1

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE

Na sjednici održanoj 10. lipnja 2016. godine Upravni odbor i Skupština Udruge imenovali su no-vog predsjednika HUKA-e, Josipa Draženovića, predstavnika Hrvatskih autocesta d.o.o. Ova naj-veća članica HUKA-e trenutno predsjedava Udrugom tijekom dvogodišnjeg mandata koji je zapo-čeo u lipnju 2015. i trajati će sve do lipnja 2017. godine.

Josip Draženović, Direktor Hrvatskih autocesta d.o.o. došao je na čelo HUKA-e umjesto Davora Mihovilića koji je odradio polovicu dvogodišnjeg mandata Hrvatskih autocesta d.o.o. u vođenju Udruge.

Novoimenovani predsjednik HUKA-e nastaviti će provedbu Programa rada Udruge za 2016. go-dinu što podrazumijeva analizu stanja sigurnosti prometa na autocestama u cilju njenog unapre-đenja, poboljšanje interoperabilnosti sustava elektroničke naplate cestarine, izmjene i dopune propisa koji se odnose na gospodarenje autocestama i suradnju s Europskim udruženjem auto-cesta s naplatom cestarine (ASECAP).

NOVI DIREKTOR HRVATSKIH AUTOCESTASkupština društva Hrvatskih autocesta d.o.o. 31. svibnja 2016. godine imenovala je direktorom HAC-a Josipa Draženovića.

Josip Draženović diplomirani je inženjer građevine i vrlo do-bro poznaje područje građenja, održavanja i upravljanja ce-stama i autocestama. Karijeru je započeo 2000. godine u Hrvatskoj upravi za ceste u odjelu za manje investicije kao inženjer na pravcu Zagreb – Goričan. U Hrvatskim autocesta-ma radi od samog osnivanja Društva 2001. godine i prošao je sve razine poslovanja, gradeći karijeru najprije kao inženjer, sudjelovanjem u izradi planske dokumentacije, javnoj nabavi, vođenju investicije izgradnje i opremanja te koordinacijom svih sudionika u izgradnji, potom kao glavni inženjer pa Šef odjela za pripremu nabave i plan Sektora građenja. Pomoćni-kom direktora Sektora za građenje imenovan je 2008. godi-ne, a 2010. postaje zamjenik direktora Sektora za građenje te najzad 2013. direktor Sektora za građenje.

Na čelo operatera Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine - HAC-ONC d.o.o., koji obavlja poslove održavanja i naplate cestarine za Autocestu Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvat-ske autoceste d.o.o. imenovan je 2016. godine kao pred-sjednik Uprave u cilju kompetentnog rukovođenja organizaci-jom i provođenjem usluge održavanja i naplate cestarine no u svibnju 2016. godine vratio se u Hrvatske autoceste d.o.o. nakon što je imenovan direktorom Društva budući da pozna-je najznačajnije aspekte poslo vanja kako društva HAC tako i operatera HAC-ONC.

Pred Josipom Draženovićem u Hrvatskim autocestama su brojni izazovi poput dovršetka građenja započetih dionica i objekata autocesta: završetak izgradnje DC10 i DC 12, pro-jekta Ulaz u Ploče, mosta Svilaj i drugih investicijskih projeka-ta, refinanciranje dugova HAC-a u narednim godinama, ana-lize i studije svih aspekata poslovanja u okviru suradnje sa Svjetskom bankom i EBRD-om u cilju unapređenja i restruk-turiranja poslovanja HAC-a i HAC-ONC-a.

JOSIP DRAŽENOVIĆ, NOVI PREDSJEDNIK HUKA-e

Vijesti iz HAC-a

Srpanj 2016. ISSN: 1848-0675

BILTEN 31broj

POTPISAN UGOVOR O IZGRADNJI MOSTA SVILAJU petak, 15. srpnja 2016. godine, u Neumu je potpisan Ugovor o izgradnji mosta Svilaj preko rijeke Save, na koridoru 5C, između Hrvatskih autocesta d.o.o., Ministarstva komunikacija i prometa Federacije Bosne i Hercegovine te izvođača radova.

Potpisivanju Ugovora o izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svi-laja, nazočio je i ministar Oleg Butković.

Ugovor o izgradnji potpisali su ministar komunikacija i prome-ta FBiH, Ismir Jusko, direktor Hrvatskih autocesta, Josip Dra-ženović, predsjednik Uprave Viadukta d.d. Zagreb, Joško Mikulić te direktor Hering d.d. Široki Brijeg, Ladislav Bevan-da.

2

PROJEKT ULAZ U PLOČE

Projekt Ulaz u Ploče predstavlja dovršetak izgradnje Spojne ce-ste: Čvor Ploče (A1) – Luka Ploče, koja je izgrađena do čvora Čeveljuša, cca 350 m od ulaza u lučki kompleks. Svrha spojne ceste je povezivanje grada i luke Ploče s autocestom A1 Za-greb – Split – Dubrovnik, odnosno Jadransko – jonskim korido-rom, dijelom TEN-T osnovne mreže, te autocestom A10 Grani-ca BiH – Metković (A1), koja zajedno s dionicom A1 čvor Met-ković – čvor Ploče i spojnom cestom Čvor Ploče (A1) – Luka Ploče predstavlja završni dio koridora Vc: Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče, uvrštenog u TEN-T sveobuhvatnu mrežu.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 64.112.884,00 kuna, a vrijednost prihvatljivih troškova za sufinanciranje iz EU fon-da (bez izrade projektne dokumentacije i otkupa zemljišta) iznosi 61.500,000,00 kuna od čega se 85 posto u iznosu od 52.275.000,00 kuna bespovratno financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj Operativni program promet 2007. - 2013., a preostali dio Hrvatske autoceste d.o.o..

Zahvat obuhvaća:

• nastavak izgradnje trase brze četverotračne ceste na ulazu u lučki kompleks od km 9+370,00 spojne ceste ČCP Karamatići – Luka Ploče (duljina zahvata 490,0 m),

PUŠTENA U PROMET DIONICA JAKUŠEVEC – VELIKA GORICA JUG Hrvatske autoceste krajem 2015. godine pustile su u promet dionicu Jakuševec – Velika Gorica jug na autocesti A11 Zagreb – Sisak.

Dionica Jakuševec – Velika Gorica ukupne duljine 10,9 km, počinje u čvoru Jakuševec na Obilaznici grada Zagreba (au-tocesta A3), a završava neposredno prije čvorišta Velika Go-rica (jug) kojim se spaja:

• na postojeću državnu cestu D31 (V. Gorica – Pokupsko) prije samog mosta preko kanala Sava – Odra, te na

• državnu cestu D30 (Buzin – V. Gorica – Petrinja – H. Kostajnica) preko obilaznice Velike Gorice.

Dionica Jakuševec – Velika Gorica jug nije u sustavu naplate cestarine.

Na dionici su izgrađena četiri čvorišta (čvor Jakuševec, pri-ključak Veliko Polje, priključak Velika Gorica sjever i čvor Veli-ka Gorica jug), četiri objekta (vijadukt Jakuševec, vijadukt Odra, prolaz industrijski kolosijek i pješački pothodnik Gradi-ći) i tri putna prijelaza (Željeznička, Županijska i Kolareva). U sklopu izgradnje dionice Jakuševec – Velika Gorica jug pre-ložena je županijska cesta Ž3109, putni prijelaz Željeznička, produžena ulica Andrije Kačića Miošića i paralelna cesta Gra-dići – Kolareva. Značajniji objekti na ovoj dionici su čvor Jaku-ševec s vijaduktom, prijelazi Željeznička i Županijska, dok je najkompleksniji objekt na ovoj dionici vijadukt Odra, koji je ujedno i čvorište, a izgrađen je u dva nivoa s priključcima.

