OSNIVA: Hrvatsko nacionalno vijee

IZDAVA:

Novinsko-izdavaka ustanova Hrvatska rije,Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica

UPRAVNI ODBOR:

Vesna Pri (predsjednica)Slaven Bai, Ivan Greguri, Draen Pri, Zvonko Sari, Josip Stanti, Thomas uji,

Tomislav igmanov

DIREKTORIvan Karan

ODGOVORNA UREDNICA:

Jasminka Duli

POMONIK I ZAMJENIK ODGOVORNE UREDNICE:

Zvonko Sari

REDAKCIJA: Ivan Andrai (Podunavlje)

Davor Bai Palkovi (kultura)Zvonimir Perui

Draen Pri (sport i zabava)Zoran Vukmanov imokov (fotografije)

eljka Vukov (drutvo)Mirko Kopunovi (dopisnitva i korektura)

Jelena Ademi (tehniki prijelom)

TEHNIKI UREDNIK: Thomas uji

ADMINISTRACIJA:

Zdenka SudareviLjubica Vujkovi-Lami

LEKTORICA: Katarina Vasiljuk

TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78 ++381 24/53-51-55

IRO RAUN: 355-1023208-69

E-MAIL: hrvatskarijec@tippnet.rs

WEB: www.hrvatskarijec.rs

TISAK: Rotografika doo Subotica

List je registriran kod Tajnitva za informiranje Skuptine AP Vojvodine

pod rednim brojem 73.

Opinska udruga umirovljenika Subotice na usluzi svojim lanovimaPremoivanje krize ................................................................................................ 19

Otvoren konzularni ured u SomboruGraanima olakati komunikaciju .......................................................................... 23

Najbolji s pokrajinske smotre u OsijekuVesela avlija za recitatore ................................................................................... 30

Zlatko Bonjak, sportski direktor HK Spartak na leduU iekivanju ledene dvorane ................................................................................. 45

CIP - Katalogizacija u publikacijiBiblioteka Matice srpske, Novi Sad

32+659.3(497.113=163.42)

U OV

OME

BROJ

UImpressum

12. prosinca 2008.

HrvatskaRIJE

5

Tjedni Komentar

U prosjekuNakon to je Vlada Republike Srbije usvojila Prijedlog zakona o proraunu za 2009. godinu, premijer i ministrica financija uputili su poruke javnosti o tome to nas eka u sljedeoj kriznoj godini. Ministrica financija kazala je kako e graani Srbije u 2009. godini u prosjeku ivjeti bolje, dok je premijer poruio da se nee ivjeti bolje nego u ovoj, ali se nee ivjeti niti loije. Ministrica je rekla kako e restriktivan proraun uz takvu monetarnu politiku znaiti i manju inflaciju, dok je premijer najavio paket mjera za borbu protiv nastupa-jue financijske krize i rekao da Vlada Srbije ni pod kojim uvjetima nee dopustiti da se zemlja uvede u hiperinflaciju i nestabilnost. Ministrica kae da e sljedee godine biti lake gospodar-stvu jer e biti smanjeni porezi, a premijer je poruio da e svi u Srbiji morati podnijeti svoj dio tereta krize, pri emu bi drava trebala prednjaiti. Uvoenju graana u novu godinu pridruio se i predsjednik Srbije, koji je poruio iz Subotice da nas u iduoj godini ekaju teki dani i da e najvanija zadaa dravne politike u 2009. godini biti ouvanje radnih mjesta. Poruio je graanima i da e se dana predizborna obeanja svakako ispuniti, ali u produljenom roku, jer se u predizborno vrijeme svjetska financijska kriza nije mogla naslutiti. Ako sve sumiramo, ivjet emo bolje ili isto, ali nas u svakom sluaju oekuju teki dani, hiperinflacije se ne trebamo plaiti, ali e svi morati stezati remen. A, ako ne ba i konkretno svi, ono u prosjeku svi. A predizborna obeanja ispunit e se kad se sanira kriza. O Prijedlogu zakona o proraunu za 2009. godinu skuptinska e rasprava otpoeti ili danas ili u ponedjeljak, a nakon krae prepirke oko vojvoanskog postotka, koji je prema Ustavu sedam posto a prema proraunu manji, vladajua koalicija i pojedine vojvoanske stranke sloile su se da se sredstvima iz privatizacije NIS-a kompenzira nedostajui dio iz prorauna. Vojvodina e tako zaobilaznim putom dobiti novac koji joj pripada, a ostvarivanje ustavne odredbe o sedam posto testirat e se ponovno sljedee godine.

J. D.

Struni savjetnik za protokol i odnose s javnou istarskog upana Branko Blaina uruio je knjige dar Istarske upanije Hrvatskom nacionalnom vijeu. Knjige su namijenjene knjinicama kola u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku.

Generalna konzulica Ljerka Alajbeg, Stanislava Stanti Pri, Slavica Pei i Branko Blaina

HrvatskaRIJE Aktualno

6 12. prosinca 2008.

Boris Tadi u Subotici

Srbiju ekaju teki dani Najvanija zadaa dravne politike u 2009. godini bit e ouvanje radnih mjesta gra-ana, izjavio je predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke Boris Tadi. Prema njegovim rijeima, uskoro e biti analiziran rad svih ministarstava, ministara i lokalnih samouprava u kojima je Demokratska stranka na vlasti, te sigurnih mjesta nema ni za koga. Dodao je kako Srbiju u iduoj godini ekaju teki dani. Na sjednici Glavnog odbora DS-a, odranoj u Subotici 7. prosinca, Boris Tadi je ocijenio da predloeni dravni proraun nije idealan, ali bi proraun koji bi bio idealan sa stajalita ekonomske struke, bio bolan za mnoge graa-ne. Zbog iskuenja s kojima se suoava svaka zemlja, pa i Srbija, morat emo praviti perio-dine analize. Svako od ministarstava i svaki ministar imat e priliku pokazati sposobnosti

na takvim prolaznim ciljevima. Bit e naj-manje etiri takva prolazna cilja u sljedeoj godini. Svatko tko ne postie rezultate mora biti zamijenjen, rekao je Tadi. On je graanima poruio kako su predizbor-na obeanja, koja su dana u vrijeme kada se svjetska financijska situacija nije mogla naslu-titi, neostvariva u predvienim rokovima, ali e svakako biti ispunjena u mandatu sadanje Vlade Republike Srbije. Dodao je kako Srbija ne odustaje od lanstva u Europskoj Uniji, kao svog stratekog cilja, ali ne moe pristati na nova uvjetovanja na tom putu. Danas iz Srbije ide glas prema europskim dunosnicima da uzmu u obzir tu injenicu na najozbiljniji mogui nain. Srbija ne moe pri-hvatiti nova uvjetovanja. Sve postojee uvjete Srbija je preuzela na sebe, ali ne moe i nee prihvati nova uvjetovanja, izjavio je Tadi.

g

Prema prijedlogu prorau-na za 2009. godinu koji je Vlada Republike Srbije usvojila poetkom tjedna, drava e idue godine prihodovati 698,7, a potroiti 748,3 milijardi dinara. Deficit od 49,6 milijardi dinara po-krivat e se prihodom od privatiza-cije i zaduivanjem. Nakon sjednice Vlade, ministri-ca financija Diana Dragutinovi izjavila je kako prijedlogom prora-una nitko nije zadovoljan, a kad veina nije zadovoljna, to znai da se drava ponaala odgovorno i da je proraun veoma restriktivan. Ministrica je dodala da e manji prihodi, rashodi i deficit donijeti smanjenje ukupne javne potro-nje za oko dva posto na 43 po-sto bruto domaeg proizvoda. ak 91 posto ukupnih proraunskih izdataka bit e potroeno na teku-e rashode, ili jo jasnije, oko 70 posto prorauna otii e na plae, mirovine i socijalna davanja. Plae za oko 260.000 zaposlenika moi e rasti do razine planirane infla-cije od 8 posto, a politika plaa i zapoljavanja vait e i za lokal-nu samoupravu i javna poduzea. Subvencije komunalnim poduze-ima, poljoprivredi, eljeznici i neprivatiziranim drutvenim po-duzeima bit e manje za 15 posto. Mirovine e, poslije 10-postotnog poveanja jesenas, ostati na razini

s kraja 2008. godine, a ako kriza potraje nee se mijenjati do kraja sljedee godine, predvia se u no-vom proraunu. U bruto nacionalnom proizvo-du kapitalni e izdaci zadrati isti udio kao i u ovoj godini, a projekti Nacionalnog investicijskog plana usredoit e se na Koridor 10.

