FILOLOGljA 26 Zagreb 1996

CLANCI I RASPRAVE

UDK 8081-054 80862-054

Izvorni znanstveni clanak Primljeno 4~ XI 1996

Aleroko Gluhak Zavod za lingvistic1ro istraiivanja HAZU Zagreb

HRVATSKI GLAGOL MANGOVATI

Hrvatski glagol mangovati i slovenski mangatimanguvati u sebi sashydrze praslavensko man- i goveti

Za hrvatski kajkavski glagol manguvati u kajkavskom su rjeeniku1 dana dva znacenja raquo1 ne raditi biti dokon plandovati mirovati pocivati ( ) 2 besposliciti dangubiti ljencariticc Tamo su dani jos i obnci mangovati manikuvati te rijeci manguvane manikovarie manikoven manguvac manguvavec i dr

Tako je naprimjer u rukopisnom latinsko-hrvatskom rjecniku PavIa Rittera Vitezoviea pod lat otiari dano plandovati planduvati manjgovati manjikovati2

pa u mladoj redakciji Opside sigetske Petra Zrinjskoga kaze Petraf nit velim da sidmo tu ludo mangovati a u starijoj redakciji raquona dishyvanu kod Sokolovica govori Petraf vojvodama turskim Ne velim da bismo ne zaSli harcevat ne velim ja ovdi zaludo mangovatlaquo3

Glagol i danas postoji usp npr manjgovat dangubiti ljeneariti u eashykavsko-kajkavskom govoru karlovacko-dugoreskoga kraja4

bull

U slovenskom su jeziku mangati te manguvati ljencariti te mangoooshynje besposleno lutanje5

U Skokovu etimoloskom rjecniku6 spominje se da F MikloSic povezuje glagol mango vati s rijecima man obmana i drugima ali kaze se ovo raquoObrazovanje nije posve jasno narocito g pred glagolskim sufiksom -ovati

KR 6582-5 U AR 26 H3 samo mangovati stajati bez posla i mangushyvavec (pod mangovavac) 2 Matie 195535 3 Matic 1962217 4 PeruSie 199364 5 Bezlaj 2165-6 6 Skok 2367

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Zavod za lingvisticka istrazivanja

7

A Gluhak Hrvatski glngol mangovati FILOLOGljA 26 (1996) str7-12

Mozda je [glagol mangovati1 nastao unakrstenjem sa dangubitilaquo - Slieno je i u Bezlajevu rjeeniku spominje se Miklosieevo povezivanje slovenskih glagola s hrv mangovati te da i E Berneker ima takvo povezivanje

U literatur i se spominje i mogucnost veze s nekim rijeeima za neke svinje bug dijal MllHWAU4szlig MllHWIKIJ

1 srp mangUlica mangr1lac

mangUlce8 sln mangUlica mangUlec mangUlCt itd No takva mi se veza

ipak cini manje mogucom Moze se zakljueiti da je oblik mangovati polazan oblik Naime oblik

manguvati nije neobiean - sekundaran je pa imamo daruovati glashyduovati klihuovati koristuovati planduovati poStuovati vojuovati ( vojevatiIO itd 5to je pojava posve obiena u kajkavskom narjecju

Pocetno man- dobro je povezano s rijeeima kao sto je obmana U hrvatskom jeziku potvrdeni su prilozi man mani zaman zamani zamanice zaludu uzalud Potekli su od padeznoga oblika (od padeznih oblika) prashyslavenske imenice manlgt ili mQTb - od lokativa mane izvodi se ste mane mani bez razmisljanja neoeekivanol1 te raquomozdalaquo 12 hrvatski prilozi

U hrvatskom jeziku nema imenica kao odraza praslavenskih imenica manlgt (odrazi u polj rus) manb (polj r bjr) mana (r ukr bjr)13

U praslavenskom je postojao glagol goveti koji je odrazen npr u sts1

1 BER 25-26639-640 6 Skok 2369 - Usp i hrv laquo- srpl1TU1Tlgillica za vrstu krmace (BeneSie 61268) 9 Bezlaj 2 166 10 Dalibor Brozovic upozorio me na cinjenicu da je pojava -ovati -uvati kajshykavsko-torlacko-makedonsko-bugarska izoglosa no da se more raditi i 0

usporednom razvoju Usp i sln manguvciJi 11 U Skok 2 367 dani su ti ceSki prilozi te jos sln C zarrtW1 dr 12 ESSJa 17202 13 To i imenske izvedenice od toga glagol maniti (~) i dr te izvedenice mamiti majati itd - u ESSJa 17 Tamo se to gnijezdo i gnijezdo maxati itd stavljaju skupa no u dubljem jezicnom vremenu radi se 0 dva razlicita indoevropska korijena koji su se oeito znatnim dijelom preklopili zbog znashycenja koja se lako dovode u medusobnu vezu