Radove na izgradnji dionice izvodila je Poslovna udruga koju čine: Hidroelektra niskogradnja d.d., Osijek-Koteks d.d., Konstruktor-inženjering d.d., Viadukt d.d., Strabag AG, Za-gorje-tehnobeton d.d. i Ingra d.d.. Projektiranje i stručni nad-zor dionice izvodio je Institut IGH d.d. Zagreb, a opremanje dionice i zaštitu od buke izvodila je tvrtka Dalekovod d.d. Za-greb i drugi.

Ukupna investicijska vrijednost radova na dionici Jakuševec-Velika Gorica jug iznosi 1,645 milijardi kuna, a uključuje pro-jektiranje, izmještanje instalacija, arheologiju, izvlaštenje ze-mljišta, izgradnju trase i objekata te nadzor i opremanje dio-nice.

Završetkom ove dionice u prometu je 31,1 km od ukupno 48,1 km autoceste A11 Zagreb – Sisak. Kao ključna karakte-ristika predmetne dionice je činjenica da neće biti u sustavu naplate cestarine i kao takva poprima karakteristike tzv. "ma-gneta" za privlačenje prometa i sigurnog odvijanja istoga pre-ma dionici Velika Gorica – Buševec – Lekenik, koja je izgrađe-na i u prometu, te dalje spojem na državnu cestu prema Si-sku. Puštanjem u promet ove dionice smanjila se preoptere-ćenost postojeće državne ceste D30 i povećala sigurnost korisnika, Grad Zagreb i Velika Gorica povezali su se punim profilom autoceste, što omogućuje brži i sigurniji pristup bu-dućoj najvećoj zračnoj luci u Republici Hrvatskoj.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 22.308.022,34 EUR bez PDV-a, a vrijednost ugovorenih radova s PDV-om iznosi 26.992.707,03 EUR. Hrvatske autoceste d.o.o. aplicirale su za sufinanciranje dijela troškova izgradnje iz fondova EU u omjeru 58%, a potvrda o prihvaćanju zahtjeva za sufinancira-nje očekuje tijekom srpnja 2016 godine.

Most Svilaj preko rijeke Save najznačajniji je objekt na dionici Sredanci – granica FBiH na autocesti A5 Beli Manastir – Osi-jek – Svilaj.

Planirani rok završetka radova izgradnje mosta je dvije godine od uvođenja izvođača u posao. Uvođenje izvođača u posao planirano je najkasnije do početka rujna ove godine.

3

POTPISAN SPORAZUM O IZGRADNJI PRIJELAZA PREKO RANŽIRNOG KOLODVORA ZAGREBHrvatske autoceste d.o.o. i Grad Zagreb potpisale su 10. lipnja Sporazum o suradnji na projektu izgradnje prijelaza preko Ranžirnog kolodvora i rekonstrukcije Sarajevske ulice s izgradnjom tramvajske pruge u cilju sufinanciranja sredstvima iz EU fondova.

Sporazum je ispred Hrvatskih autocesta potpisao direktor Jo sip Draženović, a ispred Grada Zagreba gradonačelnik Mi-lan Bandić.

Potpisivanjem ovog Sporazuma započinju aktivnosti na reali-zaciji projekta izgradnje prijelaza preko Ranžirnog kolodvora i rekonstrukcije Sarajevske ulice s izgradnjom tramvajske pru-ge. Završetkom dionice autoceste Zagreb – Sisak do čvora Jakuševec preostalo je još izgraditi nadvožnjak preko Ranžir-nog kolodvora Zagreb sa spojem na Sarajevsku ulicu i time ostvariti novi južni ulaz u Grad Zagreb. Ovaj projekt je strateš-ki prometni interes povezivanja autoceste Zagreb – Sisak s mrežom gradskih prometnica kao i povezivanja Zagreba i Velike Gorice te sigurniji pristup budućoj najvećoj zračnoj luci u Republici Hrvatskoj.

U sklopu izgradnje spoja autoceste Zagreb – Sisak na Sara-jevsku ulicu, izvršit će se i rekonstrukcija Sarajevske ceste s komunalnom infrastrukturom i tramvajskom prugom (od Ave-nije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora). Projekt izgradnje pri-jelaza/nadvožnjaka preko Ranžirnog kolodvora (spoj na obi-laznicu i autoput Zagreb – Sisak) predstavljaju funkcionalnu, prometnu i tehnološku cjelinu, u tom smislu Grad Zagreb i Hrvatske autoceste, d.o.o. zajednički ih pripremaju za finan-ciranje i realizaciju.

Projekt se planira prijaviti na sufinanciranje sredstvima iz EU fondova uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastruk-ture. Za potrebe prijave i realizacije projekta na taj način po-trebno je objediniti dijelove zahvata u nadležnosti oba investi-tora u jednu funkcionalnu cjelinu i formalno sklapanjem spo-razuma o suradnji na Projektu.

U ingerenciji Hrvatskih autocesta je izgradnja nadvožnjak preko Ranžirnog kolodvora, a preostali dio Sarajevske ulice do Konzuma u ingerenciji Grada Zagreba.

• odvojak do grada Ploče (spojna dvotračna cesta duljine cca 403 m) koji uključuje nadvožnjak Vranjak 1 preko željezničke pruge

• premještanje i zaštitu postojećih instalacija, odvodnju i vodozaštitu s propustom ispod brze ceste, TK instalacije, cestovnu rasvjeta, prometnu opremu i signalizaciju, hortikulturu,

• trokrako sjeverno križanje koje uvažava glavne smjerove u Grad Ploče (zapadni krak T križanja), odnosno Luku Ploče (južni krak T križanja), te prilaz HEP-ovim pogonima (istočni krak T križanja).

Realizacija ovog projekta omogućit će se bolja povezanost grada i Luke sa autocestom odnosno koridorom 5C.

Završetak ove ceste će doprinijeti konkurentnosti Luke Ploče na tržištima, poglavito onima cestovnog prometa. Osim toga omogućiti će se dobivanje uporabne dozvole za ulazni kom-pleks Luke Ploče s parkiralištima i administrativnim objekti-ma, koji će biti servis kamionima, špediterima carini i policiji.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za re-gionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007. - 2013.

Europska unija Republika Hrvatska

BILTEN broj 31

4

MASTERPLAN ZA AUTOCESTU ZAGREB – KARLOVAC

U studenom 2014. godine Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. go-dine potpisala je “Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava” s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture za Projekt: “Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji auto-ceste Zagreb - Karlovac kao preduvjet za razvoj regije projek-ta”, šifra MIS projekta TR.1.2.10-0005.

Cilj projekta bio je izraditi Masterplan kao temeljni strateški dokument održivog razvoja dionice, te na taj način povećati kvalitetu pripremljenosti potencijalnih projekata Autoceste Ri-jeka-Zagreb d.d. za mogućnost financiranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. - 2020.

Projekt Masterplan završen je sukladno ugovorenom roku 31.03.2016. godine.

Financiranje Projekt Masterplan sufinancirala je Europska unija s 85 % vri-jednosti projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007. - 2013.

15 % sufinancirala je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sa par-tnerima Zagrebačka županija, Grad Karlovac, Grad Jastre-barsko, Općina Klinča Sela i Općina Stupnik.