U iduoj e se godini poveati akcize na naftne preraevine, ciga-rete, pivo i kavu, a poveat e se i takse za registraciju putnikih vo-zila, kako bi se pokrio proraunski gubitak zbog primjene Prijelaznog trgovakog sporazuma s EU. Prijedlog zakona o proraunu Republike Srbije za 2009. godinu

na dnevnom bi se redu sjednice Narodne skuptine Srbije trebao nai ili danas, u petak, ili u po-nedjeljak 15. prosinca, izjavila je predsjednica srbijanskog parla-menta Slavica uki-Dejanovi, naglaavajui kako je to najraniji rok za otpoinjanje skuptinske ra-sprave o toj temi. g

Vlada Srbije usvojila prijedlog prorauna za 2009. godinu

Stezanjem remena u obranu od krizeSkuptini Srbije upuen dokument kojim se predvia smanjenje ukupne javne potronje za oko 2 posto

i porast plaa dravnih namjetenika najvie do razine oekivane inflacije od 8 posto

Petar Kunti, narodni zastupnik na listi DS-a i predsjednik DSHV-a

Proraun je rezultat kompromisa

O proraunu za 2009. godinu e jo svakako biti rijei i ova postavka nije posljednja ali na temelju dosadanjih prijedloga prorauna Republike Srbije za 2009. koja je usvojena na Vladi Republike Srbije a po pitanju ustavne garancije od 7 posto prihoda za AP Vojvodinu to okvirno iznosi 50 milijardi i najave smanjenja na 35 milijardi sa aljenjem moramo konsta-tirati da je to za sada tako. DSHV ne odobrava umanjenje niti jednog ustavno zagarantiranog prava graana Vojvodine ali se u politici mora biti realan a realnost je da je ovaj proraun rezultat kompromisa zbog naloga Meunarodnog monetarnog fonda o smanjenju proraun-skog deficita ispod 50 milijardi dinara to je i uinjeno. Veina ministarstava je morala skresati rashode upravo iz tih razloga a itavo se vrijeme morao zadrati socijalni aspekt prorauna. Mene kao narodnog zastupnika najvie pogaa smanjenje prorauna za poljoprivredu to e imati dalekosene posljedice ali treba imati u vidu da je ovaj proraun raen u tekoj europ-skoj i srbijanskoj recesiji i to je glavni razlog donoenja ovakvog restriktivnog prorauna. Moj stav u vezi glasovanja u usuglasiti sa stavom Europske koalicije za Srbiju i siguran sam da e sve vojvoanske stranke koje su tvrdile da nee glasovati ni u kakvoj opciji za proraun uko-liko se ne ispotuje 7 posto u konanici podrati proraun i prihvatiti ga. Njihovo prihvatanje obrazloenja da 90 posto novca od prodaje NIS-a ide u pokrajinu je samo izgovor za izlazak iz situacije u koji su se dovele neke stranke svojim tvrdim stavom da nee glasovati za proraun ako 7 posto novca ne doe u pokrajinu. Alternative ovom proraunu nema a ja postavljam pitanje to e se desiti ako se u konanici ne proda NIS Naftagas jer opet e u proraunu nedostajati 15 milijardi.

HrvatskaRIJE

7

Aktualno

12. prosinca 2008.

Sastanak u HNV-uHrvatska rije pomae Cro Mediu

NIU Hrvatska rije spremna je financijski poduprijeti realizaciju programa u produkciji Cro Medie, najavljeno je na sastanku koji je u srijedu odran u sjeditu Hrvatskog nacionalnog vijea. Osim pred-stavnika Cro Medie i NIU Hrvatska rije, sastanku su bili nazoni i predstavnici vodstva HNV-a, lokalne samouprave i Generalnog konzu-lata Republike Hrvatske u Subotici.

Cro Media je bila suoena s injenicom da joj je istekao rok za financiranje, za to je u proteklih godinu dana sredstva osiguravalo Ministarstvo kulture Republike Srbije. Zbog raskoraka u organizaciji natjeaja nedostaju nam odreena sredstva da bismo dalje bili financij-ski podupirani, odnosno da bi imali projektno financiranje. Dogovoreno je da e Hrvatska rije, kao najvea i jedina profesionalna medijska institucija hrvatske zajednice u Srbiji, a na temelju ranije potpisanog ugovora, nastaviti suraivati s Cro Mediom, to e se ogledati i kroz financijsku pomo. Time se osiguravaju uvjeti za nastavak rada Cro Medie dok se ne nae neko trajnije rjeenje, ili u smislu formiranja tele-vizijske redakcije unutar NIU Hrvatska rije, ili na neki drugi nain, rekao nam je nakon sastanka urednik emisija Cro Medie Josip Stanti.Kako je najavio direktor Hrvatske rijei Ivan Karan do konkretnijeg utvrivanja pomoi Cro Medii od strane ove kue bit e vie rijei na sastanku zakazanom za idui tjedan. Podsjetimo, Cro Media je neovisna produkcija koja proizvodi televi-zijske i radijske programe na hrvatskom jeziku, koji se trenutano emi-tiraju na TV postajama u Subotici i Somboru, kao i emisiji na hrvatskom jeziku Prizma.

M. T.

Obljetnica Hrvatskog nacionalnog vijea

Sveana akademija u povodu 6. obljetnice od osnutka Hrvatskog naci-onalnog vijea bit e odrana u ponedjeljak 15. prosinca, u Subotici. U programu e sudjelovati hrvatske udruge iz Vojvodine. Sveanost e biti odrana u Velikoj vijenici Gradske kue, s poetkom u 19 sati. Obljetnica HNV-a jedan je od etiri slubena blagdana hrvatske nacio-nalne zajednice u Republici Srbiji.

Hrvatska prvi put predsjedala sjednicom Vijea sigurnosti UN-a

Rasprava o terorizmu dobro odabrana tema

Uvodnim obraanjem hrvatskog predsjednika Stjepana Mesia u Vijeu sigurnosti UN-a u utorak je poela tematska rasprava posveena prijetnji globalnog terorizma miru i sigurnosti u svijetu, na kojoj sudjeluje i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, a u raspravi

su sudjelovali predstavnici 40-ak zemalja. Bila je ovo za Hrvatsku povijesna sjednica Vijea sigurnosti, jer je njome prvi put predsjedala Hrvatska, kao nestalna lanica VS. Dogaaji u Mumbaiju prije desetak dana potvrdili su na krajnje tragian nain da je terorizam globalna prijetnja. Ne prijetnja ovoj ili onoj zemlji, nego svima nama, prijetnja za mir i sigurnost u svijetu, rekao je predsjednik Mesi u uvodnom obraanju na francuskom jeziku. Takvoj se prijetnji moemo oduprijeti samo na globalnoj osnovi.

On je pozvao na jaanje najire meunarodne sol-idarnosti, kako bi global-ni odgovor na prijetnju terorizma bio uspjean. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u svom je obraanju istaknuo da UN ima obvezu pro-voditi globalnu borbu protiv prijetnje tero-rizma. Svi sudionici rasprave odali su priznanje Hrvatskoj za odabir teme i neumorne napore na organiziranju rasprave i pripremi Predsjednike izjave o terorizmu, te predsjedniku Mesiu

osobno za sudjelovanje u raspravi i dosljedno pozivanje na koordini-rane meunarodne napore na suzbijanju terorizma i uvjeta koji ga generiraju. Temu rasprave Prijetnje meunarodnom miru i sigurnosti izazvane teroristikim djelima, odabrala je Hrvatska, koja u prosincu predsjeda Vijeem sigurnosti UN-a. U izboru teme Hrvatska se oslonila na svoje predsjedanje Protuteroristikim odborom, jednim od supsidijarnih tijela Vijea sigurnosti, koje nadzire kako se u zemljama lanicama UN-a provode mjere za suzbijanje terorizma uvedene relevantnim rezoluci-jama UN-a.

Stjepan Mesi o dogaajima u Republici SrpskojDodik je novi Miloevi

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi za njemaki tjed-nik Spiegel rekao je kako je Republika Srpska, djelo Milorada Dodika, zasnovana na etnikim ienjima i genocidu, a da predsjednik Vlade Republike Srpske provodi istu politiku kao nekadanji srpski predsjednik Slobodan Miloevi. Ocjenjujui premijera Republike Srpske Milorada Dodika kao novog Miloevia Mesi je upozorio Europu kako vreba novi rat na Balkanu te da bi lako moglo doi do toga da od BiH ostane samo dravica muslimana oko Sarajeva koja bi postala europska Palestina. Kako navodi Mesi, meunarodna zajednica ne smije vie doputati da Dodik stalno dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine, te da Dodikove prijetnje referendumom o odcjepljenju moraju prestati. Uzvraeno je iz kabineta Milorada Dodika priopenjem u kojem se kae da je Republika Srpska kao trajna i neupitna kategorija s potpu-nom politikom i ekonomskom stabilnou, vrsto je opredijeljena za mir i stabilnost u BiH i regiji. Osuujui klevete i uvrede na raun Republike Srpske i njezinog premijera Milorada Dodika, u priopenju se navodi da nije prvi put da Mesi, ali i Spiegel, preuzimaju ulogu glasnogovornika sarajevske politike arije, te da govorom mrnje, uvredama i antidejtonskim izjavama nasru na RS i premijera Milorada Dodika.

