HRVATSKI KARNEVALIST · ANDRIJA MAUROVIĆ - Karnevalska udruga “Dominali” 20210 Cavtat, Prijeko bb mob. 098/1800-472 OPATIJA ANTE ŠTAMPALIJA-Turističkazajednica, 51410 Opatija,

HRVATSKI KARNEVALISTGodišnjak Hrvatske udruge karnevalista travanj 2009., br. 7

Hrvatski KARNEVALIST

3

travanj 2009.

Poštovani karnevalisti,dragi prijatelji!

U prigodi održavanja naše redovite proljetne Godišnje Skupštine, koja se održava u prelije-pom Moslavačkom kraju (Kutina /Popovača), ra-dosno Vam predstavljamo naše službeno glasilo “HRVATSKI KARNEVALIST” br. 7. I ovom pri-godom, polakao ali sigurno, rastući i sazrijevajući u novinarskoj i grafičkoj struci, u sedmom izdan-ju, predstavljamo aktivnosti Udruge, naše ve-like karnevalske obitelji koja iz dana u dan postaje veća. Isto tako i čitav niz lijepih, što kraćih, i što dužih reportaža sa održanih ovozimskih karneval-skih događanja diljem “Lijepe naše”. Zasiguro ćete prelistavajući ove drage nam stranice primjetiti da smo po prvi puta, riječju i slikom, u maniri, malo nedostaje etabliranih novinara i foto report-era, dali značajan medijski prostor posljednjoj Godišnjoj Skupštini, održanoj proteklog listopa-da u Biogradu na Moru. Uvjerenja smo da će isto postati lijepa tradicija. Ni ovog “HRVATSKOG KARNEVALISTA” ne bi bilo bez vrlo agilne i razgranate dopisničke mreže koja polako ali sig-urno prerasta u vrlo organiziranu i moćnu medi-jsku silu (Ne zezam se, mislim ozbiljno) kao i bez relevantnih institucija koje su , prepoznavši nas unatoč pesimističnim recesicijskim najavama, u mjeri mogućnosti i raspoloživoišću srca, podari-li nam konkretnu i značajnu financijsku pomoć. HVALA SVIMA! Umniji i učeniji od nas, kroz dugu povijest nam svjedoče da je zajedništvo ve-liko bogatstvo. Stoga upravo nama pade u dio da promičući karneval kao stečevinu osjetimo blago-dat radosti tog zajedništva. Vaš urednik

ADRESAR .........................................................4KARNEVALSKI GRADOVI ............................6IZVIJEŠĆE ZA 2008. ........................................7PRIJAVNICA HUK ...........................................8PROGRAM RADA ZA 2009. ...........................9FECC MEMBESHIP .......................................10APPLICATION FOR FECC MEMBERSHIP..11SKUPŠTINA BIOGRAD NA MORU .............12BUZET ............................................................14CAVTAT ..........................................................15CRES, KORČULA ..........................................16CRIKVENICA .................................................17DONJA KAŠTELA .........................................18ĐAKOVO ........................................................19GOSPIĆ, HRVATSKA KOSTAJNICA ............20KOSTRENA ....................................................21DUBROVNIK .................................................22KRK, KUTINA ................................................24KRALJEVICA ................................................25BRIBIR, IVANIĆ GRAD ................................26POPOVAČA, VIŠKOVO ................................27BRIST, ZADAR ..............................................28VELIKA GORICA ..........................................29NOVI VINODOLSKI, OPATIJA ....................30RIJEKA ............................................................31SAMOBOR, SENJ ..........................................32ŠENKOVEC, ŽUPA DUBROVAČKA ...........33LOVRAN ........................................................34MATULJI ........................................................35METKOVIĆ ....................................................36OPUZEN .........................................................37

HRVATSKI KARNEVALIST - godišnjak Hrvatske udruge karnevalista, travanj 2009., br. 7

Izdavač:Hrvatska udruga karnevalista

Adresa uredništva: Dom kulture M.C. Nehajeva, Senj, Hrvatska, Ul. Juriše Orlovića 2

tel.: 053/881-108, fax. 053/881-609, GSM:098/477-397

Uredništvo:Ivan Prpić, Vladimir Butković, Petar Škarpa

Glavni urednik:Ivan Prpić

Tisak:Jadranska tiskara Senj d.o.o.

Naklada:500 primjeraka

SADRŽAJ

4

Hrvatski KARNEVALISTtravanj 2009.

NOVI VINODOLSKIVLADIMIR BUTKOVIĆ, Turistička zajdnica51250 Novi Vinodolski, Kralja Tomislava 6 tel/fax. 051/244-306, mob. 098/368-147

RIJEKAPETAR ŠKARPA, T.Z. Grada Rijeke51000 Rijeka - Užarska 14te1.051/315-710, mob. 098/252-347

METKOVIĆMARIO KETINI - “Pokladno gradsko društvo” 20350 Metković - V Nazora 15 tel. 020/683-486, fax. 020/681-122, mob. 091/569-6415

SAMOBORTuristička zajednica Zdravka Škugor Federbar, direktor 10430 Samobor, Trg Kralja Tomislava 5 tel 01/336-0044, mob. 098/231-028

SENJIVAN PRPIĆ - Pučko otvoreno učilište M.C. Nehajeva”53270 SENJ, Juriše Orlovića 2, tel./fax:053/881-609, mob.: 098/477-397

PAGDUŠAN HERENDA - Udruga karnevala “Markova kump-anija”23250 Pag, lod Špitala bb,tel.: 023/611-277, mob.: 091/2514-140

ŽUPA DUBROVAČKAVIDO GRBIĆ - BRACO - “Župski karnevo” 20207 Mlini, Čibača - ul.Krstine 10 tel.020/485-680, mob. 098/618-994

NOVA GRADIŠKALJILJANA SIROČIĆ - Turistička zajednica 35400 Nova Gradiška, M. A. Relkovića 9tel/fax. 035/361-494, mob.098/492-773

ČAKOVEC IVAN MALTAR, direktor - Turistička zajednica40000 Čakovec, Kralja Tomislava 18 tel.040/313-319, 315-063, 040/315-106, mob.091/425-38-11

CAVTATANDRIJA MAUROVIĆ - Karnevalska udruga “Dominali” 20210 Cavtat, Prijeko bb mob. 098/1800-472

OPATIJA ANTE ŠTAMPALIJA-Turističkazajednica,51410 Opatija, M.Tita 101/4tel. 051/271-310, mob. 091/ 528-4621

PUNTAMIKA-ZADAR BRUNA SUPIČIĆ - Društvo prij atelja “Puntamika” 23000 Zadar, Celestina Medovića 1,tel.: 023/331-018, mob.: 098/332-770,

LABINDARKO BATELIĆ - 52220 Labin, Vilete 8/1 tel. 053/885-713, fax. 052/856-268

KORČULAKLAUDIO BOJIĆ - Korčulanski maškarani klub “Bonkulović”20260 Korcula, Plokata b.b. tel. 020/711-683, mob. 098/243-845

HRVATSKA KOSTAJNICAMIRJANA LAHOVSKY - ŽILIČARIĆ, Turistička zajednica 44430 Hrvatska Kostajnica, ul. Tekijska 4, tel. 044/ 851-800, mob.. 099/314-5230

ŠENKOVECTIHOMIR BENČIĆ - KUD “Šenkovec” - Šenkovec, 40000 ČakovecKnjižnica i čitaonica Šenkovec, tel. 040/343-751, 040/343-250, fax.040/343-750

MALI LOŠINJEDI PETRINIĆ - “Lošinjski karneval” Mali Lošinj, Lošinjskih pomoraca 20tel.: 051/232-622, mob: 098/575-429

LOVRANRADOVAN TRINAJSTIĆ - Pusno društvo “Toronjera”51414 Ičići - Ika, Borisa Zdriščaka 12,tel.: 051/291-584, mob. 091/537-34-33

MATULJIMARIJANA KALČIĆ - Turistička zajednicaul. Trg Maršala Tita 11, tel.: 051/274-114, mob.: 098/326-660

KRKNATAŠA JURINA - Turistička zajednica, 51500 Krk, Vela Placa 1/1tel.: 051/221-414, mob.: 099/210-16-85

MALINSKANEDILJKO VUČETIĆ -Turistička zajednica,51511 Malinska, Obala 46tel/fax. 051/858-254

POPOVAČAZDENKO CVETKO - “Popovački urnebesni karneval”44320 Popovača, Sisačka 74, tel.: 044/679-861, mob.: 091/576-4140

IVANECVESNA ŠTRUKLEC - Društvo “Maska” Ivanec, Rajterova 111, tel. 042/782-712

KUTINAANDRIJA RUDIĆ - Turistička zajednica. 44320 Kutina, Hrv. Branitelja 2tel. 044/681-004,

ADRESARčlanova udruge

5


OPUZENDRAGAN POPIĆMaškarana udruga “Opuzenski krnjeval” 20355 Opuzen, Trg Opuzenske bojne 7 tel 020/671-647; mob.:098/605-303

DUBROVNIKNIKŠA BENDER - Turistička zajednica, 20000 Dubrovnik, ul. Cvijete Zuzorića 1/IItel. 020/323-887, 323-889, fax: 020/323-725mob.:098/428-086ĐAKOVODAVOR MATKOVIĆ -Turistička zajednica. 31400 Đakovo, ul. KraljaTomislava 3, tel. 031/812-319, fax. 031/822-319, mob.098/309-333

KAŠTEL STARINIKŠA RADIĆ, Kaštelanska krnjevalska udruaga “Poklade”21216 Kaštel Stari, Ivana Jurasa 46mob.: 098/735-158

BIOGRAD NA MORUSILVO FERARA, Karnevalska udruga Tome Krnjevala 23210 Biograd na moru, Trg Kralja Tomislava 4tel. 023/385-861, 098/291-738

OPĆINA VIŠKOVOJADRANKO LUČIĆ, 51216 Viškovo, Vozišće 3tel. 051/503-770, fax: 257-521: mob: 091/253-9296 NOVI VINODOLSKIRADMILA ŠUBERT - Karnevalska udruga “Baštardi”51250 Novi Vinodolski - Lokvica 2tel. 051/245-622, 098/259-559

RIJEKAMARIO BATISTIĆ - “Prijatelji - Amici”51000 Rijeka, Drenovski put 166, tel. 098/431-029, fax: 051/543-160

SELCELUKA POBOR Turistička zajednica Selce51266 Selce, I. Jelišića 1,051/765-165

MURSKO SREDIŠĆEZLATKO BEG - Turistička zajednicatel.: 040/543-896, mob.: 098/242-89940315 Mursko Središće

KLOŠTAR IVANIĆBOŽIDAR BALENOVIĆ - Fašnička udruga “ŽABA”10312 KLOŠTAR IVANIĆ, Vidikovac 8Mob.: 098/352-302

KRALJEVICARENATO REŠETAR - “MESOPUSTARI”Marjana Jurkovića 7, KraljevicaMob.: 098/800-752

IVANIĆ GRADSUZANA LOVRENŠĆAK - Fašnička udruga “ŽABA”10310 IVANIĆ GRAD, E. Babića 4Mob.: 098/904-4491, 2883-138

OSIJEKBRANKA OSTOJIĆ - Turistička zajednica Grada Osijeka31000 OSIJEK, Županijska 2Tel.: 031/203-755

CRIKVENICAGORDANA JELENOVIĆ - Turistička Zajednica51260 CRIKVENICA, Trg Stjepana Radića 1Tel.: 051/241-051; fax: 051/241-867

BRIBIRIRIS BRUKETA - Turistička zajednica Općine Vinodolske51253 BRIBIR, Bribir 1Tel.: 051/248-730; mob.: 091/248-7302

BUZETNADA PRODAN-MARKOVIĆ - Turistička zajednica52420 BUZET, Trg Fontana 7/1Tel.: 052/662-343

LUDBREGSTANKO ŽNIDARIĆ - Udruga “Črni maček ludbreški”42230 LUDBREG, Trg Sv. Trojstva 3Tel.: 042/810-545, fax: 042/810-572, mob: 098/267-651

GOSPIĆMAJA STRILIĆ - Turistička zajednica53000 GOSPIĆ, Dr. Ante Starčevića 17Tel.: 053/574-784

KOSTRENA TU TZO Kostrena kontakt: ŽELJKA EGREDŽIJA, direktor 51221 Kostrena Kostrenskih boraca b.b. tel. 051/289-207, fax. 288-882, mob. 091/737-8847

IMOTSKI K.D. „BAKOVE SVEČANOSTI“kontakt: ZORAN MUSTAPIĆ – Imotski, ul. hajduka Andrije Šimića 34 tel.021/ 843-420, 848-064, 098/272-010, 098/272-011

BRIST – Podaca Kontakt: ANTE PEĆAR, 21335 Podaca, Pakline 39tel.021/699-461

VELIKA GORICA Turistička zajednica Grad Velika Gorica Kontakt: MILADA MESARIĆ, direktor 10410 Velika Gorica, Kurilovečka 2 te. 01/6222-378

PLETERNICA „Pleternički čoraci“ Kontakt: LJILJANA PETROVIĆ, tajnik – 098/423-964, fax. 034/251-38834310 Pleternica, J.B.Jelačića 29

CRES Karnevalska udruga „Vežgani“ Cres Kontakt: DORIS POPOV, 51557 Cres, Šetališta 20.travnja 1. mob. 098/9600-751

6


Članovi Skupštine Hrvatske udruge karnevalista na svojoj redovitoj Skupštini održanoj 3.svibnja 2008. u Ludbregu donijeli su jednoglasnu Odluku da se gospodinu TONČIJU MAREGI dodjeli POSEBNO PRIZNANJE za svekoliki doprinos razvoju naciona-lne karnevalske baštine te afirmaciju naše Udruge. Podsjećamo, gospodin Marega je osnivač Hrvatske udruge karnevalista, svojim brojnim nastupima iz-van granica naše domovine prezentirao je nacionalnu karnevalsku baštinu, te je Hrvatska kao mlada država upravo njegovim zauzimanjem i prije međunarodnog priznanja postala članicom Europskog udruženja kar-nevalskih gradova (FECC). Kako gospodin Marega iz zdravstvenih razloga nije mogao nazočiti svečanom činu u Ludbregu , priznanje mu je u njegovom domu u Župi Dubrovačkoj 13.svibnja 2008. uručio naš kolega Dragan Popić iz Opuzena. Hvala Vam gospo-dine Marega što ste prepoznali i dostojno valorizali karneval kao mogućnost povezivanja među ljudima a nas hrvatske karnevaliste povezali u veliku obitelj.

