□ Hrvatski Pregled hrvatske gramatike

FONETIKA I FONOLOGIJA Fonetika je znanstvena disciplina koja proucava ljudski govor odnosno giasove ljudskog govora

Fonologija je znanstvena disciplina koja proudava kako jezik iskoridtava glasovni materijal radi komunikacije.

Glas je najmanja govorna jedinica koja sluzi za razlikovanje znadenja.

S obzirom na poio^aj (otvorenost) govornih organa giasove djeiimo na suglasnike (konsonante) i samoglasnike (vokale).

1 p | b 1 m| f | v 1 t [d|n| c| z|s| a|c|dz[dl z| s| j | lj 1 nj| k | g | h | 1 | r |

Sugiasnici su glasovi koji nastaju prolaskom zraka kroz potpuno ili djelomicno spojene govorne organe.

Nacin tvorbe Mjesto tvorbe

Usmeni Prednjojezifini SrednjojeziCni Zadnjojezidni Poiozaj glasiljki I

Praskavi b d g zvudni

P t k bezvucni

dz zvudni

Praskavo- c d bezvudni

tjesnacni d zvudni

c bezvucni

z z zvudni

Tjesnadni f s § h bezvudni

V 1 lj

j zvonki Nosni m n nj

Drhtavi r

Dioba suglasnika prema nadinu tvorbe, mjestu tvorbe i polozaju glasiljki

Samoglasnici su glasovi koji nastaju slobodnim (bez prepreka) prolaskom

zradne struje kroz govorne organe. Samoglasnici mogu stajati samostalno, bez pratnje drugog glasa, te mogu diniti slog.

Fonemi

Fonemi su jezidne jedinice bez znadenja koje se radi sporazumjevanja udruJuju u nizove (vede jezidne jedinice) sa znadenjem - rijedi Npr. fonemi: s, m, b sami

nemaju nikakva znadenja, ali razlikuju znadenja rijedisiti, miti, biti.

Slogovi su medusobno povezani fonemi bez znadenja.

Slog je najkraci odsjedak govora koji je izgovorno nedjeljiv i u govoru se osjeca kao izgovornacjelina. br-zo, vr-tje-ti, ta-ma

Naglasak

Isticanje sloga jadinom, vlsinom i trajanjem tona naziva se naglasak (akcent).

U sustavu hrvatkog knjiievnog jezika razlikujemo detiri naglaska:

Ton Trajanje

kralki dugi

silazni

uzlazni \ /

Znakovi iznad slova kojima se obilje2ava naglasak.

kratkosilaznl: kuda, tip, sltkarica

kratkouzlazni: pdtok, jadha, 2&na

dugosilaznl: most, pamtiti, zlato

dugouzlazni: ruka, prod4vati, primjedfvati

MORFOLOGIJA Morfologija je dio gramatike koja proudava vrste rijedi i njihove oblike (morfolodku strukturu).

Rijedi su dijelovi (jezidne jedinice} govomog lanca koji imaju svoje znadenje i relativnu slobodu premjedtanja u govomom lancu.

Rijedi se mogu sastojati od jednog, dva ili vide glasova (a, ti. potok, mnogostruki...)

Mortem

Mortem je najmanji odsjedak rijedi kojemu je pridruien kakav sadlaj, tj ima kakvo znadenje. (npr. rijed: soiiti - ima 3 morfema: sol-i-ti)

VRSTE RIJECI Prema osnovnom znadenju sve rijedi mo2emo svrstati u deset vrsta:

Imenice • rijedi kojima imenujemo bida, stvari i pojave

Pridjevi - rijedi koje oznadavju razlidite osobine bica, stvari i pojava.

Brojevi - rijedi koje oznadavaju kolidinu i poredak bida, stvari i pojava.

Zamjenice - rijedi koje zamjenjuju neke druge rijedi.

Glagoli - rijedi koje oznadavaju radnje, stanja i zbivanja.

Prilozl - rijedi koje oznadavaju razlidite okolnosti pod kojima se vrdi neka radnja.

Prijedlozi - rijedi koje oznadavaju odnose medu bicima, stvarima i pojavama.

Veznici - rijedi koje povezuju dvije rijedi ili redenice.

Cestice rijedi koje iskazuju stav govornika prema onome o demu se govori, s

obzirom na njegovo znanje, 2e!je i osjedaje.

Uzvici - rijedi koje izra2avaju razlidite osjecaje.

Podjela s obzirom na promjenu oblika

S obzirom na promjenu oblika rijedi se djele na:

Promjenjive (djelomidno promjenjive) - rijedi koje pod odredenim uvjetima mijenjaju svoj oblik.

Nepomjenjive - rijedi koje ne mijenjaju oblik.

Kod promjenjivih rijedi razlikujemo osnovu (dio rijedi koji se u promjeni ne mijenja) i

nastavak (glas ili glasovni skup koji se dodaju osnovi pri tvorbi pojedinih oblika

rijedi).Npr. ien-o (leno), ien-e (iene), piav-oga (plavoga), plav-ih (plavih)...

Promjena rijedi mo2e biti izazvana potrebom da se oznadi: rod, broj, padez, lice, vrijemeinadin.

IMENICE, PRIDJEVI, BROJEVI, ZAMJENICE, GLAGOLI

PRILOZI, PRIJEDLOZI, VEZNICI, UZVICI, CESTICE

IMENICE

Imenice su rijedi kojima se imenuju bida, stvari i pojave, njima imenujemo

pojave vanjskog svijeta i nadeg unutradnjeg do2ivljavanja.

Imenice dijelimo:

1. s obzirom na znadenje

2. s obzirom na dovjekov dodir

Imenice s obzirom na znacenje

imenice s obzirom na znadenje dijelimo na opde i vlastite imenice.

Opda imenica je rijed koja je zajednidka svim bidima, predmetima ili pojavama

iste vrste, a ona moie znaditi:

1. pojedinu vrstu stvari, bida ili bilo kojeg pripadnika iste vrste: dovjek, lovac, iivotinja, vuk, biijka, vi&nja, kamen, stijene, more, kap,...

2. zbirna imenica je rijed koja u jednini oznadava skup ili mnodtvo: cvijece, perje.plemstvo,...

3. gradivna imenica je rijed koja u jednini oznadava tvar ili materiju: kisik,

braino, voda, snijeg,.,.

Vlastita imenica je rijed koja slu2i kao ime pojedinom dovjeku, iivotinji, stvari:

Marija, Filip, Zagreb, Pula, Kupa, Medvednica,...

Imenice s obzirom na dovjekov dodir

Imenice s obzirom na dovjekov dodir dijelimo na stvarne i nestvarne (apstraktne) imenice.

r-CHHHBffiEHEW-1 Stvarna (konkretna) imenica je rijed koja znadi §to opipljivo: bida, predmete i

pojave u diju se stvarnost mozemo uvjeriti pomocu svojih osjetila {dovjek, drvo,

: knjiga, svjetlo, zvuk).

. Nestvarna (apstraktna) imenica je rijed koja znadi nedto neopipljivo §to pomidljamo kao stvamo, npr radnje: (bijeg, u&enje), dusevne pojave: (misao, |

veselje) i osobi ne (dobrota, mladost).

Granica medu stvarnim i nestvamim imenicama nije strogo odredena pa se neke od njih, kao one §to znade posebno organizirane zajednice mogu smatrati

konkretnim, jer su skupovi nedeg opipljivog a mogu se smatrati i apstraktnima jer se

ono Sto one znade ne moJe opipati.

Npr. pleme, narod, druStvo, driava.

Gramatidke osobine

Gramatidke osobine imenica su: rod, broj i padez.