HrvatskaRIJE Aktualno

8 12. prosinca 2008.

Na nedavnoj proslavi 40. obljetnice Radio Subotice uzvanicima se obratila i pokrajinska tajnica za informiranje Ana TomanovaMakanova, govo-rei o moguem rjeenju problema privatizacije medija u vidu podje-le vlasnitva izmeu uposlenika, grada u kojemu se medij nala-zi i zainteresiranog privatnika. O najboljem buduem modelu tran-sformacije, koji bi zadovoljio sve zainteresirane strane, trenutano se vodi javna rasprava. Po njezinom okonanju trebalo bi mnogo toga biti jasnije i konkretnije rjeeno u pogledu daljnjeg egzistiranja broj-nih medijskih kua u Vojvodini.

Pokrajinska tajnica poblie je poja-snila kompletnu proceduru pro-nalaenja najadekvatnijeg rjeenja budue privatizacije medija.Na koji nain se pristupilo orga-niziranju javne rasprave glede pronalaenja najboljeg budueg modela medijske privatizacije?Rjeavanju problema budue pri-vatizacije medija pristupilo se vrlo studiozno i, u elji sagleda-vanja cijele stvari iz perspektive samih aktera, na adrese 45 lokalnih samouprava u Vojvodini poslano je jedno cirkularno pismo u kojem je istaknuta molba da se samoup-rave oituju o njihovom vienju mogueg rjeenja. Na nau adresu stiglo je 39 oitovanja lokalnih samouprava, plus odgovor Grada

Novoga Sada, i na osnovi zbilja velikog odaziva dobiven je repre-zentativni uzorak i uinjen veliki korak prema sagledavanju aktual-nog injeninoga stanja.Kako e se dalje provoditi finali-ziranje ovoga pokrajinskog pro-jekta?Svi dobiveni materijali su obra-eni i analizirani na savjetovanju organiziranom koncem prologa mjeseca, i na osnovi njih se dolo do zajednikoga zakljuka kako je uinjen veliki korak u smjeru pro-nalaenja najboljeg rjeenja, koje bi zadovoljilo sve involvirane stra-ne. Provedbom temeljitog istrai-vanja prikupljenih podataka bit e

napravljena slubena informacija koja e biti upuena na razmatra-nje Izvrnom vijeu Vojvodine, koje ima zadau otvoriti raspravu o ovoj temi. Nakon nje, formuli-rani zakljuci bit e razaslani na sve relevantne adrese mjerodavnih institucija u Republici i Pokrajini, a sve u namjeri bolje izmjene i dopune postojeih medijskih zako-na.Cirkularnim pismom anketirane su sve lokalne samouprave koje imaju medije u sredinama svoga djelokruga, ali kakva je njihova stvarna obveza glede rada lokal-nih medijskih kua?Lokalna samouprava ima obvezu informirati svoje graane i titi-ti interes graana u ostvarivanju

njihovih prava na informiranje, osobito ako su u pitanju manjinske zajednice u pojedinim nacional-no mjeovitim sredinama, to je est sluaj na teritoriju Vojvodine. Lokalna samouprava ne moe i ne smije biti osniva medija, jer bi time izravno dolo do sukoba interesa zbog potencijalnog mogu-eg mijeanja u ureivaku poli-tiku pojedinog medija - imenova-nja lanova upravnih i nadzornih odbora, postavljanja odgovornih urednika... Smatram da je znaajno ovom prilikom istaknuti injenicu da u proraunima lokalnih samo-uprava postoji posebna pozicija za ispunjenje zakonske obveze infor-miranja graana, o emu govo-ri Zakon o lokalnoj samoupravi. Niti jednim zakonom se lokalnim samoupravama ne zabranjuje financiranje ili sufinanciranje pro-izvodnje medijskih, programskih sadraja. Lokalne samouprave su i do sada putem natjeaja sufinanci-rale proizvodnju programa - kako na srpskom jeziku, tako i na jezici-ma nacionalnih zajednica. Ovakva praksa bi sigurno garantirala stalno sufinanciranje programskih proi-zvoda, ime bi se stvorila sigurnost i mehanizam zatite, s jedne strane steenih prava, a s druge strane bi se osigurala sigurnost medij-skih sadraja, samim tim i medija. Takoer, nigdje u zakonu ne stoji obveza stalnog financiranja medij-skih kua od strane lokalne samo-uprave u kojoj one djeluju.Prema sagledanom stanju nakon prvih analiza nazire se model treinske raspodjele. Kako bi po njemu trebale funkcionira-ti medijske kue, koje u ovom trenutku oekuju rjeenje svog budueg egzistiranja?ini se kako bi treinski sustav raspodjele izmeu uposlenika, grada (lokalne samouprave) i zain-teresirane privatne osobe (privat-nik) predstavljao najbolje mogue rjeenje problema privatizacije medija. Lokalne samouprave isti-

u elju za egzistiranjem javnog medijskog servisa u svojim sre-dinama, ali koji bi se istovreme-no dobrim dijelom financirao na osnovu brojnih natjeaja, koje tije-kom godine kontinuirano raspisuje Pokrajina. Dodatno, na lokalnim samoupravama je i budua zada-a odreivanja najbolje proprocije glede postotka sudjelovanja poje-dinih aktera budue privatizaci-je u finalnom transformacijskom modelu. Jer nije jednaka situaci-ja u pojedinim sredinama glede vlasnikih udjela u nekretninama, koje su u posjedu odreenih medij-skih kua ili lokalne samoupra-ve u kojima se trenutano nalaze pojedini mediji, tu je i pitanje vrijednosti dosad uloenih sred-stva i tehnike opreme. I konano, postoji i problem glede pojedinih privatnika i njihovog interesa u nastavku rada medija koji su sada u njhovom posjedu, jer je bilo brojnih sluajeva da je privat-nicima najvanije doi u posjed nekretnina u kojima se medijske kue nalaze, a za sam kontinuitet njihova programskog djelovanja, poslije, i ne mare previe.Kakva je budunost manjinskih pisanih glasila kojima pripada primjerice i na tjednik? Glede pisanih manjinskih medija ope je poznato kako su osniva-ka prava prenijeta s Pokrajine na nacionalna vijea manjinskih naci-onalnih zajednica, koje egzistiraju na teritoriju Vojvodine. Ali, pozna-to je kako se ve 6 godina eka na pripremu zakona koji bi posve uredio ovlasti nacionalnih vijea, jer poznato je kako se ona u ovom trenutku brinu o kulturi svoje naci-onalne zajednice, obrazovanju, uporabi jezika i djelovanju svojih medija. Kao to vam je pozna-to, javna glasila od pokrajinskog znaaja, u prvom redu mislim na pisane medije na jezicima etnikih zajednica, takoer se financiraju iz prorauna AP Vojvodine. Njihovim djelovanjem zagarantirano je pravo

Ana Tomanova-Makanova, pokrajinska tajnica za informiranje

Nastoji se pronai najbolji model budue privatizacije medija

Razgovor vodio: Draen Pri

912. prosinca 2008.

Aktualno HrvatskaRIJE

Suradnja u ostvarivanju hrvatskih interesa

Nacionalni interesi Hrvata moraju biti u prvom planu i suradnja moe biti jedan iskorak u ostvarivanju hrvatskih interesa, zaklju-eno je u utorak 8. prosinca prigodom sastanka izaslanstva Hrvatsko-srijemske inicijative iz Srijemske Mitrovice i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Tijekom sastanka bilo je rijei o pitanjima hrvatske zajednice u Srijemu, izborima za Hrvatsko nacionalno vijee, suradnji na svim razinama i na svim poljima te veem ukljuivanju Hrvata iz Srijema u sve hrvatske institucije. Dogovaralo se takoer i o konkretnim daljnjim zajednikim potezima i koracima. Svi koji su nazoili ovom sastanku puni su nade i optimizma da dolaze bolji dani te da se za njih dvije stran-ke moraju i trebaju zajedniki izboriti na srbijanskoj politikoj sceni. Izaslanstvo Hrvatsko-srijemske inicijative inili su: predsjednik Andrej panovi i potpredsjednik stranke Zlatko Na, dok su u izlaslan-stvu DSHV-a uz predsjednika Petra Kuntia, bili dopredsjednik stranke

Dujo Runje i Vicko Marko. Sastanku su nazoili i vl. Eduard panovi, upnik i dekan u Srijemskoj Mitrovici te eljko Ostupanj, ugledni gospodarstvenik iz Srijemske Mitrovice.

D. R.

HBS: Srbija nije bila napadnuta

Hrvatsko-bunjevako-okaka stranka smatra da je Republika Srbija donijela ishitrenu odluku u namjeri da se spori s Hrvatskom, odno-sno da za genocid i ratne zloine pokrene protutubu protiv Republike Hrvatske pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu. Ova stranka ocjenjuje da za to ne postoje pravni temelji, budui da Srbija nije bila napadnuta od strane Hrvatske. U stranakom priopenju iznosi se i ocjena da meusobno sporenje moe dovesti do paralize odnosa dviju zemalja, odnosno znaajnog us-poravanja razvoja ovih odnosa.