Vise indoevropskih i izvanindoevropskih usporednica vidi u Illic-Svityc 198435-52 s nostr maHjfl gubiti snagu slabjeti nestajati (gt ie meHj- (gt

mii(j)- ili miij)-) umarati se ural dravid altajJ i maHj[eJ Ijuljati njishyhati mahati klimati afrazij dravid altajl

o vezi psI mana i dr utvara prikaza prividenje vradZbina neeist duh

8

A Ghthak Hrvatski giagol mangovati FILOLOGIjA 26 (1996) sir 7-12

gaven duboko puumlStovati zivjeti bogobojazno bug w6hl postitr dijal s puumlStovanjem sutjeti pred svekrom i svekrvom i sI mako tYeee weee ispushynjavati obicaj postovanja starijih (0 mladoj zeni) s postovanjem sutjeti hrv gOvjen gOvijem (govuumln) ugadati srp weemu l4

sIn dijal (beneski) gaven govejem kivno sutjeti e hovet ugadati priuStiti hovet si odmarashyti se biti sklon komu paziti sIe hovief biti sklon komu ugadati predavati se eemu hovief sa odmarati se besposlieariti gluz howic r waemb poshystiti obavIjati duhovne vjeZbe ukr weimu bjr wae4b isto itd15 - Polazshyno je praslavensko znaeenje bilo povezano s bezglasnim stovanjem boga16

U hrvatskom jeziku nalazimo ove primjere U pastorali GriZula Marina Driiea (iz 1556) govori u cetvrtom prizoru

cetvrtoga cina Miona 0 poloiaju zene izmedu ostaloga ovo Govi kako hoshyhoSica budi puro huko galubica ljubi draga svoga huko grliCica poj kako slavic - sve zaludu Ami njim hrive a mi nesrjecnet7

s lat rniinEs mn duSe pokojnika maumlniae mn prividenja mrtvih i dr - s polaznim znaeenjem utvara mrtvoga (pretka) V u Trubacev 1991215-17 14 RSH 3 407 Tamo je gOveti gOvem i gOvfm ijek gOuijeti gOvfm Hk i neknj ek i ijek gOviti) nesvr nar i zast - ugadati truditi se (oko nekoga neshycega) s velikim poStovanjem dodvoravati se laskati goditi prijati odgovarati (po nekoj osobini) te stajati mimo s postovanjem pred svatovima (0 mIadoj u nekim krajevima Srbije) i stajati bez posla (Prizrenl 15 ESSJa 772-3 - To psI goveti usporeduje se s lat jUeouml fouere zeljeti (jarko) biti sklon pomagati (tu su onda dalje jos i lat fcrustus blagoslovljen sretan povoljan fauor fouoris m naklonost milost poboma sutnja pljeshysak foutor zastitnik itd fouete linguis sutite) pa se radi 0 italsko-slavenshyskoj izogJosi Oboje su glagoli stanja na -e- bliskih znacenja - rituaInoga vjerskoga (sto se istice i u Gamkrelidze-Ivanov 1984804) Nasljeduju ie ghow-e- od korijena gheu-

U Fasmer 1 423-4 dodaju se jos umbr foner faventes stisl gci pret griba laquo gawiOO) postovati - Usp i Bezlaj 1165 Schuster-Sewc 5335 Vidi i Ernout-Meillet 1 393-4

Da se radi 0 italsko-slavenskoj leksickoj izoglosi rituaInoga vjerskoga znashycenja istice se i u Trubacev 1991184 i dr

No u ESSJS 4 194 daje se uz ostalo misljenje O Szemerenyija da su lashytinske i umbrijske rijeCi od ie dheu-

U rjecniku hrvatske akademije (10 336) pise raquoNejasna postarta Miklosic misli da je uzeto iz germanskoga jezika L) a1i more biti da je od indoevropshyskoga korijena gfuvou isporedi jermenski govem hvalim latfoveolaquo 16 V i Trubacev 198831 c-20 t7 Driic 1979649 Tamo je u rjecniku gOvjeti - ugoditi ugadati

9

A Gluhak Hruatski glngol mangovati FILOLOGljA 26 U996) str7-12

Duro DaniciC navodi poslovicu Govi ko nevjesta 18 U knjizi Narodno blago Marcela KuSara imamo Mjesto ugadati ugoshy

diti kome wie se IwSto i pogadati pogoditi kome (VoTi ga pa mu u sveshymu pogada nastoji da mu u svahoj stvari pogodi) zatim govjeti i ugovjeti Govi kao nevjesta Ne moieS mu nihaho ugovjeti)19

Za tim je starinskim glagolom posegao Tin Ujevic Evo na pragu tvoshyme sve odloiih kletve iz mijeha orguljam samo blagoslove za kafanske

20vinogrode za nocne ietve za ruiu stramputicnu 8to tu gove U rjecniku hrvatske akademije nalazi se i citat iz Starih pisaca hrvatshy

skih I iz Pjesama Marka MaruTiea samo nas uceCi ne iskat svita Cast da boga hvaleCi govit njegovu slast 21

8to se oCuvanosti tice u rjeeniku hrvatske akademije piSe da je za raquonaSe vrijeme zivo samo u zapadnom govoru s praes govem jeli prema tome u juznom govoru bio praes govijem ili je bio govim ne moze se poznati po rijetkim primjerima govi u prvom od ova dva primjera jamacno jest impt au drugo moze biti te u oba dva ne zna se treba li citati govij (prema goshyvijem) ili govi (prema govim)22

