Hrvatski jezik- gramatika

  • View
    99

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kk

Text of Hrvatski jezik- gramatika

  • o sloene kraenice postaju rijei i ponaaju se kao samostalne rijeiHAZU (Hazu), HINA (Hina), INA (Ina), Nama itaju se kako se piu

    o kratice nastaju kraenjem rijei i koriste se samo u pismu, a itaju se kao prve rijeiTaj gl. je u 3. l. jd. prez. (Taj glagol je u treem licu jednine prezenta.)

    i sl. , itd. samo u pisanju

    i slino, i tako dalje pri itanju

    Vrste rijei

    PROMJENJIVE NEPROMJENJIVE

    GLAGOLI PRILOZI

    IMENICE PRIJEDLOZI

    PRIDJEVI imenske VEZNICI

    ZAMJENICE UZVICI

    Rijei prema sadraju i uporabi

    PUNOZNANE, LEKSIKE

    imenice, zamjenice,pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi

    imaju i gramatiko znaenje

    POMONE, GRAMATIKE

    - prijedlozi, veznici, estice, usklici

    45

  • BROJEVI ESTICE

    1. PROMJENJIVE (sklonidbene ili deklinabilne)

    SKLONIDBENE (DEKLINABILNE)

    - imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi

    - osnovni oblik: N jd. (m.r.)

    - mijenjaju se po deklinaciji

    - imaju rod i broj

    SPREZIVE (KONJUGACIJSKE)

    - mijenjaju se u vremenu i nainu

    konjugacija

    - gramatike odlike vrijeme (nain),

    lice i broj

    - glagoli osn. olik infinitiv

    o mijenjaju svoj oblik u skladu s gramatikim kategorijama koje im pripadaju rodu, broju i padeu (ponekad ih zovemo imenske rijei, zbog zajednikih svojstva promjene

    odnosno, ako su u istoj reenici moraju se slagati u svim kategorijama)

    GRAMATIKE KATEGORIJE: odnose se na imenice, zamjenice, pridjeve i brojeve

    o ROD : muki

    46

  • enski

    srednji

    o BROJ: jednina

    mnoina

    o PADE: SKLONIDBA (deklinacija)

    NOMINATIV (TKO, TO) - neovisan o prijedlogu

    GENITIV (KOGA, EGA nema) bez, do, od, kod, zbog

    DATIV (KOMU, EMU dajem) k, ka, nasuprot, unato, usprkos

    AKUZATIV (KOGA, TO vidim) kroz, niz, uz, u, za, na, o, po, nad, pod, pred

    VOKATIV (OJ!, EJ!) bez prijedloga, odjeljuje se zarezom

    LOKATIV (O KOME, O EMU) - neovisan o prijedlogu

    INSTRUMENTAL (S KIM, S IM) s (bie), sa (stvar), meu, nad, pod

    47

  • IMENICE

    o Vrsta rijei kojom IMENUJEMO BIA, PREDMETE, POJAVE, OSJEAJE. o VRSTE:

    OPE kazuju ime koje je zajedniko svim biima stvarima i pojavama iste vrste, a

    znae:

    apojedinu vrstu bia, stvari i pojava (ovjek, lopta, ena)

    skup istovrsnih bia ili predmeta koji se uzimaju kao cjelina - zbirne imenice

    (granje, lie, cvijee)

    tvar, gradivo, ili materiju - gradivne imenice (sol, voda, vino)

    VLASTITE kazuju ime kojim se imenuje samo odreeno bie, premet ili pojava

    (Mario, Kupa, Zagreb)

    o S obzirom na ovjekov dodir s onim to one znae imenice se dijele na:

    stvarne (konkretne) imenice oznauju bia, stvari, i pojave u iju se stvarnost moemo

    uvjeriti pomou svojih osjetila (ovjek, drvo, zemlja, zvuk)

    mislene (apstraktne) imenice oznauju neto nestvarno to promiljamo kao stvarno

    (duevna pjava: misao, tuga, osobina: dobrota, mladost, starost) Aldo, Amber

    (piemo velikim slovom)

    o GRAMATIKE KATEGORIJE: rod, broj, pade

    48

  • ROD - gramatika kategorija koja se oituje u slaganju imenica s pridjevskim rijeima

    (muki, enski srednji)

    BROJ - morfoloka kategorija po kojoj se razlikuje jedan primjerak onoga to imenica

    znai (jednina) od vie primjeraka onoga to imenica znai (mnoina)

    PADE - morfoloka kategorija koja izrie razliite odnose onoga to rije znai prema

    sadraju reenice. Promjena rijei po padeima je sklonidba ili deklinacija.

    o UMANJENICA crijep crjepio UVEANICA cijev cjevinao RIJEI ZA IMENOVANJE PRIPADNOSTI MJESTU, KRAJU, ZEMLJI I NARODU

    Veina ETNIKA tvori se nastavcima -anin, -janin, -ac.

    Metkovanin, Varadinac, Labinjanin (jotacija)

    MJESTO POSV. PRIDJEV STANOVNIK PRIPADNOST

    STANOVNIKU

    Osijek osjeki Osjeanin Osjeaninov

    49

  • GLAGOLI

    o Vrsta rijei kojom IZRIEMO RADNJU, STANJE I ZBIVANJE.o GRAMATIKE KATEGORIJE: vid , lice , prelaznost , nain , vrijeme i stanje

    VID trajanje radnje, njezino izvravanje

    Nesvreni bacati, ekati, izvjeivati, dospijevati

    Svreni baciti, doekati, izvijestiti

    dvovidni

    - glagoli koji u svrenom vidu imaju osnovu je, tvore nesvreni vid duljei je u

    ije

    LICE I BROJ prvo (govorno), drugo (sugovorno), tree (negovorno); 1., 2., 3.