Potpredsjednica Izvrnog vijea AP Vojvodine i pokrajinska tajnica za infor-macije Ana Tomanova-Makanova potpi-sala je ugovore o realizaciji medijskih projekata srpskih zajednica u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Maarskoj. Projekti srpskih zajednica u ovom okruenju odnose se na sadraje radijskih i te-levizijskih emisija, internet prezentaciju, ou-vanje jezinog i kulturnog entiteta, promidbu umjetnikog stvaralatva, sportske, vjerske i druge posebnosti srpske zajednice u susjednim zemljama. Ugovor je uime Srpsko-rumunjskog centra za razvoj u Temivaru potpisao predsjed-nik Dragoslav Adi, uime Zajednikog vijea opina Vukovar predsednik Dragan Crnogorac, dok je uime Kulturno-dokumentacijskog cen-tra Srba u Maarskoj ugovor potpisao direktor Borivoj Rus. Potpredsednica Ana Tomanova-Makanova je izrazila zadovoljstvo to su potpisani ugovori koji e pomoi u unapreenju rada medija na srpskom jeziku u ovim trima zemljama, kako bi se u potpunosti sauvao entitet srpske zajedni-

ce i izvan granica Republike Srbije. Za ova tri projekta Izvrno vijee AP Vojvodine ukupno je izdvojilo 30 tisua eura, u cilju potpore i uspo-stavljanja vre meuregionalne suradnje. Nadam se da emo i ubudue lijepo sarai-vati, jer da bismo vam mogli i dalje pomagati, u skladu s naim proraunskim mogunosti-ma, vi morate aplicirati na nae natjeaje s dobrim i kvalitetnim projektima, rekla je Ana Tomanova-Makanova. U izjavi za Hrvatsku rije predsjednik Zajednikog vijea opina Vukovar Dragan Crnogorac je rekao kako je za projekt srpske zajednice u Hrvatskoj, od ukupno 30.000 eura, odobreno 7500 eura. To je manje od onoga to su dobili pred-stavnici Srba iz Maarske i Rumunjske, kae Dragan Crnogorac. Ta su sredstva namijenjena elektronikim medijima i mi emo ih utroiti za financiranje nae TV produkcije. Naime, Republika Hrvatska u odreenoj mjeri, dodue maloj, financira tiskane medije na srpskom jezi-ku, ali uope ne financira elektronike medije

na srpskom jeziku. Mi u Zajednikom vijeu opina Vukovar produciramo TV emisiju na srpskom jeziku, koja se bavi srpskom zajedni-com u Hrvatskoj. Ta se emisija pod nazivom Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema dva puta mjeseno premijerno emitira na TV Vojvodine i dva puta reprizno, a u neto izmi-jenjenom obliku emitira se i na Vinkovakoj televiziji i to svake subote. Dragan Crnogorac kae kako se ta emisija financira iskljuivo novcem koji pribavi srpska zajednica, odnosno ne iz hrvatskog prorauna. Predloili smo Vladi Republike Hrvatske, odnosno Savjetu za nacionalne manjine, da financiraju i elektronike medije na manjinskim jezicima, ali ta sredstva za sada dobivaju samo mediji na veinskom, hrvatskom jeziku. Srbi u Temivaru vojvoanska e sredstva iskoristiti za proirenje radijskog programa Radio Banat, a Srbi u Maarskoj e ih usmjeriti na produkciju radijske emisije Radio Srb, kao internet radio srpske zajednice u Maarskoj.

Z. P.

Izvrno vijee AP Vojvodine dodijelilo sredstva za srpske medije u regiji

Pokrajina podupire Srbe izvan Srbije

informiranja pripadnika nacional-nih zajednica na materinjem jeziku, a istovremeno se doprinosi kvali-tetnom razvijanju suivota izme-u pripadnika razliitih naroda i nacionalnih manjiskih zajednica u sredinama njihovog djelovanja te, to je iznimno vano, razvijanju multikulturalnosti na naim vojvo-anskim prostorima. U tom smje-ru, putem sudjelovanja na brojnim natjeajima, uvijek mogu oekivati konkretnu pomo iz Pokrajine u cilju podsticanja multikulturalnosti i interkulturalizma.Postoji li mogunost izuzimanja odreenih medijskih kua od modela privatizacije?

Ne. Za sve medijske kue e vri-jediti isto rjeenje prema predlo-enom modelu raspodjele, a odgo-vorne osobe, koje e upravljati ovim medijima, imat e obvezu apliciranja na stalne natjeaje, koje e lokalne samouprave i Pokrajina propisivati u vidu rje-avanja i potpore njihova sufinan-ciranja proizvodnje programskih sadraja. Kakav boljitak u radu moe-mo oekivati nakon provoenja modela privatizacije medija?Boljitak e se, prije svega, oito-vati u jaanju zdrave konkurenci-je, prije svega u stvaranju znatno kvalitetnijeg i boljeg programa

medijskih kua koje e biti priva-tizirane. Putem brojnih natjeaja svi e se moi ravnopravno natje-cati za potrebna dodatna sredstva, naravno, dokumentirajui oprav-danost potraivanja odreenih financijskih resursa. Od poetka sljedee, 2009. godine, negdje sre-dinom sijenja, nakon svih prazni-ka, Pokrajina e uputiti poziv svim medijskim kuama i otvoriti novu raspravu glede utvrivanja sustava nagraivanja i izgraivanja sheme za sve kategorije koje bi mogle konkurirati za pojedine nagrade. U tom smjeru bi tijekom godine bio organiziran kvalitetniji moni-toring, radi preciznijeg i boljeg

sagledavanja uinka pojedinih medijskih kua i pojedinaca koji rade u njima. Vea pozornost bit e posveena i afirmiranju stru-nih ljudi, koji e se u budunosti angairati u radu. Oni su trenuta-no pripravnici, ali e vremenom stjei potrebno iskustvo i na naj-bolji nain biti od izravne koristi u stvaranju kvalitetnog strunog kadra. Sami mediji e biti znatno kvalitetniji, u njima e biti upo-sleni profesionalci koji e kreirati i stvarati bolji program, to je i osnovni cilj medijske budunosti na ovim prostorima, a javni interes e biti posve zadovoljen. g

10 12. prosinca 2008.

HrvatskaRIJE Tema

Planovi koje smo zacr-tali na poetku godine ostvareni su gotovo u cijelosti u podrujima obrazova-nja, infomiranja, kulture i slubene uporabe jezika, dakle u podru-jima o kojima skrbi nae Vijee. Ponekad su se uli i kritizerski tonovi o radu Vijea, ali ostvareni rezultati govore o uincima naeg rada, kae predsjednica Izvrnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijea Slavica Pei. Sumirajui rezultate rada HNV-a, Slavica Pei meu ostalim isti-e zavretak rada na Platformi za informiranje, dogovor s Radiotelevizijom Vojvodine o pro-irenju satnice televizijske emisi-je na hrvatskom jeziku Prizma, koju emitira ovaj medijski dravni servis, te rad na pripremi i doradi prijevoda udbenika sa srpskog na hrvatski jezik za osnovce.INFORMIRANJE NA HRVAT-SKOM JEZIKU I KULTURA: Platforma o budunosti infor-miranja na hrvatskom jeziku je zavrena i bit e razmatrana na sljedeoj redovitoj sjednici Vijea. Dugo smo ekali na ovu Platformu zbog toga to je u njenoj izradi sudjelovao brojan tim, a lanovi radne grupe imali su svoje profe-sionalne obveze na poslovima koje obavljaju. lanovi ove radne grupe radili su bez honorara i nadoknade za trokove. Smatram vanim i to je uz podrku HNV-a osnovana medijska produkcija radio i tele-vizijskog programa na hrvatskom jeziku CRO MEDIA. Ova medij-ska produkcija proizvodi polusat-ne emisije uz financijsku potporu Ministarstva za kulturu Republike Srbije, koje se za sada emitiraju na valovima Radio Sombora i na TV Spektar, takoer u Somboru, kao i na subotikoj televiziji K23. Uspjeli smo organizirati, u surad-nji s HRT-om, u Zagrebu seminar za novinare iz hrvatske redakcije Radio Subotice, te za novinare CRO MEDIJE i Prizme, kae Slavica Pei o ostvarenim rezulta-tima u podrujima informiranja i istie kako je s Radiotelevizijom