Mozda bi se k psI goveti moglo pridruziti i nekoliko rijeci koje se u moskovskom praslavenskom rjecniku povezuju drugacije - bug WOOM obshymanjivati mak o dijal UlOO varati obmanjivati stC havati brbljati govoshyriti pripovijedati C dijal havat lajati kevkati lt gavati One se tamo poshyvezuju sa zvukoopisnim rijecima znaeenjauml lajati i slicnih a za razvoj znashycenja obmanjivati ukazuje se na takve veze ur 6pexamouml ukr 6pexamu lajati kevkati i lagati klevetatf23

5to se tice tvorbe glagola mangovati ona zaista nalikuje na tvorbu u dangubiti

U polaznom hrv mangovati bilo bi psI mGTlbgovati u cemu mozemo vidjeti suoblik uz manbgoVeti U praslavenskom bi polazan bio upravo sklop mGTlb goven To bi valjda isprva znacilo uzaludno stovati sto ili nesto slicno

18 AR iz D DaniciC Poslovice Zagreb 1871 19 KuSar 1992185

20 Ujevic 193364 pjesma UnutraSnje jezgro 21 Pjesme Mlrka lvhruliCa 200 (Naslidovarije Isukrsta sh 111-12) 22 Za neprelazno znacenje dani su srpski primjeri Za prelazno samo u jednom primjeru XV vijeka znacenje moze biti kao predaSnje (ili uZivatih 23 ESSJa 6 110

10

A Gluhak Hrvatski glngol mangovati FILOLOGljA 26 (1996) str7-12

Mozda je [glagol mangovati1 nastao unakrstenjem sa dangubitilaquo - Slieno je i u Bezlajevu rjeeniku spominje se Miklosieevo povezivanje slovenskih glagola s hrv mangovati te da i E Berneker ima takvo povezivanje

U literatur i se spominje i mogucnost veze s nekim rijeeima za neke svinje bug dijal MllHWAU4szlig MllHWIKIJ

1 srp mangUlica mangr1lac

mangUlce8 sln mangUlica mangUlec mangUlCt itd No takva mi se veza

ipak cini manje mogucom Moze se zakljueiti da je oblik mangovati polazan oblik Naime oblik

manguvati nije neobiean - sekundaran je pa imamo daruovati glashyduovati klihuovati koristuovati planduovati poStuovati vojuovati ( vojevatiIO itd 5to je pojava posve obiena u kajkavskom narjecju

Pocetno man- dobro je povezano s rijeeima kao sto je obmana U hrvatskom jeziku potvrdeni su prilozi man mani zaman zamani zamanice zaludu uzalud Potekli su od padeznoga oblika (od padeznih oblika) prashyslavenske imenice manlgt ili mQTb - od lokativa mane izvodi se ste mane mani bez razmisljanja neoeekivanol1 te raquomozdalaquo 12 hrvatski prilozi

U hrvatskom jeziku nema imenica kao odraza praslavenskih imenica manlgt (odrazi u polj rus) manb (polj r bjr) mana (r ukr bjr)13

U praslavenskom je postojao glagol goveti koji je odrazen npr u sts1

1 BER 25-26639-640 6 Skok 2369 - Usp i hrv laquo- srpl1TU1Tlgillica za vrstu krmace (BeneSie 61268) 9 Bezlaj 2 166 10 Dalibor Brozovic upozorio me na cinjenicu da je pojava -ovati -uvati kajshykavsko-torlacko-makedonsko-bugarska izoglosa no da se more raditi i 0

usporednom razvoju Usp i sln manguvciJi 11 U Skok 2 367 dani su ti ceSki prilozi te jos sln C zarrtW1 dr 12 ESSJa 17202 13 To i imenske izvedenice od toga glagol maniti (~) i dr te izvedenice mamiti majati itd - u ESSJa 17 Tamo se to gnijezdo i gnijezdo maxati itd stavljaju skupa no u dubljem jezicnom vremenu radi se 0 dva razlicita indoevropska korijena koji su se oeito znatnim dijelom preklopili zbog znashycenja koja se lako dovode u medusobnu vezu

Vise indoevropskih i izvanindoevropskih usporednica vidi u Illic-Svityc 198435-52 s nostr maHjfl gubiti snagu slabjeti nestajati (gt ie meHj- (gt

mii(j)- ili miij)-) umarati se ural dravid altajJ i maHj[eJ Ijuljati njishyhati mahati klimati afrazij dravid altajl

o vezi psI mana i dr utvara prikaza prividenje vradZbina neeist duh

8

A Ghthak Hrvatski giagol mangovati FILOLOGIjA 26 (1996) sir 7-12

gaven duboko puumlStovati zivjeti bogobojazno bug w6hl postitr dijal s puumlStovanjem sutjeti pred svekrom i svekrvom i sI mako tYeee weee ispushynjavati obicaj postovanja starijih (0 mladoj zeni) s postovanjem sutjeti hrv gOvjen gOvijem (govuumln) ugadati srp weemu l4

sIn dijal (beneski) gaven govejem kivno sutjeti e hovet ugadati priuStiti hovet si odmarashyti se biti sklon komu paziti sIe hovief biti sklon komu ugadati predavati se eemu hovief sa odmarati se besposlieariti gluz howic r waemb poshystiti obavIjati duhovne vjeZbe ukr weimu bjr wae4b isto itd15 - Polazshyno je praslavensko znaeenje bilo povezano s bezglasnim stovanjem boga16