    GLAGOLI PO OBJEKTU (prelaznosti) osobina glagola da mu radnja izravno

    prelazi ili ne prelazi na objekt estica se

    Prijelazni itati, dati (mogu imati objekt u akuzativu)

    Neprijelazni hodati, leati (ne mogu imati objekt u akuzativu)

    Povratni bojati se, smijati se (uza se imaju povratnu zamjenicu se)

    50

  • Pravi Djeak se (sebe) umiva.

    Nepravi Djeak se smije.

    Uzajamno povratni Djeak i djevojica se grle.

    GLAGOLSKA STANJA oznaavanje odnosa izmeu subjekta i glagolske radnje

    aktiv ( radno stanje ) - zovem, pobijedili su

    Oni su pobijedili.

    pasiv ( trpno stanje ) zvan sam, pobijeeni su

    Oni su pobijeeni.

    NAIN oznaavanje odnosa govornika prema radnji o kojoj se radi)

    indikativ izjavni nain Oprezno vozi.

    kondicional pogodbeni nain Daj, napii to.

    imperativ zapovjedni nain Uini to! Ne ulazi!

    lice nema

    lice dodavanje nastavka

    lice neka + prezent

    optativ eljeni nain Molim te, pomozi mi.

    51

  • KONDICIONAL PRVI (pogodbeni nain)

    o glagolski oblik sloen od nenaglaenog aorista glagola biti i glagolskog pridjeva radnog o njime se izrie pogodbao Kondicionalom se prvim izrie :

    radnja koja bi se mogla vriti (Podjela bi nas osiromaila i posvaala.)

    elja da se vri neka radnja (Ja bih radije ostao ovdje. Biste li prenoili.)

    uljudno pitanje i molba (Gospodine, biste li nam pokazali put?)

    blaa tvrdnja (Rekao bih da je istina.)

    pogodba (Kad bismo uili kako treba, rezultati bi bili bolji.)

    namjera (Vikao je ne bi li ga uli.)

    KONDICIONAL PRVI

    liceglagol

    HTJETI BITI MORATIja htio bih bio bih morala bihti htio bi bio bi morala bi

    52

  • on, ona,

    onohtio bi bio bi morao (la, lo) bi

    mi htjeli bismo bili bismo morali bismovi htjeli biste bili biste morali biste

    oni, one,

    onahtjeli bi bili bi morali (le,la) bi

    KONDICIONAL DRUGI (elje, mogunosti)

    o glagolski oblik sloen od kondicionala glagola biti i radnog pridjevao Kondicionalm drugim izrie se:

    radnja koja se mogla izvriti u prolosti (Dioba bi nas bila osiromaila.)

    elja koja je postojala u prolosti da se izvri neka radnja (Ja bih bio radije ostao

    ovdje.)

    KONDICIONAL DRUGI

    liceglagol

    II PJEVATI OSTATIja bio bih iao bio bih pjevao bio bih ostaoti bio bi iao bio bi pjevao bio bi ostao

    on, ona,

    onobio bi iao bio bi pjevao bio bi ostao

    mi bili bismo ili bili bismo pjevali bili bismo ostalivi bili biste ili bili biste pjevali bili biste ostali

    53

  • oni, one,

    onabili bi ili bili bi pjevali bili bi ostali

    VRIJEME

    sadanjost PREZENT

    prolost PERFEKT, AORIST, IMPERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT

    budunost FUTUR PRVI, FUTUR DRUGI

    GLAGOLSKI PRIDJEV pridjev izveden od glagola

    radni rekao, izvadio, ivio (ivjela,ivjelo, ivjeli), letio (letjela, letjelo, letjeli)

    trpni reen, izvaen, ivljeni

    GLAGOLSKA IMENICA glagolski pridjev trpni + je

    pleten + je = pletenje

    pit + je = pie

    GLAGOLSKI PRILOG:

    Sadanji

    - Tvori se od 3. lica mnoine prezenta + -i

    Pjevajui, pleui, uei On je pjeva pleui sambu.

    Proli

    - Tvori se od osnove + -avi, - vi

    Stigavi, digavi, vidjevi, pobijedivi On zaplae ugledavi majku.

    Ako glagolski prilog dolazi na poetku reenice, sam ili s dopunama, odvaja

    se zarezom.

    54

  • itajui, puno moemo nauiti.

    U svim glagolskim licima oni ostaju NEPROMIJENJENI!!!!

    PASIV

    Pasiv ili trpni lik mogu imati samo prelazni glagoli. Tvori se od pomou glagolskog

    pridjeva trpnog.

    hvaljen sam hvaljen si hvaljen je hvaljeni smo hvaljeni ste hvaljeni su

    Glagolski oblici

    SPREZIVI NESPREZIVI (konjugacija) (nema konjugacije) Infinitiv (- ti, - i) Glagolski pridjevi (radni i trpni)

    Glagolski prilozi (proli i sadanji)

    VREMENA NAINI

    imperativ

    kondicional I. i II.