Vojvodine postignut dogovor o proirenju satnice programa emi-sije na hrvatskom jeziku Prizma, koja se sada emitira u polusatnom terminu, a do kraja sljedee godine ova bi se emisija trebala prema postignutom dogovoru emitirati u dvosatnom terminu. O uincima u podruju kulture istaknula bih projekt obiljeava-nja 320 godina od doseljavanja okaca. Manifestacija Tragovi okaca od Gradovrha do Baa bila je velik projekt. Postigli smo dogovor sa okakim udrugama da HNV konkurira na pokrajinskoj razini za ovaj iznimno vaan pro-jekt. Pokrajina je donirala projekt i manifestacija je uspjeno reali-zirana. Uspjeno je realizirana i manifestacija Tjedan Hrvata u Zagrebu, gdje smo u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, organizirali nastup naih udruga. HNV je u slubi i naih udruga i zbog toga je Vijee organizira-lo seminar o pisanju projekata, jer se hrvatske udruge natjeu za sredstva putem projekata, a sljede-e godine HNV e se projektima natjecati na natjeajima europskih fondova u cilju regionalnog pove-zivanja. Veoma je znaajno i osni-vanje Zavoda za kulturu vojvo-anskih Hrvata, iji smo suosniva s Izvrnim vijeem Autonomne Pokrajine Vojvodine. PRIJEVOD UDBENIKA NA

HRVATSKI JEZIK: Slavica Pei istie i uspjean upis druge gene-racije uenika gimnazije na hrvat-skom jeziku i napominje kako e se nastojati realizirati i otvorenje Hrvatskog kolskog centra, gdje bi se trebalo objediniti kolovanje uenika na hrvatskom jeziku. Otvaranje Hrvatskog kolskog centra zacrtano je u dugoronom planu. Prostor vjerojatno neemo dobiti od domicilne drave, trebat emo ga osigurati. Postoje zadu-bine, no pitanje je kada e biti zavrena restitucija onih zgrada koje su oduzete hrvatskoj zajed-nici i Katolikoj crkvi. Sada je

veoma vano to je Odjel HNV-a za obrazovanje uradio usporednu analizu srpskih i hrvatskih udbe-nika za osnovce, pa se tako tre-nutano radi na pripremi i doradi prijevoda udbenika sa srpskog na hrvatski jezik, kao i na doradi ud-benika, jer se pojedini udbenici, iz zemljopisa, povijesti, glazbene kulture i likovne umjetnosti treba-ju prilagoditi potrebama hrvatskih uenika. Udbenici e biti tiskani u suradnji s nakladnikom kuom BIGZ iz Beograda, kae Slavica Pei i napominje kako se zavretak izrade Platforme za obrazovanje oekuje u prvom kvartalu sljedee godine. Meu ostalim aktivnostima HNV-a, Slavica Pei istie organi-ziranje javnih rasprava o predloe-nom tekstu Zakona o nacionalnim vijeima, te pokretanje inicijative da hrvatski postane slubeni jezik u opini Sombor i kae kako vje-ruje da iznos iz dravnog prora-una koji dobiva HNV nee biti manji od ovogodinjeg, u izno-su od 910.000 dinara mjeseno. Kako sljedee godine slijede izbori za novi saziv vijenika HNV-a, na pitanje o daljnjem angamanu Slavica Pei kae da se eli kandi-dirati i na tim buduim izborima.

Z. Sari

Slavica Pei, predsjednica IO HNV-a

Zacrtani planovi ostvareni gotovo u cijelostiPlatforma o budunosti informiranja na hrvatskom jeziku je zavrena i bit e razmatrana na sljedeoj redovitoj

sjednici Vijea * U tijeku rad na pripremi i doradi prijevoda udbenika sa srpskog na hrvatski jezik

Kupovina nekretnine za sjedite HNV-a

Proraun i rebalans prorauna HNV-a za ovu godinu dobro su izbalansirani, ba kao i prole godine. Pokrili smo sve nae trokove, a uspjeli smo prikupiti dovoljno sredstava da sebi osiguramo krov nad glavom kupovinom kue u kojoj e biti sjedite Vijea. Izvrni odbor jednoglasno se odluio za prijedlog kupovine zgrade u Preradovievoj 13 za sjedite HNV-a budui da je po cijeni najjeftinija, najpro-stranija, ouvana i ispunjava adekvatne uvjete za rad Vijea. Nadzorni odbor je pregledao dokumentaciju koja je stigla na natjeaj za prodaju nekretnine. Primjedba Nadzornog odbora je bila zbog nepotpune dokumentacije o vlasnitvu kue. Dokumentacija za planiranu nekretninu sada je kom-pletirana i prijedlog za kupovinu nai e se na dnevnom redu sljedee sjednice HNV-a, kae Slavica Pei.

Tema HrvatskaRIJE

12. prosinca 2008. 11

Godinjim koncertom obiljeeno 72 godine postojanja i rada HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora

Jasna programska orijentacijaPred sobom smo uvijek imali jasnu programsku orijentaciju i osnovno opredjeljenje: njegovanje kulture i

tradicije hrvatskog naroda ovoga kraja, Bunjevaca i okaca, kazao je predsjednik drutva ima Rai

U subotu, 6. prosinca, HKUD Vladimir Nazor je godinjim koncertom obilje-io 72 godine postojanja i rada. Koncert je otvorila Lea Jevti, koja je recitirala pjesmu Cvrak Vladimira Nazora. U ime uprave dru-tva i u svoje osobno ime, nazone je u prepunoj dvorani Hrvatskog doma pozdravio predsjednik drutva ima Rai. On je pozdravio general-nu konzulicu Generalnog konzulata republike Hrvatske u Subotici Ljerku Alajbeg sa suradnici-ma, voditelja podrunog ureda Hrvatske matice iseljenika u Vukovaru Silvija Jergovia, predsjed-nicu Udruge okaka grana iz Osijeka Veru Erl, predsjednika DSHV-a Podrunice Sombor Matu Mataria, predsjednika DZH u Vojvodini ora ovia, predsjednika SO Sombor Nemanju Delia, direktora NIU Hrvatska rije Ivana Karana, direktoricu Turistike organiza-cije u Somboru Eleonoru Cveji, organizatori-cu kulturnih aktivnosti Kulturnog centra Laza Kosti u Somboru Slavicu Roga, slikare koji su sudjelovali na ovogodinjoj likovnoj koloniji Colorit 2008, predstavnike Katolike crkve u Somboru i predstavnike medija.72 GODINE POSTOJANJA: ima Rai je istaknuo kako je tijekom 72 godine postojanja ovo drutvo mijenjalo svoje ime, prostorije u kojima je djelovalo, a mijenjali su se i opi drutveni uvjeti u kojima se ivjelo i radilo. Smjenjivani su mirnodopski i ratni uvjeti, te se nerijetko mijenjao i odnos prema ovoj udruzi. Katkad smo i sami odstupali od nekih svojih ideja i priklanjali se nametnutim stvarima odre-enog vremena. No, i pokraj svega pred sobom

smo imali jasnu programsku orijentaciju i osnovno opredjeljenje: njegovanje kulture i tra-dicije hrvatskog naroda ovoga kraja, Bunjevaca i okaca. Svojom djelatnou smo uspostavili uspjenu suradnju sa svim hrvatskim kulturno-umjetnikim drutvima u Vojvodini, a naroi-to u matinoj dravi naeg naroda Republici Hrvatskoj, kao i u drugim susjednim zemlja-ma, rekao je predsjednik drutva. On je naveo uspjehe i priznanja, koje je u protekloj godini dobilo ovo drutvo i njegove sekcije. Nazonima se obratila i generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka

Alajbeg: Godinama se HKUD Vladimir Nazor brinuo za ouvanje hrvatske tradicije, hrvatskog imena, sve do onoga to znai puno za jedan narod, koji je usprkos svih nedaa ovdje opstao. Vama ovdje, koji ste blizu gra-nice, vjerojatno nije bilo lako u raznim raz-dobljima. Svjedoci smo i nedavnog razdoblja kada se ovdje Hrvati nisu ugodno osjeali, jer su nepravedno dobili neku etiketu. Bez obzira to se dogaa izmeu drava, ovdje se narod ne treba osjeati niti ugroen, niti duan, jer vi ste stvarali ovo drutvo. Sombor ne bi bio Sombor, da ovdje nije bilo Hrvata. USPJESI DRUTVA: Proelnica dramske i recitatorske sekcije Marija eremei predsta-vila je lanove recitatorske sekcije, koji iz godi-ne u godinu osvajaju nagrade. To su: Bojana Jozi, Dejana Jaki, Milo i Lea Jevti i Emina i Aneta Firanj. Tijekom koncerta predstavile su se folklorna, dramska, pjevaka i recitatorska sekcija drutva. Predsjednik drutva ima Rai je dodijelio zahvalnice onima koji su doprinijeli boljitku rada drutva, a na koncu ovog bogatog kulturno-umjetnikog programa, nazoni su pozvani da se pridrue drutvu 13. prosinca, kada e u prostorijama drutva biti prireena knjievna veer pisaca iz Reetara i dramska veer glumaca iz Hercegovca. Uslijedio je i poziv na izlobu boinog kolaa i na boini koncert, koji e biti odran na Oce, 21. prosin-ca. Nakon programa su se mogle pogledati slike s ovogodinje likovne kolonije Colorit 2008.