Masterplan Masterplan je strateški dokument koji analizira, definira i ocje-njuje moguće varijante razvitka autocestovne mreže na dioni-ci Zagreb – Karlovac i njezin utjecaj na cjelokupnu ces tovnu mrežu i gospodarstvo Republike Hrvatske. Dionica Zagreb – Karlovac puštena je u promet 1972. godine i bila je tada prva autocesta (dužine 39,28 km) izgrađena u Republici Hrvat-

skoj. Za dionicu autoceste A1 Zagreb – Karlovac s najvećim volumenom prometnog toka u Republici Hrvatskoj (2015. - PGDP 30.491, PLDP 57.256) daju se mogući razvojni pravci u svrhu poboljšanja usluge i povećanja sigurnosti cestovnog prometa. Razvojni pravci i analize definirani su, primjenjujući EU pravne stečevine i strategije, vodeći računa o ekološkoj prihvatljivosti i energetskoj efika-snosti dionice.

Masterplanom su definirani ključni pro blemi dionice, identificirani su ci-ljevi, mjere i aktiv-nosti odnosno de-finirana je baza projekta koje je potrebno provesti na dionici autoceste Zagreb – Karlovac u svrhu poboljšanja usluge, veće protočnosti, povećanja sigurnosti cestovnog prometa, povećanje ekoloških i energetskih parametara. Po-jedini projekti predloženi su za cijelo koncesijsko područje a ne samo za dionicu Zagreb – Karlovac, kao što je projekt zaštite od buke i projekt ugradnje odbojne ograde.

Predložene aktivnosti za postizanje ciljeva – baza projekata• studija izvodljivosti o mogućem proširenju kapaciteta

autoceste

• povećanje dostupnosti (i mobilnosti)

• unapređenje sustava sigurnosti

• unapređenje sustava naplate

• energetska učinkovitost

• zaštita od buke

• izvođenje sustava odvodnje

• unapređenje pratećih (dodatnih) usluga

Vijesti iz ARZ-a

IZMJEŠTANJE DRŽAVNE CESTE D6 OD ČVORA NOVIGRAD DO LIŠNICE

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je u studenom 2014. godine potpisala s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastruktu-re Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt: Izrada studije izvodljivosti za projekt “Izmještanje državne ceste D6, od čvora Novigrad do Lišnice - Karlovačka županija”, šifra MIS projekta: TR. 1.2.11-0017.

Razdoblje provedbe Projekta: 15.11.2014. do 15.11.2015. Izvršitelji: WYG SAVJETOVANJE d.o.o. i RIJEKA PROJEKT d.o.o.

Ugovorena vrijednost Projekta: 384.000,00 kn (bez PDV-a)

FinanciranjeProjekt je sufinancirala Europska unija s 85 % vrijednosti pro-jekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007.-2013. 15 % vrijednosti projekta sufi-nancirala je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

Studija izvodljivosti Rezultati studije ukazuju da je projekt opravdan, izvediv i društveno koristan uz sufinanciranje iz EU fondova. Usklađe-nost sa strategijama svoje uporište u sufinanciranju nalazi u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Predmetni projekt u skladu je sa prioritetom 7a Podu-piranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T, specifičnim ciljem 7a1

Europska unija Republika Hrvatska

Ugovorena vrijednost usluge izrade Masterplana: 1.606.500,00 kn (bez PDV-a)

Izvršitelji: BalCon Consulting Kft., TURA-TERV Mérnöki Iroda Kft, PNZ svetovanje projektiranje d.o.o. i Bomega Usluge d.o.o.

Ugovorena vrijednost savjetodavne usluge u provedbi projekta izrade Masterplana: 152.000,00 kn (bez PDV-a)

Izvršitelj: EU projekti - obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge

BILTEN broj 31

5

poboljšanje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T.

Izmještanjem D6 od čvora Novigrad do Lišnice (D3) rastere-ćuje se promet u samom središtu grada Karlovca, uklanjaju se prometni čepovi, odnosno smanjuje se emisija stakleničkih plinova. Bolja prometna povezanost – kraće vrijeme putova-nja na relaciji Slovenija – Bosna i Hercegovina, te kraće vrije-me putovanja unutar i kroz funkcionalnu regiju, smanjuju se troškovi putovanja i povećava se sigurnost cestovnog pro-meta. Ukupna duljina dionice ceste iznosi 4.440 m uz račun-sku brzinu od 80 km/h. Investicijska vrijednost odabrane va-rijante iznosi 109.412.000 HRK (troškovi - projektiranja, gra-đenja, otkupa zemljišta).

Rezultati studije ukazuju da je projekt opravdan, izvediv i društveno koristan uz sufinanciranje iz EU fondova, te je pre-poručen nastavak njegove pripreme i provedbe. No, kako projekt još nije posve spreman za financiranje izgradnje, za-služuje nastavak potpore za daljnju pripremu projektne doku-mentacije (što se prvenstveno odnosi na izradu Analize kli-matskih promjena i mapa rizika projekta, nove Studije utjeca-ja na okoliš i izradu nove projektne dokumentacije i ishođe nje dozvola, te izradu natječajne dokumentacije za radove i stru-čni nadzor radova, te konačnu novelaciju studije izvodljivosti i aplikaciju projekta).

Europska unija Republika Hrvatska

ODRŽIVI SUSTAV SIGURNOSTI PROMETA

Nakon (pre)izgrađene mreže autocesta i “nakon” dugogo-dišnje recesije, teško je očeki-vati nova značajnija ulaganja u izgradnju novih kilometara au-tocesta. S druge strane, po-stojeća mreža zahtjeva odre-đena ulaganja kroz redovno i izvanredno održavanje kako bi se postojeća razina sigurnosti prometa poboljšala, odnosno,

korisnicima omogućio najviši mogući stupanj sigurnosti koji cesta (infrastruktura) može pružiti u smislu aktivne i pasivne sigurnosti. Kako sve ima određenu ekonomsku vrijednost pa tako i ulaganja u sigurnost prometa, postavlja se pitanje može li sigurnost prometa biti održiva? Definicija održivosti je sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu. Dakle, postavlja se pitanje kako odr-žati ravnotežu procesa u sustavu sigurnosti prometa na auto-cestama?

Sam sustav upravljanja prometom (pa tako i sigurnošću pro-meta) na autocestama kod svih društava za autoceste u Re-publici Hrvatskoj koncipiran je u pravilu na isti način. Simplifi-cirano prikazano, prikupljanjem i analizom različitih podataka (o karakteristikama prometnog toka, vremenskim uvjetima, uvjetima u tunelima, radovima na cesti i izvanrednim događa-jima – zajednički naziv bi bio “prometna situacija”) te na osno-vu predefiniranih algoritama korisnike se upozorava o opa-snostima i ograničenjima u prometu. Informacija korisniku koji se kreće autocestom u pravilu se prenosi putem promje-njivih prometnih znakova, “popularno” zvanim SPZ-ima (svje-tlosni promjenjivi znakovi). Obzirom da su SPZ-i ograničeni pojmovno te kako se, u pravilu, na jednoj točki nalaze tri SPZ-a, vozač će informaciju dobiti aktiviranjem prometnog znaka opasnosti na središnjem SPZ-u, a na lijevom i desnom SPZ-u će biti, u pravilu, aktiviran prometni znak ograničenja dozvoljene brzine.

Osnovne karakteristike prometnog toka su gustoća, volumen i brzina pa je sasvim razumljivo da će se prometnim tokom

upravljati utjecanjem na brzinu prometnog toka, posebice zato što je svim društvima za autoceste u interesu ne ograni-čavati volumen prometa koji direktno utječe na prihode kroz naplatu cestarine. Treba napomenuti da podaci iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslo-va za posljednjih 10-ak godina jasno pokazuju kako je “brzi-na” (brzina neprilagođena uvjetima i nepoštivanje ograničenja brzine) kao greška vozača u najvećem udjelu utjecala na broj poginulih na cestama (40-50% svih poginulih), što dodatno govori o važnosti kvalitetnog upravljanja brzinom.