U hrvatskom jeziku nalazimo ove primjere U pastorali GriZula Marina Driiea (iz 1556) govori u cetvrtom prizoru

cetvrtoga cina Miona 0 poloiaju zene izmedu ostaloga ovo Govi kako hoshyhoSica budi puro huko galubica ljubi draga svoga huko grliCica poj kako slavic - sve zaludu Ami njim hrive a mi nesrjecnet7

s lat rniinEs mn duSe pokojnika maumlniae mn prividenja mrtvih i dr - s polaznim znaeenjem utvara mrtvoga (pretka) V u Trubacev 1991215-17 14 RSH 3 407 Tamo je gOveti gOvem i gOvfm ijek gOuijeti gOvfm Hk i neknj ek i ijek gOviti) nesvr nar i zast - ugadati truditi se (oko nekoga neshycega) s velikim poStovanjem dodvoravati se laskati goditi prijati odgovarati (po nekoj osobini) te stajati mimo s postovanjem pred svatovima (0 mIadoj u nekim krajevima Srbije) i stajati bez posla (Prizrenl 15 ESSJa 772-3 - To psI goveti usporeduje se s lat jUeouml fouere zeljeti (jarko) biti sklon pomagati (tu su onda dalje jos i lat fcrustus blagoslovljen sretan povoljan fauor fouoris m naklonost milost poboma sutnja pljeshysak foutor zastitnik itd fouete linguis sutite) pa se radi 0 italsko-slavenshyskoj izogJosi Oboje su glagoli stanja na -e- bliskih znacenja - rituaInoga vjerskoga (sto se istice i u Gamkrelidze-Ivanov 1984804) Nasljeduju ie ghow-e- od korijena gheu-

U Fasmer 1 423-4 dodaju se jos umbr foner faventes stisl gci pret griba laquo gawiOO) postovati - Usp i Bezlaj 1165 Schuster-Sewc 5335 Vidi i Ernout-Meillet 1 393-4

Da se radi 0 italsko-slavenskoj leksickoj izoglosi rituaInoga vjerskoga znashycenja istice se i u Trubacev 1991184 i dr

No u ESSJS 4 194 daje se uz ostalo misljenje O Szemerenyija da su lashytinske i umbrijske rijeCi od ie dheu-

U rjecniku hrvatske akademije (10 336) pise raquoNejasna postarta Miklosic misli da je uzeto iz germanskoga jezika L) a1i more biti da je od indoevropshyskoga korijena gfuvou isporedi jermenski govem hvalim latfoveolaquo 16 V i Trubacev 198831 c-20 t7 Driic 1979649 Tamo je u rjecniku gOvjeti - ugoditi ugadati

9

A Gluhak Hruatski glngol mangovati FILOLOGljA 26 U996) str7-12

Duro DaniciC navodi poslovicu Govi ko nevjesta 18 U knjizi Narodno blago Marcela KuSara imamo Mjesto ugadati ugoshy

diti kome wie se IwSto i pogadati pogoditi kome (VoTi ga pa mu u sveshymu pogada nastoji da mu u svahoj stvari pogodi) zatim govjeti i ugovjeti Govi kao nevjesta Ne moieS mu nihaho ugovjeti)19

Za tim je starinskim glagolom posegao Tin Ujevic Evo na pragu tvoshyme sve odloiih kletve iz mijeha orguljam samo blagoslove za kafanske

20vinogrode za nocne ietve za ruiu stramputicnu 8to tu gove U rjecniku hrvatske akademije nalazi se i citat iz Starih pisaca hrvatshy

skih I iz Pjesama Marka MaruTiea samo nas uceCi ne iskat svita Cast da boga hvaleCi govit njegovu slast 21

8to se oCuvanosti tice u rjeeniku hrvatske akademije piSe da je za raquonaSe vrijeme zivo samo u zapadnom govoru s praes govem jeli prema tome u juznom govoru bio praes govijem ili je bio govim ne moze se poznati po rijetkim primjerima govi u prvom od ova dva primjera jamacno jest impt au drugo moze biti te u oba dva ne zna se treba li citati govij (prema goshyvijem) ili govi (prema govim)22

Mozda bi se k psI goveti moglo pridruziti i nekoliko rijeci koje se u moskovskom praslavenskom rjecniku povezuju drugacije - bug WOOM obshymanjivati mak o dijal UlOO varati obmanjivati stC havati brbljati govoshyriti pripovijedati C dijal havat lajati kevkati lt gavati One se tamo poshyvezuju sa zvukoopisnim rijecima znaeenjauml lajati i slicnih a za razvoj znashycenja obmanjivati ukazuje se na takve veze ur 6pexamouml ukr 6pexamu lajati kevkati i lagati klevetatf23