Z. Gorjanac

Generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg i predsjednik Drutva ima Rai

HrvatskaRIJE Intervju

Hrvati su u Maarskoj zna-ajna nacionalna manjina, kako po brojnosti, tako i po doprinosu razvoju te zemlje kroz povijest, prije svega na vjerskom, obrazovnom i kulturnom polju. Desetljea ivota izvan matice ui-nila su svoje, no, hrvatski se narod tamo ipak odrao i opstaje. Od 2007. godine na elu hrvat-ske zajednice u Maarskoj je Mio Hepp, dugogodinji voditelj Hrvatskog kluba Augusta enoe u Peuhu.

HR: Koliko ima Hrvata u Maarskoj i kako su teritorijalno rasprostranjeni?Prema naoj procjeni, u Maarskoj ivi oko 60.000 Hrvata i raspro-stranjeni su od sjevera, na slova-ko-austrijsko-maarskoj tromei, preko Gradia na austrijskoj gra-nici, do granice s Hrvatskom i Srbijom. Hrvati u Maarskoj ne ive u kompaktnoj zajednici. Na posljednjim lokalnim izborima Hrvati su izabrali 115 hrvatskih samouprava, a to znai da u 115 gradova i sela ivi znaajniji broj Hrvata.

HR: Prema procjenama, dakle, ima 60.000 Hrvata. A koliko ih ima po slu-benom popisu?Na posljednjem popisu u Maarskoj, 36.000 graana se izja-snilo Hrvatima. Meutim, poznato je kako popis puanstva nikada nije vjerodostojan. Naime, ovisi i o tome tko je taj koji popisuje.

HR: Da, slino je i u Voj-vodini. Nego, recite nam malo vie o Hrvatima u Ma-arskoj. U Bako-kikunkoj u-paniji, uz vojvoansku granicu, ive Bunjevci, uz Dunav i u Ba-ranji su okci, dalje su Pomurci, Gradianci... U Bako-kikunskoj upaniji ive Bunjevci i tamo je jedino okako mjesto Santovo, to je selo preko puta Bakog Brega. U Mohau, koji je oduvijek pruao vee mogunosti za razvoj, ive tzv. varoki okci. Kad od Mohaa krenete prema Peuhu, u naselji-ma s desne strane ceste ive tzv. seoski okci. U okolici Peuha imamo sedam naselja u kojima ive bosanski Hrvati, koji sebe nazivaju Bonjakima. Oni su tu

ve 300-400 godina, doli su s franjevcima ispred Turaka, ali i s Turcima. Kad idemo juno, prema hrvat-skoj granici, tu na suhoj granici s Baranjom imamo dva hrvatska naselja Kaad i Sumarton, s tim to u Sumartonu danas praktiki vie nema Hrvata, uglavnom su se odselili u iklo. To su takoer tzv. seoski okci. Njihova se nonja u potpunosti podudara s nonjama Hrvata s druge strane granice, jer tu granice do 1921. godine zapravo nikad nije niti bilo, to su sve zajed-nike obitelji. Ve sam spomenuo iklo, gdje autohtonih Hrvata ima malo, uglavnom su to Hrvati dose-ljeni iz Sumartona. U iklou sada ivi oko 600 Hrvata i prilino su aktivni, prije svega na kulturnom polju, a imamo tamo i hrvatsku samoupravu. Ako idemo dalje u Podravinu, to je ispod Sigeta Zrinskoga, tamo imamo osam hrvatskih naselja, od kojih etiri u Baranjskoj upaniji i etiri u omoskoj upaniji. Ali, i pokraj toga to su administrativ-no podijeljeni, tamonji su nai ljudi kompaktni i u svakom od tih osam sela i dan-danas ima vie od 50 posto Hrvata. Dobro se dre, pokazuju svoju prekrasnu narodnu nonju, obiaje, a to je najva-nije govore hrvatskim jezikom. Tamo jo uvijek moete na ulici zaustaviti dijete od dvije godine i ono e vam rei Hvaljen Isus ili Dobar dan. esto istiem kako se u Martincima, to je jedno od tih osam sela, na posljednjem popisu puanstva 98 posto njih izjasnilo Hrvatima, a od Hrvatske matice iseljenika proglaeno je Najselom. U Podravini je hrvatska svijest oduvijek bila jaka. Ako nastavimo uz hrvatsku granicu, tu su pomurski Hrvati. S hrvatske strane granice je Meimurje, a s ove Pomurje. Tu imamo 16 naselja u kojima ive Hrvati. Zahvaljujui dobro-susjedskim odnosima Hrvatske i Maarske, Meimurska upanija u Hrvatskoj i Zalska upanija u Maarskoj iznimno dobro sura-uju. Tu je jedan od glavnih gra-ninih prijelaza Gorian-Letenje, a sad je otvoren i most na Muri, pa se tako od Budimpete do Rijeke i Splita putuje autocestom u punom profilu, dakle na eti-ri trake. Meimurska upanija, kao susjedna hrvatska upanija, moram to rei, primjereno skrbi o

Hrvatima u tom dijelu Maarske, to ne moemo, naalost, rei za Osjeko-baranjsku upaniju. Hrvati u maarskom dijelu Baranje nemaju nikakve koristi od blizi-ne hrvatske granice. ak niti sve hrvatske TV kanale ne mogu pra-titi, ako nemaju antenu na krovu ili dekoder. Na kabelskim televi-zijama nema programa HTV-a, a odgovornost je iskljuivo na strani HRT-a, koji zahtijeva kupovinu dekodera. Jednostavno, ne shva-am inertnost tog najveeg hrvat-skog medija, zato to ograniava. Pozivaju se na neke meunarodne konvencije, ali kod Maara se to nikad ne bi moglo desiti, jer oni imaju Duna TV i 24 sata dnevno emitiraju program za sve Maare u cijelom svijetu na maarskom jeziku.

HR: U Subotici i Som-boru, pa i openito u Srbiji, ak i u Beogradu, HTV emitira svoje programe preko kabelskih televizija. Zbog ega je u Maarskoj drugaije? Nedavno sam na HTV-u pote-gnuo to pitanje, urgirao je i hrvat-ski veleposlanik u Budimpeti, Generalni konzulat u Peuhu Jednostavno, vrata su za nas tamo ne zatvorena, nego blindirana. Ne razumijem to. Ako uspore-dimo Srbiju i Maarsku, odnosi Maarske s naom matinom dra-vom stalno se istiu kao najbolji, stalno se govori kako su rijeeni svi problemi, kako nemamo otvorenih pitanja, kako manjinskih proble-ma nema, meuvladin odbor za manjine fantastino radi itd. Svi su zakljuci pozitivni, a, eto, ne moemo rijeiti jedan banalan pro-blem. Izgleda da smo mi, Hrvati u Maarskoj, rtve dobrosusjed-skih odnosa Maarske i Hrvatske. Nikad nitko ne pita nas, Hrvate u Maarskoj, koji nas prst boli. Hrvatski predsjednik, premijer i ministri odu kod svojih maarskih kolega i pitaju je li Hrvatima u Marskoj dobro. Pa to jedan maarski politiar treba rei? Med i mlijeko. A nas nitko nita ne pita. Ne razumijem tu vrstu politike. Recimo, ne razumijem zato je u saborskom Pododboru za Hrvate izvan Hrvatske, od tri vanjska lana jedan iz Kanade, drugi iz Australije, a trei iz Francuske! Pa, pitam ja onda, gdje smo tu mi, autohtoni Hrvati? Gdje smo mi, nas tristo tisua, koji i sad govorimo hrvat-ski i nismo I am Croatian, niti Ich

12. prosinca 2008.12

Mio Hepp, predsjednik Skuptine Hrvatske dravne samouprave u Maarskoj

Imamo ono za to se sami izborimoRepublika Hrvatska nas, Hrvate u Maarskoj, ne tretira na nain kako bismo mi to eljeli. Jer, tua e te drava

toliko cijeniti, koliko te cijeni matina drava i to je jasno. Hrvatski politiari, kad god dolaze u posjet maarskim politiarima, uvijek zaborave prije dolaska pitati nas, to da kau u nau korist.

Razgovor vodio: Zvonimir Perui

bin Croate. Odrali smo se ovdje, borili se i izborili. Ne idemo na alter u Hrvatsku moliti za pomo, nego pokuavamo svojim znanjem i svojim sredstvima, kao i sred-stvima drave u kojoj smo porezni obveznici, stvoriti ono to nam je potrebno. I kad Maari nabrajaju to sve Hrvati u Maarskoj imaju, onda je to dugaka lista. Pa nas pitaju: a koliko vi za to dobijete od Hrvatske? Onda moram rei tu i tamo poneto. Hvala Bogu, ima i pozitivnih pri-mjera, kao to je obnova Hrvatskog kolskog centra Miroslava Krlee u Peuhu, ili Hrvatskog kazalita u Peuhu, ali to su meudravni dogovori, dogovori dviju vlada, a ne dogovori s nama iz zajednice. Imamo dobre kontakte s uredima Vlade Republike Hrvatske, mini-starstvima, imamo i dobre osobne veze, ali odnos prema hrvatskoj zajednici u Maarskoj nije institu-cionaliziran.