Rod je gramatidka kategorija imenice koja se odituje u slaganju imenica s pridjevskim rijedima, a mole biti muSki, zenski i srednji.

—(MuSki rod___}--

imenice muSkog roda oznadavaju mu§ka bida ili se odnose na muSko bide: pas, kokot, konj.

-(Zenski rod ~")--

Imenice zenskog roda oznadavaju 2enska bida ili se odnose na Jensko bide: iena, djevojdica, kobila.

—( Srednji rod_)-

Imenice srednjeg roda oznadavaju mlado bide kojem ne treba isticati spol kao i mnoge stvari i pojave koje u prirodi nemaju spola: dijete, janje, Zdrijebe

Broj je morfoloSka kategorija po kojoj se razlikuje jedan primjerak onoga Sto imenica znadi (jednina) od viSe primjeraka onoga Sto imenica znadi (mnozina). grad - gradovi, selo - sela, slika - slike Izuzeci su imenice koje imaju samo mnoiinu npr. kola, vrata, Skare, hlaie

Padez je morfoloSka kategorija u kojoj je oblik rijedi ovisan o njezinoj sluibi i odnosu prema drugim rijedima u redenici. Taj se odnos izride padeJnim nastavcima i naglaskom. Po odnosu prema ostalim rijedima u redenici padeii mogu biti. nezavisni i zavisni (kosi).

—(Nezavisni padezi_)-

Nezavisni padezi nezaviseni od koje rijedi u redenici (nominativ, vokativ).

—(Zavisni padezi_ )-

Zavisni padezi zavise o rijedi (genitiv, dativ, akuzativ, lokativ, instrumental). Njima se izride povezanost onoga Sto znadi njihova osnova s drugim rijedima u redenici.

PadeJa ima sedam i odgovaraju na pitanja:

Pitanja za ziva bica Pitanja za neziva bica 1

Nominativ tko? Sto?

Genitiv koga? dega?

Dativ komu? demu?

Akuzativ koga? Sto?

Vokativ oj! ej!

Lokativ 0 komu? 0 demu?

Instrumental (s) kirn? (s) dim?

Promjena rijedi po padeiima zove se sklonidba (deklinacija).

Sklonidba (deklinacija) imenica

JEDNINA M.R. Z.R. S.R.

N (tko, Sto) muSkarac zena dijete

G (koga, dega) muSkarca zene djeteta

D (komu. demu) muSkarcu 2eni djetetu

A (koga, Sto) muSkarca zenu dijete

V (oj) muSkarde zeno dijete

L (0 komu, 0 demu) muSkarcu zeni djetetu

1 ((s) kirn, (s) dim) muSkarcem zenom djetetom

MNOZINA M.R. Z.R. S.R.

N (tko, Sto) muSkarci zene djeca

G (koga, cega) muSkaraca zena djece

D (komu. cemu) muSkarcima zenama djeci

A (koga, Sto) muSkarce zene djecu

v (oj) muSkarci zene djeco

L (0 komu, 0 demu) muSkarcima zenama djeci

1 ((s) kirn, (s) dim) muSkarcima zenama djecom

PRIDJEVI

Pridjevi su rijedi koje izrazavaju razlidite osobine bida, stvari i pojava odnosno rijedi koje poblize oznadavaju imenice. Pridjevi suiavaju opseg znacenja rijedi kojima se pridjevaju zelenatrava, dubokomore. okruglajabuka Po znadenju pridjevi se dijele na opisne, gradivne i posvojne.

Opisni (kvalitativni) pridjevi

Opisni (kvalitativni) pridjevi izridu osobine i odgovaraju na pitanje kakav? (kakva?, kakvo?). duboka rijeka, mlran pas, zlocesti djedak

Gradivni (materijalni) pridjevi

Gradivni (materijalni) pridjevi izridu tvarnost, od cega je Sto napravljeno b/serna ogrtica, drvena klupa, staklena kugla

Posvojni (posesivni) pridjevi

Posvojni (posesivni) pridjevi izridu pripadanje ili kakvu drugadiju povezanost onoga Sto znade imenice uz koje stoje s onim Sto znade rijedi od kojih su izvedem. odgovaraju na pitanje 6iji? (dija?, dije?). bratovauto, kozje mlijeko, majcinska ljubav

Gramaticke osobine pridjeva

Pridjevi za svaki rod imaju posebne obliko. Pridjev ima i posebne oblike za broj i padez. isto kao i imenica koju odreduje. Po nadinu kako odreduju imenicu oblici pridjeva mogu biti neodredenog i odredenogvida.

I I M 1^- Neodredeni oblici pridjeva kazuju osobine onoga sto znade imenice odgovaraju na pitanje kakav?. ostar not, ravna cesta, lifep dan

i.nw.mnffirmmi Odredeni oblici pridjeva upotrebljavaju se kada se pridjevom izride stalna osobina predmeta ili odreduje izmedu vide stvari razliditih osobina. Taj oblik odgovara na pitanje koji? neodredeno Dobio sam jedan remen plav i jedan cm odredeno: Plavl sam poklonio bratu, cmIjo$ nosrm.

JEDNINA M.R. Z.R. S.R.

N (tko, Sto) lijep lijepa lijepo

G (koga. dega) lijepa lijepe lijepa

D (komu. demu) lijepu lijepoj lijepu

A (koga, Sto) lijep (a) lijepu lijepo

V (oj) lijepi lijepa lijepo

L (0 komu, 0 demu) lijepu lijepoj lijepu

1 ((s) kirn, (s) dim) lijepim lijepom lijepim

MNOZINA M.R. 2.R. S.R.

N (tko, Sto) lijepi lijepe lijepa

G (koga, dega) lijepih lijepih lijepih

D (komu. demu) lijepim(a) lijepim(a) lijepim(a)

A (koga, Sto) lijepe lijepe lijepa

V (oj) lijepi lijepe lijepa

L (0 komu, 0 cemu) lijepim(a) lijepim (a) lijepim (a)

1 ((s) kirn, (s) dim) lijepim(a) lijepim(a) lijepim(a) 1_1

-(2. stupanj - komparativ J-

2 stupanj ili komparativ je oblik kojim se izride da neki predmet ima neku osobinuuvecojmjeri Tvorba: osnova pridjeva + nastavci. Nastavci koji se u komparativu dodaju osnovi pridjeva su: -i (ili -Iji), -iji, -Si

Komparacija pridjeva ili stupnjevanje je izrazavanje relativnog odnosa osobina dvaju, triju ili vide predmeta Komparaciju u pravilu imaju samo opisni pridjevi. Gradivni pridjevi mogu imati komparaciju kada se upotrebljavaju u prenesenom znadenju. Razlikujemo tri stupnja komparacije pridjeva: -(l . stupanj - pozitiv )-

1 stupanj ili pozitiv je oblik kojim se ukazuje 0 kojoj je osobim njec

> —(3- stupanj - superlativ

3. stupanj ili superlativ oblik koji se izrice da neki predmet po osobini nadmasuje sve ostale. Tvorba: prefiks naj 4 komparativ pridjeva. Ako pridjev pocinje suglasnikom/, onda u superlativu dodavanjem prefiksa naj ostaju u rijedi oba /. najjadi, najjadniji

pozitiv komparativ superlativ

erven erveniji najerveniji

lak laksi najlakSi

skup skuplji najskuplji

-(izuzeci: ZD- 1 (dobar - bolji; zao - gon; velik - vedi, mal(en) - manji; dug - dulji)

BROJEVI

Brojevi su rijedi koje kazuju koliko dega ima (glavni, kardinalni brojevi), te rijedi koje kazuju mjesto u redoslijedu (redni brojevi)

Glavni brojevi

Jedan (1), dva (2), In (3), detiri (4),... osamnaesl (18). dvadeset (20). dvadeset i jedan (21). stoili stotina (100), tisudu (1000), milijun (1000000),..

