezaposlenosti među ispostavama. Potkraj 2016. godine, kao i uvijek, najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio je u gradu Splitu (ukupno 15.134 ili 40,9% nezaposlenih osoba), slijede Imotski s 10,7%, zatim Kaštela s 9,5%, te Sinj s 9,5% udjela. Isti redoslijed bio je i na kraju 2015. godine. Najmanji apsolutni broj nezaposlenih zabilježile su ispostave Vis (375 evidentiranih nezaposlenih), Supetar (638 evidentiranih) te Vrgorac (640 evidentiranih nezaposlenih krajem 2016. godine). Jedina ispostava koja je zabilježila povećanje broja nezaposlenih krajem 2016. godine u odnosu na kraj 2015. godine je ispostava Hvar i to za 1,2%. Sve ostale ispostave zabilježile su krajem 2016. godine smanjenje nezaposlenosti od kojih je najveće smanjenje imala ispostava Makarska za 20%, zatim Trogir za 17,1%, Solin za 15,1% i tako dalje.

Tablica 22. Nezaposlene osobe po ispostavama Splitsko-dalmatinske županije, prosinac 2015. i 2016. godine

Ispostava Prosinac 2015. Prosinac 2016. Indeks


Hvar 645 1,5% 653 1,8% 101,2 Imotski 4.251 10,1% 3.942 10,7% 92,7 Kaštela 4.133 9,8% 3.529 9,5% 85,4 Makarska 1.630 3,9% 1.304 3,5% 80,0 Omiš 2.002 4,8% 1.723 4,7% 86,1 Sinj 3.949 9,4% 3.523 9,5% 89,2 Solin 3.186 7,6% 2.704 7,3% 84,9 Split 17.081 40,6% 15.134 40,9% 88,6 Supetar 746 1,8% 638 1,7% 85,5 Trilj 1.005 2,4% 906 2,4% 90,1 Trogir 2.330 5,5% 1.932 5,2% 82,9 Vis 416 1,0% 375 1,0% 90,1 Vrgorac 728 1,7% 640 1,7% 87,9 UKUPNO 42.102 100,0% 37.003 100,0% 87,9


Grafikon 37. Nezaposlene osobe po ispostavama Splitsko-dalmatinske županije, prosinac 2015. i 2016. godine

42

6.3 Dolasci i noćenja turista

Republika Hrvatska - U 2016. zabilježeno je 15,6 milijuna dolazaka i 78 milijuna noćenja turista u turističkim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj. Ostvareno je 8,7% više dolazaka i 9% više noćenja turista u odnosu na 2015. godinu. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista 88,5% čine dolasci stranih turista ili ukupno 13,8 milijuna, a 11,5% dolasci domaćih turista ili ukupno 1,8 milijuna. Zabilježeno je 8,9% više dolazaka stranih i 7,6% više dolazaka domaćih turista u odnosu na 2015. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja strani turisti sudjelovali su s 92,5%, a domaći sa 7,5%. Broj noćenja stranih turista veći je za 9,6%, a broj noćenja domaćih turista veći je za 2% u odnosu na 2015.

Vodeća emitivna tržišta iz kojih su turisti ostvarili najviše noćenja u Republici Hrvatskoj su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija, Poljska, Češka, Ujedinjena Kraljevina, Nizozemska, Slovačka i Mađarska.

Tablica 23. Broj ostvarenih turističkih dolazaka i turističkih noćenja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini

Hrvatska 2015. 2016. Indeks


Do

lasc

i Domaći 1.660.144 11,6% 1.785.625 11,5% 107,6

Strani 12.683.179 88,4% 13.808.532 88,5% 108,9

Ukupno 14.343.323 100,0% 15.594.157 100,0% 108,7

No

ćen

ja Domaći 5.742.635 8,0% 5.856.500 7,5% 102,0

Strani 65.862.680 92,0% 72.193.352 92,5% 109,6

Ukupno 71.605.315 100,0% 78.049.852 100,0% 109,0

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH

Grafikon 38. Struktura ostvarenih turističkih dolazaka i turističkih noćenja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini

Dolasci domaćih gostiju Noćenja domaćih gostiju

Dolasci stranih gostiju Noćenja stranih gostiju

Dolasci Noćenja

43

Splitsko-dalmatinska županija - U 2016. zabilježeno je 2,7 milijuna dolazaka i 14,9 milijuna noćenja turista u turističkim smještajnim objektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ostvareno je 10,7% više dolazaka i 12% više noćenja turista u odnosu na 2015. godinu. Zabilježeno je 11% više dolazaka stranih ili ukupno 2,5 milijuna i 6,9% više dolazaka domaćih turista u odnosu na 2015. Broj noćenja stranih turista veći je za 12,9% i iznosi 14 milijuna, a broj noćenja domaćih turista manji je za 0,7% u odnosu na 2015.