Nastavno na gore navedeno te povezujući brzinu, način upravljanja prometnim tokom na autocestama i sigurnost ce-stovnog prometa, postavlja se pitanje u kojem omjeru vozači poštuju ograničenje brzine na SPZ-ima, odnosno, koje su re-alne mogućnosti društava za autoceste da kvalitetno uprav-ljaju prometnim tokom? Analizom podataka mjerenja brzine prometnog toka koje je društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. provodilo na lokacijama čvorište Donja Zdenčina i tunel Tuhobić,gdje su instalirani i SPZ-i kojima upozoravamo voza-če na ograničenja u prometu i na kojima se dodatno ograni-čava najveća dozvoljena brzina kretanja ovisno o prometnoj situaciji, ograničenja brzine poštivana su kako je prikazano u tablici 1:

Tablica 1. Prikaz udjela vozača koji su poštivali ograničenje brzine na SPZ-ima u tunelu Tuhobić

Ograničenje brzine na SPZ-ima Udio vozača koji je poštivao ograničenje brzine

80 km/h 21%

60 km/h 0,5%

40 km/h 0,1%

PROSJEK 3%

Izvor: ARZ, interno istraživanje

Također, usporedbom poštivanja ograničenja brzine i nacio-nalnih registarskih oznaka razvidno je kako se ni strani držav-ljani ne pridržavaju ograničenja brzine u većem postotku od državljana Republike Hrvatske, iako je percepcija da se “stra-ni vozači” više pridržavaju prometnih pravila i propisa.

Dakle, postavlja se legitimno pitanje koliko društva za auto-ceste zaista mogu aktivno upravljati sigurnošću prometa i

BILTEN broj 31

6

koliko su ograničenja brzine na SPZ-ima “realna” ako ih poš-tuje iznimno mali udio vozača? Jedno od rješenja je kvalite-tan, sustavan pristup kontroli brzine, s revizijom postojećih algoritama ograničenja brzine.

I ovdje se treba “vratiti” na održivost. Tko bi financirao takav sustav nadzora brzine i projekte kojima bi se revidirao posto-jeći način upravljanja prometom?

Odgovor je, ustvari, “jednostavan” – oni koji svjesno ugroža-vaju svoju i sigurnost ostalih sudionika u prometu moraju biti ti koji će financirati povećanje sigurnosti prometa! Ukoliko bi se instalirao kvalitetan sustav automatskog nadzora brzine, takav sustav bi bilježio prekršitelje koji voze kažnjivom brzi-nom uzimajući u obzir propisane tolerancije pa je tako pri ograničenju brzine od 130 km/h prva kažnjiva brzina 156 km/h. A ipak je takvih koji su se kretali brzinom od minimalno 156 km/h na čvorištu Donja Zdenčina zabilježeno u prosje ku dnevno čak 325! Kako bi društva za autoceste o svom troš ku instalirala sustav nadzora brzine, za očekivati je da bi i do-bivala udio prihoda od kazni. Naravno, s vremenom bi se broj

prekršitelja smanjio, ali to je i cilj, jer bi se povećanjem sigur-nosti prometa smanjio i broj prometnih nesreća koje društvima za autoceste generiraju direktne i indirektne troškove, ali i gu-bitak prihoda od naplate cestarine.

Društvo za autoceste imalo bi obvezu ovakva sredstava rein-vestirati isključivo u projekte s ciljem povećanja sigurnosti prometa pa bi stoga iste očito financirali oni koji sigurnost prometa i ugrožavaju. Sumnje da bi se zbog nadzora brzine na autocestama dio vozača odlučio za putovanje koristiti mrežu cesta nižih kategorija od autocesta su neopravdane, obzirom da su kažnjive brzine tek iznad 155 km/h, što je da-leko iznad stvarnih brzina koje se mogu postići na cestama nižih kategorija.

Nakon određenog, za vozače “prilagodnog” perioda i perioda prihvaćanja sustava te nakon revizije algoritama aktivacije ograničenja brzine na SPZ-ima, sustav za nadzor brzine bi se povezao sa sustavom za upravljanje prometom te bi se tada zaista moglo upravljati prometnim tokom upravljajući brzinom prometnog toka.

REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETE NA NP LUČKO

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je sredinom travnja 2016. godine za-počela sa rekonstrukcijom javne ra-svjete na platou naplatne postaje Lučko. Predmet rekonstrukcije bile su svjetiljke i stupovi javne rasvjete prilazne ceste platou i platoa ispred i iza naplatnih kućica na NP Lučko.

Uslijed utjecaja atmosferilija i zastarjelosti materijala stupovi su bili oštećeni, a zbog starosti svjetiljki bio je smanjen svje-tlosni tok žarulja, što je činilo svjetiljke energetske neučinko-vitima.

U sklopu rekonsrukcije ukupno je ugrađeno 12 stupova visi-ne 16 metara u razdjelnom pojasu ispred i iza naplate te 10 stupova visine 14 metara na istočnom dijelu platoa naplate. Na zapadnom dijelu platoa zadržani su postojeći stupovi, a sve svjetiljke kao i reflektorske lampe zamjenjene su LED izvorima osvjetljenja.

LED rasvjeta ima niz prednosti, a dvije najbitnije su ekološka učinkovitost (smanjeno svjetlosno onečićenje i manja potre-ba za proizvodnjom obzirom na duži vijek trajanja) i ekonom-ska isplativost (smanjena potrošnja električne energije i do 50 %, te duži vijek trajanja svjetiljki).

Ukupna vrijednost ugovorenih radova je 1.145.885,00 kuna, a radove je izvodila tvrtka Elektro-energetika d.o.o.

Radovi su završeni u ugovorenom roku u lipnju 2016.

IZVANREDNO I REDOVNO ODRŽAVANJE TUNELA UČKA

Približavanjem ljetne sezone okon-čan je program radova u tunelu Učka. U proteklom razdoblju dovr-šeni su radovi II. faze na obnovi vo-doopskrbe i protupožarnog sustava tunela Učka. Sama vrijednost rado-

va, koja iznosi 7.200.000 HRK, govori o visokim uvjetima protupožarne zaštite koju smo ovim zahvatom dosegnuli. Unatoč dovršetku samih radova, projekti izvanrednog i re-dovnog održavanja ne miruju. U razradi je iznalaženje ade-kvatnog rješenja za unapređenje radiokomunikacijskog su-stava u tunelu Učka u cilju omogućavanja kvalitetne i br ze komunikacije interventnih službi, podizanja kvalitete usluge te usklađivanja s radiokomunikacijskim međunarodnim stan-

dardima. Ovaj iznimno složen projekt, doseže vri-jednost od 1.700.000,00 HRK.

Među složenijim ali i zani-mljivijim radovima u prote-klom razdoblju, možemo izdvojiti obnovu kanaliza-cijske cijevi u tunelu Učka za koju je korištena inova-tivna tehnologija “Cured in Place Pipe” i “Close to Fit”, koja je omogućila da se radovi izvode pod prometom i bez zatvaranja tunela. Radovi su se odvijali najvećim dijelom noću te paralelno s II. fazom obnove vodoopskrbnog i protupožarnog sustava tunela Učka kako bi se ometanje prometa svelo na minimum. Vrijednost ovih ra-dova iznosila je 4.885.000 HRK.

Vijesti iz BINA-ISTRE

BILTEN broj 31

7

BINA-ISTRA MOBILE WEB

Za korisnike smo pripremili novu web aplika ci ju koja nudi sve potrebne infor-macije za jednostavnije putovanje Istarskim ipsilonom. Stanje na cesti, meteo uvjeti, zone radova, web kame-re i ostala upozorenja, dostupna su na interaktivnoj karti kao dodatna pomoć vozačima u pripremi putovanja. Gosti-ma koji lje tuju u Istri, aplikacija nudi servisne informacije o položaju i uda-ljenosti odmorišta i benzinskih postaja na autocesti, znamenitostima i kultur-noj baštini Istre kao i omogućuje GPS navođenje do odabrane lokacije.