Redni brojevi

Prvi (1.), drugi (2.), tredi (3.), detvrti (4.), osamnaesti (18), dvadeseti (20.),

dvadeset i prvi (21.). stoti (100.), tisuditi (1000.), milijunnti (1000000.),...

Sklonidba (deklinacija) brojeva jedan, dva, tri. cetiri

Broj jedan (1) sklanja se kao odredeni pridjev s nepostojanim a i ima sva tri roda i oba broja.

jedan, jedna. jedno, jedni, jedne, jedna

JEDNINA M.R.

N (tko.Sto)

G (koga, Cega)

D (komu. Cemu)

A (koga, Sto)

V (oj)

L (o komu, o Cemu)

I ((s) kim, (s) Cim)

dva, tri, Cetiri

dvaju, triju, Cetiriju

dvama, trima, Cetirima

dva, tri, Cetiri

n, tri, Cetiri

dvama, trima, Cetirima

dvama, trima, Cetirima

dvije, tri, Cetiri

dviju, triju, Cetiriju

dvjema, trima, Cetirima

dvije, tri, Cetiri

dvije, tri, Cetiri

dvjema, trima, Cetirima

dvjema, trima. Cetirima

ra, tri, Cetiri

dvaju, triju, Cetiriju

dvama, trima, Cetirima

dva, tri, Cetiri

dva, tri, Cetiri

dvama, trima, Cetirima

dvama, trima, Cetirima

ZAMJENICE

Zamjenice su rijedi koje zamjenjuju druge imenske rijedi. Njima se oznadavaju, ali

ne imenuju predmeti, bica, svojstva i kolidine. Zamjenice se dijele:

Prema funkciji

r1 Ime Imenidke zamjenice su rijedi koje zamjenjuju imenicu (tko?, dto?)

Pridjevske zamjenice su rijedi koje zamjenjuju pridjeve, u redenici su dodatak imenicama i odgovaraju na pitanja (koji?, diji?, kakav?, kolik?)

Prema znacenju

Licne zamjenice (ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni, one, ona) oznadavaju odnos sudionikau razgovoru

Jednina Mnozina

1. lice ja mi

2. lice ti vi

3. lice on, ona, ono oni, one, ona (se)

Lidnu povratnu zamjenicu se upotrebljavamo kada zelimo redi da subjekt vrdi radnju sam na sebi ili je ujedno i objekt radnje

Za sva tri roda i za oba broja zamjenica se ima jedan oblik. Ja sam se vratila. Ti si se vratila. Svisu se vratili. Baka se vratila

Posvojne zamjenice oznadavaju kojem lieu dto pripada One zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja diji?, 6ija?, dije? Posvojne zamjenice su moj, tvoj, njegov, njezin (njen), nad, vad, njihov

r-CTj Posvojno-povratna zamjenica svoj iskazuje pripadanje subjektu bilo kojega roda ili broja Ja 6u tebi datisvoj sladoled, a ti menisvoju dokoladu. Mi se brinemo za svojposao, a vi se pobn'nite za svoj.

rMBM- Pokazne zamjenice su pridjevne koje kazuju u blizim kojega se lica nalazi ono dto znaci rijec uz koju stoji.

MB u blizini 1. lica u blizini 2. lica u blizini 3. lica

koji? ovaj taj onaj

kakav? ovakav takav onakav

kolik? ovolik tolik onolik

Primjer: Evo tiova knjiga, timenidaj tu, a ona na stolu ne treba mi.

—(Pokazni zamjenicki pridjevi -

Pokazni zamjenidki pridjevi su nacinjeni prema pokaznim zamjenicama ovakav, ovolik prema ovaj, takav, tolik prema taj i onakav, onolik prema onaj. Pridjevi koji sluze za pojadavanje: sam, isti. On samnezna §to dini.

rOBB Upitne zamjenice sluze za postavljanje pitanja:

imenidka zamjenica (Tko je pod prozorom? dto je u torbi?)_

pridjevska upitna zamjenica (Koji je danas dan? diji je ovo auto?)

zamjenidki pridjev (Kakav je ovo kidobran? Kolika je temperatura?)

Odnosne zamjenice oblikom su iste kao upitne, all se njima ne pita, nego se uvodi odnosna redenica.

Neka se javi tko zeli idi u kino. Dogodit 6e se dto se uvijek dogada u takvim prilikama.

Neodredene zamjenice oblikom su iste kao upitne ili odnosne, a nastaju

predmetanjem ili dometanjem nekih predmetaka ili rijedi koje upitno znadenje pretvaraju u neodredeno:

ne-; ni-; i-; sva-; koje-; po-; pone-; gdje-; dto-; -god; god.

—(Neodredene )-

netko, nedto, neki, nekakav, neeiji, gdjetko, gdjesto, gdjekoji, gdjekakav, tkogod, dtogod, kojigod, kakavgod, cijigod

—(Nljedne > nitko, nidta, nidiji, nikakav

> —(Opde

itko, ista, ikoji, ikakav, svatko, svadta, svaki, svaeiji, svakakav, sav; ma tko. ma

dto, ma koji, ma kakav, ma diji, ma kolik; kojetko, kojedta, kojekakav; bilo tko, bilo dto, bilo koji, bilo diji, bilo kakav, tko god. dto god, koji god, diji god, kakav god

GLAGOLI

Glagoli su rijedi kojima se izride radnja, zbivanje ili stanje, a razlikuju se po:

Glagoli radnje oznadavaju hotimidnodjelovanje:

bacati, bjeiati, dekati, ditati, davati, dovesti, gledati, govoriti, guditi, kupovati, letjeti,

misliti, nositi, nuditi, ograditi, osloboditi, ostvariti, plesti, pogledati, pomoci, raditi,

red, skoditi, trdati, tresti, ulaziti, veslati, zvati, zvoniti, 2rtvovati, iuriti se

r-mm Glagoli zbivanja oznadavaju nehotimidno djelovanje:

bujati, evasti, curiti, daniti se, gnjiti, grmjeti, jedati, kiditi, klasati, klijati, mirisati,

nicati, postojati, pupati, rasti, sazrijevati, smraditi se, snijeJiti, svitati, topiti se,

treperiti, uvenuti, viti se, zasjati, bojati se, debljati, drhtati, mrdavjeti, nestajati, ozdraviti, padati, pomladiti se, propadati, razboljeti se, roditi se, starjeti, umarati

se, umirati, veseliti se, Jalostiti se

Glagoli stanja oznadavaju nedjelovanje:

A) boravljenje biti, boraviti, ostajati, Jivjeti

B) polozaj tljela dudati, kledati, le^ati

C) mirovanje mirovati, dutjeti

D) boje ervenjeti se, zeleniti se

E) stanje svijesti bdjeti, drijemati, spavati

Svrdeni glagoli izridu radnju koja je u odredenom vremenu ved svrdena, bilo u ejelini, bilo samo djelomidno. bacati, ubaciti, dodekati

HWafflilBMB NesvrSeni glagoli izridu radnju koja u odredenom vremenu jod nije svrdena. bacati, nabadvati, dekati, odek'rvati

Po predmetu radnje

Prelazni glagoli su oni glagoli koji uza se mogu imati imenicu u akuzativu kao predmet radnje. Madak sjedi u stolid.

Neprelazni glagoli su oni koji ne mogu imati uza se imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja. Lisica se osiobodila.

Povratnl glagoli su oni koji imaju uza se povratnu zamjenicu (se). Prev&e se smijeS. Pripremite sezapdijetanje.

