Hrvatska tradicijska glazba u nastavi glazbene kulture u razrednoj

nastavi

Goran Hosu

Tradicijska glazba

Glazba usmene tradicije

Umjetnost raznih, manjih ljudskih skupina

Psihološke, društvene i kulturne potrebe

Regionalni pregled hrvatske tradicijske glazbe

Panonska zona - Slavonija, Baranja, Srijem, Posavina,

Moslavina, Podravina, Zagorje, Međimurje, Prigorje,

Pokuplje te Bačka

Dinarska zona - Lika, dalmatinsko zaleđe, Gorski kotar,Banovina, Kordun i Žumberak te područja nastanjenaBanovina, Kordun i Žumberak te područja nastanjenaHrvatima u zapadnoj središnjoj i južnoj Bosni iHercegovini

Jadranska zona - Priobalje i otoci

Nastava glazbene kulture prema HNOS-u

pjevanje

sviranje

slušanje glazbe

elementi glazbene kreativnosti/izvođenje glazbe i glazbeno pismo, glazbene igre pismo, glazbene igre

Hrvatska tradicijska glazba u nastavi glazbene kulture u razrednoj nastavi s obzirom na nastavna

područja

pjevanje – etnomuzikološki pristup ili vrhunski stilizirano

slušanje – isključivo u originalu

sviranje – brojalice i tradicijske pjesme

elementi glazbene kreativnosti – dječje igre s pjevanjem i narodni plesovinarodni plesovi

Prisutnost hrvatske tradicijske glazbe u programu glazbene kulture u prvim četirima

razredima osnovne škole

Razred Pjevanje Slušanje

1. 10 1

2. 9 2

3. 12 1

4. 22 0

Ukupno 53 4

Istraživanje

Vrijeme:

- tijekom ožujka i lipnja 2015.

Mjesto:

- OŠ „Mladost“ i OŠ „Grigor Vitez“ u Osijeku

- OŠ „Ivan Filipović“ Velika Kopanica

Cilj:

- upoznati učenike s hrvatskom tradicijskom glazbom i ispitati njihova iskustva i stavove prema istoj u različitim nastavnim područjima, ukazati na sadašnju zastupljenost hrvatske tradicijske glazbe u nastavi glazbene kulture te ponuditi odgovore - OŠ „Ivan Filipović“ Velika Kopanica

PŠ Beravci

Ispitanici:

- 81 uč. 1. – 4. r.

Postupci i instrumenti:

- anketiranje i promatranje

- anketni upitnik i istraživački dnevnik

glazbene kulture te ponuditi odgovore i rješenja.

U kojoj mjeri se učenicima sviđa hrvatska tradicijskaglazba u pojedinim područjima nastave glazbene kulture?

U kojoj mjeri se učenicima sviđa hrvatska tradicijskaglazba općenito?

Koliko često se susreću s hrvatskom tradicijskom glazbomu nastavi glazbene kulture?u nastavi glazbene kulture?

Slušaju li učenici hrvatsku tradicijsku glazbu kod kuće?

Žele li se učenici češće susretati s hrvatskom tradicijskomglazbom u nastavi glazbene kulture?

Demografske varijable

dječaci38

47%djevojčice43

53%

Spol

24 2426

7

5

10

15

20

25

30

Isp

itan

ici

Razred

Grafikon 1: Spol učenika koji su sudjelovali u istraživanju

0

5

1. r. 2.r. 3.r. 4.r.

Razredi

Grafikon 2: Broj ispitanika po razredima

U kojoj mjeri se učenicima sviđa hrvatska tradicijska glazba u pojedinim područjima nastave glazbene kulture?

0% 5% 2%23%

69%

0%20%40%60%80%

1 2 3 4 5

Ocjene

Pjesma koju smo pjevali

Postotak 0% 1% 2% 9%

88%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1 2 3 4 5

Ocjene

Glazba koju smo slušali

Postotak

Grafikon 3: Ocjene pjesme pjevane na istraživačkom nastavnom satu

Grafikon 4: Ocjene glazbe slušane na istraživačkom nastavnom

satu

4% 2%10% 14%

70%

0%

20%

40%

60%

80%

1 2 3 4 5

Ocjene

Igra koju smo igrali

Postotak

Grafikon 5: Ocjene igre izvođene na istraživačkom nastavnom satu

U kojoj mjeri se učenicima sviđa hrvatska tradicijska glazba općenito?

79%

50%

60%

70%

80%

90%

Sviđa mi se hrvatska tradicijska (narodna) glazba

2%0%

7%11%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

1 2 3 4 5

Ocjene

Postotak

Koliko često se susreću s hrvatskom tradicijskom glazbom u nastavi glazbene kulture?