Pretplatnici Bina-Istre mogu kroz aplikaciju pristupiti svom osob nom korisničkom računu, gdje im je ponuđena široka

paleta funkcionalnosti od kojih izdvajamo pregled prolaza, stanje računa, trenutna nadoplata i mogućnost personalizaci-je izvješća.

Bina-Istra Mobile Web aplikacija nudi izuzetno dobar alat za SOS pozive. Vozačima kojima je potrebna pomoć u prometu, istu mogu zatražiti direktno iz aplikacije. Jednim klikom se može uputiti poziv za pomoć dežurnim službama. Kada se korisnik nalazi na dionicama Istarskog ipsilona, aplikacija upućuje poziv kontrolnom centru Bina-Istre, koji istovremeno prima podatak o lokaciji događaja, što skraćuje dragocjeno vrijeme reakcije interventnih službi. U slučaju kada se korisnik nalazi izvan mreže Istarskog ipsilona, aplikacija usmjerava poziv prema centru 112.

Aplikacija je za korisnike besplatna, a sve su funkcionalnosti dostupne 24 sata dnevno. Za Bina-Istra Mobile Web nije po-trebno prethodno preuzimanje, već je dostupna na adresi www.bina-istra.hr

HUMANITARNA AKCIJA BINA-ISTRE

Meritum group u suradnji s agencijom Art Hill i glavnim sponzorom društvom BINA-ISTRA, uz čvrstu potporu gra-dova Pule, Rijeke, Istarske i Primor-sko-goranske županije organizira hu-manitarni koncert “za zdravlje djece” kojim će se obilježiti ispraćaj jednog od najvećih pjevača stoljeća koji je na svojoj posljednjoj svjetskoj turneji. U pulskoj Areni održat će se 23.07.2016. koncert na kojem će nastupiti José Carreras uz hrvatsku sopranisticu Martinu Zadro i proslavljenu čelisticu Anu Rucner te orkestar riječke Opere.

Cilj ovog projekta je prikupiti sredstva u visini od 500.000,00 kn za riječku bolnicu “Kantrida” kojoj će biti doniran nužno potrebni aparat i oprema za pomoć u liječenju djece koja bo-luju od teških kardioloških bolesti, a “Dnevnom centru za re-habilitaciju Veruda” iz Pule bit će uređen prostor i time će se poboljšati uvjeti boravka i provođenje terapija za djecu s teš-koćama u razvoju.

Medijska tvrtka EPH potvrdila je medijsko pokroviteljstvo a potvrđeno je i pokroviteljstvo Predsjednice Republike. Nakon humanitarnog koncerta za pulsku bolnicu u 2015. g. kada je prikupljeno 500.000,00 kuna, ovim koncertom Bina-Istra s partnerima i sponzorima želi pomoći lokalnoj zajednici i poka-zati kako nam je zdravlje naših korisnika, posebice djece, na prvom mjestu te se na ovom događaju očekuje preko 6000 posjetitelja.

DJEČJI RUKOMETNI TURNIR NA ODMORIŠTU ISTARSKOG IPSILONA

Bina-Istra i ove godine promovira projekte usmjerene prema najmlađima, a ovoga puta riječ je sportskom događaju i to dječjem rukometnom turniru. Rukometni turnir organiziran je na odmorištu Istarskog ipsilona na kojem su postavljena dva profesionalna terena i tribine za više od 300 gledatelja.

Na turniru je sudjelovalo 10 ekipa, koje su odigrale 25 uta-kmica a na kojima je nastupalo 160 mladih sportaša iz dječjih rukometnih klubova Istre, Rijeke i Zagreba.

U drugom dijelu dana, prije samog finala turnira, na programu je bila revijalna utakmica između selekcije Istarske županije, za koju su igrali župan i gradonačelnici, i zlatnih hrvatskih ru-kometnih olimpijaca kao što su Džomba, Goluža, Saračević, Matošević, Načinović, Prskalo i drugi. Kroz cijeli dan, osim sportskog dijela natjecanja, organiziran je i bogat zabavni pro gram uz animatore i nagradne igre, a za sve prisutne, na-

kon turnira priređen je i koncert.

Zahvale i pohvale za organizaciju stizale su od brojnih posjetitelja i sudionika, tako je Slavko Goluža, bivši selektor hrvatske ru-kometne reprezentaci-je izjavio: “Ovo je ne-vjerojatno i neviđeno, oduševljen sam profesionalnošću organizatora, to je prava rukometna fešta.” Župan Istarske županije je izjavio: “Mislim da nema na svijetu ovakvog primjera da se rukometni turnir upriliči na odmorištu autoceste.” Svakako, najvrjednija zahva-la stigla je od strane djece, sudionika turnira koji su s osmje-hom i vedrinom na licu proveli cijeli dan na turniru.

BILTEN broj 31

8

SIMULATOR UPRAV-LJANJA INCIDENTNIM SITUACIJAMAU organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, tvrtki Autocesta Zagreb – Macelj i Egis Road Operation Croatia koncem 2015.

godine u Centru za održavanje i kontrolu prometa u Krapini, u sklopu Tehničkog odbora za promet i sigurnost i Radne skupine za sigurnost tunela HUKA-e, održana je prezentacija Simulatora za trening upravitelja u kontroli prometa i ophodara.

Slijedom iskustava u održavanju i upravljanju autocestama u incidentnim situacijama postavljaju se pitanja sigurnosti kori-snika, sigurnosti i reakciji upravitelja te koordinacija rada razli-čitih službi (Ophodarska služba, MUP, HAK, hitna pomoć, vatrogasci, vučna služba…).

Program obuke - osposobljavanje osoba koje rade na uprav-ljanju prometom u kontrolnoj sobi (kontolori) obuhvaća širok spektar znanja i vještina te rad na sustavu nadzora, upravlja-nja i prikupljanju podataka (sustav SCADA) te se utvrdilo da je potrebno, nakon osposobljavanja vršiti i programe usavrša-vanja istih.

U tom smjeru, osmišljen i di-zajniran je sustav na razini Egis grupe iz Francuske čija je i Egis Road Operation Cro-atia podružnica kao Opera-ter/upravitelj na autocesti Zagreb – Macelj.

Sustav – SimCoach – pred-stavlja simulator upravljanja bitnim sustavima u inciden-

tnim situacijama na autocesti. Dizajniran je s ciljem da pove-ća učinkovitost službi zaduženih za kontrolu prometa kako u tunelima tako i na ostalim dijelovima ceste, s naglaskom na trening upravitelja kontrole prometa i ophodara. Sustav SimCoach (Simulator) je baziran na SCADA sustavu, omogu-ćuje trening osoblju s virtualnim 3D prikazom autoceste (ce-ste i tuneli) i različitim scenarijima incidentnih događaja te pruža vrlo visok stupanj realnosti.

Simulator se sastoji od tri glavne stanicePrva stanica predstavlja kompletan SCADA sustav, uključuju-ći sve funkcionalnosti preuzete iz kontrolne sobe u COKP-i. Preglednik omogućava zapovijedanje i kontrolu nad ci je lim nizom opreme (ekrane, kontroler, alarme automatske detek-

ci je incidenta…). Alat omogućava kontroli prometa uporabu kompletne opreme kao npr. upravljanje promjenjivom pro-metnom signalizacijom (VMS); video kamerama, rampama, upravljanje ventilatorima… Također mogu se simulirati inter-vencije – pozivi s različitim službama (ophodari, policija, va-trogasci, hitna služba, HAK…).