PRELAZNI NEPRELAZNI POVRATNI

crveniti pocrvenjeti crvenjeti se

dovesti dovesti se

ostaviti ostati ostaviti se

strabiti strahovati prestrabiti se

Glagolska stanja

Glagolska stanja razlikuju se po mogubnosti glagola da se jednim oblikom izrazi

podatak o tome da li tko vrbi ili trpi radnju, tj. aktlv i pasiv

Aktlv je radno glagolsko stanje kojim se izribe da onaj o kome se u rebenici govori vrbi radnju. Uditetji su hvalili dobre udenike.

Pasiv je trpno glagolsko stanje kojim se izribe da onaj o kome se u rebenici govori ne vrbi radnju nego je trpi. Uienici su hvaljeni od uditelja.

GLAGOLSKI OBLICI

T Infinltiv

Infinltiv je neodreden glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje, a zavrbava na;

a) ti:Mi, cvasti, dati, imati, jesti b) fl:did. id. led. ped. stid

Prezent

Prezent je glagolski oblik kojim se izribe sadabnje vrijeme. Tvori se od svrbenih i nesvrbenih glagola nastavcima-em -jem. -Im. -am

-em -jem -im -am

ja tresem pijem radim bitam

ti treseb pijeS radis citas

on, ona, ono trese pije radi bita

mi tresemo pijemo radimo bitamo

vi tresete pijete radite bitate

oni, one, ona tresu piju rade bitaju

Prezent pomobnog glagola bit!

nesvrSeni prezent svrSem prezent

naglaseni oblik nenaglaseni oblik

ja jesam sam budem

ti jesi si budeb

on, ona, ono jest je bude

mi jesmo smo budemo

vi jeste ste budete

oni, one, ona jesu su budu

Prezent pomobnog glagola htjeti

naglaSeni prezent nenaglaSeni prezent

ja hocu bu

ti hoceb ceS

on, ona, ono hoce be

mi hocemo cemo

vi hobete bete

oni, one, ona hoce be

Aorist

Aorist je problo svrbeno vrijeme kojim se izribe radnja koja se zbila neposredno prije trenutka kada se o njoj govori ili koja se naglo zavrSila. Tvori se od svrbenih glagola nastavkom -oh ili -h

-oh

ja dodoh vidjeh

ti dode vidjeSe

on, ona, ono dode vidje

mi dodosmo vidjesmo

vi dodoste vidjeste

oni, one, ona dodobe vidjeSe

Aorist pomobnih glagola biti htjeti

biti htjeti

naglaseni oblik nenaglaseni oblik

ja bih bih htjedoh

ti bi bi htjede

on, ona, ono bi bi htjede

mi bismo bismo htjedosmo

vi biste biste htjedeste

oni, one, ona biSe bi htjedo§e

Imperfekt izribe problu nesvrbenu radnju koja se davno vrbila ill je dugo trajaia Tvori se od nesvrbenih glagola. i to tako da se infinitrvnoj ili prezentskoj osncv dodajunastavci -ah. -jah -ijah

ja vikah bujah tresijah

ti vikase bujabe tresijase

on, ona, ono vikabe cujabe tresijase

mi vikasmo bujasmo tresijasmo

vi vikaste bujaste tresijaste

oni, one, ona vikahu bujahu tresijahu

Imperfekt pomocnog glagola biti i htjeti

ja bijah bjeh hobah htijah

ti bijabe bjebe hocase htijabe

on, ona, ono bijase bjebe hocase htijase

mi bijasmo bjesmo hocasmo htijasmo

vi bijaste bjeste hocaste htijaste

oni, one, ona bijahu bjehu hocahu htijahu

Perfekt je glagolsko vrijeme za izricanje problosti. Izribe neutralan odnos govornika prema radnji. stanju ili zbivanju. Sloieno je od glagolskog pridjeva radnog i nenaglabenog prezenta pomocnog glagolabW.

bitati

ja bitao, bitala, bitalo sam

ti citao, bitala, bitalo si

on, ona, ono bitao, bitala, bitalo je

mi bitali, bitala, bitala smo

vi bitali, bitala, bitala ste

oni, one, ona bitali, bitale, citala su

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt izribe radnju koja se obavljala prije neke druge proble radnje pa

je best u sloJenim rebenicama. Pretproblo vrijeme slo2eno od glagolskog pridjeva radnog i perfekta ili imperfekta pomocnog glagola biti.

ja bijah (bjeh) bitao bio sam bitao

ti bijabe (bjebe) bitao bio si bitao

on, ona, ono bijabe (bjebe) bitao bio je bitao

mi bijasmo (bjesmo) bitali bili smo bitali

vi bijaste (bjeste) bitali bili ste bitali

oni, one, ona bijahu (bjehu) citali bili su citali

Futur I izribe radnju, zbivanje i stanje koji be se zbiti nakon trenutka govorenja. Futur

I je budube vrijeme sloleno od nenaglabenog prezenta pomocnog glagola biti i

infinitiva.

bitati

ja bu bitati bitat cu

ti ceb bitati bitat ceb

on, ona, ono be bitati bitat ce

mi cemo bitati bitat cemo

vi bete bitati bitat cete

oni, one, ona ce bitati bitat be

Futur II oznaiuje radnju koja be se dogoditi prije neke druge budube radnje. Futur II

(egzaktni) je predbudube vrijeme slofeno od glagolskog pridjeva radnog i

nesvrsenog prezenta pomocnog glagola biti.

bitati

ja budem bitao mi budemo bitali

ti budeb bitao vi budete bitali

on, ona, ono bude bitao oni, one, ona budu bitali

Imperativ je glagolski oblik kojim se izribe zapovijed, zabrana, poticaj, tvori se od

infinitiva ili prezentske osnove nastavcima -j, -i, -jl; npr.stq/. nosi, broji.

Imperativ pomocnog glagola biti:

ja mi budimo

ti budi vi budete

on, ona, ono neka bude oni, one, ona neka budu

Kondicional PRIJEDLOZI Kondicional je glagolski nadin kojim se izride pogodba, mogucnost ili zelja.

Kondicional I ili sadadnji (pogodbeni nacin) izriCe mogucnost, zelju i

pogodbu, a tvori se od glagolskog pridjeva radnog i nenaglaSenog aorista pomocnog glagola bitL

ja bih citao mi bismo ditali

ti bi ditao vi biste ditali

on, ona, ono bi ditao oni, one, ona bi ditali

-dJ Kondicional II ili prosli (pogodbeni nadin) izride mogucnost i zelju u

prodlosti. Tvori se od glagolskog pridjeva radnog i kondicionala prvog pomocnog glagola bltl:

ja bih bio ditao mi bismo bili ditali

ti bi bio ditao vi biste bili citali

on, ona, ono bi bio ditao oni, one, ona bi bili ditali

Glagolski pridjevi

U hrvatskom knj&evnom jeziku postoje dva glagolska pridjeva: radni (aktivni) i trpni (pasivni).

rmfmrnmmmmm- Radni glagolski pridjev tvori se tako da se inf initivnoj osnovi dodaju nastavci

3 -o, (ao), -la, -lo (bacao, bacala,...) | mnozina | -li, -le. -la (bacali, bacale,...) 11

j Radni pridjevi pomodmh glagola

biti bio, bila, bilo, bili, bile, bila

htjeti htio, htjela, htjelo, htjeli, htjele, htjela

Trpni glagolski pridjev tvori se tako dase infinitivnoj osnovi dodaju nastavci:

-n, -na, -no, -ni, -ne, -na (bacan, bacana,...) -jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena (bijen,...)

-en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena (peCen,...) -t -ta, -to, -ti, -te, -ta (nadet, nafieta,...)

Glagolski prilozi

Postoje dva glagolska priloga: sadaSnji i prodli.