Posebno priznanje g. Tončiju Maregi

ŠENKOVECMURSKO SREDIŠĆE

ČAKOVECLUDBREG

KLOŠTAR IVANIĆ

SAMOBORIVANIĆ GRAD

VELIKA GORICAVIŠKOVO

MATULJIRIJEKA

SELCECRIKVENICA

KRALJEVICA

N. VINODOLSKISENJ

MALINSKAKOSTRENA

KRK

ZADAR

BIOGRAD NA MORU

K. STARI

BRIST

IMOTSKI

METKOVIĆOPUZEN

KORČULA

DUBROVNIKŽUPA DUBROVAČKA

CAVTAT

M. LOŠINJPAG

OPATIJALOVRANBUZET

LABIN

CRES

ĐAKOVO

•OSIJEK

N. GRADIŠKA

POPOVAČA PLETERNICAKUTINAHRV. KOSTAJNICA

IVANEC

•GOSPIĆ

•BRIBIR


7

travanj 2009.

Tijekom proteklog vremena (2008.) održane su dvije Skupštine: u gradu Ludbregu i Biogradu na moru, na kojima su donijete vrlo značajne Odluke.. Članovi Predsjedništva bili su u redovitim kontak-tima kod priprema rada Skupština i rješavanja aktu-alne problematike.Ovom prilikom posebnu zahvalnost upravljam gra-dovima domačinima naših Skupština: LUDBREG i BIOGRAD NA MORU koji su se istinski potrudili da nam boravak u njihovim sredinama učine kao nezaboravanim.Temeljem Plana i programa rada usvojenog u listo-padu 2007. na Skupštini u Đakovu, uslijedile su slijedeće aktivnosti:1. Zaokružen je postupak izrade službenih oznaka, te u promotivnom smislu izrada muških i ženskih majica i kapa.2. Tiskan je šesti broj našeg godišnjaka „HRVATS-KI KARNEVALIST” i to po prvi put u koloru. Ovo glasilo sačuvalo je svoj temeljni postulat a to je pred-stavljanje djelatnosti Udruge ali i prikaz karneval-skih aktivnosti u gradovima našim članovima. Po prvi put u ovom godišnjaku otvorili smo marketinške stranice - mogućnost oglašavanje raznih gospodar-skih subjekata i institucija. Ova inicijativa pokazala se vrlo učinkovitom.3. Prilozima nasih članova aktivna je i naša web stranica www.karnevali.hr.4. Kao udruga smo postali posebice prepoznatljivi, a o čemu ponajbolje svjedoči spoznaja da brojem novih članova rastemo. Tijekom 2008. novi članovi su postali: KOSTRENA, VELIKA GORICA, CRES, BRIST, IMOTSKI i PLETERNICA.5. Radosno ustvrđujemo da je odaziv na naše Skupštine uistinu velik, osjećamo se uzajamno kao prijatelji obogaćeni raznim karnevalskim iskust-vima.Domačinima Skupština izrazavamo veliku zahval-nost što se istinski trude da nam program boravaka u svojim gradovima i sredinama učine što kvalitetni-jim i zanimljivijim.Posebice smo radosni što je odrzavanje Skupština dostojno medijski popraceno.Takoder je dosta učinjeno na uzajamnoj razmjeni i gostovanju karnevalskih skupina iz raznih krajeva

Hrvatske na našim karnevalima.6. O financiranju Udruge tijekom 2008. podnijet ćemo Izvješće na Skupštini u Biogradu na moru.7. Još jednom smo izvijestili resorno Ministarstvo i Hrvatsku turisticku zajednicu o aktivnostima naše Udruge te njenog značaja za svekoliku afirmaciju hrvatskog turizma. Istom prilikom su spomenutim Naslovima dostavljeni protekli brojevi našeg godišnjaka „Hrvatski karnevalist”, Plan i program rada te su podnijeti zahtjevi za neke naše aktivnsti.8. Svojim dopisima od listopada 2006., travnja 2007. i svibnja 2008. upravljenih Hrvatskoj radio televiz-iji; ;,TV NOVA” i „RTL” predložili smo razne vi-dove suradnje, posebice kroz zabavno - glazbeni, mozaični program, svojevrsne susrete hrvatskih kar-nevalskih gradova, sudjelovanje u raznim humani-tarnim projektima ili sl.Podsjećam da smo za neke od navedenih mogućnosti suradnje izradili i gotove scenarije. U usmenoj formi dobili smo na znanje zanimanje navedenih medija9. Tijekom ljetnih mjeseci na hrvatskom priobalju uz postojece karnevalske priredbe organiziraju se i novi karnevali te su isti i prigoda za promociju naše Udruge.

IZVJEŠĆE O RADU ZA 2008. GODINU

RACUN PRIHODA I RASHODA ZA RAZDOBLJE

01.010. do 31.12.2008.g.

PRIHODA..............................................61.746.31 - Prihodi od clanarina ................43.000.00 - Prihodi od prod. robe i usl. .....18.577.00 - Prihodi od kamata. .....................169.311

RASHODI:.............................................50.498.74 - Materijal za promidzbu............24.441.22 - Usluge promidzbe....................13.735.08 - Intelektualne i osobne usluge...11.774.84 - Izdaci platnog prometa..................547.60

Višak prihoda 2008. g. ...........................11.247.57Višak prihoda 2007. g. ..........................17.017.83UKUPNO VIŠAK PRIHODA................28.265.40

8


HRVATSKA UDRUGA KARNEVALISTA

Predsjedništvo:Dom kulture

“M.C. Nehajeva” SenjIvan Prpić, predsjednik

53270 SenjJuriše Orlovića 2

tel./fax 053/881-609GSM: 098/477-397

PRIJAVNICAza članstvo u HRVATSKOJ UDRUZI KARNEVALISTA

GRAD ili KARNEVALSKA UDRUGA:_____________________________________________________________________

KONTAKT OSOBA_________________________________:____________________________________________________

ADRESA I BROJ TELEFONA_________________________:___________________________________________________

KRATKI OPIS KARNEVALSKE TRADICIJE GRADA ILI UDRUGE:

Potpis odgovorne osobe:

Napomena: Ispunjenu prijavnicu dostaviti na adresu predsjedništva ili tajništva!


9

PLAN I PROGRAM RADA ZA 2009. GODINUPlan i program rada naše Udruge tijekom 2009. godine bit će realiziran kroz slijedeće aktivnosti:

1. IZRADA SLUŽBENE KAPE HUK-a2. IZDAVANJE GODIŠNJAKA „HRVATSKI KARNEVAL IST”3. SUDJELOVANJE NA KARNEVALIMA U HRVATSKOJ I U INOZEMSTVU4. ORGANIZACIJA GODIŠNJIH SKUPŠTINA HUK-a 5. KOMUNIKACIJA SA MEDIJIMA6. IZNALAŽENJE NOVIH NAČINA FINANCIRANJA 7. OMASOVLJENJE UDRUGE

OZNAKE I SUVENIRI UDRUGEDosadašnjim aktivnostima definirani su i izrađeni suveniri Udruge: službeni znak - ablem, zastava, kravata, ženska mara-ma mali suveniri na stalku, te nedavno muške i ženske majice i kape. Prodajom istih ostvaruju se određeni prihodi.U tom smislu jos nemamo službenu kapu Udruge. Definiranje izgleda i izrada kape je u tom vizualnom smislu najnužnija. Uz tamno plavi sako, ablem na lijevoj strani, kravatu, kapa će zasigurno kompletirati službeni izgled članova HUK-a.U najskorije vrijeme (u naredna tri mjeseca) članovi Pred-sjednistva sa strukom, ponajprije dizajnerima moraju definirati izgled kape. Držim da službena kapa svojim izgledom mora biti na tradiciji naše nacionalne karnevalske baštine kao i naše Udruge u cijelosti.U tom smislu ostajemo otvoreni za svaki dobronamjeran naputak od svih članova HUK-a za kojeg procijenimo da je konstruktivan i kvalitetan. Tijekom naredne godine nastavit ćemo izradu postojećih suvenira.

GODIŠNJAK “HRVATSKI KARNEVALIST”

Poseban naglasak u našim aktivnostima moramo posvetiti in-formiranju našeg članstva ali isto tako i svih onih izvan toga koje zanimaju aktivnostiu naše Udruge.„HRVATSKI KARNEVALIST” naš službeni godišnjak u našim krugovima je postao prepoznatljiv i rado prihvačen. Redovito ovaj godišnjak dostavljamo relavantnim strukturama (mini-starstvu i HTZ) kao i medijima.S ovom praksom namjeravamo nastaviti, te smo u pripremi šestog izdanja. Kolor tiskom, s grafičkog motrišta, smo učinili svojeversan iskorak, te otvarajući prostor za oglašavanje stvor-ili pretpostavke za novim financijskim sredstvima.I ovom prilikom pozivam sve naše članove, da nam odmah po završetku svojih karnevalskih aktivnosti dostavljaju materijale (reportaže i fotografije) kako bi „HRVATSKI KARNEVAL-IST” svojim izgledom i sadržajem bio na radost i ponos svima. Naglašavam osim spomenutih sadržaja u ovom godišnjaku bi, između ostalih, bilo vrlo korisno i zanimljivo, predstavi-ti običajni dio, pokoju fotografiju iz davnih dana, zaslužne pojedince i skupine vezane za promociju karnevala u konkret-nim sredinama, humorističke zapise vezane za naše Skupštine, druženja ili sl.U slijedećem broju bismo također na tri jezika, dodatno pred-stavili aktivnosti nađe Udruge.Također Vam skrećemo pozornost na nađe službene stranice www.karnevali.hr te očekujemo da ćete ih obogatiti svojim sadržajima i suradnjom.

SUDJELOVANJE NA KARNEVALIMAPrisustvo naše Udruge na karnevalima kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu vrlo je značajno. Svjesni smo da takva sudjelovanje ovise o financijskim mogućnostima. Nužno je potrebno da naše članice sudjeluju na karnevalima u Hrvatskoj

te tako razvijaju karnevalski duh kroz razmjenu karnevalskih skupina. Pozivamo sve naše članove da prilikom organizacije karnevala u svojim sredinama na plakatima i svim promo ma-terijalima istaknu službeni znak Udruge a na čelu povorke zastavu HUK-a

GODIŠNJE SKUPŠTINE UDRUGEPosebno važnim držim organizaciju predstojećih Skupština (tijekom 2009.) u Popvači i Kutini (travanj) i Opatiji (listo-pad) te se slijedom istog treba zauzeti da iste u potpunosti uspiju. Ne mislim pritom samo na domaćine, već i na aktivno i brojnije sudjelovanje svih članova. Skupštine su uz upozna-vanje kulturno-povijesnih i karnevalskih osobitosti domaćina, prilika za druženje i izmjenu iskustava i novih ideja. Držim da ovo prepoznaju svi naši članovi.

MEDIJIPredsjedništvo i svi članovi Udruge posebnu pozornost trebaju posvetiti komunikaciji s medijima, tj. o praovremenom in-formiranju predstavnika društvenih priopćavanja o aktivnos-tima Udruge, kao i svake naše članice. U tom smislu prema svim medijima treba još intenzivnije nastupati s zahtjevom da učestalije prate sva naša karnevalska događanja.