Druga stanica je simulator vozilo (uključuje volan i pedale). Isto se koristi za simulaciju rada ophodarske službe tijekom intervencije na 3D mreži (virtualni prikaz) i komunikacija s kontrolnom sobom. Također može se upravljati prometom, započeti gašenje požara s vatrogasnim aparatima ili hvatanje životinja.

Treća stanica je pozicija trenera koji upravlja cijelim simulato-rom. Na ovaj način, mogu se ostvariti/simulirati različiti sce-nariji incidentnog događaja, kao npr. broj, vrsta i dostupnost opreme ili vremenske uvjete na mreži/cesti. Također, trener provodi i trening program za djelatnike upravitelja.

Na simulatoru mogu se izvesti različiti scenariji incidentnog događaja kao npr. sporo vozilo, ozlijeđeni korisnik, vatra i dim, objekti ili životinje na kolniku. Također svi elementi tre-ninga (slike, razgovori i rad sustava SCADA) mogu biti evi-dentirani i dostupni u formi izvještaja.

Na prezentaciji simulatora za trening djelatnika upravitelja u kontroli prometa i ophodara, izvedena su dva scenarija koji simuliraju moguće stvarne incidentne događaje na autocesti.

Prvi scenarij uključivao je simulaciju cisterne u kvaru u tunelu iz koje je počela istjecati tekućina, dok je drugi scenarij bila simulacija sudara dvaju vozila u tunelu te nastanak vatre i dima. Nakon toga, komentirani su sami scenariji, mogućnosti sustava, reakcija kontrolora prometa, ali i ostale teme vezane uz sigurnost prometa na autocestama.

Utvrđene su prednosti korištenja simulatora za trening djelat-nika. Simulator omogućava trening u situacijama bliskim stvarnosti. Isti se može služiti i za simulaciju incidentnog do-gađaja koji se zbio u prošlosti te samim time sagledati even-tualne propuste u koracima koji su se desili prilikom rješava-nja istog. Korištenjem simulatora u virtualnoj stvarnosti djelat-nici se suočavaju sa različitim realnim situacijama, usavršava se način rješavanja incidenta, upoznaju se s različitim razina-ma stresa te se povećava kompetentnost upravitelja za upravljanje autocestom u incidentnim događajima, čime se podižu i razine sigurnosti prometa na autocesti.

Jedan od zaključaka prisutnih je da je Simulator za trening – SimCoach - vrlo koristan i da bi u budućnosti trebalo raditi na tome da se takav ili sličan sustav treninga organizira za sve upravitelje cesta u Hrvatskoj.

Vijesti iz AZM-a

OBNOVLJENO PRODAJNO MJESTO NA TUNELU UČKA

Najfrekventnije prodajno mjesto Bina-Istre koje godišnje po-sjeti gotovo 35 tisuća korisnika, ono na tunelu Učka, proljeće je dočekalo u novom izdanju. Nakon više od 10 godina, objekt prodaje pretplate i ENC uređaja, obnovljeno je i uređe-

no na funkcionalan i mo-deran način. Korisnici su oduševljeni ugodnim no-vim prostorom a zaposle-nici zadovoljni funkcional-nošću i vedrinom objekta.

BILTEN broj 31

9

PROJEKT REETSASECAP je koncem 2015. godine organizirao u Bruxellesu završni dan projekta REETS. Regionalna

europska usluga elektroničke naplate cestarine je europski projekt ASECAP-a i EU kojim se nastoji provesti Odluka 2009/750/EZ o interoperabilnosti sustava elektroničke naplate cestarine na razini cjelokupne EU.

Predstavnik Europske komisije, istaknuo je ključnu namjeru Direktive o interoperabil nosti; postizanje ura vno teženog, po-štenog i učinkovitog naplaćivanja cestarine. Od donošenja Direktive o interoperablinosti 2004. godine do danas prošlo već 11 godina i da ta priča nije uspješna, ali se stvari pomiču s mrtve točke.

Zajednički jezikU ovom projektu ASECAP-a i Europske komisije Subjekti za naplatu cestarine udruženi u ASECAP te potencijalni Pružate-lji usluge EENC udruženi u asocijaciju AETIS, godinama traže zajedničko rješenje. Glavni tajnik ASECAP-a Dionelis je na-glasio da je projekt pokazao što treba dalje činiti jer su svi sudionici konačno usuglasili termine o kojima razgovaraju. To je bio ključni korak u približavanju jer su svi sudionici imali različito poimanje komercijalnih pitanja, pravnih pitanja, stan-darda, ključnih indikatora kvalitete i dr. zbog različitih konce-pata i iskustava naplate cestarine u različitim zemljama.

Izvor informacija o napredovanju uspostave EENC-aTijekom projekta kreirana je Info platforma projekta koja je iznimno vrijedan javni izvor informacija o postignućima u vezi

REETS-a u zemljama članicama EU i daje pregled stanja na-plate cestarine u pojedinim zemljama EU. Sadrži i listu svih nacionalnih registara usluge EENC u članicama EU s popisom Izjava o domeni EENC po zemljama kao i Korake za akredita-ciju za pilot projekt REETS.

Na Info portalu www.reets.eu moguće je pronaći primjere projekata razvoja regionalne usluge elektroničke naplate ce-starine.

Portal donosi i važne poveznice na druge partnere u projektu, posebice na udruženje potencijalnih pružatelja usluge EENC, grupiranih u asocijaciju AETIS koja broji 12 članova. Njihov link je www.aetis-europe.eu

Zaključeno je da projekt REETS treba u nekom obliku nasta-viti i u 2016. godini, a info portal dopuniti informacija za nove partnere: tijela za akreditaciju, korisnike autocesta, dati vodič i interpretaciju dokumenata i rezultata projekta te prikazati in-formacije o uslugama REETS: EasyGO, Toll2GO, TIS-PL, SIT-MP, VIA-T i dr.

Notificirana tijela – tijela ovlaštena za ispitivanje sukladnostiTijelo ovlašteno za ispitivanje sukladnosti (Notified Body), kao treća strana osigurava jedinstvenu primjenu tehničkih zahtje-va i daje vodič za standarde koje treba primjenjivati. Standar-di se ažuriraju dva puta godišnje i objavljuju na stanicama NB. EK je tražila da NB da identificira praznine u standardiza-ciji usluge EENC i unaprijedi procedure u cilju pojednostavlji-vanja certifikacijskog postupka i poticanja harmonizacija. Stranica NB-a je www.nb-eets.eu

Što će se dalje događatiPrema osobnom mišljenju voditelja projekta REETS Huberta Rescha, pilot projekti na regionalnoj razini nastaviti će se ra-zvijati u 2016. godini i obuhvatiti Švicarsku, Njemačku, Nor-vešku, Poljsku i Belgiju te da će se prema europskoj usluzi elektroničke naplate cestarine ići tek 2017. godine. Neke ze-mlje i njihovi sustavi ENC-a su od središnjeg interesa za Pru-žatelje usluge EENC (Italija, Francuska, Njemačka, Austrija, Češka, Poljska, Danska, dok su druge manje zanimljive zbog perifernog položaja ili malog prometa (Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Nizozemska, Švedska).

Uz prvog registriranog Pružatelja usluge EENC, tvrtku AGES iz Njemačke, pojavio se i AXESS iz Francuske. Tvrtke namje-ravaju postati Pružatelji EENC usluge za sva područja pod ENC-om kako i propisuje Odluka 2009/750/EZ.

Vijesti iz HUKA-e

KONFERENCIJA O SIGURNOSTI PROMETAU Varšavi je 8. ožujka 2016. godine održana 9. godišnja konferencija o sigurnosti prometa na autocestama u organizaciji ASECAP-a i poljskog koncesionara AWSA.