5to se tice tvorbe glagola mangovati ona zaista nalikuje na tvorbu u dangubiti

U polaznom hrv mangovati bilo bi psI mGTlbgovati u cemu mozemo vidjeti suoblik uz manbgoVeti U praslavenskom bi polazan bio upravo sklop mGTlb goven To bi valjda isprva znacilo uzaludno stovati sto ili nesto slicno

18 AR iz D DaniciC Poslovice Zagreb 1871 19 KuSar 1992185

20 Ujevic 193364 pjesma UnutraSnje jezgro 21 Pjesme Mlrka lvhruliCa 200 (Naslidovarije Isukrsta sh 111-12) 22 Za neprelazno znacenje dani su srpski primjeri Za prelazno samo u jednom primjeru XV vijeka znacenje moze biti kao predaSnje (ili uZivatih 23 ESSJa 6 110

10

A Ghthak Hrvatski giagol mangovati FILOLOGIjA 26 (1996) sir 7-12

gaven duboko puumlStovati zivjeti bogobojazno bug w6hl postitr dijal s puumlStovanjem sutjeti pred svekrom i svekrvom i sI mako tYeee weee ispushynjavati obicaj postovanja starijih (0 mladoj zeni) s postovanjem sutjeti hrv gOvjen gOvijem (govuumln) ugadati srp weemu l4

sIn dijal (beneski) gaven govejem kivno sutjeti e hovet ugadati priuStiti hovet si odmarashyti se biti sklon komu paziti sIe hovief biti sklon komu ugadati predavati se eemu hovief sa odmarati se besposlieariti gluz howic r waemb poshystiti obavIjati duhovne vjeZbe ukr weimu bjr wae4b isto itd15 - Polazshyno je praslavensko znaeenje bilo povezano s bezglasnim stovanjem boga16

U hrvatskom jeziku nalazimo ove primjere U pastorali GriZula Marina Driiea (iz 1556) govori u cetvrtom prizoru

cetvrtoga cina Miona 0 poloiaju zene izmedu ostaloga ovo Govi kako hoshyhoSica budi puro huko galubica ljubi draga svoga huko grliCica poj kako slavic - sve zaludu Ami njim hrive a mi nesrjecnet7

s lat rniinEs mn duSe pokojnika maumlniae mn prividenja mrtvih i dr - s polaznim znaeenjem utvara mrtvoga (pretka) V u Trubacev 1991215-17 14 RSH 3 407 Tamo je gOveti gOvem i gOvfm ijek gOuijeti gOvfm Hk i neknj ek i ijek gOviti) nesvr nar i zast - ugadati truditi se (oko nekoga neshycega) s velikim poStovanjem dodvoravati se laskati goditi prijati odgovarati (po nekoj osobini) te stajati mimo s postovanjem pred svatovima (0 mIadoj u nekim krajevima Srbije) i stajati bez posla (Prizrenl 15 ESSJa 772-3 - To psI goveti usporeduje se s lat jUeouml fouere zeljeti (jarko) biti sklon pomagati (tu su onda dalje jos i lat fcrustus blagoslovljen sretan povoljan fauor fouoris m naklonost milost poboma sutnja pljeshysak foutor zastitnik itd fouete linguis sutite) pa se radi 0 italsko-slavenshyskoj izogJosi Oboje su glagoli stanja na -e- bliskih znacenja - rituaInoga vjerskoga (sto se istice i u Gamkrelidze-Ivanov 1984804) Nasljeduju ie ghow-e- od korijena gheu-

U Fasmer 1 423-4 dodaju se jos umbr foner faventes stisl gci pret griba laquo gawiOO) postovati - Usp i Bezlaj 1165 Schuster-Sewc 5335 Vidi i Ernout-Meillet 1 393-4

Da se radi 0 italsko-slavenskoj leksickoj izoglosi rituaInoga vjerskoga znashycenja istice se i u Trubacev 1991184 i dr

No u ESSJS 4 194 daje se uz ostalo misljenje O Szemerenyija da su lashytinske i umbrijske rijeCi od ie dheu-

U rjecniku hrvatske akademije (10 336) pise raquoNejasna postarta Miklosic misli da je uzeto iz germanskoga jezika L) a1i more biti da je od indoevropshyskoga korijena gfuvou isporedi jermenski govem hvalim latfoveolaquo 16 V i Trubacev 198831 c-20 t7 Driic 1979649 Tamo je u rjecniku gOvjeti - ugoditi ugadati

9

A Gluhak Hruatski glngol mangovati FILOLOGljA 26 U996) str7-12

Duro DaniciC navodi poslovicu Govi ko nevjesta 18 U knjizi Narodno blago Marcela KuSara imamo Mjesto ugadati ugoshy

diti kome wie se IwSto i pogadati pogoditi kome (VoTi ga pa mu u sveshymu pogada nastoji da mu u svahoj stvari pogodi) zatim govjeti i ugovjeti Govi kao nevjesta Ne moieS mu nihaho ugovjeti)19