Glagolski prilog sadasnji ili partlcip prezenta imaju samo nesvrseni glagoli. Tvorba: obliku 3. lica mnozine prezenta dodaje se nastavak -cl uz promjenu

ili bez promjene naglaska. Glagolski prilozi pomodnih glagola biti i htjeti:

biti - bududi; htjeti - hotedi

-tmmmmmmmm-. Glagolski prilog pro&li ili partlcip perfekta I tvore se samo od nesvrSenih glagola. Tvorba: infinitivnoj osnovi dodaje se nastavak -v&i ako osnova svrsava na

samoglasnik ili -av§i: baciti- bacivdi, redi-rekavdi

Prijedlozi su nepromjenjive rijedi koje oznaduju odnos medu bidima, stvarima i

pojavama - izridu razlidite odnose izmedu onog §to znade imenice ili na Sto upucuju

zamjenice. Prijedlog utjede na pade2 rijedi uz koju stoji. Uz nominativ i vokativ nema

prijedloga.

Prema postanku prijedloge dijelimo na:

Pravi prijedlozi su oni koji sluze samo kao prijedlozi i dije se znadenje ne moze

izvesti ni iz koje druge rijedi.

bez, do, iz, k, kod, kroz, medu, mimo, na, nad, nakon, niz, o.ob.od, oko, osim, po, pod, prama, prema, pred, pri, preko, proti, protN, protivu, radi, s, spram, suprot, unatod, u, uz, za, zbog.

Nepravi su prijedlozi oni dije se znadenje moze povezati sa znadenjem i osnovom

druge njedi.

Neprave prijedloge dijelimo na:

Izvedeni prijedlozi > dno, did, kraj, sred, pomodu, posredstvo, povodom, sikxn, blizu, mimo, nde, prije, pored, poslije, dirom, usprkos, uprkos, van, vrde

—(Slozeni prijedlozi -

Sloieni prijedlozi nastaju iz veze dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice.

dovrh, ispod, ispred, iza, izmedu, iznad, izvan, nadohvat, nadomak, nadno, nakraj, namjesto, naokob, napored, naprama, nasuprot, navrti, podno, pokraj, ponad, poput, pozadi, porad, posred, potkraj, povide, povrh, udno, uodi, usred, usuprot, zaradi.

VEZNICI

Veznicl su rijedi koje povezuju redenice i redenidne dijelove.

SluSbu veznika mogu vrditi i prilozi: gdje, kuda, kamo, odakle, kada. otkad, otkako,

kako, dokle, podto, samo, ved, dokle

Slu2bu veznika vrde i neki skupovi od dvije rijedi, a ponekad i od vide rijedi (priloga,

veznika, destica) koji nastaju tako da se znadenje jednoga dlana doda znadenju

drugog dlana: a da. ako i, a kamo li, makoliko, samo dto i si.

r-CTasMBEsiS--1 sastavni: i, pa, pak, te, ni, niti rastavnl: ili, ili-ili suprotni: a, ali, dok, nego, no, ved, pa, pak, kadli, kad ono, kad to, a to, a ono iskljudnl: samo. samo dto, tek, tek dto, jedino, osim. osim dto zakljudni: dakle, zato, stoga izrtdnl: da. da li. kako, gdje, e vremenski: dim, dok. kada (kad), kako, podb. nakon dto uzrodnl: /er, bududi da, dto, gdje. kako namjeml: da, kako. li, neka posljedidni: da, te pored ben 11 nad In ski: kako, kao, kao dto, nego, no pogodbeni: ako. da, kada, (kad) li dopusnl: premda, iako, ako i, makar

Sastavni, rastavni, suprotni, iskljudni i zakljudni veznici zovu se nezavisnima. a svi

ostalizavisnima.

PRILOZI

Prilozi su rijedi koje se prila^u uz punoznadne rijedi (glagole, pridjeve, priloge,

zamjenice i imenice - ako imenica znadi radnju) da ih se pobliJe odredi. Treba

razlikovati posebnu vrstu priloga (destice) -rijedi koje su po obliku prilozi, ali se ne

prilaiu pojedinim rijedima ili dijelovima redenice ved cijeloj redenici.

Prilozimaseizridu:

Razlicite okolnosti

Razlidlte okolnosti u kojima se vrdi radnja ili zbivanja, ili traje stanje uz glagole:

1) mjesto: gdje? kamo? kuda? odakle? otkad? dokle? dokud?

Bio je gore Otpaojedesnlkotad. 2) vrijeme: kada? otkada? dokada?

Danas jetoplo. Prekjuderjekidito. 3) nadln: kako? kojim nadinom?

Biloje lljepo Toje sludajno saznao. 4) uzrok: zadto? zbog dega?

Bezrazlozno se smijao.

Stupanj osobine

Stupanj osobine a) uz pridjeve i priloge izvedene od pridjeva ili

b) jakost radnje uz glagole

Radilisu neobldno brzo. Ne zadriavai me, vrfo se iurim.

Neodbrojenu kolicinu

Neodbrojenu kolidinu uz imenice ili imenidke zamjenice.

Prodle je zime bilo mnogo snijega.

CESTICE (RJECCE, PARTIKULE) Cestice su rijedi koje iskazuju stav govornika prema onome o demu govori, s

obzirom na njegovo znanje. zelju i osjedaje.

Moguizricati:

potvrdivanje: da, dakako, doista, neospomo, svakako, uistinu. zaista, zbilja nijekanje: ne, nipodto pitanje: zar, li pokazivanje: evo, eto, eno posebno isticanje: bar, bad, dak, takoder, upravo nesigurnost: jamadno, moida, valjda, vjerojatno sumnju: navodno, tobote suprotnost: medutim, pak iskljudenje: samo, jedino zakljudivanje: dakle dopudtenje: ipak

UZVICI Uzvicl su nizovi glasova koji nemaju jasno odredenog logidkog smisla nego sluJe:

a) kao izraz razliditih dudevnih stanja i dojmova: uh, oh, eh, juhu,.

b) kao sredstvo da govomik svrati na sebe diju painju ili da mu Sto zapovijedi: hej, ej.oj,...

c) kao rijedi kojima dovjek doziva Jivotinju, dozivajudi ih: mic, die,.

d) zaoponaSanje prirodnihzvukova (onomatopejski uzvici): pljus, vau, vau

Naglasak uzvika je razlidit i za njega ne vrijede naglasna pravila kao za ostale rijedi.

GLASOVNE PROMJENE Glasovi se vrlo rijetko izgovaraju pojedinadno: dolaze najdedce u skupovima: u

rijedima ili izgovomim cjelinama:

Nepostojano a

Nepostojano a je gubljenje samoglasnika a izmedu zadnja dva suglasmka

(momak - momka, starac - starca).

Vokallzacija je zamjena suglasnika I na kraju sloga ili rijedi sa samoglasnikom o

{dinio - dinila, tmirb - Zmirila, prevodilac - prevodioca).

Palatalizacija je glasovna promjena kada se suglasnici k, g. h ispred e ili i u nekim

oblicima mijenjaju se d, 2, § (junak -junade, rekoh - rede, starac - starde).

Sibilarizacija je glasovna promjena kada se suglasnici k, g, h u nekim oblicima

ispred i mijenjanju se c. z, s (majka - majci, snaha - snasi)

Jotacija je stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi palatalni suglasnik

Gubljenje suglasnika kada se nadu dva suglasnika jedan do drugoga, izgovore

se i pide samo jedan {preddvorje -predvorje, beziidni - beiidni)

Jednacenje suglasnika

Jednadenje suglasnika po zvudnosti je izjednadavanje (radi lakdeg izgovora) dva

suglasnika razlidite zvudnosti tako da oba postanu zvudni ili bezvudni.

b d g dz d z z (-) (dz)

P t k d 6 § s f c h

rob - robstvo - ropstvo; drugi - dmgdiji - drukdiji

SINTAKSA

j Sintaksa je lingvistidka disciplina koja proudava redenidno ustrojstvo.