48%52%

Na nastavi glazbene kulture susrećemo se s hrvatskom tradicijskom (narodnom) glazbom

0

NIKAD PONEKAD ČESTO

Grafikon 7: Učestalost susretanja s hrvatskom tradicijskom glazbom na nastavi glazbene kulture

Slušaju li učenici hrvatsku tradicijsku glazbu kod kuće?

da43%

ne

Kod kuće slušam hrvatsku tradicijsku glazbu

ne57%

Grafikon 8: Slušaju li ispitanici hrvatsku tradicijsku glazbu kod kuće

Žele li se učenici češće susretati s hrvatskom tradicijskom glazbom u nastavi glazbene kulture?

ne17%

Želio/željela bih da češće slušamo hrvatsku

tradicijsku (narodnu) glazbu na nastavi …

ne16%

Želio/željela bih da češće pjevamo hrvatsku

tradicijsku (narodnu) glazbu na nastavi …

da83%

da 84%

da83%

ne17%

Želio/željela bih da na nastavi glazbene kulture

plešemo hrvatske tradicijske (narodne) …

Grafikon 9: Žele li učenici češće slušati hrvatsku tradicijsku glazbu na nastavi glazbene kulture

Grafikon 10: Žele li učenici češće pjevati hrvatsku tradicijsku glazbu na nastavi glazbene kulture

Grafikon 11: Žele li učenici češće plesati hrvatske tradicijske plesove na nastavi glazbene kulture

ZAKLJUČAK

Upoznavajući se s kulturnim vrijednostima, učenici sesenzibiliziraju za očuvanje narodne tradicije, usmjeravaju ipotiču na aktivno sudjelovanje u glazbenom i kulturnom životusvoje okoline.

Naučit će prepoznavati i razlikovati folklorne regije kao Naučit će prepoznavati i razlikovati folklorne regije kaovrijednu glazbenu riznicu koju hrvatska tradicijska glazbaposjeduje.

„Svaki čovjek ono što jest, to je po tradiciji i nauku. Ništačovjek na svijetu ne bi mogao izvesti, ni u čemuspjeti, bez tradicije u kojoj um naš hranimo ikrijepimo, kano što se tijelo nebeskim zrakom hrani ikrijepimo, kano što se tijelo nebeskim zrakom hrani irazvija.“ (Josip Juraj Strossmayer)

Literatura

Bezić, J. (1991.) Folklorna glazba otoka Šolte. Narodna umjetnost, 28, 9-48. Ceribašić, N. (1998.) Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost instituta tijekom devedesetih

godina. Narodna umjetnost, 35(2), 49-66. Ceribašić, N. (1992.) Slavonska folklorna glazba kroz koncepcije smotri i istraživanja. Narodna

umjetnost, 19(1), 18. Čapo Žmegač, J., Muraj, A., Vitez, Z., Grbić, J., Belaj, V. (1998). Hrvatska etnografija, Zagreb:

Matica Hrvatska. Dobrota, S., Ćurković, G. (2006). Glazbene preferencije djece mlađe školske dobi. Život i

škola, 15-16(1-2). Preuzeto s: škola, 15-16(1-2). Preuzeto s: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=39465, 4.9.2015.

Knežević, G. (2002). Naše kolo veliko. Zagreb: Ethno d.o.o. Ivanković, Z. (2003). Običajne pjesme Komletinaca. Vinkovci: Matica hrvatska Vinkovci. Manasteriotti, V. (1978.) Prvi susreti djeteta s muzikom. Zagreb: Školska knjiga. Mikulić, M., Prskalo, I., Runjić, K. (2009.) Hrvatska plesna tradicija i predškolska dob djeteta.

U Vladimir Findak (ur.) Antropološke, metodičke, metodološke i stručne pretpostavke rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije (str. 455-459). Poreč: Hrvatski kineziološki savez.

Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Preuzeto s: http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181, 5.9.2015.

Požgaj, J. (1988). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Radičević, B., Šulentić Begić, J. (2010). Pjevanje u prvim trima razredima osnovne škole. Život i škola, 24(2), 243-252. Preuzeto s: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94972, 4.9.2015.

Rihtman-Auguštin, D. (1979.) Istraživanje folklore i kulturna praksa. Narodna umjetnost, 16, 9-19

Rojko, P. (2012). Metodika nastave glazbe. Teorijsko-tematski aspekti. Zagreb: Sveučilište J. J. Strossmayera-Pedagoški fakultet Osijek.

Svalina, V. (2012.) Tradicijsko pjevanje u glazbeno-folklornim područjima panonske zone. U Žakula, B. (ur.) Zbornik radova 17. seminara folklora Panonske zone (str. 184-192). Vinkovci: Kulturni centar Gatalinka.

Šulentić Begić, J. (2015). Dječji folklorni ples kao čuvatelj tradicije. Suvremena pitanja, 19, 136-147.Šulentić Begić, J. (2010). Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave glazbe. U Šulentić Begić, J. (2010). Pjevanje kao izabrana aktivnost otvorenog modela nastave glazbe. U Vrandečić, T. i Didović, A. (ur.) Monografija umjetničko-znanstvenih skupova 2007. - 2009. Glas i glazbeni instrument u odgoju i obrazovanju (str. 60-67). Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu, Europski centar za napredna i sustavna istraživanja. Preuzeto s: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=501685, 4.9.2015.

Šulentić Begić, J. (2009). Glazbeni ukus učenika osnovnoškolske dobi, Tonovi, 53, 65-74. Preuzeto s:. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=468999, 4.9.2015.

Vitez, Z., Muraj, A. (2001). Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha, Zagreb: Barbat d.o.o. Galerija Klovićevi dvori. Institut za etnologiju i folkloristiku.

Zebec, T. (2002.) Izazovi primijenjene folkloristike i etnologije. Narodna umjetnost, 39(2), 93-110.

Internetski izvor: Hrvatska enciklopedija. Preuzeto s:

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=55313, 5.9.2015.