HR: Dobro, ali da zavr-imo priu o Hrva-tima u Maarskoj. Gdje oni sve jo ive?Da, idemo dalje, u Gradie. Gradie se protee u dvije upa-nije, jedna je Va upanija sa sje-ditem u Sombathelju, a druga Jursko-moonsko-opronska upa-nija, gdje imamo po desetak naih naselja i samouprava. Ukidanjem engenske granice gradianski su Hrvati na najveem dobitku, jer dok je nekada od jednog do dru-gog sela trebalo ii autom okolo satima, danas se moe biciklom, ovjek pree u Austriju poljskom cestom, vrati se i nitko ga nita ne pita. Mogunost komunikacije izmeu ljudi time je maksimalno poveana. Nisam jo govorio o interesan-tnom fenomenu: u okolici Baje, u

Bako-kikunskoj upaniji, imamo dva sela Dunok i Bain, gdje ive Hrvati koji sebe nazivaju Racima. Oni su Rac Hrvati. Dobro se dre, ta su dva naselja moda najbo-gatija u Maarskoj, zahvaljujui tradicionalnom uzgajanju paprike. Oni su tamo stvorili svoj svijet koji nije ni bunjevaki, ni okaki, a ime Rac je zato to Maari nisu razlikovali Hrvate od Srba i za njih su svi Slaveni bili Raci. Nonja im se vie-manje podudara s bunje-vakom nonjom.

HR: A u Kalai, gdje je nekad bilo sjedite biskupije?Za vrijeme biskupa Ivana Antunovia, prije stoljee i pol, na tom je podruju bilo vie hrvatskih naselja, ali migracijama je to nesta-lo. U Kalai sada imamo hrvatsku samoupravu koja dobro djeluje, ali tamo su mahom useljeni Hrvati, a ne autohtoni.

HR: Kakva je situacija u Budimpeti?U Budimpeti je autohtono hrvat-sko stanovnitvo takoer nestalo, niti povjesniari ne znaju kamo. Poslije Drugog svjetskog rata, kad je veliki broj mladih iao u Budimpetu na kolovanje, jedan dio je tamo i ostao i to su tamonji Hrvati danas. Zanimljivo je spome-nuti i Sentandreju, kao grad koji je poznat kao srpsko sredite, a zapra-vo tamo su starosjedioci Dalmati. To su potomci trgovaca koji su doli Dunavom, a Dalmate imamo i u Segedinu. Jo jedno naselje u Maarskoj nastanjuje Rac Hrvate, to je Tukulja kod epelskog otoka juno od Budimpete.

HR: Kako su nacionalne manjine organizira-ne u Maarskoj?Godine 1993. u Maarskoj je donesen Zakon o nacionalnim i

etnikim manjinama. Tada je Maarski parlament gotovo sto postotnom veinom deklarativno priznao postojanje 13 nacionalnih manjina u Maarskoj. To su abe-cednim redom: Armenci, Bugari, Grci, Hrvati, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi i Ukrajinci.

HR: I kako su organizi-rani?Godine 1994. odrani su prvi izbo-ri na kojima smo mogli koristi-ti prava iz tog zakona iz 1993. godine. U svim onim naseljima, u kojima su se ljudi deklarirali kao pripadnici ovih 13 nacionalnih manjina, imali su pravo paralelno s mjesnom samoupravom izabrati i svoje mjesne manjinske samo-uprave.

HR: to je uloga tih mje-snih manjinskih sa-mouprava?Znam da je malo teko razumljivo, jer u Jugoslaviji je postojalo samo-upravljanje, pa taj naziv ima malo drugaiju konotaciju, ali apsolutno je drugog karaktera. Dakle, pri-padnici jedne zajednice u svakom naselju biraju mjesnu manjinsku samoupravu od pet lanova.

HR: To nema veze s lo-kalnom vlasti?Nema. Ovlasti tih manjinskih samouprava su u kulturi i u pro-svjeti. Dakle, ako u odreenom naselju postoji neka ustanova koja ima, recimo, hrvatski segment, dakle hrvatski vrti, osnovna kola, aki dom, dom kulture ili slino, onda se imenovanje vodi-telja te ustanove ne moe provesti bez suglasnosti Hrvatske manjin-ske samouprave, jer je onda to nezakonito.

HR: Kako se biraju la-novi mjesnih ma-njinskih samouprava?Biraju se isto kao to se biraju i zastupnici u veinsku samoupravu. Ide se na neposredne izbore.

HR: Postoji posebna ma-njinska lista?

Da, postoji posebna manjinska lista. Prema zakonu, potrebno je da se u jednom naselju naj-manje 30 ljudi slubeno izjasni za Hrvate, i time se stjee pravo pravljenja posebne manjinske liste. Kad se lista ve formira, teoretski je dovoljno da samo jedna osoba izae na manjinske izbore i ako je na listi samo 5 ljudi, tih 5 e i biti izabrano.

HR: Nema cenzusa?Nikakvog cenzusa nema, moe ih biti i 10 ili 20. Problem je, naravno, u naim lju-dima, komotni su, zaboravljaju otii na izbore, inertni su. Bilo bi dobro da to vie naih ljudi izae na izbore, jer uvijek nam vlasti predbacuju kako, eto, stalno neto traimo, a na izbore nas izae puno manje nego to nas ima po popisu.

HR: A kako se rjeava da za manjinske sa-mouprave ne glasuje pripadnik drugog naroda?Do prolog mandata mogao je svatko glasovati. U ovom izbor-nom razdoblju mogao je glasovati samo onaj, tko je prethodno otiao na opinu i prijavio se kao pripad-nik hrvatskog naroda.

HR: To su mjesne samo-uprave. A kako izgleda manjinska samouprava na dravnoj razini?Hrvatska dravna samouprava je najvia razina hrvatske manjin-ske samouprave. lanovi mjesnih manjinskih samouprava, tih petero u svakom naselju, biraju lanove Skuptine Hrvatske dravne samo-uprave, po ve utvrenom kriteriju koja upanija koliko zastupnika daje. Prema zakonu, Skuptina Hrvatske dravne samouprave moe imati 39 lanova, shodno broju Hrvata u Maarskoj i broju osnovanih mjesnih samouprava.

HR: Koje sve medije Hr-vati u Maarskoj imaju na svom jeziku?Imamo tjednik, iji smo osniva-i skupa sa Savezom Hrvata u

Intervju

12. prosinca 2008.

HrvatskaRIJE

13

Prevagnula je mamina strana

Mio Hepp je roen u Gari, na granici prema Srbiji, preko puta Riice, u mijeanoj obitelji. Mama mu je Bunjevka Hrvatica, a otac je bio Nijemac, inae podrijetlom iz Bikia, pa su tako i Miin djed i otac divanili bunjevaki. Moj je otac divanio bunjevaki bez naglaska, jednako kao to je i moja mama govorila vapski, jer tamo su se uvijek paralelno govorila tri jezika. I kad smo bili mala djeca, jo nismo znali niti pisati i itati, znali smo govoriti na tri jezika. I stari, nepismeni ljudi, recimo moja prabaka koja nije znala pisati, govorila je tri jezika. Djed mi je bio naitan ovjek, a itao je novine i na njemakom, i na maarskom i i na hrvat-skom jeziku, kae Mio Hepp. Mio Hepp je u Peuh stigao radi kolovanja, budui da je njegova teta, sestra njegove mame, bila uiteljica u tada-njoj hrvatsko-srpskoj koli u Peuhu. Tu je maturirao, a tu je i diplomirao na Visokoj nastavnikoj koli, na predmetu hrvatsko-srpski jezik i jugoslavenske knjievnosti. Kasnije je u Budimpeti diplomirao i kulturologiju. Radio je u prosvjeti, a usporedo se bavio i kulturnim radom. Godinu dana nakon to je 1982. u Peuhu otvoren Hrvatski klub Augusta enoe, postao je njegovim voditeljem i to je bio sve dok 2007. godine nije izabran za predsjednika Skuptine Hrvatske dravne samouprave u Maarskoj. Na tim je izborima tijesnom veinom (21:18) pobijedio konku-renta Stipana Karagia.

14

HrvatskaRIJE Intervju

12. prosinca 2008.

Maarskoj, to je Hrvatski glasnik, kojega izdaje Croatika Kft., nae neprofitno poduzee. Osim toga imamo i druge medije, koji nisu nai u smislu osnivakih prava, ali informiraju na hrvatskom jezi-ku. To su hrvatske redakcije na Maarskom radiju i na Maarskoj televiziji. Te se redakcije financira-ju iz maarskog prorauna. Oni su samostalni, s njima imamo korek-tne veze, ali u materijalnom smislu ne ovise o nama.