FINANCIRAJE UDRUGETrenutno naša Udruga ima samo članarinu kao siguran izvor prihoda, no međutim Predsjedništvo sukladno Zaključcima Skupštine radi na iznaleženju novih načina financiranja te smo skloni vjerovati da ćemo taj problem uspješno riješiti. Zasiguro da je promicanje i organizacija karnevala zanimljiva mnogim sponzorima, te upravo te činjenicu valja uzeti u obzir kod razgovora s našim mogućim sponzorima, donatorimna i dobročiniteljima. Tiskanjem godišnjaka „Hrvatski karneval-ist”, odnosno otvaranja mogućnosti oglašavanja u istom stvor-it će nove financijske pretpostavke.

NOVI ČLANOVIPosebnu pozornost i tijekom 2009. godine posvetit ćemo novom članstvu. Dakako da tu značajno priznanje pripada našim članovima, koji upravo u svom životnom okruženju oduševljavaju susjedne gradove, općine i mjesta koji imaju karnevalsku tradiciji da postanu članovi HUK-a.Prilikom omasovljenja treba se pridržavati definiranih kriterija za ulazak u članstvo koje trebju za svakog člana Udruge biti čast, ali i obveza, koju svi moramo ispuniti.

FINANCIJSKI PLAN ZA 2009. GODINU

Priodi:- Od članarine ................................................. 50.000,00 kn- Od sponzorstva ............................................ 20.000,00 kn - Prodaja suvenira (majice/kape/ablemi sl.) .. 20.000,00 kn UKUPNO: 90.000,00 kn

Rashodi:- Tiskanje „HRVATKI KARNEVALIST” ........ 20.000,00 kn- Izrada Suvenira (zastave) ......................... 10.000,00 kn- Izrada kapa (majica i amblema) .................. 20.000,00 kn- Izrada sluzbene kape .................................. 25.000,00 kn- Troškovi vođenja računovodstva btt ........ 15.000,00 kn UKUPNO: 90.000,00 kn

10


Na XXVII. konvenciji FECC-a održanoj od 21. do 29. travnja 2007.u Tunisu izabran je novi

INTERNACIONAL BOARDPresidentHenry F.M. Van Der [email protected]

VicepresidentDr. David Brandao(Portugal)

VicepresidentRoland Breyer(Luxemburg)

Secretary general:Peter Paul Buttigieg(Malta)

Treasurer:Liselotte Beifuss(Njemačka)

FECC Sekcija Hrvatska:

Poznato je da su neki članovi HUK-a ujedno i članovi Europskog udruženja karnevalskih gradova (FECC), stoga je u Ivancu, 14. li-stopada 2007. održana Osnivačka Skupština FECC-a Sekcija Hrvatska.

Za predsjednicu je izabranaMarijana Kalčić, direktorica Turističke zajed-nice Općine Matulji,za dopredjsednika Dragan Popić (Maškarana udruga “Opuzenski karneval”) Opuzen,i za tajnicu Tonica Radić iz Novog Vinodol-skog.

Sjedište Sekcije FECC-a Hrvatska je u Mat-uljima na adresi:Turistička zajednica Općine Matuljiul. Trg Maršala Tita 11.tel. 051/274-114, 098/326-660

EUROPSKE KONVENCIJE

Na razini Europskog udruženja karnevalskih gradova dva puta godišnje, u drugoj državi, se održavaju Skupštine: kraj svibnja Konvencija, a u studenom obilježavanja rođendana Udruge "Dies Natalis", kojima redovito nazoči službena delagacija naše Udruge te sukladno financijskim mogućnostima i predstavnici naših karnevalskih gra-dova ili udruga. Sudinioci Konvencije u radnom dijelu također analiziraju i raspravljaju o aktivnosti Europskog udruženja, ali isto tako to je prigoda za izmjenom iskustava i uspostavom novih kontakata. Domaćini ulažu velike organizacijske napore kako bi kroz bogato osmišljeni sedmodnevni program svi gosti i sudionici imali prilike bolje upoznati kulturno-povijesno bogatsvo, etnološko nasljede i prirodne ljepote i osobitosti grada i države. Uvažavajući činjenicu da Konvencijama nazoči cca 200 sudionika iz cijele Europe održavanje ovakvih manifestacijau u službi je svekolike promiđbe grada i zemlje domaćina. Podsjećamo da je 19. Konvencija održana a svibnju 1999. u Dubrovniku, a 26. (svibanj 2006.) u Novom Vinodolskom.

RASPORED PREDSTOJEĆIH KONVENCIJA:

2009. Kotor (Crna Gora)2010. Aruba (Aruba)2011. Vrnjačka Banja (Srbija)


11

travanj 2009.

Category A Category B Category CMunicipalities Profit Organizations AmateurClub / Music bandsPublic Bodies Non Profit Organizations IndividualmembersAplication for Category: ABC Name of organization:_______________________________________________________________________________

Paying Body:_______________________________________________________________________________

Adress:_______________________________________________________________________________

City:_______________________________Postal Code:__________________________________Country_______________________________________________________________________________

Name contact person:_______________________________________________________________________________

Function:_______________________________________________________________________________

Phone:_________________________________ Fax:__________________________________________Concerning Category A: Size community (number of citizens):5.000-15.000 :Ž 25.000-100.000 :Ž5.000-15.000 :Ž 100.000-500.000 :Ž15.000-25.000 :Ž 500.000-+ :Ž

Concerning Category B: Budget of your organization:Budget under US$ 100.000 = :ŽBudget over US$ 100.000 = :Ž How large is your payed staff: .............Concerning Category C:How old is your organization: ......................How many member has your organization / band / club: .................What are your objectives:General information for ali Categories:_______________________________________________________________________________Do you organize festivals, carnivals or parades and in which period:_______________________________________________________________________________

How did you hear about the FECC:_______________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

12


Od 3. do 5. listopada 2008. u hotelu „Ilirija“ u Bi-ogradu na Moru održana je godišnja Skupština Hrvatske udruge karnevalista kojoj su bili domaćini Karnevalska udruga „Tome Krnjevala“. Skupštine su oduvijek, uz onaj službenio dio, prigoda za up-oznavanja kulturno-povijesnih i prirodnih osobitosti grada domaćina.

U radnom dijelu Skupštine, koji je održan 4. listo-pada 2008., uz redovito podnošenja Izvješća o radu za 2008. te predstavljanje Plana i programa rada za 2009. primili smo i nove članove: Velika Gorica- Turistička zajednica, Općina Gradac-Karnevalska udruga Brist, Cres - Karnevalska udruga „Vežgani“, Imotski – Karnevalsko društvo “Bakove svečanosti“

i Pleternica Udruga „Čoraci“. Svim novo primljen-im članovima još jednom čestitamo i želimo da nas počaste i obogate svojim iskustvima.

Poseban ton cijeloj Skupštini podarili su vrijedni članovi Karnevalske udruge „Tome Krnjeval“ ko-jom prilikom posebice istićemo supružnike Slađanu

i Silva Ferara čiji su nas gos-toljubivost i ljudska dobrohot-nost pratili cijelo vrijeme našeg boravka u Biogradu na Moru.

Bogato osmišljeni program bo-ravka nastavljen je u domaćem raspoloženju vožnjom brodom kojom prilikom smo imali pri-like uživati u prirodnim lje-potama Biogradskog akvato-rija.

Upravo ova Skupština ostat će u pamćenju što smo po prvi puta našoj tradicionalnoj Gala

večeri, održanoj u subotu 4. listopada s početkom u 20,00 sati u hotelu „Ilirija“ nazočili kostimirani. Ova novost, koja je stvorila još opušteniju atmosferu, li-jepo je prihvaćena kod svih sudionika Skupštine te se s pravom već sada nadamo da će postati lijepa tradicija na budućim zajedničkim druženjima.

GODIŠNJA SKUPŠTINA U BIOGRADU NA MORU


13

Ča se kuva u Boduliji?

Na namin je budučnost karnevala i mesopusta.

Bez mene nema Skupštine!

Mi smo hostese od udruge.

Dižem ovu čašuza sve karnevaleu Hrvatskoj.

Silvo, volimo te! Tebi i Slađani hvala na svemu!

14


Buzetski je karneval započeo primopreda-jom vlasti svjetovnog gradonačelnika pus-

noj gradonačelnici. Pusna gradonačelnica, Fuma Remenković, primila je ključeve Grada, te upoznala javnost sa svojim projektima kao što su zatvaranje tvornica remena i uvođenje subvencije za sadnice duhana. Nakon govora nove gradonačelnice usli-jedila je maškarana balinjerada. Kao i dosadašnjih godina, Buzetske karnevalske dane obilježili su i najmlađi stanovnici grada. Odjeveni u kostime princeza, spidermana, batmana, itd. prošetali su uli-com II. Istarske brigade, te zaplesali ispred Hotela Fontana. Središnji događaj zbio se na pusnu nedjelju. Desetak maškaranih grupa sa područja Buzeštine i nekoliko gostujućih grupa prodefiliralo je ulicom i pokazalo svoju maštovitost. Okupljeno je mnoštvo tako moglo vidjeti maske inspirirane crtanim likovi-ma poput letećih medvjedića, zatim javnim osobama

poput Simone i Anta Gotovca, te naravno političarima -poput američkog predsjed-nika Baracka Obame. Maškare nisu pro-pustile priliku baciti pozornost i na aktu-alni problem Istre, Rockwool. Veliki maškarani mimohod trajao je 4 sata nakon čega su maškarne grupe nastavile obilazak istarskih sela i naselja. Karnevalska događanja završila su na Pepelnicu vraćanjem ključeva grada svjetovnoj vlasti, spalji-vanjem pusta, te tradicionalnom „Igrom na ruh“.

BuzetBuzetski karneval


15

Cavtat

Svi dijelimo želju da populariziramo karneval i karnevalska događanja. Ponekad smo uspješni i

dobro nam ide, a povremeno zakažemo. Na primjer ovogodišnji Karnevalski dani u Cavtatu sigurno nisu zakazali. Privukli smo puno novih maski, prire-dili još više zabava, a uspjeli smo i vratiti neke nam stare maškarane ljude. Tako da se na samom početku možemo pohvaliti kako smo uspjeli dati novi zamah Karnevalu u Cavtatu, vraćajući ga polako ali sigurno onim zlatnim danima. Iskreno se nadamo doseći ne samo kvalitetu i popularnost maškaravanja u Cavtatu iz tog zlatnog doba, nego i nastaviti te je podići na još višu razinu. Kamen temeljac maškaravanja je tradicija, a danas ljudi nemaju vremena niti obraćaju pozornost na tradicionalne vrijednosti i kulturno naslijeđe. Mi ne želimo zaboraviti tradiciju ali da bi ona preživjela morali smo se prilagoditi okolnostima i današnjem načinu života. Svi smo uvjereni da se u duhu takvog razmišljanja u Cavtatu obnavlja ona stara radost maškaravanja. Dogovori, pregovori i kompromisi! Sto članova i isto toliko, ako ne i više, razmišljanja. Dani su provedeni u planiranju i najmanjih sitnica, ništa ne smije ostati ne dogovoreno ili ne planira-no. Na zabavi mora biti svega, jer dok drva ima bit će i vatre. Ali uz cijelo to planiranje dođe i do nepredviđenih situacija. Temeljna zabava, tradicionalna zabava Maškarata od Ferala – Dominali po kojoj naša udruga nosi ime, je dovedena u pitanje elementarnom nepogodom koja je pogodila cijelu Hrvatsku. Snijeg je zameo

svih. Tu je naša teorija planiranja i dogovaranja pala u vodu.No uz pomoć mobilnih uređaja (ne tradicional-nih pomagala), volje i truda članova udruge sve je riješeno i dogovoreno. Kao dokaz nesalomljivosti maškaranog duha su bili članovi udruge koji su propješačili i preko dva kilometra kroz snijeg da bi sudjelovali na zabavi. Dio tradicije preživi, a dio se nažalost mora na-pustiti, no ne i zaboraviti. Cavtatski karneval fest je bio dugogodišnja tradicija, ali je ipak to prevelik financijski izdatak za našu udrugu. Tako da je već prošle godine izostala ta dječja zabava. Zaboraviti djecu je kao ugasiti posljednje svijetlo nade. Duh maškaravanja treba njegovati i kod djece, njegovan je i kod nas zahvaljujući čemu se danas ovaj lijepi

običaj podigao kao Feniks iz pepela. Ove go-dine smo pokušali drukčiji koncept dječje za-bave, bez nastupanja i pjevanja, već smo orga-nizirali jednu veliku igraonicu. Glazba, puno zabavnih sadržaja, krafne i sokovi pokazali su se kao dobar recept za jednu uspješnu i na-dasve zadovoljavajuću dječju zabavu. Ovo sve zvuči relativno jednostavno na papiru. Ali kao autor ovog članka i jedan od organiza-tora bi iskoristio priliku da se zahvalim svim članovima udruge koji su utrošili neograničene količine svog duha, vlastitog vremena, truda i jako mnogo živaca da se u Cavtatu i ove go-dine ostvare jedne nezaboravne maškare.