RECENICA

Redenica je temeljna jedinica (skup rijedi ili samo jedna rijed) koja sluii za

prenodenje obavijesti, tj. za sporazumjevanje.

Clanjivost recenice

Clanjivost redenice je gramatidko svojstvo redenice koje omogucava rastavljanje

redenice na dijelove koji imaju odredenu sluibu u redenici i odreden odnos prema

drugim dijelovima.

Redemdni se dlanovi dijele na samostalne ili glavne (dine ustrojsvo redemce) i

nesamostalne ili sporedne (dijelovi samostalnih dlanova)

r« Sam Samostalni dlanovi: predikat. subjekt, objekt, priloika oznaka.

r* Nes Nesamostalni dlanovi: atribut. apozicija.

Priopcajna svrha recenice

S obzirom na priopcajnu svrhu redenice se dijele na:

Izjavnom redenicom izjavljuje se da nedto jest ili mje. Danas jesundan dan.

pCK I Upltnor Upitnom redenicom se nedto pita. Koliko je sati?

r1 | Usk Usklidnom redenicom se zride osjecaj ili jada ielja. Sram te bilo!

Sve te redenice s obzirom da li dto potvrduju ili dto nijedu mogu se podijeiiti u dvije vrste

Potvrdne redenice izridu da nesto jest, da nedto moie biti. Plademismijem se. Zadto se on zove dovjek?

Nijedne redenice izridu da nedto nije, da nedto ne moze biti, a poznaju se po

nijednom prilogu ili negaciji ne. TlviSenedeSplakati. Nesmetajmi!

Gramaticko ustrojstvo redenice

—(Glagolski predikat

Predikat u redenici najcedce kazuje radnju §to je vrdi subjekt. stanje u kojem se

subjekt nalazi ili zbivanje. {lat. pracdicatum; ono dto se o kome ili o cemu izride)

Otac de se Ijutiti. Lopovisu pokusali pobjeci. Predikat nije ovisan ni o jednom drugom dlanu redenidnog ustrojstva. ved sadrzi

najvise podatakao drugim dlanovima.

Gramatidke kategorije predikata su lice, vrijeme, nadin i vid, te kategorije nazivamo predikatne kategorije.

> Glagoski predikat izride se glagolskom rijedju - jednostavmm ili sloienim

glagoskimoblikom.

Tog dana vtdjeh majku. On nas uveselfava.

—(Imenski predikat_-

Imenski predikat sastavljen je od spone (oblici prezenta glagola biti) i imenske

rijedi. U sluzbi imenskog predikata ne javljaju se samo imenice nego i pridjevi, zamjenice, brojevi i prilozi.

tvanjenatjecatelj. Pas je nemiran. OgrficaJen)ena. Sandra Jedruga. Vecfe kasno.

Subjekt se u redenici moze odrediti kao predmet o kojem se govori

Kao subjekt najdedde se javlja imenica u nominativu koja odgovara na pitanje

tko? (za iivo) ili ito? (za nezivo).

Psl laju. Zrakoplovse uspinje.

Gramatidke su kategorije subjekta rod, broj, padez. Gramatidke kategorije

mogu se izredi imenskom rijedju (imenicom, zamjenicom. pridjevom, brojem)

Uskoro de zaci sunce. Ja pTrvam. Mladi su nestrpljivi.

Subjekt se s predikatom obavezno slaie u lieu i broju.

Napomena: ima redenica u kojima subjekt nije neizreden ili skriven nego ga

nema. Grmi. Smrkava se.

Objekt u redenici oznaduje predmet koji zahvaca glagolska radnja, u vezi s

kojim se glagolska radnja vrdi.

Kuda jepuna ljudi. Djevojdica je obrisala prasinu.

—(izravni ili direktni objekt )-

Izravni ili direktni objekt dolazi uz prijelazne glagole (glagoli kod kojih radnja

‘prelazi* sa subjekta izravno na objekt) i gotovo uvijek je u akuzativu (odgovara

na pitanja koga? ili §to?) ili genitivu koji se akuzativom moze zamijeniti (Slavenski

genitiv). Neznamput. Neznamputa.

—(Nelzravni ili indirektni objekt}-

Neizravni ili indirektni objekt nije u akuzativu ili genitivu koji se akuzativom

mo2e zamijeniti. Neizravni objekt je predmet radnje. ali ne pretpostavlja izravan

"prijelaz’ te radnje sa subjekta na taj predmet. Vozad usporava kodnicom.

Priloina (adverbna) oznaka je rijed ili skup rijedi koje izridu okolnosti (mjesto,

nadin, vrijeme.) u kojima se zbiva predikatna radnja

Gledala sam zadudeno za njim. Ovdje je bolje

Po znadenju se priloina oznaka uz predikat prepoznaje kao oznaka

Mjesta Uvrticujeveselo. Vremena Otac je ustao rano ujutro. Nadina Skadekaomajmunukavezu. Uzroka Zatojezakasnio. Namjere Da&ao je radi naplata. Dru§tva Sa susjedimaje u dobrim odnosima. Smjera Vozimoprema morn. Kolidine Udeniciopovijestivrio maloznaju. DopuStanja Odjedrilisu unatod vjetm.

Atribut je rijed koja se dodaje kao bliza oznaka imenskoj rijedi (imemci, imenskoj

zamjenici, poimenicenom pridjevu).

Atribut moze biti:

Pridjev Morska pjena prdtinaokolo. Zamjenica Ovoga dovjeka nepoznajem. Broj Prvi automobil nije imao krov. Imenica u nekom od kosih padeza Konobardonese tanjurhrane.

Apozicija je imenica koja poblize odreduje drugu imenicu s kojom se slaie u

padezu.

Grad Knin postaje sve diSdi. Mali djedak Ivan dobro pjeva.

Jedna apozicija moie se odnositi na vide imenica.

Nagradeni su hrvatskl sportaii tvanidevid, Kukod iPrimorac.

Uccenicc po sastavu

-eisn je se mogu razvrstati u skupino po odredenim kriterijima. Jedan od tih

• f a ^ sastav. - era -■e co sastavu dijelimo na jednostavne i slozene redenice.

,-onostavne redenice se svojom strukturom sastoje samo od dijelova osnovnog

7 r-abdkog ustrojstva: samo od predikata, od subjekta i predikata, od subjekta i

eokata kojtma su pridodani objekt i prilozna oznaka.

'-S2 pada. Jaka ki£a pada. Jaka kida pada natlo...

Predikatni skup je skup dijelova kojima se prosiruje jednostavna redenica, a u

oanosu su s predikatom.

Subjektni skup je skup dijelova kojima se proSiruje jednostavna redenica, a u odnosu su sa subjektom.

Slozene rede nice su redenice slozene od dviju ili vise redenica.

Slovene redenice nastaju sklapanjem. Redenice od kojih sklapanje polazi kao od svog ishodidtazovu se ishodidne redenice. On nagb povuce rucicu i pokrene stroj. (On naglo povuce rucicu. On pokrene stroj.) Bio je lijep proljetni dan, sunce je obasjalo grad.

S obzirom na nadin skiapanja sloZenih redenica razlikuiemo

—(Sklapanje povezlvanjem )-

Sklapanje povezlvanjem je vrsta redemdnog slaganja pomocu veznika pri kojem

ishodidne redenice cine cjelinu all nisu ovisne jedna o drugoj

Tako sklopljene redenice zovu se nezavisnoslozene redenice. Nezavisnoslozene redenice se dijele na:

Sastavne nezavisnoslozene redenice u kojima se sadrZaji slaZu po nedem

redenice Sto im je zajednidko (subjekt, glagolska radnja, mjesto radnje ili

predmetradnje,...)