Održane su zanimljive prezentacije projekata i inovativnih mje-ra koje primjenjuju koncesionari i automobilska industrija di-ljem Europe kako bi osigurali učinkovitu i sigurnu mobilnost u Europi te dostigli viziju “nula poginulih” na cestama u Europi.

Pametna vozila, pametne aplikacijeWolkswagen je prikazao kom-pleksnost problematike auto-matizirane vožnje i razne susta-ve pomoći vozaču (parkiranje bez sudjelovanja vozača, ko-munikacija između vozila tije-kom vožnje, asistirana tj. piloti-rana vožnja i dr.). Ipak, nagla-šeno je da se 90% nesreća

BILTEN broj 31

10

do gađa zbog pogreške vozača. Automatizirana vožnja razvija se kako bi se nadoknadile pogreške vozača i smanjio broj nesreća te zbog starenja populacije koja vozilom upravlja do vrlo zrele dobi.

Španjolska tvrtka ABERTIS predstavila je novu mobilnu apli-kaciju za korisnike s pouzdanim informacijama o realnom sta-nju u prometu, upozorenjima o prometnim nezgodama, ogra-ničenjima brzine, radovima.

DARS je prikazao razne uzroke nesreća kroz godine, od za-bijanja u ugibališta u tunelima, sudara s vozilima za održava-nje, problema kreiranja koridora za hitne slučajeve, pješaka na autocesti, pretovarenih vozila iz istočne Europe i dr., ali trajno su prisutne nesreće zbog vožnje u krivom smjeru. Mje-re poduzete radi sprečavanja ili ublažavanja gore navedenih nesreća su: postavljanje ublaživača na ugibalištima, postav-ljanje plavih LED svjetlećih oznaka u tunelima radi držanja razmaka među vozilima, uvođenje toplinskog skeniranja ka-miona u tunelu Karavanke radi sprečavanja požara.

U cilju edukacije vozača provedene su i brojne kampanje pu-tem letaka, plakata na odmorištima autocesta, i na samim objektima na autocesti, na webu i kroz društvene mreže.

Pametne ceste budućnostiU budućnost nas je odvela prezentacija poljskog istraživač-kog Instituta za ceste i mostove. Ukazala je na više izazova: zagušenja, starenje infrastrukture i nemogućnost širenja, au-tomatizacija i razvoj senzora, mobilnih komunikacija i proce-siranja podataka kao i socijalni izazovi od kojih je najizraženi-ji starenje populacije u EU.

Pametna cesta je na pomolu, s električnim vozilima i punioni-cama. Kolnik autoceste premrežen je senzorima i laserskim skenerima smještenima ispod ceste, koji mjere vlagu, tempe-raturu, vibracije, težinu vozila. I vertikalna i horizontalna pro-metna signalizacija je pametne, to je cesta koju vozilo može čitati. Vozilo komunicira s drugim vozilima, infrastrukturom i vozačem putem optičkih kablova, radia, Wi-fia, GPS-a. Preo-staje pitanje kako stvoriti i pametnog vozača.

Fenomen vožnje u krivom smjeruFrancuska ASFA iznijela je podatke o fenomenu vožnje u kri-vom smjeru. Na autocestama taj udio u ukupnom broju

smrtno stradalih iznosi 6.2 %. Čak 48 % vozača u krivom smjeru su osobe iznad 70 godina, a 26 % ih je starije od 80 godina. Veliki udio zauzimaju i vozači pod utjecajem alkohola, a čak 50% nesreća događa se tijekom noći. Mjere koje se poduzimaju je uvođenje zvučnog upozorenja o vozilu u su-protnom smjeru, a prometnom signalizacijom nastoji se voza-čima ponuditi mogućnost izlaza s autoceste prije naplate po-stavljanjem prometnog znaka i obavijesti da je to zadnji izlaz s autoceste prije naplate. Također, na mjestu ulaska u krivi smjer stavlja se veliki znak upozorenja, zabranjen smjer, stop.

Suradnja svih partnera sigurnosti prometa na cestamaDomaćini iz Poljske pokazali su svoje boljke; problem formi-ranja koridora za spašavanje na blokiranoj cesti, nepoštivanje razmaka u vožnji, pretjecanje desnim voznim trakom, alkohol, pješaci na autocesti, vozila ostavljena na zaustavnom traku, vožnja u krivom smjeru. Zajedničko pismo koje su autoceste uputile 2015. godine predsjedniku Savjeta za nacionalnu si-gurnost prometa na cestama pokazuje važnost sinergije i za-jedničkog djelovanja svih nadležnih tijela: MUP-a, Glavne uprave za ceste i autoceste, vatrogasaca, Vladinog opuno-moćenika za regulaciju i harmonizaciju područja cestovne sigurnosti.

I austrijski ASFINAG istaknuo je važnost suradnje svih par-tnera: policije, operatera autoceste, vatrogasaca i hitne po-moći. U njihovoj međusobnoj suradnji ključnu ulogu igraju: dobro definirane odgovornosti, način komunikacije, periodič-ni susreti i razmjene iskustava.

Što kaže KomisijaVisoki predstavnik EK-a je podsjetio na najvažnije pokazatelje sigurnosti prometa na cestama u 2014. godini. Broj poginulih u stalnom je padu od 2001. godine. Najmanje poginulih ima-ju Malta i Švedska, a najviše Latvija i Rumunjska. Od 28 čla-nica EU Hrvatska je na 22. mjestu u rangu s Grčkom, sa 73 poginula na milijun stanovnika. Autoceste su i dalje najsigur-nije prometnice u EU. Od ukupnog broja poginulih na cesta-ma 7% osoba žiot je izgubilo na autocestama, a najopasnije su ruralne prometnice gdje je poginulo 54% smrtno stradalih.

Usvojena je nova Direktiva o prekograničnoj kontroli i sankci-oniranju prometnih prekršaja, a uskoro će se načiniti i procje-na učinka ove direktive. Planiraju se izmjene i dopune pravila vezanih uz obuku i kvalificiranje profesionalnih vozača te iz-mjene i dopune Direktive o sigurnom upravljanju infrastruktu-rom.

Komisija smatra da je regulatorni okvir dostatan, a akcije će se usmjeriti na:

• Praćenje broja teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama

• Podršku Članicama u razmjeni iskustava i najboljih praksi

• Postizanje maksimalnog učinka novih tehnologija kao što je ITS i napredne asistencije vozačima u povećanju sigurnosti prometa na cestama

• Povećanje sigurnosti ranjivih sudionika u prometu

• Praćenje i poticanje provedbe i kontrole propisa iz pod-ručja sigurnosti prometa u Članicama.

BILTEN broj 31

11

RADIONICA O MARKETINGU Talijanski AISCAT bio je domaćin 3. ASECAP-ove godišnje radionice o marketingu održane u veljači 2016. godine u Rimu.

Radionica je pokaza-la snažnu usmjere-nost operatera auto-cesta na nove ideje i inovacije kojima mo-gu pružiti bolju, učin-kovitiju i udobniju mo bilnost svojim ko-risnicima.

Portugalska BRISA prezentirala je koncept učinkovite mobil-nosti i potrebu aktivnijeg uključivanja korisnika. Inicijativa “Od vozila do ljudi” odražava novi mentalitet integrirane usluge korisniku temeljene na inovativnim tehnologijama/uslugama.

DARS je pokazao ulogu socijalnih mreža i zadovoljstvo kori-snika: osim procjene zadovoljstva korisnika u vezi 32 faktora, vozačima su postavljena i dodatna pitanja koja su omogućila razumijevanje o tome koji aspekti korištenja autoceste su više ili manje važni/zadovoljavajući i kojim korisnicima.