Maškare u Cavtatu

16


Cres je otok s bogatom karnevalskom tradicijom. Ove je godine, kao i posljednjih pet, otkad postoji, Karnevalska

udruga «Vežgani» nositelj karnevalskih događanja u gradu Cresu. Zimski je karneval protekao bez većih iznenađenja, novčana su sredstva maksimalno limitirana pa zaista bolje nismo mogli. Realizirali smo sljedeće:18. 01. 2009. – Otvorenje Karnevala i preuzimanje ključeva grada, harmonijada24. 01. 2009. – Maškarani ples u restoranu «Caruso»25. 01. 2009. – Dječja reduta14. 02. 2009. – Maškarani ples u restoranu «Caruso»14. 02. 2009. – Odlazak «Mićih Vežganih» na Dječju karneval-sku povorku u Rijeku s maskom «Žveljarini»22. 02. 2009. – Odlazak na Međunarodnu karnevalsku povorku u Rijeku s maskom «Renecanca po Franu» (po našem ugled-nom Cresaninu, renesansnom filozofu Frani Petriću)22. 02. 2009. – od 11 do 12 sati – tradicionalno «Plakanje Pusta»- od 15 sati – obilježavanje «Pusnog utorka», zadnjeg dana karnevala –tradicionalni «Karnevalski govor», defile maškara, paljenje Pusta- od 20 sati – Maškarani ples u restoranu «Caruso»U pripremi je organizacija Ljetnog karnevala, koji će se i ove

godine održati posljednje subote srpnja, dakle 25. 07. Nadamo se i očekujemo pomoć TZ i Grada, kao i lokalnih poduzetni-ka jer nam svake godine dolazi sve više gostiju i jednostavno sam događaj prerasta u nešto u što se svi moraju uključiti. Do sada je sve bilo na šačici volontera K.U. «Vežgani», ali sada to jednostavno prerasta naše prvenstveno financijske, pa onda i logističke mogućnosti.Očekujemo velik broj grupa i želimo da se svi lijepo provedu kao i do sada. Tina Fornarić Žic

Cres

Korčula

Karneval na Cresu

Krnovalska godina 2008./09 u Korčuli protekla je de-centno, konkretno, sadržajno i svečano. U nedostat-

ku odgovarajuće balske dvorane mi Bonkuloviči snašli smo se prikladno i kvalitetno. Ulice i trgove našeg preli-jepog, pitoresknog gradića pretvorili smo u permanentni, transparentni teatar. Proslavu dočeka ½ Nove godine 2008. učinkovito smo preživjeli na glavnom gradskom trgu 30.06. na 1.07. i

tako osvježeni srčano smo uplovili u plodnu turističku sezonu.Svečano preuzimanje Kjuča od Grada proteklo je na forcu lavatini u uobičajeno doba na 7. siječnja. Posli je bilo lako.Tradicionalne, neizostavne Korčulanske pjatance, obilate trpeze, donijele su osmijehe na licima i mir u trbusima. Tolitri i hektolitri bilega i crnega tekli su cjelokupnon večeri. Kulturni trenutak uzdigli smo na zavidnu razinu. Izložba povijesnih fotografija, gostovanje proslavljene operne dive Ruže Pošip Biduni i maestralna izvedba Labuđeg jezera, Velikog Balšoj Baleta Bonkuloviča upotpu-nila je bogati program i zadovoljila ukuse svekolike korčulanske publike, uvijek gladne i žedne novih kul-turnih doživljaja.Budni organi bonkulovičevskog suda i ove godine su ra-zotkrili i primjereno kaznili krivca za sve prljavštine u proteklom razdoblju.Tako, svježi i oprani očekujemo Vas na proslavi ½ Nove godine 2009. u Korčuli 30.06. u toploj i uzavreloj atmos-feri grada Marka Pola.

ŠTUK I PITURA, BELLA FUGURA, MORBIN, PJAT I KULTURA!Krnovada ’08./’09.


17

travanj 2009.

Maškare u Crikvenici

Crikvenica

Maškare su u crikveničkome kraju oduvijek bile jedan od najomiljenijih oblika razonode,

koji u sebi krije simboliku dozivanja proljeća i tjer-anja duhova zime, igre zamjene uloga i identiteta, rješavanja tereta prošlosti i otvaranja novih, boljih mogućnosti. Crikveničke maškarane grupe i udru-ge (Maškarana udruga “Kirci”, Udruga za naro-dne običaje “Duga”, grupe Gornji kraj, Matkovići i Gerići) vrijedno održavaju tradiciju i prenose je na mlađe generacije, a većini njih posebnu radost pričinja obilazak mjesta i pozdravljanje građana po kućama. Tako su i ove godine naše grupe svojom muzikom otvorile i zatvorile maškarana događanja, koja su bila raspoređena u tri vikenda, na način da su se petkom održavale maškarane rock večeri u kar-nevalskome šatoru, namijenjene mlađoj populaciji, subotom je šator ugošćavao pjevače ili grupe, a ned-jeljom udruživao sve generacije u igranju tombole. Istovremeno su posjetitelji u kavani “Atrij” hotela “International” svakoga petka mogli uživati u ever-green glazbi u izvođenju Vlaste Jurčić Dubaić, sub-otom u maškaranim tancima uz Duo Vojko i Džoni te nedjeljom uz čajanku i tombolu. Prve subote, 7. veljače, održana je velika karnevalska povorka, na kojoj je sudjelovalo 29 grupa sa ukupno 1200 sudi-onika, od kojih se posebno istaknulo 15 grupa um-irovljenika s područja Primorsko-goranske županije i njihovih gostiju, sveukupno njih petstotinjak, koji su izrazili želju da njihov dolazak postane tradi-cionalan. U nedjelju, 8. veljače, održana je dječja reduta. Unatoč lošim vremenskim uvjetima, sudi-onici povorki su bili vrlo zadovolj-ni, pokazali jaku volju i najavili su svoj ponovni dolazak sljedeće godine. Posljednje maškarane subote u šatoru je izabrano ime ovogodišnjega mesopusta. Od tri predložena (Vražić, Ivanko Banan-ko i (Ne)Božić), najviše je glasova okupljenih dobio upravo potonji. Događanje koje je, na neki način, najuže vezano uz tradiciju maškara je suđenje mesopustu i njego-vo spaljivanje, a održano je 25. veljače u 16,00 sati na Trgu Stjep-

ana Radića. (Ne)Božića su ispratile sve crikveničke karnevalske grupe, a sunčani zimski dan i čitanje šentence privukli su veliki broj Crikveničana. Posebni gosti su bili članovi udruge “DIV” iz Vuko-vara i konjičke udruge iz Jelenja, koji su, odjeveni u povijesne odore, demonstrirali paradno jahanje na konjima. Uz dva kostimirana člana na konjima bila je i kočija s kočijašem, a prisutni su se mogli fo-tografirati s njima ili provesti u kočiji. Za kraj spomenimo novitet Maškara u Crikvenici, a to je internet stranica (www.maskare.net) izrađena posebno u tu svrhu, a sadrži, između ostaloga, podat-ke o karnevalskim grupama, stare i nove fotografije, program u Crikvenici i okolnim mjestima i mišljenja nekoliko Crikveničana o tradiciji maškara.

18


KKU POKLADE prošlu godinu su započeli u znaku stezanja

remena i recesije, što se odrazilo na kvantitet njihovih aktivnosti, no ne i na kvalitet. Zbog stezanja kaiša prošle godine, ali ne znači da će tako biti i sljedeće, u pokladna događanja ušli su bez svojeg već prepoznatljivog kalendara. Recesi-ja je kumovala i njihovu neodlasku na Rječki karneval, a na kojemu su svake godine bili iznimno zapaženi kako od publike, tako i od svih medija, onih elektronskih do tis-kanih. No, uvjeravaju nas da na sljedeći Rječki karneval dolaze još atraktivniji i satiričniji, a poznavajući ih, možemo im samo vjerovati. No ipak su gostovali u Samoboru i Dubrovniku sa zapaženim točkama.No, da nije blo sve tako crno, govori podatak o reaktiviranju i redizajnu njihove web stranice www.poklade.com koju toplo preporučamo. Na stranici se može, što je ekskluziva, skinuti svih 20 dosad ob-javljenih Maškadura. A uskoro će biti postavljene i snimke starijih donjokaštelanskih krnjevala koji su sa amaterskih filmskih vrpca prebačeni na digitalni

zapis, što će svima biti svojevrsna poslastica, od starijih koji se toga sjećaju, pa do mladih koji tada nisu bili ni rođeni.Maškadur je obilježio svoj doista vrijedan jubilej, 20 godina postojanja, što nije baš malo. Kako i priliči jubileju, ovo je prvi put da je tiskan na 48 stranica. Sadržaj je kao i svake godine bogat bockavim tek-stovima, fotografijama, montažama, koje nisu samo lokalnog karaktera, već reflektiraju i situaciju u čitavoj Hrvatskoj.Održan je i tradicionalni 28. dičji krnjeval, dičji

maskenbal, te dičja ra-dio emisija na Radio Kaštelima.A glavna atrakcija, Veliki donjokaštelasnski krn-jeval održan je na poklad-ni utorak 24.02.2009. pred oko 10.000 gledatel-ja. Pored članova KKU Poklade i maškaranih grupa iz Kaštela, sud-jelovali su brojni gosti iz čitave Hrvatske. U pov-orci od 39 točaka bilo je 602 maškare. Krnje Zmaj platio je za svoje grijehe na staros-ejskome portu, a uvečer je održan maskenbal u hotelu Medena.

KKU PokladeDonja Kaštela


19

Đakovo

U vrijeme kada zimska hladnoća okuje naše gra-dove i sela na ulicama snježnog Đakova male-

na pahulja, maca pored peći, gospođe na tržnici, poštari…svi i mlado i staro, znaju da je vrijeme…

Vrijeme je obaveznog ludovanja pod maskama! Karnevalsko ludilo je počelo!

Patuljci, bundevice, Indijanci, gusari, mornari, As-terix i Obelix te druga čudna ‘’bratija’’…granice se brišu jer je vrijeme ĐAKOVAČKIH BUŠARA.Sve probleme i brige treba izbaciti iz sebe… i tako do Korizme, jer kao što pjesma kaže: ‘’Poklade su da se momci ‘lole’, a Korizma da se babe mole.’’

Počevši od povijesti kada su u to pokladno vrijeme u đakovačkom kraju maskirani bušari obilazili po kućama i domaćinima izvodili kojekakve dosjetke i pjesme a od domaćina bili darivani, 1994. godine u Đakovu je osnovan karneval koji danas nosi ime Đakovački bušari.

Centralni događaj je velika pokladna povorka svih sudionika ulicama grada. U nekoliko dana održavanja okupi se tu oko 2000 sudionika iz svih krajeva, a program prati desetak tisuća ljudi.

Ispred zgrade Gradskog poglavarstva održava se ceremonijal preuzimanja vlasti, osniva se Bušarska republika, a gradonačelnik predaje ključeve grada Bušarima.

Osim Bušara iz Đakova i okolice te drugih krajeva Slavonije, na Đakovačke bušare dolaze i sudionici iz Sinja, Repušnice, Majura, Ivanić Grada, Ludbre-ga. Godine 2009., na 15. pokladnoj manifestaciji, sudjelovale su i mohačke buše (Mađarska), pa su Đakovački bušari ove godine imali i međunarodni karakter.

Đakovački bušari su po broju sudi-onika i posjetitelja najveći karneval istočne Hrvatske i član su Hrvatske udruge karnevalskih gradova. Or-ganizatori ove manifestacije su Turistička zajednica Grada Đakova (koja je osnivač ove manifestacije) i Grad Đakovo.

Đakovački bušari

20


Hrvatska Kostajnica

Gospić

Gospićki karneval, iako praćen pravim ličkim, hlad-nim vremenskim uvjetima i ove je godine potvr-

dio svoju kvalitetu i kvantitetu kao najveća karnevalska manifestacija u kontinentalnom području Ličko - senjske županije. Ipak, ono što raduje i što možemo istaknuti kao posebno obilježje ovogodišnjih karnevalskih svečanosti je sudjelovanje mladih grupa, posebno onih iz srednjih škola, te viših razreda osnovnih škola, koji su svojim tru-dom i maštovitošću, izraženoj u raskošnim karnevalskim odora e karnevalske fešte sve bilo spremno. Uručenjem ključeva grada, od strane gradonačelnika Grada Gospića, g. Milana Kolića meštru karnevala Kreši, maškare su i „službeno „ preuzele vlast, a za dobro raspoloženje se pobrinuo popularni Jole sa svojom pratećom grupom. Posebna atrakcija bio je nastup brazilskih plesačica koje su ipak, unatoč „ ličkoj studeni „, uz bezgraničnu potpo-ru publike i prepoznatljiv zvuk brazilske sambe, uspjele dočarati ritam i raskoš najvećeg i najpoznatijeg svjetskog karnevala. Naravno, ni ove godine nisu izostale nagrade za najbolje maškaranu grupu i najbolju masku, te tradi-

cionalni izbor kraljice karnevala. Drugi dan karnevalskih svečanosti održan je Gospićki dječji karneval. Najmlađi su tako nastavili lijepu tradiciju i potvrdili da će za koju godinu postati nositelji, onog „velikog„ Gospićkog karnevala. Organizatori karnevala: TZ grada Gospića, Pučko otvoreno učilište „Dr Ante Starčević„ uz generalnog pokrovitelja Poglavarstva Grada Gospića, još su jednom dokazali da je Gospić kar-nevalski grad.