Za tim je starinskim glagolom posegao Tin Ujevic Evo na pragu tvoshyme sve odloiih kletve iz mijeha orguljam samo blagoslove za kafanske

20vinogrode za nocne ietve za ruiu stramputicnu 8to tu gove U rjecniku hrvatske akademije nalazi se i citat iz Starih pisaca hrvatshy

skih I iz Pjesama Marka MaruTiea samo nas uceCi ne iskat svita Cast da boga hvaleCi govit njegovu slast 21

8to se oCuvanosti tice u rjeeniku hrvatske akademije piSe da je za raquonaSe vrijeme zivo samo u zapadnom govoru s praes govem jeli prema tome u juznom govoru bio praes govijem ili je bio govim ne moze se poznati po rijetkim primjerima govi u prvom od ova dva primjera jamacno jest impt au drugo moze biti te u oba dva ne zna se treba li citati govij (prema goshyvijem) ili govi (prema govim)22

Mozda bi se k psI goveti moglo pridruziti i nekoliko rijeci koje se u moskovskom praslavenskom rjecniku povezuju drugacije - bug WOOM obshymanjivati mak o dijal UlOO varati obmanjivati stC havati brbljati govoshyriti pripovijedati C dijal havat lajati kevkati lt gavati One se tamo poshyvezuju sa zvukoopisnim rijecima znaeenjauml lajati i slicnih a za razvoj znashycenja obmanjivati ukazuje se na takve veze ur 6pexamouml ukr 6pexamu lajati kevkati i lagati klevetatf23

5to se tice tvorbe glagola mangovati ona zaista nalikuje na tvorbu u dangubiti

U polaznom hrv mangovati bilo bi psI mGTlbgovati u cemu mozemo vidjeti suoblik uz manbgoVeti U praslavenskom bi polazan bio upravo sklop mGTlb goven To bi valjda isprva znacilo uzaludno stovati sto ili nesto slicno

18 AR iz D DaniciC Poslovice Zagreb 1871 19 KuSar 1992185

20 Ujevic 193364 pjesma UnutraSnje jezgro 21 Pjesme Mlrka lvhruliCa 200 (Naslidovarije Isukrsta sh 111-12) 22 Za neprelazno znacenje dani su srpski primjeri Za prelazno samo u jednom primjeru XV vijeka znacenje moze biti kao predaSnje (ili uZivatih 23 ESSJa 6 110

10

A Gluhak Hruatski glngol mangovati FILOLOGljA 26 U996) str7-12

Duro DaniciC navodi poslovicu Govi ko nevjesta 18 U knjizi Narodno blago Marcela KuSara imamo Mjesto ugadati ugoshy

diti kome wie se IwSto i pogadati pogoditi kome (VoTi ga pa mu u sveshymu pogada nastoji da mu u svahoj stvari pogodi) zatim govjeti i ugovjeti Govi kao nevjesta Ne moieS mu nihaho ugovjeti)19

Za tim je starinskim glagolom posegao Tin Ujevic Evo na pragu tvoshyme sve odloiih kletve iz mijeha orguljam samo blagoslove za kafanske

20vinogrode za nocne ietve za ruiu stramputicnu 8to tu gove U rjecniku hrvatske akademije nalazi se i citat iz Starih pisaca hrvatshy

skih I iz Pjesama Marka MaruTiea samo nas uceCi ne iskat svita Cast da boga hvaleCi govit njegovu slast 21

8to se oCuvanosti tice u rjeeniku hrvatske akademije piSe da je za raquonaSe vrijeme zivo samo u zapadnom govoru s praes govem jeli prema tome u juznom govoru bio praes govijem ili je bio govim ne moze se poznati po rijetkim primjerima govi u prvom od ova dva primjera jamacno jest impt au drugo moze biti te u oba dva ne zna se treba li citati govij (prema goshyvijem) ili govi (prema govim)22

Mozda bi se k psI goveti moglo pridruziti i nekoliko rijeci koje se u moskovskom praslavenskom rjecniku povezuju drugacije - bug WOOM obshymanjivati mak o dijal UlOO varati obmanjivati stC havati brbljati govoshyriti pripovijedati C dijal havat lajati kevkati lt gavati One se tamo poshyvezuju sa zvukoopisnim rijecima znaeenjauml lajati i slicnih a za razvoj znashycenja obmanjivati ukazuje se na takve veze ur 6pexamouml ukr 6pexamu lajati kevkati i lagati klevetatf23

5to se tice tvorbe glagola mangovati ona zaista nalikuje na tvorbu u dangubiti

U polaznom hrv mangovati bilo bi psI mGTlbgovati u cemu mozemo vidjeti suoblik uz manbgoVeti U praslavenskom bi polazan bio upravo sklop mGTlb goven To bi valjda isprva znacilo uzaludno stovati sto ili nesto slicno

18 AR iz D DaniciC Poslovice Zagreb 1871 19 KuSar 1992185

20 Ujevic 193364 pjesma UnutraSnje jezgro 21 Pjesme Mlrka lvhruliCa 200 (Naslidovarije Isukrsta sh 111-12) 22 Za neprelazno znacenje dani su srpski primjeri Za prelazno samo u jednom primjeru XV vijeka znacenje moze biti kao predaSnje (ili uZivatih 23 ESSJa 6 110