Sastavni prilozi i veznici su: i, pa, te, nl, niti, nego i, ved i Jako je hladno pa sam se topb obukao. Sjeo sam u svoj nasbnjad Izakbpb obi. Nitiradi, nlUmisli.

Suprotne nezavisnoslozene redenice u kojima je sadrZaj jedne redenice

redenice suprotan sadrZaju druge redenice

Suprotne redenice najdeSde se povezuju veznicima i prilozima: a, all, nego, no, ved, samo, kad, dok, kamoll... (veznici koji

oznadavaju nepodudamost ili suprotnost)

Zadto ste se raspjevali kad nemate sluha. U trgovinije sniienje cijena samo ja nemam novaca. Nije blago ni srebro ni ztato, ved je blago dto je srcu drago.

Rastavne nezavisnoslozene redenice u kojima se sadrZaj recenicnih

redenice ustrojstava medusobno rastavlja

Rastavni je prilog i veznik ill, u stilskom izrazu lllti. Ill jesmo, III nismo. Je li to bib danas III judet? Jesi li dovjek lllutvam?

Izuzetne nezavisnoslozene redenice u kojima se iz sadrzaja jedne redenice

redenice izuzima dio sadrZan u drugoj.

Izuzetni prilozi i veznici su: samo, samo Mo, jedino, Jedlno Mo, tek, tek Mo, osim, os im sto, van, do, nego. Bila je mima Jedlno je disanjem odavala znakove 2/vota. Osim Mo je lijepa, ona je i pametna. Svi su spavali samo je on budan

Zakljudne nezavisnoslozene redenice u kojima se na temelju sadrZaja jedne

redenice redenice logidki zakljuduje sadrZaj druge.

Zakljudni su prilozi i veznici dakle, zato, stoga, pa. Uvrijediii smo ienu. dakle uvrijedili smo i njenu obitelj. Osjetb je da doiazi nevrijeme, stoga je zatvorb prozore teljeli smo pogledati film, pa smo otidli u kino.

Objasnidbene nezavisnoslozene redenice u kojima sadrZaj jedne redenice

redenice objadnjava sadrZaj druge.

Objasnidbeni prilozi su:ier, ta i stilski jerbo. Svinje nidim ne moles zasttiti: Jer hranid nezasitne irvotinje. Molim vas, ta svi su pokvareni. tabu je tako u vodu natjerati, jerbo ona i sama skade.

Redenidni nezavisnosloZene redenice u kojima se pri sklapanju u jednu

niz redenicu redenidna granica promijeni u neredenidnu.

U redenidnom nizu redenidne granice koje oznadava tocka (.) mijenjaju se ili u todku zarez (;) ili u zarez (,) ili u crticu (-) ili u dvotodku (:). Otvorite prozore, smradje nepodnodijrv. Boja na krovu je ispucaia; gume su izlizane; motor je neispravan. U obima su joj se pojavib suze - ugledala je majku.

—(Sklapanje uvrdtavanjem )-

Sklapanje uvrdtavanjem je vrsta redenidnog slaganja pomocu veznika pri kojem

jedna redenica postaje ovisna o drugoj. Redenica u koju se uvrdtava zove se

glavna redenica, a redenica koja se uvrdtava u ustrojstvo glavne zove se zavisna redenica. Tako sklopljene redenice zovu se zavisnosloiene redenice. ZavisnosloZene redenice dijele se s obzirom na odnos zavisne redenice prema

glavnoj na:

Predikatne zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica odnosi

redenice prema glavnoj redenici kao dio imenskog predikata prema glagolskom dijelu.

Predikatnim redenicama svojstvena je nazocnost oblika pomocnog glagola biti u glavnoj redenici koji cini tzv. sponu. Crtez Je dto je nacrtano. Takva Je da bolje nema. Predikatne redenice nemaju veznika, ali u sluZbi veznika najdedce

dolaze odnosne zamjenice

Nimuzika nije Mo je nekad bila.

Subjektne zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica odnosi

redenice prema glavnoj redenici kao subjekt prema predikatu.

Subjektnu redenicu s glavnom obidno povezuje odnosna

zamjenica ili koja druga rijed u sluZbi veznika. da, te, kako...

Giavno je da Je krovzavr§en. Neka bode kako si rekao. Primjetili su odmah da nedto nije u redu.

Objektne zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica odnosi

redenice prema glavnoj kao objekt kao predikatu.

Objektna redenica odgovara na pitanje koja se postavljaju za

objekt koga?Mo? Objektnu redenicu s glavnom obidno povezuje odnosna

zamjenica i prilog.

Primjedujem da me volii. Sada vbim kako se gradi kuca. Ispridatdu ti ito sam duo.

Prilozne zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica prema

redenice glavnoj redenici odnosi kao priloZna oznaka prema predikatu

Kao i priloZne oznake, priloZne se redenice dijele s obzirom na

znadenje okolnosti koje se njima izraZava na

Mjesne redenice

Vremenske redenice

Nadinske redenice

Pored bene redenice

zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica prema glavnoj redenici odnosi kao prilozna oznaka mjesta prema

predikatu.

Mjesnu redenicu s glavnom povezuju odnosni mjesni prilozi

gdje, kamo, kuda, otkuda, dokle... Neka ide tamo otkuda je doiao. Neka trde kamo bode. I vratise odakle je i krenuo..

zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica prema glavnoj redenici odnosi kao prilozna oznaka vremena prema predikatu.

Vremenskim se redenicama izride istovremenost,

prijevremenost i poslijevremenost.

Kao najdedci veznici u vremenskim redenicama javijaju se: kad, dok, dim, tek Mo, iMom Mo, prije nego, poMo, otkad, otkako, dokad, dok god, kad god... Dok radim, ne zabudavam. Dodi 6e kada zavrsi s poslom. Tek Mo sam sjeo, zazvonb je tebton.

zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica prema

glavnoj redenici odnosi kao prilozna oznaka nacina prema

predikatu.

Kao najdeddi veznici u nadinskim redenicama javijaju se:

kako, kao Mo, kao da... Radite kako Je redeno. Zivot u gradu nije vide isti kao Mo je bio prije. Crta kao da je slikar.

zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna redenica prema

glavnoj redenici odnosi kao prilozna oznaka poredbe prema predikatu.

Poredbene se recnice ponekad izdvajaju u posebnu skupinu priioinih recenica, a katkada se promatraju zajedno s nacinskima, a katkada se o njima uopde ne govori nego se govori samo o nacinskim redenicama. Kao najcedci veznici u poredbenim redenicama javijaju se: kako, kao Mo, nego, nego li, nego Mo, nego da, rijedi s

poredbenim znadenjem, te suodnosni prilog tako. Kao Mo je on postajao glasniji, tako sam ja postajao tidi. Tebije lakde nego njima. Nad klub sada igra bolje nego Mo je igrao proMu sezonu.

Uzrodne recenice

Namjeme redenice

Pogodbene recenice

Posljedidne redenice

Dopusne redenice

Atributne redenice

zavisnoslozene recenice u kojima se zavisna recenica

odnosi prema glavnoj recenici odnosi kao prilozna oznaka uzroka prema predikatu odnosno kao uzrok prema

posljedici.