Kostajnički fašnik

Gospićki karneval

I ove godine Gradsko fašničko društvo i Turistička za-jednica grada Hrv. Kostajnica organizirali su tradicio-

nalni Kostajnički fašnik. Hrvatska Kostajnica je jedini kontinentalni grad u kojem je tradicija maškaranja duga preko stotinu godina, na što su Kostajničani izuzetno ponosni . Pokladne svečanosti maškaranja i ludovanja službeno su u Hrv. Kostajnici počele preuzimanjem vlasti u gradu, u četvrtak, 19. veljače 2009. u Grad-skoj vijećnici. Program ovogodišnjeg Fašnika nastav-ljen je dječjim maskenbalom, održanim 20. veljače u Vatrogasnom domu, na kojem su izabrane i nagrađene najuspješnije dječje maske. Središnji događaj bio je u pokladnu nedjelju, 22. veljače. Šarena i vesela povorka kineza, beduina, arapa, cigana, raznog povrća i ostalih maškara, predvođena Princom Karnevala i njegovom izabranicom, prošla je kroz cijeli grad. Fašnici uvijek iz-vuku najviše ljudi na ulice, a tako je bilo i ove godine. Na-kon nastupa pojedinaca i grupa, podijeljene su diplome i nagrade, a najbolji su bili nagrađeni sudjelovanjem na ljetnom karnevalu u Novom Vinodolskom.Ovogodišnji fašnik završio je u utorak, 24. veljače

2009. predajom ključeva grada i spaljivanjem Princa Karnev-ala na unskom mostu. Nakon toga, karmine su „za rodbinu i pri-jatelje“, održane u poznatom k o s t a j n i č k o m kafiću Una, a ve-selje i ples trajali su do ranih ju-tarnjih sati. Jelo se i pilo u tradici-ji kostajničke kuhinje ( pletenice i pečeni odojak ), a nisu izostali ni slasni krafni i fanjci ili „poderane gaće“, slastica koja se jede isključivo o Pokladama.

Marija Krupić, prof.


21

travanj 2009.

Karnevalfest u Kostreni

Kostrena

Stjecajem okolnosti, nekad maškarana meka Primorja o kojoj su se skladale pjesme , posljednjeg je destljeća

bila gotovo utihnula svoje karnevalske zvuke i boje, da bi se ove godine sve odjednom promjenilo-Kostrena se ponovo uzdignula u punom sjaju maškaranog ludila kroz Karnevalfest. Glavni organizatori su Turistička zajed-nica Općine Kostrena, Općina Kostrena i Udruga ljudi i običaji.16.01.2009. godine, s početkom u 20,30 sati u Sportskoj dvorani Kostrena održan je 1. Karnevalfest u Kostreni.Naslov manifestacije usmjerava sadržaj festivala,a cilj joj je povezivanje karnevalskih gradova /općina putem pjesme, humora, kao i isticanje i njegovanje obilježavanje karnevala.Poseban naglasak Karnevalfest ima na jezičnom izrazu sudionika. Želimo omogućiti ravnomjernu zastupljenost različitih dijalekata hrvatskog jezika čime bismo omogućili bolje razumijevanje region-alnih govora u Hrvatskoj. Smatramo da smo ovim projektom dodatno obogatili karnevalska događanja u našem kraju, sačuvali običaje od zaborava i uspješno ih prezentirali našim gostima. Zašto u Kostreni? Kostrena ima stoljetnu tradiciju održavanja maskenbala i uvijek je kao takva bila prepoznatljiva, a obzirom da tradicionalno maškare u Kostreni počinju prvu subotu nakon Tri kralja, pravo je mjesto za početak svih kar-nevalskih događanja u Županiji primorsko-goranskoj,sa željom da upravo Karnevalfest bude i početak maškara u cijeloj zemlji.

Na ovom prvom nastupili su izvođači iz cijele zem-lje, Luka Nižetić, Mladen Grdović, Garavuše, Matko Jelavić, Antonela Malis i Neno Pavinčić, ženska grupa Angels,Vlado Kalember, Klapa Sol, Jozefina i Trio Rio, Duško Jeličić, Emilija Kokić,Tamara Brusić, Vesna Bat-tifiaca, Vinko Coce i Đani Maršan.

Osim samog festivalskog dijela, tj. izvođenja novih pjesa-ma, tijekom večeri predstavilo se 5 karnevalsih skupina, i to 3 iz Hrvatske (Viškovo, Senj, Ludbreg) i 2 iz inozem-stva (Kotor, Crna Gora i Ptuj, Slovenija) na način da su u 5 minuta predstavili svoje običaje, i kroz humorističan nastup prenijeli duh svoga kraja.Scenu su, u suradnji s TZ,Općinom i g Andrejom Bašom osmislili i izradili članovi Karnevalske grupe Špažićari,koja je obilježila početak Karnevalfesta i samog karnevala, preuzimanjem ključeva Općine .Svi sudionici dobili su poklon –logo Karnevalfesta u keramici ,za što je bila zadužena keramička udruga Vali. Na kraju večeri bila je dodijeljena nagrada za najkar-nevalskiju pjesmu, a osvojila ju je klapa “Sol”. U žiriju za odabir pjesme bili su načelnik Općine g. Miroslav Uljan , članica Poglavarstva, gđa. Ankica Lorinc, Pred-sjednik Karnevalista Hrvatske,g.Ivan Prpić, Meštar Toni i Kraljica, Meštrica Jelena Vukoša, Predsjednica FECC-a za Hrvatsku gđica. Marijana Kalčić, i Željka Egredžija.Voditelji su bili Irena Grdinić i Mario Lipovšek.,i svojom šarmantnom i vrckavom komunikacijom činili sponu između izvođača, karnevalskih grupa i publike.Cjelokupno događanje bilo je izuzetno dobro medijski popraćeno, a Sportska dvorana ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta i reakcija publike u Dvorani pravi su pokazatelj da je manifestacija u potpunosti postigla cilj, a to je promocija Kostrene i karnevalskih običaja.Tijekom cijelog razdoblja karnevala,kroz medije se pratilo izvođenje pjesama , kako bi se na idućem 2.Kar-nevalfestu, koji će se održati 9.01.2010. godine proglasi-la najizvođenija pjesma ovogodišnjeg festivala.

22


Dubrovački karneval

Ovogodišnji Dubrovački karnevo 2009. održao se od 14. do 24. veljače. Turistička zajednica

Grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik organizirali su niz prigodnih programa , a međunarodni karakter Karnevalu i ove godine dao je DAN GOSTUJUĆIH GRUPA (14.veljače 2009.).Uz petnaest skupina iz hrvatskih gradova, prode-filirale su i maškarane skupine iz Slovenije, tri iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije i Al-banije. Stradunom u povorci prošlo je tisuću kosti-miranih sudionika, koji su se prigodnim programima predstavili na pozornici ispred Sv. Vlaha. Bilo je tu starih Rimljana, zvončara iz Viškova, ali i iz Ptuja i Bugarske, akrobata iz Albanije, mušketira iz Stum-ice, kauboja iz Vele Luke, snjegovića iz Zadra, Pink Pantera iz Čapljine i mnogih drugih. Svoje gostovanje završili su veselom i razdragan-om Maškaratom od amora u „Revelinu“ potpomog-nuti mnogim grupama i maškaranim pojedincima iz Grada. Za izuzetno rasplesanu atmosferu brinuo se duo DIM iz Dubrovnika.

ČETIRI DANA DUBROVAČKOG KARNEVALA događala su se na Stradunu i u Tvrđavi Revelin od 21. do 24.veljače. Početak ovog krešenda označio je po prvi put KOMPETICIJUN U PRIGOTOVLJAV-LJANJU ŠPORKIH MAKARULA .

Na poziv Organizatora i uz pomoć stručnog suradni-ka, ovogodišnjeg viteza Gastronomije s narančastom vrpcom, prof. Josipa Žuvele, okupili su se ugostitelji i hotelijeri u jedinstvenom prostoru, na Stradunu - oko Orlanda te pokazali tko je najbolji u priprav-ljanju karnevalskog tradicionalnog specijaliteta,

šporkih makarula. Nagrada Najbolja kuhača uručena je Goranu Boškoviću, kuharu Hotela Excelsior. No-vac prikupljen od Kompeticijuna uplaćen je Udruzi oboljelih od multipleks skleroze.

FAĆENDA OD MALIH MAŠKARA, u kojoj su sudjelovala djeca predškolske dobi i njihovi roditelji, odžana je u nedelju poslijepodne Nakon proglašenja najboljih malih maškara i najbolje maškarane obitelji sudionici ovog Drugog dana karnevala preselili su se u Tvrđavu Revelin gdje su se uz krafene i sokove veselili s DJ ADDO-m.

Dubrovnik

23


MAŠKARANI ŠKOLSKI DAN okupio je velik broj učenika: u ponedjeljak ujutro učenike od pr-vog do četvrtog razreda osnovnih škola, a u posli-jepodnevnim satima učenike od petog do osmog razreda i srednjoškolce. Više od tisuću sudionika. U veseloj povorci do izražaja je došla sva maštovitost i kreativnost mladih. Stradun je i ove godine oživio bojama svih godišnjih doba, animiranih likova, lik-ovima iz bogate povijesti, ali i akterima današnjih suvremenih događanja. Nakon proglašenja najboljih i sudionici ovog Trećeg dana karnevala nastavili su se zabavljati u „Revelinu“ uz odlične DJ-eve ADD-a i SHUT-a.

TRADICIONALNI VELJUN i ove godine održao se u Gradskoj kavani i Teatru (Kazalištu Marina Držića) uz odličan nastup grupe Taliri. Ovogodišnji Veljun je u potpunosti uspio, kako po raspoloženju njegovih sudionika, tako i atmosferi koja je odisa-la dubrovačkim karnevalskim tradcijskim duhom, skladnošću i umjerenošću. Bili su tu stari nezabo-ravni tranvaj i njegovi putnici, igrači i investitori golfa na Bosanki, orkestar s tri tenorice, mapetovci, deklice iz Slovenskog mora, leptirice, zidine i mno-gi drugi. Na sveopće veselje Veljun su posjetili g. Stipe Mesić i njegova supruga Milka, kojima su or-ganizatori dodijelili posebne nagrade.Posebno veseli da su se i ove godine pojavili neki novi mladi ljudi puni lijepih ideja i dobre volje, željni nastavljanja stare užance maškaravanja. Na-damo se da će se i oni iduće godine priključiti pov-orci na Stradunu te obogatiti „šušur“ u Gradu. Žiriju nije bilo lako među tolikim izvrsnim skupinama i pojedincima proglasiti najbolje.Grad je i ove Godine posjetio Župski karnevo s nešto manje sudionika ali s prepoznatljivim poru-kama i „pogrdama“ na aktuelna događanja u Gradu i njegove čelnike .

Udruga Nazbilj Srđana Kere i ove godine oduševila je mnogobrojne sugrađane mjuziklom MAMA MIA i to odličnom izvedbom i karakterističnim dubrovačkim humorom usmjerenim na aktuelna događanja u Gradu, a naročito u njegovoj povijesnoj jezgri.

Animacija maškaranih glazbenika po Gradu, izložbe i radionice karnevalskih maski u dubrovačkim gal-erijama, prigodno uređenje izloga na Stradunu rad gđe. Ljubice Peručić –Smolinske, doprinijeli su us-pjehu ovogodišnjih odlično organiziranih karneval-skih dubrovačkih svečanosti.

24


Krčki karneval

Fašnik u Kutini

Krk

Krčki karneval je tradicionalna manifestacija koja se u gradu Krku održava dugi niz godina zahvaljujući

entuzijazmu građana volontera, članova Karnevalskog odbora. Od 2001. godine Krčki karneval je član Hrvatske udruge karnevalista.

Krčki karneval započinje prvu nedjelju nakon blagdana Sveta Tri kralja, podizanjem karnevalske zastave na glavnom gradskom trgu, te preuzimanjem ključeva grada i traje do početka Korizme tj.Čiste srijede (Pepelnica). Zadnji dan karnevala je Mesopusni utorak kada se pali Mesopust – glavni krivac za sve loše u protekloj godini. Svake se subote organiziraju maškarane zabave, a nedjel-jom dječje redute.