10

A Gluhak Hrvalski gIagol mangovati FILOLOGljA 26 (1996) str7-12

Izvori

Djela Marina Drii6a U Zagrebu Iugoslavenska akadernija znanosti i ushyrnjetnosti 1875 (Stari pisci hrvatski Vll)

Drzie Marin 1979 Djela Priredio Frano CaIe Zagreb SveuciliSna nashyklada Liber (Biblioteka Ternelji knjiga 3)

KuSar Marcel 1993 Narodno blago Zagreb Hrvatska sveucilisna nashyklada (Biblioteka Iezikoslovlje 2) [Pretisak izdanja 1966 11925)

Pjesme Marka Maruli6a Skupio Ivan Kukuljevie Sakcinski U Zagrebu Iushygoslavenska akadernija znanosti i umjetnosti 1869 (Stari pisci hrvatski I)

Ujevie Tin 1933 Ojadeno zvono pjesme Zagreb Matica hrvatska

Literatura

AR Rjecnik hrvatskogu ili srpskogu jezika 1888 Svezak 10 (m 2) godornik-grumac Obractuje P Budmani 1907 Svezak 26 (VI 3) Jubovicta-rnariti Obractuje P Budrnani U Zagrebu Iugoslavenska akadernija znanosti i urnjetnosti 1888

BenesiC Iulije Rjecnih hrvatskogu knjiZevnog jeziha od Preporoda do 1 G Kovaciea 1986 Svezak 6 ladar-rnondenstvo Zagreb Iugoslavenska akadernija znanosti i umjetnosti Razred za sushyvrernenu knjizevnost Globus

SEP 25-26 = 1985 SoumlrnapcKU emUMOJIOWlieH pel-lUK C1gtCTaBHIDf B 11 reopmeB ( ) CBe3Ka XXV-XXVI (TOM m) JlO1Wl4-MllHt[jpa CocpIDI 113MTeJICTBO Ha D1gtJITapcKaTa aKaJJeMHR Ha HayKHTe

Bezlaj France Etimoloski slovar slovenskegu jezika 1977 Knjiga prva A-J 1982 Knjiga druga K-O Ljubljana izdala Slovenska akadernija znanosti in umetnosti Institut za slovenski jezik zalozila Mladinska knjiga

Ernout A A Meillet 1951 Dictionnaire etymologique de la langue latine HistoUe des mots Torne I (A-L) Troisierne edition Paris Librairie C Klincksieck

ESjSS 4 = 1994 Etymologicky slovnik jazyka staroslovenskeho 4 gastbshyistonQti Hl red Eva Havlova Praha Acadernia

ESSJa = 3mUMOJlOWlieCKUU CJIOOOPb CJlQ6RHCKUX R3blKOB flpaCJlQ6RHCKUU neICCUlieCKUU tftOHO nOl pelaKUHeH ( ) O H Tpy6aleaa 1979 szligbIIl)CK 6 (e--gulva) 1980 szligbIIl)CK 7 (gulvaCo-gyiati) 1990 szligbIIl)CK 17 (loio-matjeSonojo) MocKBa HayKa

11

A Gluhak Hrvatski glngol mangovati FILOLOGIjA 26 (1996) str 7-12

ltPacMep M 1986 3mUMOMUllfeCKUUuml CMampI[Jb PYCCKOW JC3blK11 DepeshyBOll ( bull ) H nonOID-IeHHJI () Uuml H Tpy6aleBa TOM I (A-m ~bnaHHe BTOpoe crepeoTHIDioe MOCKBa Dporpecc

raMKpeJilln3e TaMa3 B [Tamaz Gamqreli3e] BJIlecJlaB Be l1BauOB 1984 I1HOoesponeuumlcKUuuml JC3b1K u wtOoeszligponeuumlubl PeKOHcmp~Wl u ucmcr pUKO-munoMUllfeCKUUuml aJ-taU13 n[XlJC3b1KO u npomoIltyJlbmypbL H 16HshyJillCH 113nareJIbCTBO 16HJillCCKOro YHHBepcHren

KR 6 = 1991 Rjecnik hrvatskoga kajkavskoga knjiZevnog jezika Urednik Bozidar Finka () Knjiga druga svezak 6 ai-muCitelica Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za hrvatski jezik HF

Matie Tomo 1955 Vitezovieev Lexicon latino-illyricumlaquo Rad lugoslashyvenske akademije znanosti i umjetnosti 303 Odjel za filologiju knjiga Vll 5--49

- 1962 Lexicalia iz starih hrvatskih pisaca (nastavak) Rad lugoslashyvenske akademije znanosti i wnjetnosti 327 Razred za filologiju knjiga XII 185-232

PerusiC Marinko 1993 Rjecnik cahavsko-kajkavskih govora karloooeshyko-dugorcikog kraja Karlovac Radio Karlovac