Uzrodnu redenicu s glavnom povezuju veznici: jer, buduci da, kako, kad, sto, zato sto, zbog toga sto, s obziro na to Ho... Buduci da pada snijeg, utakmica je odgodena. Kako nema struje, u kudi gori svijeda. S obzirom na to sto je marijiv, dobit be bbikl

zavisnoslozene su recenice u kojima zavisna recenica

oznadava namjeru s kojom se vrsi radnja glavne recenice. Namjerne se redenice razlikuju od svih drugih

zavisnosloZenih recenica po tome sto im u zavisnim

recenicama dolaze samo oblici prezenta i kondicionala.

Namjemu redenicu s glavnom povezuju veznici. da, samo da, eda, kako, li, ne li, neka... Sve bih dao samo da se vrati. Udao je u trgovinu da kupl knjigu. Red mu neka opere ruke.

zavisnoslozene su recenice u kojima zavisna redenica oznaiava pogodbu ili uvjet vr§enje radnje u glavnoj recenici.

Pogodbenu redenicu s glavnom povezuju veznici: ako, da, kad, li, samo da, ukoiiko... Ako pita, odgovoh. Kad bi na sve njhre posadili krumpir, imaii bi ga pune vrece. Samo da nisi boksad, ja bih ti ved pokazao.

zavisnoslozene redenice u kojima se zavisnom recenicom

oznaduje posljedica.

Veznici posljednidnih redenicasu: da, tako da, te. To je radio tako automatski da mene nije nl primjetio. Bib je puno ljudi tako da smo morali stajati. Brod se tako ljuljao fe se diniio da ce potonuti.

zavisnosloZene redenice u kojima se dopusta radnja glavne

redenice iako se tome protivi radnja zavisne redenice.

Veznici dopusnih recenica su: iako, mada, makar, premda, ako i, ma kako, ma koliko... Doda je iako nije htjela. Makar si obrazovan, ti si nepristojan. Ma kako dobro radio, nisi zadovoljan.

zavisnosloZene redenice u kojima se zavisna recenica prema

glavnoj odnosi kao Sto se atribut odnosi prema imenici ili kojoj

drugoi imenskoj rijedi.

Kao veznici u atributnim redenicama dolaze: odnosne zamjenice, prilozi, da. Ona je ugazila cvijece koje je raslo na llvadi. Nije dodo vrijeme da se mi veselimo. Plavokosi igrad, koji je bio na desnom krilu, zabb je got.

TVORBA RIJECI

Tvorba rijedi je dio gramatike koji proucava tvorbenu strukturu dosadasnjih rijedi

dajuci pravila za tvorbu novih rijedi.

Rijed koja u tvorbenom procesu sluZi kao polazna zove se osnovna rijed, a rijed

koja se tvorbom ostvaruje zove se tvorbena rijed ili tvorenica. tlak. mjeriti - osnovne rijedi tlakomjer - tvorbena rijed

Osnova je niz glasova zajednidkih osnovnoj i tvorbenoj rijedi

vrapc-a, pism-a, duv-am, dist-ad

Sve rijedi koje imaju zajednidki niz glasova i znadenjsku vezu dine tvorbenu porodicu. Korijen je niz glasova zajednidkih svim dlanovima tvorbene porodice.

tvorbena porodica: dm - drvce - drven - drvamica..

korjen: drv

Tvorbeni nacini

Ako je tvorenica u tvorbenoj vezi s jednom rijedi zove se izvedenica - takav nadin

tvorbe zove se izvodenje. Ako je tvorenica u tvorbenoj vez s dvjema rijedima zove se slozenica - takav nadin

tvorbe zove se slaganje.

Razlikujemo nekoliko tvorbenih nadina ovisno o tom pomocu kojih se tvorbenih

sredstava izraZava tvorbeno znadenje tvorenice: sufiksalna tvorba, prefiksatna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, disto slaganje, srastanje, slozeno-sufiksalna tvorba i preobrazba.

- Sufiksalna tvorba je tvorba rijedi pri kojem se tvorbeno znadenje izraZava

tvorbenim nastavkom ili sufiksom.

Za razliku od obidnog nastavka kojim samo mijenjamo oblik iste rijedi

tvorbenim nastavcima od jedne rijedi dobivamo nove.

drv-o, drv-a, drv-om (o, -a, -om su obidni nastavci)

drv~arnica, drv-ar, drv-ni (-arnica, -ar, -ni su tvorbeni nastavci)

Obidne nastavke zovemo nastavcima, a oni su nositelji gramatidkog znadenja

rijedi, a tvorbene nastavke sufikslma, oni su nositelji tvorbenog znadenja rijedi.

Prefiksalna tvorba je tvorba rijedi pri kojem se tvorbeno znadenje izraZava tvorbenim predmetkom ili prefiksom. Prefiks se od sufiksa razlikuje po svom poloZaju u rijedi, sufiks je na kraju rijedi, a

prefiks na podetku rijedi.

predsjednik - potpredsjednik, bovjeban - nedovjedan, 6itati-pro6itati, brzo - prebrzo Kao prefiksi najdedde se javijaiu prijedlozi, destice (ne, ni) te mnogi predmetci

stranog porijekla (anti, eks, kontra, trans, super, ekstra).

antikrist, eksteritohjalan, kontraproduktivan, transeuropski

-mmsmmmm- Prefiksalna-sufiksalna tvorba je tvorba rijedi pri kojem tvorenice nastaju

istodobnim djelovanjem dvaju tvorbenih nadina: prefiksalne i sufiksalne tvorbe; tvorbeno znadenje tvorenice izraZava se istodobno i prefiksom i sufiksom. doiivotan, podstanar, dokoljenica

Slaganje je tvorba rijedi pri kojem se tvorenice tvore s dvije rijedi. Tako nastala

tvorenica naziva se slozenica. zlatokril (ziato, krib), pravopis (pravo, pisati), krivotvonti (krivo, tvoriti) Izmedu prvog i drugog dijela sloZenica obidno se nalazi samoglasnik koji spaja

djelove u jedan pojam.

blat-o-bran, basn-o-pisac Treba razlikovati slozenicu od izvedenice; u tvorbi sloZenice sudjeluju dvije

rijedi, a pri tvorbi izvedenice kao polazna rijed sluZi sloZenica.

sloZenica: pravopis (pravo, pisati) izvedenica: pravopisni (pravopis)

Srastanje je tvorba rijedi pri kojem tvorenice nastaju srastanjem osnovnih rijedi.

dangubiti (dan, gubit), kudeviasnik (kude, viasnik) Rijedi nastale srastanjem po morfolodkoj strukturi istovjetne su skupovima rijedi

na osnovi koje su tvorene.

Slozeno-sufiksalna tvorba je tvorba rijedi pri kojem tvorenice nastaju

djelovanjem dvaju tvorbenih nadina: slaganjem i sufiksalnom tvorbom.

srednjivijek - srednjovjekovni, unutamja politika - unutarnjopoiititki

Preobrazbom rijedi iz jedne vrste rijedi prelaze u drugu vrstu, pri demu se

mijenjaju njihova gramatidka obiljeZja i sintaktidki poloZaj.

Rodila je ved vrb stara. (stara - pridjey)

Ona stara se stalno smjedka. (stara - imenica)

—(Tvorba skradenicama > Nove rijed ponekad nastaju i tako da se duga rijed skrati.

auto (automobil), kino (kinematograf) Skracenice koje nastaju na nadin da se djelovi osnovnih rijedi ujedine zovu se

sloZene skracenice:

UN - Ujedinjeni narodi, HNS - Hrvatski nogometni savez, HNK - Hrvatsko narodno kazaiidte za razliku od kratica (i si., npr, itd, dr.) koje se upotrebljavaju samo u pisanju

sloZene se skracenice upotrebljavaju i u govoru.

ISBN: 978-953-202-101-1

Sastavili: grupa autora Uredio: I. Horvat Tehnicki urednik: Z. Novak

Izdavac: Omegapress