Iz arhivskog zapisa: - poznato je da se posljednjeg četvrtka u Karnevalu, na trgu Kamplin, organizirala neka vrsta koride. Bio je do-veden bik, a mlađi i hrabriji muškarci trebali su ga poste-

peno ubijati noževima i sjekirama. Nakon što bi bik ug-inuo svaki od učesnika odsjekao bi komad mesa, odnosio doma i obavezno ga se tog dana priređivalo za jelo. U kasnijim popodnevnim satima organiziran bi bio ples pod maskama na Veloj placi. Ova vrsta zabave, ubijanje bika, zabranjena je na intervenciju Krčkog biskupa Sintića, oko 1840.-te godine, te je postepeno pala u zaborav.

Turistička zajednica grada Kutine i ove je godine or-ganizirala «Fašnik u Kutini», turističku manifestaci-

ju koja na osnovama tradicijskih običaja okuplja domaće fašničke skupine te skupine iz drugih gradova. Velika novost je da smo u suradnji s etnologinjom Slavicom Moslavac i KUD-om Repušnica obnovili fašnički običaj moslavačkog kraja iz nekih davnih vremena – Oborače i pepelničare, koji idu od dvorišta do dvorišta, oru ga i posipaju pepelom, dok im se na plati da odu.Ove godine ugostili smo skupine iz Ivanić Grada (Fašnička udruga Žaba), Đakova (KUD «Brđani»), Čazme, Majura, Ludbrega (Črni maček), V.Gorice (Mozartova škola ) i Lipika (Dječji dom Lipik). Vladavina Fašničke republike u kutinskom kraju započela je mirnim preuzimanjem ključeva grada 14.02., nakon što se velika povorka od 25 skupina i oko 500 maškara predstavila na središnjoj pozornici. Prigodno, na pozornici na Trgu kralja Tomis-lava okrunjen je meštar ceremonije Ivan Grozni Smuk. Nastupilo je i oko stopedeset mališana iz Dječjeg vrtića Kutina, Društva Naša Djeca, Područne škole Repušnica i Kraljeva Velika i Udruge Izazov, a kojima je TZG Kutine i ove godine osigurala slatke nagradice za sudjelovanje. Fašničko veselje zbog preuzimanja vlasti potrajalo je u Hotelu Kutina uz ples svih odraslih skupina.

U sklopu fašničkih ludovanja tradicionalno su or-ganizirani FUI, Fašnik u Ilovi, FAUKAČ, Fašnik u Katoličkim Čairama i FUKS, Fašnik u Kutinskom selu gdje je umor od fašničkog ludovanja prevladao želju za vlasti, pa je Grozni Smuk, također mirno, vratio ključeve gradonačelniku Davoru Žmegaču, nakon što je fašnički puk osudio Fašnika. Naravno, iako je sutradan bio rad-ni dan i prvi dan Korizme, maškare su se “do daske” izludirale i gotovo ravno sa zabave (tko je morao), otu-marale na svoja radna mjesta. Orni za posao. Vjerujte nam na riječ.

Kutina


25

travanj 2009.

Aktivnosti “Mesopustari Kraljevice” va 2009. letuKraljevica

“Mesopustari Kraljevice” su se va sedan šeteman ove se-zone predstavili i natancali “diljem Lijepe naše”. Prvu subotu, kad smo se dočepali gradskoga ključa, šli smo na tanci va Drivenik, a drugu subotu smo se potle po-vorke odbavili na tanci na Hreljin. Treću subotu smo prije partence va Kostrenu pogljedali i rukomet. Sljedeće zapolne smo načinili dičju redutu, va suradnji z hotelon “Kraljevica”, uz pomoć Grada i iznimnu pomoć hotela “Uvala Scott”. Četrti vikend smo najprvo šli na Viškovo na jubilarni 10. Halubajski karneval, kadi smo večer os-tali na tanci, a onda i na Četvrti griški krabunoški sus-ret. Kako to obično bude, se ča dalje, to je bilo više aktivnosti. Peti vikend smo već petak šli na tanci na Kra-sicu, subotu nas je opral daž va karnevalskoj povorki va Crikvenici, kadi smo večer tancali va šatoru, a nedilju vjutro smo obašli okolicu: Dom za djecu i mladež na Oštru, Javorišće, Križišće, Jadranovo, Selce, Novi Vi-nodolski i Bribir. Predzadnji vikend, na petak 13. poslali smo žensku i mušku ekipu na maškarani boćarski turnir va Selce. Obi ekipe osvojile su srebrne medalje. Subotu, na Valentinovo, šli smo na Samoborski fašnik, kadi nan je večer sviral čuveni Kočani orkestar. Dan kasnije smo po lipen sunčanen vrimenu va Kaštelu sprid naše prosto-rije dočekali gosti z Selci, Grižan, Križišća, Jadranova, Drivenika i Šmrike i lipo se ž njimi zabavili. Zadnju sub-otu smo se odbavili va Veliku Goricu na 100. Turopoljski fašnik. Večer smo se vrnuli i šli na tanci va Šmriku, a nedilju smo po 20. put nastupili na Ričken karnevalu, i to va maski Hare Krišna – Hare Oštro – Hare Kraljevica, uz tekst:

Davnih let su nan va Kraljevicihoteli i kamp krcati turisti bilidomaćih, stranih, sakakovihi bili su nan jako mili.Hoteli više nimamo, za turizam ne znamo,a va kamp nan mesto Englezi, Švab i Talijanidohajaju neki baš ovako omaškarani.E pa onda neka bude volja višnjaa mi ćemo samo zijat:HARE KRIŠNA, HARE KRIŠNA!!!

Z nami je bila i teta Iča, i to va brhanu koga si je pasano leto sama uhaklala! Na sam Mesopust naša glazba ja svi-rala va dičjen vrtiću, na For-tici, kod naše drage parao-limpijke Milke, va domu na Oštru i va Gradu. Zapolne je povorka po Kraljevici podur-ala do iza 8 večer, a na tanci smo šli va Bribir. Adama smo osudili i važgali na Čistu sredu, kad smo vrnuli i grad-ski ključ.

Kamo god smo došli, sagdi smo bili lipo primljeni, na-javljeni i počašćeni. Puno ovoga ne bimo videli da smo imeli tanci doma, tako da moremo reć: “Sako zlo za neko dobro”. Da bimo sve ovo realizirali, morali smo puno putovat z busimi od Autotransa z kin već let i let imamo uspješnu suradnju, a da bimo to sve mogli podnest, po-mogli su nan Grad, Turistička zajednica i Škver, na čemu njin puno, puno hvala!

Katarina Volarić Nižić

26

Hrvatski KARNEVALISTtravanj 2009. Bribir

Počivao tu na miri kot napredak va Bribiri!Puno j’ naših krajih, kadi se gaje i slave mesopusni običaji, a va Bribiri imaju i spomenik svomu Mesopustu.Na tomu mestu, zvanom Ćokovo, Mesopusta na “čistu sredu” važgu i to baš na mestu kadi su već prije puno let podigli ta jedinstveni spomenik svomu Mesopustu kakovoga, kuliko se zna, nima niki i ni ga nigdir. Na spomeniki lipo piše: “Počivao tu na miri kot napredak va Bribiri”. Autor te (samo) kritičke izreke je poznati bribirski čakavski pjesnik, sad već pokojni Josip Joža Ugrin. Joža j’ puno let i pisal bribirsku šentenciju, spivanu osudu Mesopustu va tradicionalnon stihu osmercu. Na mesopusni utorak čitanje šentencije okupi va bribirskomu Zadružnomu domu jako puno svita, pa to bude prava fešta od domaće besede, šale i satire.

Ivanićka „Žaba“od zimskog fašnika do ljetnog karnevala

Po prvi puta, „Žaba“ ove godine, osim zimskog fašnika, organizira i ljetni Ivanićki karneval. Datum je 6. lipanj – uoči Dana Grada Ivanića. Očekuje se velik odaziv maskiranih grupa, sudionika, kao i posjetitelja. Nakon povorke i osude ljetnog karnevala, na središnjem grad-skom trgu će zasvirati grupa „Gustafi“.

Već tradicionalni Fašnik u Ivanić Gradu, i ove godine je privukao mnoštvo posjetitelja, što sudionika, što gle-datelja.A dobne skupine su bile različite: od naših penzionera, preko skupina odraslih, do najmlađih – djece osnovnih škola i dječjih vrtića.Tako je bilo organizirano i okupljanje, kao i samo događanje fašnika. Bilo da je riječ o različitim danima, bilo o prostoru: povorke ulicama Grada, te priredbe i događanja u zatvorenom prostoru.Sve je započelo predajom ključeva iz ruku gradonačelnika u ruke Princa i Princeze, te izložbom karikaturista.Nakon toga su slijedili umirovljenici, pa djeca osnovnih škola, dječje fašnička zabava, povorka ulicama Grada, priredba djece Dječjeg vrtića, te konačno suđenje i spal-jivanje fašnika.Osim ovih događanja na domaćem terenu, naša fašnička udruga „Žaba“ je posjetila i druge prijateljske fašničke

republike: Vrbovec, Samobor, Kutina, Ivanec, Velika Gorica, Ludbreg, Đakovo i Kloštar Ivanić. Svugdje je bilo veselo, ludo i nezaboravno.Po prvi puta, „Žaba“ ove godine, osim zimskog fašnika, organizira i ljetni Ivanićki karneval. Datum je 6. lipanj – uoči Dana Grada Ivanića. Očekuje se velik odaziv maskiranih grupa, sudionika, kao i posjetitelja. Nakon povorke i osude ljetnog karnevala, na središnjem grad-skom trgu će zasvirati grupa „Gustafi“.Poziv vrijedi za sve: Dođite u Ivanić Grad, na ljetni kar-neval – 6. lipnja ! B. Balenović

Ivanić Grad


27

Popovački urnebesni karneval„Popovčanke i Popovčani navek skloni šali i u Fašničkoj republiki niš im ne fali“

„Dižeju svoj bes i buku dok traje vlast na PUK-u“

Halubajski karneval obilježio svoje prvo desetljećeHalubajski karneval, koji je postao središnji događaj bogatih pusnih zbivanja viškovskoga

kraja obilježio je svoju desetu obljetnicu postojanja.

Popovača

Viškovo

Ovogodišnji Popovački urnebesni karneval održan je u sub-otu 21.02.2009. U fašničkoj povorci sudjelovalo je puno maskiranih iz Popovače i Mjesnih odboraopćine ali također i gostujućih maskiranih skupina iz Velike Ludine, Vrbovca,Križa i ostalih susjeda.Kulturno umjetnička društva, Udruga žena Osekova i Popovače, Puhačka glazba, Uzgajivači arapskih konja, Popovačke mažoretkinje samo su jedni od niza udruga koje su sudjelovale na fašniku.Nakon simboličnog preuzimanja vlasti, aktualni gradonačelnik je po „štatutima“ iz 1816.g. predao vlast legalno i zatražio od „nove vlasti“ da još riješe neke tekuće komunalne probleme.Pozdravni govor „nove vlasti“ nije štedio nikog, ali odano je priznanje aktualnoj koalicijskoj vlasti na tome da im je skoro istekao mandat a da nitko nije smijenjen. Fašnička kolona prošetala je ulicama Popovače, „uzela“ blaga-jnu iz zgrade Općine i nastavila slavlje u kino sali.Uz program pojedinih skupina i Popovačkih mažoretkinja predstavljene su sve pojedinačne maske i maskirane skupine, najoriginalnije maske su nagrađene od organizatora PUK-

Turističke zajednice.Ovogodišnje suđenje „Fašniku“ bilo je blago jer je dokazao da nije Slovenac, i osuđen je „na život“ ali do sljedećeg fašnika mora srediti Slovence.Uz svu buku na Popovačkom PUK-u naše skupine su gos-tovale u Vrbovcu i Samoboru a planira se posjeta i ljetnim kar-nevalima. Zdenko Cvetko

Da su iz godine u godinu maškarane skupine sve brojnije i maštovitije potvrdio je i deseti halubajski karneval, održan 31. siječnja 2009., godine. Glavnu viškovsku prometnicu preplavi-lo je 47 maškaranih skupina sa četiri tisuće sudionika, maškara iz Viškova, Rijeke i okolice. Maštovitim kreacijama predstavi-li su se i gosti iz Pasjaka, Župski gusari iz Župe dubrovačke, Buja... i – naravno svih okolnih gradova i općina. Već tradi-cionalno maškaranu povorku predvode pusni meštar Pinel i kraljica halubajskog karnevala. Uz njih su koračali meštar Toni i kraljica riječkoga karnevala, a za njima i sve dosadašnje kraljice halubajskog karnevala. Slijedili su „obespravljeni“ predstavnici općinske vlasti i gosti – predstavnici Udruge kar-nevalisti. Nakon njih brojne maškarane grupe, – od najmlađih do najstar-ijih, potvrdile su svoju maštovitost: djeca vrtića dočarali su do-bre vile, male vrtlare, pa čak i “jaje na oko” zatim smajliće, ali i likove iz bajki, poput one o cvrčku i mravu, žapcu i princezi... U pohod su došli i anđelići, ali i veseli “vatromet”. Ljepotu crvenih koralja pronijele su djevojke “Kunpanije z Halubja”, koja je ove godine obilježila petnaestu obljetnicu postojanja. Bilo je tu i gusara, plesača sambe, štrumfova, kostima proljet-nih ugođaja, ali i onih tradicionalnih – poput Pehinarske gos-

pode koji su kao i svake godine, veliki i mali, otmjeno “par-adirali” viškovskom ulicom. Na kraju i prema „užanci“ slijedili su zvončari: Grobnički dondolaši, Zametski zvončari, zvončari iz Muna, zatim zvončari Vlahov breg – Korensko, dok je vrhunac maškaranih zbivanja uslijedio dolakom Halubajskih zvončara – zaštitnog simbola halubajskog kraja. Smijeh, veselje i ples bili su pot-vrda da ulaska u novo desetljeće.