Istraživanje je pokazalo da su radio i Internet najvažniji izvor informacija o stanju na cestama u Sloveniji. Cilj DARS-a je poboljšanje reputacije tvrtke uspostavom izravnog i kontinui-ranog dijaloga s korisnicima.

Nizozemska tvrtka Westerscheldtunnel, koja je nedavno iz-gradila drugi tunel kojim i upravlja, naglasila je nužnost re-brandiranja tvrtke kako bi se korisnici zbližili i povezali s no-vom infrastrukturom i uslugom.

Talijanska tvrtka Serenissima Trading predstavila je novi kon-cept odmorišta Autoparco Brescia Est. Zahvaljujući strateš-kom položaju na rubu autoceste A4 odmorište više nije veza-no uz zatvorenu mrežu autocesta te je uvelo razne usluge za vozače kamiona kao npr. 3LOCKS sigurni parking. Time je navedeno odmorište postalo prvi i jedinstveni primjer pružanja ovakve usluge te jedan od najsigurnijih, najnaprednijih i naj-potpunijih odmorišta u Europi. Odmorištem upravlja tvrtka Se-nissima Trading, dio holding grupacije autoceste A4. Tvrtka Serenissima Trading želi biti primjer i lider na talijanskom i eu-ropskom tržištu parkirališta za kamione.

Francusko udruženje ASFA prikazalo je važnost razvoja novih koncepata zadovoljavanja potreba korisnika. Osmišljene su nove mobilne aplikacije s drugim ključnim partnerima mobil-nosti - Bla Bla Car, ID Vroom, a potiče se zajednička vožnja odobravanjem povoljnije cijene ENC-a.

Portugalska BRISA je prezentirala potpuno novi model za vjerne korisnike s dodanim uslugama tijekom putovanja. Sve ove usluge su po posebnim cijenama/popustima koje se ko-risnicima nude za njihovu vjernost, a BRISA zauzvrat nastoji stvoriti dodatne prihode.

ASECAP-OVI DANI STUDIJA I INFORMACIJA44. godišnji kongres ASECAP-a održan je od 23. do 25. svibnja u Madridu. Istraživana je ključna uloga autocesta u pružanju integrirane i održive mobilnosti u Europi.

Kongres je dao priliku za razmišljanje o europskom pristupu integriranog prometa i kako savladati izazove u provedbi Prometne strategije EU do 2020. godine. Također je razma-trana budućnost prometa iz sadašnje međunarodne per-spektive.

Visoko pozicionirani predavači iz sektora gospodarenja auto-cestama s naplatom, ali i iz drugih vrsta prometa, zajedno s kreatorima politika EU razgovarali su o pitanjima održivosti financiranja, izgradnje, održavanja i upravljanja, okoliša i si-gurnosti prometa razmišljajući pritom kako inteligentni tran-sportni sustavi doprinose postizanju zadanih ciljeva.

Dvodnevnu diskusiju obilježila su tehnička i politička izlaganja o najvažnijim informacijama s područja za koja su zaduženi

ASECAP-ovi Stalni Stručni odbori; financiranje, sigurnost vožnje i pa-metni sustavi mobilnosti.

Jedna sjednica bila je posvećena isključivo prezentaciji finalnih rezul-tata projekta REETS (jedinog eu-ropskog projekta regionalne intero-perabilne naplate cestarine koji je osnovala Europska komisija). Dioni-ci projekta REETS i EETS rasprav-ljali su o budućnosti pan-europ-skog interoperabilnog sustava

elektroničke naplate cestarine temeljene na stečevinama pro-jekta REETS.

I na kraju, održana je sjednica o inovativnim marketinškim ak-tivnostima društava za autoceste gdje su prikazani nacionalni primjeri najboljih praksi i usluge korisnicima s dodanom vri-jednošću.

Tehnička izlaganja dostupna su na: www.asecap.com

Nacionalno izvješće 2015

Novo izdanje Nacionalnog iz-vješća HUKA-e za 2015. godi-nu objavljeno je u svibnju i do-nosi godišnji pregled podataka o izgradnji autocesta, puštanju u promet novih dionica, stati-stičke podatke o prihodima,

prometu i prometnih nezgoda-ma svih društava za autoceste te kratkoročne i dugoročne pla-nove društava koje gospodare autocestama.

Ukupna mreža autocesta u Hr-vatskoj na dan 1. siječnja 2016. godine iznosila je 1.313,8 km.

Ključne brojke 2015

HUKA je u svibnju objavila krat-ko izdanje s ključnim informaci-jama i podacima o poslovanju društava za gospodarenje au-tocestama u Hrvatskoj, pod nazivom Ključne brojke 2015., koje je dostupno na web stra-

nicama udruge www.huka.hr/publikacije.

Podaci se odnose na razvoj mreže, naplatu cestarine, pri-hode, investicije, promet, si-gurnost i zaposlene.

BILTEN broj 31

12

DruštvoKonac lipnja 2015. Konac lipnja 2016.

LV (IA+I+II) HV (III+IV) Ukupno LV (IA+I+II) HV (III+IV) Ukupno % (16/15)

HAC 12.223.993 2.147.736 14.371.729 13.457.030 2.363.975 15.821.005 10,08

ARZ 7.002.046 904.314 7.906.360 7.457.198 1.019.427 8.476.625 7,21

BINA-ISTRA 3.172.542 322.237 3.494.779 3.318.263 345.655 3.663.918 4,84

AZM 2.314.447 335.640 2.650.087 2.474.919 360.890 2.835.809 7,01

UKUPNO 24.713.028 3.709.927 28.422.955 26.707.410 4.089.947 30.797.357 8,35

DruštvoKonac lipnja 2015. Konac lipnja 2016.

KN EUR KN EUR % (16/15)

HAC 577.593.666,74 75.700.349,51 624.078.671,78 81.792.748,60 8,05

ARZ 219.139.214,00 28.720.735,78 236.452.637,33 30.989.860,72 7,90

BINA-ISTRA 74.439.685,00 9.756.184,14 79.567.947,77 10.428.302,46 6,89

AZM 80.834.271,51 10.594.268,87 86.318.082,84 11.312.985,96 6,78

UKUPNO 952.006.837,25 124.771.538,30 1.026.417.339,72 134.523.897,73 7,82

DruštvoKonac lipnja 2016.

Konac lipnja 2015.

ukupno RH% (16/15)HAC* ARZ BINA-ISTRA AZM UKUPNO RH

Duljina mreže (km) 901 187 141 60 1.289

Broj prometnih nesreća

S poginulima 11 2 2 0 15 2 650,00

S ozlijeđenima 88 19 6 8 121 112 8,04

S materijalnom štetom 732 229 34 50 1.045 871 19,98

UKUPNO: broj nesreća 831 250 42 58 1.181 985 19,90

UKUPNO: broj poginulih u nesrećama

15 2 2 0 19 2 850,00

UKUPNO: broj ozlijeđenih u nesrećama 163 35 14 15 227 163 39,26

Promet - broj vozila u područjima naplate

Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a) 1EUR = 7,63

Sigurnost prometa

Širolina 4, 10 000 Zagreb - HR tel.: + 385 1 65 15 375 e-mail: info@huka.hr, brankica.bajic@huka.hr Josip Draženović, predsjednik Udruge Josip Šala, potpredsjednik Udruge www.huka.hr

Izdavač: HUKAUređivački odbor: Josip Draženović, glavni i odgovorni urednikBrankica Bajić, tehnička urednica

Grafičko oblikovanje: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Fotografije: Arhiva HUKA, Phots' credit: Louis DavidTisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Datum izdanja: srpanj 2016.

Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine

*duljina mreže održavanja koja se koristi pri izračunima

Statistički podaci

BILTEN broj 31