Vodeća emitivna tržišta iz kojih su turisti ostvarili najviše noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji su: Poljska, Njemačka, Češka, Slovačka, Ujedinjena Kraljevina, Slovenija, Austrija, Francuska, Norveška i Mađarska.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju dolazaka turista u Republici Hrvatskoj je 17,6% (0,3% više nego 2015.), dok je udio u ukupnim noćenjima turista 19,1% (0,5% više nego 2015.).

Tablica 24. Broj ostvarenih turističkih dolazaka i turističkih noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Splitsko-dalmatinska županija

2015. 2016. Indeks 2016./2015. Broj Udjel Broj Udjel

Do

lasc

i Domaći 217.536 8,8% 232.571 8,5% 106,9

Strani 2.256.002 91,2% 2.504.733 91,5% 111,0

Ukupno 2.473.538 100,0% 2.737.304 100,0% 110,7

No

ćen

ja Domaći 895.319 6,7% 889.382 6,0% 99,3

Strani 12.393.486 93,3% 13.991.509 94,0% 112,9

Ukupno 13.288.805 100,0% 14.880.891 100,0% 112,0

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH

Grafikon 39. Struktura ostvarenih turističkih dolazaka i turističkih noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2016. godini

Dolasci domaćih gostiju Noćenja domaćih gostiju

Dolasci stranih gostiju Noćenja stranih gostiju

Dolasci Noćenja

44

7. ZAKLJUČAK

Društveni bruto proizvod u 2016. godini zabilježio je na godišnjoj razini rast od 3%, a poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije iskazali su pozitivni financijski rezultat u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je više za 23,9% u odnosu na 2015. godinu.

Ukupan prihod poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije veći je za 6,7% i iznosi 43,3 milijarde kuna, ukupni rashodi također su veći za 6,1% i iznose 41,7 milijardi kuna pa je ukupan prihod veći od rashoda za 1,6 milijardi kuna, 26,7% više u odnosu na 2015. godinu.

Dobit razdoblja iznosila je 2,7 milijardi kuna i veća je za 4,6%. Gubici razdoblja su se smanjili za 5,8% i iznose 1,6 milijardi kuna pa je i konsolidirani financijski rezultat pozitivan i iznosi 1,1 milijardu kuna i čini 4,7% ukupne neto dobiti Republike Hrvatske, koja iznosi 24 milijarde kuna.

U novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije uložili su 1,7 milijardi kuna ili 9,4% manje nego u prijašnjoj godini, s udjelom od 6,8% ukupnih investicija poduzetnika Republike Hrvatske.

Pozitivni trendovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji očituju se i u sve manjem broju nezaposlenih (35.383 prosječni godišnji broj nezaposlenih u 2016. godini, 11,6% manje nego prethodne godine) kao i manjim prosječnim godišnjim stopama registrirane nezaposlenosti. Prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti, kao pokazatelj udjela nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu (zaposleni i nezaposleni), na razini Splitsko-dalmatinske županije smanjila se s 22% u 2015. na 19,6% u 2016. godini, a na ukupnoj državnoj razini sa 16,7% u 2015. na 14,3% u 2016. godini.

Povoljniji su rezultati u turizmu na bazi dolazaka i noćenja turista. Dolasci su povećani za 10,7%, a također i noćenja za 12% (u Republici Hrvatskoj dolasci su povećani za 8,7%, a noćenja za 9%).

Pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u Splitsko-dalmatinskoj županiji veći je za 16,5% u odnosu na godinu prije i u 2016. godini iznosio je 3,7 milijardi kuna. Do povećanja pozitivnog salda je došlo zbog većeg povećanja izvoza od povećanja uvoza. U 2016. godini vrijednost izvoza poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je 2,3 puta veća od uvoza.

Prosječna mjesečna neto plaća u Splitsko-dalmatinskoj županiji i dalje zaostaje za državnim prosjekom, a u 2016. godini zaostaje za još 0,7 postotnih poena više nego godinu prije.

Udio poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u Republici Hrvatskoj u ukupnom prihodu je 6,8%, u ukupnom rashodu 6,9%, u dobiti 7,1%, u gubicima 10,9%, u broju poduzetnika 11,1%, u broju zaposlenih 8,8% te 6,8% u investicijama u novu dugotrajnu imovinu (1.255 poduzetnika investitora).

Documents

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - hgk.hr · PDF filePrema veličini poduzetnici su klasificirani na mikro, male, srednje i velike u skladu sa Zakonom o računovodstvu ... Mali 760.038