FSH 3 = 1965 Pe-l11K cpncKOxpeamCKm KI-bUHCe6HOt u HapOOHcn jeJUKtL lfuHra ill szlig[X13HymU-tYUl4YPUHaV oeorpall CpncKa aKaneMHja Hayxa H YMernocTH HHCTH1T 3a cpnCKOXpBaTCKH je3HK

Schuster-Sewc Heinz 1991 HLStorisch-etymologisches Woumlrterbuch der ober- und niedersorbischen Sprache 5 hlub-hwezda 2 durchgeseshyhene Auflage Bautzen Domowina-Verlag

Skok Petar 1972 Eiimologijski rjecnik hrvatskoga iJi srpskoga jeziha Knjiga druga K-ponP Uredili akademici Mirko Deanovie i Ljudevit lonke Suradivao u predradnjama i priredio za tisak Valentin Putanec Zagreb lugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti

Tpy6aleB UumlJIer H 1988 WaBJlHCKaJI 3THMOJIOrHJI H npaCJlaBJlHCKaJI KYJIbshyl)pa U zb CMMHCKOe JC3blK03HllHUe X MeHCOyHapOOHbtii Coe3O CIIflshyszligUcmOB Co~HJI ceHTII6ph 1988 r 2JOKJIaZJhl COBeTCKOH neJlerauHH UumlTB pen H H TOJICTOH MOCKBa Hayxa 292-347

-- 1991 3mHOteHe3 u IltyJlbmypa apeBHeuumlurux CMMH JIwttszligUcmushylfeCKUe UCCJleOo6ClHUR MOCKBa Ilayxa

Croatian verb mangovati

Summary

Croatian mangovati Slovene manguvati to waste time etc have Proto-Slavic man- and goveti

12

A Gluhak Hrvatski glngol mangovati FILOLOGIjA 26 (1996) str 7-12

ltPacMep M 1986 3mUMOMUllfeCKUUuml CMampI[Jb PYCCKOW JC3blK11 DepeshyBOll ( bull ) H nonOID-IeHHJI () Uuml H Tpy6aleBa TOM I (A-m ~bnaHHe BTOpoe crepeoTHIDioe MOCKBa Dporpecc

raMKpeJilln3e TaMa3 B [Tamaz Gamqreli3e] BJIlecJlaB Be l1BauOB 1984 I1HOoesponeuumlcKUuuml JC3b1K u wtOoeszligponeuumlubl PeKOHcmp~Wl u ucmcr pUKO-munoMUllfeCKUUuml aJ-taU13 n[XlJC3b1KO u npomoIltyJlbmypbL H 16HshyJillCH 113nareJIbCTBO 16HJillCCKOro YHHBepcHren

KR 6 = 1991 Rjecnik hrvatskoga kajkavskoga knjiZevnog jezika Urednik Bozidar Finka () Knjiga druga svezak 6 ai-muCitelica Zagreb Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za hrvatski jezik HF

Matie Tomo 1955 Vitezovieev Lexicon latino-illyricumlaquo Rad lugoslashyvenske akademije znanosti i umjetnosti 303 Odjel za filologiju knjiga Vll 5--49

- 1962 Lexicalia iz starih hrvatskih pisaca (nastavak) Rad lugoslashyvenske akademije znanosti i wnjetnosti 327 Razred za filologiju knjiga XII 185-232

PerusiC Marinko 1993 Rjecnik cahavsko-kajkavskih govora karloooeshyko-dugorcikog kraja Karlovac Radio Karlovac

FSH 3 = 1965 Pe-l11K cpncKOxpeamCKm KI-bUHCe6HOt u HapOOHcn jeJUKtL lfuHra ill szlig[X13HymU-tYUl4YPUHaV oeorpall CpncKa aKaneMHja Hayxa H YMernocTH HHCTH1T 3a cpnCKOXpBaTCKH je3HK

Schuster-Sewc Heinz 1991 HLStorisch-etymologisches Woumlrterbuch der ober- und niedersorbischen Sprache 5 hlub-hwezda 2 durchgeseshyhene Auflage Bautzen Domowina-Verlag

Skok Petar 1972 Eiimologijski rjecnik hrvatskoga iJi srpskoga jeziha Knjiga druga K-ponP Uredili akademici Mirko Deanovie i Ljudevit lonke Suradivao u predradnjama i priredio za tisak Valentin Putanec Zagreb lugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti

Tpy6aleB UumlJIer H 1988 WaBJlHCKaJI 3THMOJIOrHJI H npaCJlaBJlHCKaJI KYJIbshyl)pa U zb CMMHCKOe JC3blK03HllHUe X MeHCOyHapOOHbtii Coe3O CIIflshyszligUcmOB Co~HJI ceHTII6ph 1988 r 2JOKJIaZJhl COBeTCKOH neJlerauHH UumlTB pen H H TOJICTOH MOCKBa Hayxa 292-347

-- 1991 3mHOteHe3 u IltyJlbmypa apeBHeuumlurux CMMH JIwttszligUcmushylfeCKUe UCCJleOo6ClHUR MOCKBa Ilayxa

Croatian verb mangovati

Summary

Croatian mangovati Slovene manguvati to waste time etc have Proto-Slavic man- and goveti

12