28


Brist

ZadarUdruga Puntamiškog karnevala

Eto i ove godine karnevalski dani su pri kraju, a najluđa šeteman nas ćeka. Uvik je lipo, ali kao što je to bilo prije puno godina, nikad više.Oni koji su tu tradiciju održavali, te cilu godinu mislili o kar-nevalu, danas ih više ni. Njihovo vrime s godinama je finilo. Ali još nas ima i nedamo se. Sva ona lipa užanca naših dida i baba zahvaljujući ljudima koji se puno trude karnevo na Puntamici se još uvik živi. Uglavnom naši stari su u karenevalo imali maske i kostime da bi se njima mogli narugati i oponašati nekoga iz mista, tako da smiha, isti i piti nije falilo.Bilo je u svemu tome iskrenog pri-jateljstva, velike ljubavi i prema karnevalu i prema svome mis-tu. Ideja maska i kostima danas traži puno više vrimena tako da pripreme počinju odmah iza Tri kralja. Tradiciju teško prihvaćaju oni koji su se tu naselili, jer da bi prošli kroz sve ove turbulencije današnjeg života, a ne imati “dušu” karnevala teško se je uključiti.Ove godine Puntamika je posje-tila Dubrovnik, Opuzen i puno drugih mjesta zadarske županije a

konačna ludovanja u našem gradu na pučkom kar-nevalu sa svim ostalim grupama će se dogoditi 22. 02. 09. Takođr ludovanje će se nastaviti zadnji dan karnevala - utorak. A tada neke druge brige i prob-leme trošit će naše dane uz sjećanje na prethodni počinje se već razgovarati i dogovarati za slijedeći karneval 2010. godine.

Predsjednica udruge karnevala Bruna Supičić


29

travanj 2009.Velika Gorica

30

Hrvatski KARNEVALISTtravanj 2009. Novi Vinodolski

OpatijaU nedjelju, 7. veljače male maškare su zavladale Opatijom. U dječjoj kar-nevalskoj povorci sudjelovalo je tri tisuće mališana iz 36 skupina s područja Opatije, Rijeke, Italije, Slovenije i os-talih hrvatskih krajeva. Unatoč kiši ova vesela maškarana povorka uznastojala je proći ulicama Opatije te je kišobranima sudionika obojana dodatnim šarenilom.

U nedjelju 15.veljače održano je tradiciona-lno natje-canje u spustu niz glavnu opatijsku ulicu u vozilima na kugličnim ležajevima, 26.po redu BALINJERADA. Nekoliko tisuća gledatelja pratilo je kreacije

i nastup tristotinjak sudionika u raznim formama u privatnoj manufakturi izrađenih vozila (jednosjeda, dvosjeda i sl.).


31

Rijeka ima pet godišnjih doba, složno kažu svi Riječani. Misle oni pritom na gradski karneval koji svake godine na riječkim ulicama stvara jedinstven i neponovljiv ambijent. Njegovoj uzavreloj atmosferi se s lakoćom prepuštaju gosti i domaćini, gube se i nestaju u prostoru i vremenu. Doba je to ludovanja i opuštanja, a Riječki je karneval topao domaćin sva-kom čovjeku dobre volje koji opuštanje od svakodn-evice traži u igri, smijehu i zabavi.Otkako je održan prvi puta, daleke 1982. godine, ob-novljeni Riječki karneval u najboljem je svjetlu nas-tavio višestoljetnu tradiciju maškaranja u primors-kim krajevima Hrvatske i ustoličio grad na Rječini među najznačajnije europske i svjetske karneval-ske gradove. Karneval je tako uvršten na listu 500 najvažnijih zbivanja u Europi (Top 500 European Events), dok ga je Sunday Times proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu.Riječki karneval 2009. pokazao se kao jedan od na-jbrojnijih do sada, Međunarodnu karnevalsku pov-orku s 8.000 maškara u 97 grupa sa 74 alegorijskih kola pratilo je više od 120.000 gledatelja. Time je

ova manifestacija potvrdila svoju reputaciju jed-nog od najvećih i najprepoznatljivijih karnevala u Europi koji svake godine privlači sve više gostiju i gledatelja.Već po završetku ovogodišnjeg počinje se razmišljati o sljedećem Karnevalu 2010. godine, organizatori planiraju kako ga učiniti još boljim, sudionici kako ga učiniti još šarenijim i maštovitijim... stoga vrijedi na kalendaru obilježiti datum 17. siječnja 2010. go-dine i iščekivati mjesec dana zabave, nesputanosti i pomaknute svakodnevice.Središnja karnevalska događanja organizira Turistička zajednica Grada Rijeke koja poziva sve zaljubljenike maškaranog ludila da i sljedeće godine dođu u Rijeku na Karneval i budu što žele!

6.2.2010. - DJEČJA KARNEVALSKA POVORKA14.2.2010. - MEĐUNARODNA KARNEVALSKA POVORKA

Riječki karneval treba doživjeti i proživjeti!

Riječki karnevalRijeka

32


Samobor

Pod pokrovoiteljstvom Grada Senja te u organizaciji Turističke zajednice i Karnevalskog odbora, od 10. siječnja do 24. veljače 2009. održan je 351. SEN-JSKI MESOPUST. Svake subote Discotheka „Mag-

nus“ bila je središnje mjesto senjskog karnevalskog ludila a nedjeljom poslije podne u istom prostoru održavane su dječje redute. I ovog Mesopusta senjske karnevalske skupine koje su se maskirale u temama večeri pokazale su bogatstvo svojih kreacija. Pose-bice smo sretni što karnevalska baština pronalazi svoje mjesto u stvaralaštvu polaznika Dječjeg vrtića „Travica“ i učenika Osnovne škole S.St.Kranjčevića . Senjske karnevalske skupine „Raganj“, „Klapa ispod volta“ i novoosnovana „Pegula“ sudjelovali su na karnevalskim priredbama u Dubrovniku i Samoboru. Na Mesopusni utorak iz tiska je izašao 147. broj domaćih humoristično-pokladnih novina „Metla i škavacera“ najstarijih ove vrste u Republici Hrvatskoj.

Senj351. Senjski mesopust

Već sada sve prijatelje karnevala i brojne karnevaliste pozivamo na 38. Međunarodni senjski ljetni karneval koji će se održati od

3. do 8. kolovoza 2009.


33

travanj 2009.

Fašnik u ŠenkovcuŠenkovec1. Prošlogodišnjim nastavkom ukazali smo na značaj peradi (kokoši, guske, patke, purani) unutar seoskog obiteljskog gosp-odarstva. Uz mogućnost korištenja i prodaje mesa, međimurske su gazdarice razmjenom i prodajom jaja dolazile do sredstava potrebnih za život. Kao mali bio sam u zadnjoj generaciji koja je na selu u dućan (zadrugu) nosila jaja kako bi ih mijenjali za šećer, kvas, cigarete po komadima, svilene bombone. Jedan od recepata kojeg su nam poslala djeca za natječaj «Recepti bakine kuhinje – fašnička kuharica» vezan je uz vjerovanje da će kokoši ostati tokom godine unutar istog jata - neće se gubiti – ako na fašnik pojedu kuhane kukuruzne žgance servirane u dvorištu unutar okruglog obruča.

Recept – ŽGANCI Na štednjak se stavi lonac sa vodom u koju se doda sol i kukuruzno brašno. Uz miješanje kuha se dok se ne zgusne u kuhanu kašu. Dio žganaca se odvoji, ohladi te se baca na dvorište u pripremljeni obruč. Ostatak žganaca se nareže drvenom kuhačom i prelije mlijekom, vrhnjem, slaninom ili čvarcima te servira kao jelo.

2. Fašnički običaji u Međimurju vežu se uz 4 dana od sub-ote do fašničkog utorka. Djeca obučena u narodne nošnje, na-mazanog lica, prolazila su selom i plesala pred kućama «Tu za repu tu za len», želeći ukućanima obilan rod repe i dugi lan. Gazdarice su ih darovale krafnama, jajima, a ponegdje i novcima. Danas smo izgubili ophode kao izvor zarade. Rijetko još djeca ophode selom. Unutar KUD-a ponekad u povorkama sudjeluju Fašenjske snešice koje na pozornici izvode ples uz sljedeći tekst:

Tu za repu tu za len 1. Tu za repu tu za len, tu za masno zelje, Fašnik se je oženil, Pepelnicu zaručil. Pepelnica zaručnica, Fašnik mladoženja.

2. Fašnik ima velke oči i duge mustače Pepelnica se dosmica, koli njega skače. Pepelnica zaručnica, Fašnik mladoženja.

3. Denes zelje gibanica, zutra povetica Tomu vam je semu kriva stara Pepelnica Pepelnica zaručnica, Fašnik mladoženja.

3. Radi zaštite običaja «Oboravanje sela» KUD je zajedno s Muzejom Međimurja – etnološki odjel, pokrenuo radnje za uvrštavanje običaja kao nematerijalnog kulturnog dobra Re-publike Hrvatske pod nazivom – Tradicionalni pokladni opho-di iz Međimurja – na popis UNESCO-ve reprezentativne kul-turne baštine svijeta. Očekujemo pozitivan odgovor.

Župski karnevoZa ovogodišnji karnevo mi smo se bome počeli spravja još lani, kad smo izabrali novu upravu!U tom novom upravi sjedu svi isti, ali smo izmješali stočiće. To nije sve! Učinili smo europski preokret i na vrh stola umjesto predsjednika karnevala odabrali – predsjednicu, gospođu Lucu Čučić, koja je odma otvorila dvaesdeveto poglavlje. Ovogodišnji, 29.-ti po redu ŽUPSKI KARNEVO, svoju udar-nu povorku učinio je u neđeju, petnestoga vejače. Kako toka i vaja, očistio je bome prvo ispred svojijeh vrata, što oće rijet: uzo je doma u svojom općini kjuče od načelnika. A kako i ne bi, kad su se za ovu priliku jopet udružili pet malijeh i jedan VELIKI ŽUPSKI KARNEVO. Vaka grandeca od koalicijuna, su svojijeh šes zastava preuzela je vlast u Župi, iznjela program karnevalske vlade i prije mogućega rebalansa u punom sastavu se pokrcala u autobuse i pošla se prizentat dubrovačkomu puku na Stradunu, đusto u tri ure iza podne po srednje dalmatin-skomu vremenu. Povorku su predvodili mali župski maškari iz škole i vrtića i vrele mažuretke, a za njima je veselo prozvonio i stari dubrovački travanj. Na crveni tapit su se i nama uvalile fine selebri-tetketine Nives i njezin Dino i Vlatka bez Dikana

(bio u advokata), ali srećom doktor Dabić ih je išćero viskom. Ministar Šuker je prizento kako se na visokomu položaju re-men steže visoko, pod pazuhom, a prizentan je i koalicijoni kandidat za predsjednika Re-publike Hrvatske, ma kad je bal – nek’ je maskenbal! Insoma, u Utornik od Pokla-da, dvaesičetvrtoga vejače, koalicijona maškarana po-vorka učinila je đir kroz pet karnevalskijeh centara Župe Dubrovačke, đe su se uz zdravice čitali testamenti a na finimentu se u Mlinima i užeglo karnevala.I tako je, pod maskama što život znače, zatvoreno 29.-o poglavlje ŽUPSKOGA KARNEVALA.