HR: A u ureivakom ili kadrovskom smi-slu?Niti u ureivakom, niti u kadrov-skom. To rade Maarska TV i Maarski radio, ali je normalno da u toj redakciji ne moe raditi osoba koja nije naa.

HR: Trai li se slubena suglasnost Hrvatske dravne samouprave kod izbora, recimo, urednika tih redakcija?Ne, ali do takvog sluaja jo nikad nije dolo, da su posao htjeli povje-riti nekome s kim mi ne bismo bili suglasni, nekome tko nije pripad-nik nae zajednice.

HR: Kako biste ukratko opisali odnos ma-arske drave prema Hrvatima u Maarskoj?Maarska se drava nacionalnim manjinama na svom teritoriju bavi pomalo maehinski. Maari su poznati po tome da e uiniti sve za maarsku manjinu u okolnim zemljama, financirajui to iz pore-za koji i ja plaam. A, sve ono to mi ovdje traimo, ne samo Hrvati nego i ostale manjine, vrlo nam teko daju. To znai da posto-ji velika borba za materijalna sredstva za sve nae aktivnosti. Jednostavno, na politikoj razini utvrena su sva prava, deklarativ-no postoji pozitivna diskrimina-cija, ali u praksi to izgleda puno drugaije. Ali, to je najvei problem u tome? Upravo odnos nae matine domovine prema nama. Republika Hrvatska nas, Hrvate u Maarskoj, ne tretira na nain kako bismo mi to eljeli. Jer, tua e te dra-va toliko cijeniti, koliko te cije-ni matina drava i to je jasno. Hrvatski politiari, kad god dolaze u posjet maarskim politiarima, uvijek zaborave prije dolaska pitati nas, to da kau u nau korist. Moj srpski kolega, predsjednik Srpske dravne samouprave, prije nego to u Budimpetu doe slubeno izaslanstvo iz Beograda, on napravi elaborat od deset stranica i dosta-vi ga beogradskim politiarima. Predstavnici slubenog Beograda onda dou u Maarsku i Maarima kau to trebaju uraditi za srpsku zajednicu ovdje. Interesantno je da Maari ovu aktivnost, ja bih rekao agresivnost, pozitivno cijene, jer oni koji se bore za svoje, slini su njima, s obzirom da se oni jednako tako bore za svoje. Znamo kako se Maari bore za Maare izvan maarske granice. Prema tome, Republika Hrvatska je u odnosu

prema nama u dijaspori zaostala debelo i jo uvijek se vie razmi-lja o Hrvatima u prekooceanskim zemljama, koji ve treu genera-ciju ni Dobar dan na hrvatskom jeziku ne znaju rei, nego o nama koji smo tu u susjedstvu.

HR: Ipak, Republika Hr-vatska je Hrvatima u Maarskoj dala na koritenje odmaralite na moru, na otoku Pagu. Kako je do toga dolo i kako se to odmaralite koristi?To je jedno od pozitivnih isku-stava i to potvruje da ti primjeri nisu samo negativni. Kada su nas predstavnici Republike Hrvatske, pri osnivanju Hrvatske dravne samouprave pitali to bi mogli za nas uiniti, rekli smo kako bismo eljeli imati neko odmaralite na hrvatskom moru, da to koristimo za razliite svrhe, kao to su semi-nari za nae prosvjetne djelatnike, za susrete naih sveenika, jezine tabore nae djece i slino, a i da se komercijalno koristi, pa novac koji se tamo zaradi, da se tamo i potroi. Ta je naa ideja prihvae-na i od Republike Hrvatske dobili smo odmaralite na otoku Pagu, u mjestu Vlaii, s prekrasnom pje-anom obalom, na koritenje na razdoblje od 25 godina. Meutim, to nekadanje odmaralite, koliko znam, novosadske policije, bilo je prilino devastirano za vrije-me Domovinskog rata, pa je bilo potrebno i puno uloiti u obnovu. Rije je o trokatnici i sada je to hotel s tri zvjezdice i kapacitetom od 100 kreveta.

HR: Kako to da taj objekt nije ponuen vojvo-anskim Hrvatima, ako je ve pripadao novosadskoj policiji?

Ne znam, znam samo da tamonji mjetani u vrijeme bive drave nisu bili presretni to imaju poli-cijsko odmaralite u svom selu, jer tamo je uvijek bilo nekakvog pucanja. Nama su to ponudili i manjinski ured Vlade Republike Maarske dao je 100 milijuna forinti za obnovu, isto je toliko dala i Vlada Republike Hrvatske, a Hrvatska dravna samouprava dala je jo 30 milijuna forinti iz naih sredstava. Upravo sam prije izvje-snog vremena traio od Hrvatske da nam koritenje tog objekta pro-dulji na 50 godina.

HR: Odmaralite se kori-sti preko cijele godi-ne, ili samo ljeti?To je hotel koji se moe koristiti cijele godine, posjeduje centralno grijanje, no ipak se najvie koristi u ljetnim mjesecima. Ove smo godine imali oko 5500 noenja. Mogli smo imati i vie, ali i ovo je solidno. To nije frekventno mjesto, tu ovjek ne moe otii u etnju razgledati zlatare ili znamenitosti, to je mjesto za obiteljsko ljeto-vanje.

HR: Koliki je proraun koji Republika Ma-arska odobrava hrvatskoj za-jednici za njene aktivnosti?Za financiranje naih ustanova, kao i za djelovanje Hrvatske drav-ne samouprave, maarska vlada izdvaja oko 330 milijuna forinti godinje, to je oko 1.250.000 eura. Samo odravanje Hrvatske drav-ne samouprave kota 90 milijuna forinti, a ostalo odlazi za finan-ciranje hrvatske kole u Santovu, muzej u Priseki, Hrvatski znan-stveni zavod, Croaticu Kft. i odma-ralite na otoku Pagu.

HR: Kako doivljavate ulazak Maarske u EU i kakvu korist od toga i od ukidanja granica imaju Hrvati u Maarskoj?Za mene kao pripadnika generacije na zalasku, ulazak Maarske u EU nije donio puno. Ima tu neugodnih novina, od novih zakona i stan-darda, do povienih cijena. To je negativna strana. Meutim, postoji naravno i pozitivna strana, a to je da mogu staviti osobnu iskaznicu u dep i oii kud god hou skoro po cijeloj Europi, a da me nitko nita ne pita. Nedavno sam bio u Francuskoj, proputovao etiri zemlje i nigdje nisam sreo ni cari-nika niti policajca. Nigdje granice. Dobro je to i naa djeca sada mogu upisati bilo koji europski fakultet, pa ak i fakultete u SAD, jer su za maarske dravljane uki-nute vize za SAD. Priznaju se i diplome. E, sad, to to vie ne moemo klati svinje, pa to niti nije nita loe. I dalje ja odem u selo, kupim svinje, odnesem ga kod mesa-ra koji ima registriranu klaonicu, ponesem sve to treba, od paprike i papra do enjaka, kaem mu to i kako hou, tamo sam i kuati kobasice, tako da mi on napravi sve, upravo onako kako je to radio i moj otac, a da ne moram niti ruke omastiti.

HR: Dojam je ipak da su gradianski Hrva-ti najvie profitirali od ulaska u EU, jer se Gradie prostire i s maarske i s austrijske strane nekadanje granice.Tono. Sigurno bi dobro bilo da cijeli korpus Hrvata, i ovaj dio u Baranji i u Bakoj bude zajedno, kako je nekada bio. Samo, ini mi se da vrijeme ide protiv nas. To uoavam, puno putujem po naim selima, obilazim ustanove, priredbe, natjecanja. Naa djeca na pitanje iz kojeg si sela i kako se zove, ne znaju odgovor, jedno-stavno ne razumiju to ih pitate. Djeca nikad nisu kriva, to govorim kao prosvjetni djelatnik. Moram naglasiti i kako je meu svim Hrvatima u Maarskoj posli-je Drugog svjetskog rata najvi-e kolovanih ljudi bilo meu Bunjevcima. Nai prvi uitelji u svim hrvatskim selima po cijeloj Maarskoj bili su upravo Bunjevci. I dan-danas su vidljivi rezultati rada koji su oni ostavili, od slo-vake granice na sjeveru pa preko Gradia, sve do juga u Baranji i Bakoj.

HR: Moete li nabrojiti neke od tih uitelja?Naravno. Pjesnik i novinar Marko Deki iz Santova, koji je bio uitelj u Bizonji, u Nardi je bio Antun Karagi iz Gare, Mijo Karagi je bio uitelj u Undi, Branko Filakovi iz Santova radio je u Koljnofu, Stipan Blaetin iz Santova je uiteljevao u Zali. Zatim, Anica Aladi iz Gare, pa Ivan Gugan u Peuhu i Martincima, Joso Gugan u Martincima i tako dalje. g

05.pdf06 11.pdf12 14.pdf