29.-o poglavlje župskog karnevala

34


Ovogodišnji karneval u Lovranu započeo je na tradicionalni način, 17. siječnja na Anton-ju kada su članovi Pusnog društva „Toron-jera“ Lovran na trgu Slobode od načelnika Općine Lovran, Emila Gržina na simboličan način primili ključ grada čime je označen početak karnevalskih dana u Lovranu i okolici. Sve je to bilo popraćeno uz dosta glazbe, podizanjem karnevalske zastave i „pusta“ maskote ovogodišnjeg karnevala. Ovom veselom okupljanju maškara prisus-tvovao je veliki broj ljubitelja maškara, Žejanski zvončari te karnevalske grupe iz Lovrana, „Toronjera“ i „In bambo veritas“. Svi prisutni na svečanosti bili su počašćeni sa fritulama i čašom vina, a zabava uz ples potrajala je do kasno u noć.Karnevalska događanja u Lovranu nastav-ljena su tradicionalnom dječjom maskira-nom zabavom u lovranskom restoranu „Kvarner“ kojoj je u organizaciji Pusnog društva „Toronjera“ prisustvovalo oko 150 najmlađih maškara. Svi oni su se lijepo zabavili uz grupu „Flash“, plesnu skupinu Društva „Naša djeca“ Opatija te mlade harmonikaše koje je uvježbao Orlando Kružić. Organizator je uz pomoć Općine Lovran, koja je osigurala sredstva za nagrade, na kraju svim malim maškarama podijelio nagradu u obliku igračke.Tijekom karnevala u restoranu „Kvarner“ održana se tri maskirana plesa za odrasle koje uz pomoć vlasnika restorana , Lovre Klarića već godinama organiziraju vrijedni entuzijasti „Toronjere“. Plesovi su bili dobro i vrlo uspješno organizirani uz brojne nagrade za lijepo maskirane pojedince, parove i grupe kojih ove godine nije nedostajalo na ovim zabavama, po mnogima najljepšim ove vrste na Kvarneru.Po običaju maškarana događanja nastavljena su tradi-cionalnom manifestacijom 8. „Zubijada“ – ribolovom pod maskama u organizaciji ŠRK „Zubatac – Crotek“ Lovran, 4. maškaranim maratonom vozeći biciklom što je uspješno organizirao BBK „Marun“ Lovran te boćarskim turnirom pod maskama na boćalištu u Lignju.Jedna od najstarijih, najmasovnijih i najboljih kar-nevalskih povorki na Kvarneru i ove godine održana je u Lovranu, 15. veljače u organizaciji članova Pusnog društva „Toronjere“ i općine Lovran. Na ovogodišnjoj povorci se okupilo oko pedesetak grupa, sa oko 1500 odraslih maškara i 750 djece. Povorku su otvorili organi-zatori, članovi „Toronjere“ koj su ovu šaroliku, bučnu i veselu povorku od lovranskog hotela „Excelsior“ proveli središnjom lovranskom ulicom sve do pristaništa. Na-kon njih nastupile su male maškarice iz Dječjeg vrtića

Opatija, Mošćenička Draga, učenici lovranske i opatijske osnovne škole te lovranskog dječjeg doma „Ivana Brlić Mažuranić“.Svoj veseli ton svojim nastupom upotpunili su popularni glazbenici Puhačkog orkestra Lovran koji su za ovu pri-godu bili glazbenici sa Jamaice. U ovoj velikoj povorci, koja je potrajala gotovo puna četiri sata, svojim nastu-pom razveselili su nekoliko tisuća prisutne publike koja je ispunila i najmanji kutak duž puta kojim se kretala ova vesela povorka. Po tradiciji do sada, na lovranskoj povorci nastupile se skupine maškara iz Labina, Buzeta, Novigrada, Čepića, Pasjaka, Šapjana, Viškova, Krasice, Trsata, Vežice, Pehlina, Opatije, Mučića, Matulja, Malin-ske, Mošćeničke Drage te po prvi puta iz malog istarskog sela Heki. Kao gosti karnevala nastupile su dvije grupe iz Slovenije, iz Ilirske Bistrice i Ptuja. Svoj poseban kar-nevalski ugođaj ovoj povorci dali su četiri raznovrsne skupine zvončara i to iz mjesta Bregi iznad Opatije, Žejanski zvončari, Zametski zvončari s područja Rijeke i nezaobilazni Halubajski zvončari. Posjetitelje je zajedno sa maškaranim grupama uspješno vodio voditeljski par, Mario Lipovšek – Battifiaca i Irena Grdinić. Svi učesnici ove preljepe povorke na kraju svog nastupa bili su na lovranskom pristaništu počašćeni sa toplim friganim sardelicama i pićem, a najmlađi sa krafnama i sokom.Karnevalska događanja na području Lovrana zaključena su na „pusnu nedeju“ tradicionalnim pohodom maškara na „jajarski dan“ po domaćinstvima lovranšćine te spalji-vanjem pusta na „pusnu sredu“ na lovranskom pristaništu uz prigodan ceremonijal.

RADOVAN TRINAJSTIĆ

Lovranski karnevalski dani prepuni događanja

Lovran


35

Više od 1000 zvon potiralo se grdo

Matulji

Se ča j’ bilo grdo va pasanen lete, se loše stvari i zli duhi od Matuj su potirali zvončari ki su se na četrnajstoj zvončarskoj smotre skupili z celega matujskega kraja, a prišli su i neki dragi susedi s Kvarnera, a i neki malo daji z Slovenije. Potirali su se ča se je moglo potirat, a ostale su jedino recesija i kriza, aš one su globalne pa nimaju kamo pobeć. Ma ni straha, aš, oni ki znaju govore da pul nas niš ni zduralo, pa tako neće ni kriza. Tako da jubilarna, petnajsta Smotra ku čekamo drugo leto, siguro neće bit recesijska. JABUKA NE PADA DUGO OD DREVAPrvo motoriziraneh makin domaćeh pusneh grup i prvo pravega početka Smotri, startnu notu (muzičku, a ne diplomatsku) dali su na skalineh od Općini slov-enski muzikanti z limene glazbi Goriška brda, kot uvod va ceremoniju dodjele prizanji i nagradi na pri-manje pul općinskega načelnika. Tu su svojeh pet-najst minuti dobili i onisti bez keh ne bi ni zvončari ni Smotri bilo - judi ki delaju zvona – Nelo Mandić i Anton Stambulić zvan Tončić. A dogodila se i jed-na obiteljska idila – predstavil se j’ najstareji sopac zvončari, Rado Doričić, s ken su na Smotre sopli i vnuk i sin.Jabuka ne pada dugo od dreva, a deca prate životni put svojeh roditelji. A deca z „Dječjega vrtića Mat-ulji“ i Društva „Naša djeca“ Matulji ovisti su put pra-tila svoje teti – po ceste Maršala Tita, pa đir oko au-tobusne stanice spreda Turista i nazad do pozornice na koj su jih čekali voditeljica Nina Dukić i „meštri pusnega pakla“ – Koktelsi. Nakon ča su otprli Smotru, mići lukići su Nine i Koktelson na kratko zeli delo i otkantali dvi-tri pjesmi.Kakova je veza med motoriz-iranun povorkun z pasanega stoljeća i današnje Zvončarske smotri, pokazale su domaće pusne grupi i njihova alego-rijska kola. Da je lahko brigi pozabit, misle va skupine „Zi-jat, sost, tancat i pit“ maškarani va Aladini i trbušne plesačice, a sličan recept za pusnu za-bavu zmislela je i pusna grupa

„Vavek parićani“ ka j’ odlučila pul Matuj otpret fes-tival biri, ki se zove „Febrarfest“. Zadnje su doplo-vile „Mučićeve maškare“ – moremo raspravjat ča su prišli od Karibi al Somalije, ma mrtvačke glavi na baretah i povezi na očeh značili su da je ovi pirati morda boje niš ne pitat... PUST DURA CELO LETOGlavni del Smotri počel je negdere na uru zapolne, kad se od Štaciona do matujske placi spustila prva zvončarska grupa. Prvi su vavek onisti na vlaste, a ov put su to bili Munski zvončari, ki su ovo leto im-eli čast da čuvaju ključi od općini (magari se ne zna jušto ka vrata ti ključi otpiraju). Za njimi su prišli stari znanci matujske smotri, Halubajski zvončari, pa Žejanski zvončari, Katunarski ovčari i Sovin-jski pust. Oni su posebni po ten ča svoja zvona ne držne okol pasa, nego na palice ku vuču po tloh i tako zvone. Pasali su još i Zametski zvončari, Ćićski zvončari, Grobnički dondolaši, Frlanski, Brgujski zvončari i na samen kraje zvončari Korensko-Vla-hov Breg.Za čuda judi najboji del pet šetiman dugega Pusta bila je baš 14. Zvončarska smotra pul Matuj, ča se j’ moglo i videt po marčapijedeh ki su bili zakrcani s publikun. Pokle defilea, fešta se j’ nastavila va šatore na parkiralište pul Turista, a si oni ken se ovista Smotra pijažala rabili bi znat da se već sad najav-ljuje ona iduća, petnajsta, ka će bit najveća, najboja i najnemeja do sada!

36


20 GODINA UDRUGE - POKLADNOG GRAD-SKOG DRUŠTVA „ METKOVIĆ“- METKOVIĆ

Pokladni običaji grada Metkovića sežu u daleku prošlost koju je puk metkovski uspio sačuvati do današnjih dana. Maškarski običaji su prigode u kojima se stvara naša povijest življenja i običaja ljudi, kraja u kojem žive. Na-jstariji do sada pronađeni pisani dokument posatojanja maškarskih ili pokladnih običaja grada Metkovića datira iz 1879. godine, no jasno je da su maškarski običaji bili prisutni i prije navedenog pisanog traga. Na tragu stare pučke tradicije i grupe entuzijasta, a pod vodstvom gos-pode Maria Ketinia i Maria Gluščevića u veljači 1989. godine okupili su ljude i formirali udrugu koju su naz-vali POKLADNO GRADSKO DRUŠTVO „ METKOVIĆ “. Udruga je od svog osnutka pa do današnjih dana ostala neovisna od kojekakvih nasrtaja kojima je u cilju bilo koristiti maškarske običaje za svoj uskogrudni osobni ili politički utjecaj. Zvali ga mi karneval, mesopust, fašnik, maškare ili poklade ono ima samo jednu zadaću, a to je da služi samo puku svome koji je i iznjedrio te stare tradiciona-lne običaje.Dvadeset godina rada udruge za neke je možda malo, no dvadeset godina rada da se sačuva stara tradicija, da se prikupe pisani i brojni drugi materijali koji će za buduće naraštaje biti temelj očuvanja stare tradicije, je veliki us-pjeh u radu. Zato slobodno možemo izreći pohvalu za dio spašene baštine, za sačuvanu originalnost očuvanja pokladnih svečanosti u gradu Metkoviću.

Metković


37

travanj 2009.

Ove godine slavimo 225 godina postojanja maškara u Opuzenu. Tim povodom izdat ćemo kroniku maškara u našemu mistu. Dolaskom Venecije u Opuzen 1685 go-dine nastanili su se u utvrdi Forte Opus. Sa sobom su donili svoje običaje. Između ostalog i maškare. Prema usmenoj preda-ji, naš narod maškare je prihvatio 1784. godine. Nije to bilo kao danas. Skromno je to bilo, ali su je ipak naši stari čuvali i očuvali do današnjih dana. Na nami je danas da nastavimo tradiciju koju nam je ostavila Venecija i da je obogatimo raznim sadržajima i običajima doline Neretve. Svi podaci o dolasku Venecije u Opuzen nal-aze se u povijesnoj knjigi Ive Smoljana “Neretva” izdana 1970 godine.Na Male poklade imali smo u gostima naše prijatelje maškare iz Novog Vinodolskog, Senja, Puntamike - Zadar i Biograda sa Gradskom limenom glazbom. Drago nam je da se češče viđamo, jer timen učvrščujemo naše prijateljstvo. Dobro je da

su nam se priključile veće skupine mladih to nam je garancija da će se tradicija i dalje održati. Uz mene kod ćitanja oporuke priključilo se je dvoje mladih. Student agronomije Luka Popović i sportski novinar Luka Karamatić. Dvore Marka Krnjevala kreira je Ampeljo Popić Sa saradnicima: Draganom, Čičom,

Antelijom, Matom i Lukom P. Neka mladih “Na nji-ma svit ostaje” Kaže naš narod.Evo nekoliko šala: Doša se Mate ispovidit kod svečenika. Kad se je ispovidija odlazeći od ispovid-nice sitija se jednog grija i vratija se ponovo

svečeniku: “Šta je Mate pita ga svečenik. Šta si se vratija”. Sitija san se još jednoga grija. Jutros me je najutila žena, pa san joj da zaušnicu. “Ništa moj Mate za dobra dila bog te nepita. “Reće svečenik.Priča Stjepko di se peče rakija: “Judi moji neče te mi virovat u konobi mi se ukaza Isus i iz bačeve od 200 litara istočija san 360 litara vina. Sluša ga sa strane Miro Mikić, pa ga upita: “Jeli Stjepko bili meni mogo pozajmit tog tvog Isusa bar jednu noć da prenoći u mojoj konobi.”Naš miščanski zidar, otac od

našeg Patuljka, šalova teracu. Metnija je sve šta tri-ba po statici. Radnici betonom nalili teracu i otišli marendat. Dok su oni marendavali teraca se srusila. Znači statika je zakazala. Dragan Popic

Maškare u Opuzenu 1784 - 2009Opuzen

Ludbreg, 3. svibnja 2008.

Biograd na moru,4. listopada 2008.

Documents

HRVATSKI KARNEVALIST · ANDRIJA MAUROVIĆ - Karnevalska udruga “Dominali” 20210 Cavtat, Prijeko bb mob. 098/1800-472 OPATIJA ANTE ŠTAMPALIJA-Turističkazajednica, 51410 Opatija,