HRVATSKI JEZIK za gtmn&zue

NASTAWI PROGRAMI ZA GilI,INAZI]E HRVATSKI JEZIK

!

i

I

LryOD

I.Naziv nastavnog predmeta je llrvatski jezik.

Nastavni predmet Ilvatski jezik obuhvaia tri nastavnapodruCja: a) I{rvatskijezik, b) llrvatsku i svjetsku knjiiev-nost i c) Jezidno izraiavanje.

Nastavna podrudia su samostalne cieline koie se r)vrstopovezuiu u n'astavnf predmet prema iradelima unutarniekoretaiiie. Nazivom n'astavnosa poclrudia istidu se sadrZdi,svrha i ndaee udenja te rJjelat"noiti kojima se ta svrha i zd-dade postiZu

SadrZaji nastavnih podrudja su obvezatni i izborni.

il.Program hrvatskogn jezika za gimnazije sadrZajno se,

metodoloSki i koncepciiski povezuie s Programom hrvat-skoga jezika za osnovrnu'Skofu i s njiin dini zijednidki sustaviczidnoga i kniiZevnosa odgoia i naobrazbe. Ostvaruie sei,i5om ieorets(om razl nom"u"nrist un u iezidn im i kn iiZev-nim saclrZajima te novim, stoZ6nijim organizacijskim obli-ci ma odgojho-naobrazbene djelainosti."

III.

OBVEZATNI PROGRAM

a) Nastavno podrudje Ilrvatski jezik:

Program nastave hrvatskoca iezika za gimnaziie polazjod dostisnule oro gramske razlne nastave h-rva tsko'pa'iczikau osnovioi St6ti i irspostavlia viSu teoretsku razinri u.*enia.Poveiavaiir se obveze teorctskoga i praktidnos bavlienia ie-zikom..stjedu l.e.z!.alje i sposobndsti za sluy'enje jezit<dmu svrm KomunlKacusKlm srtuacrJama.

Analitidko-sintetidki .i. interdisciptjl,Srnl pristup je-zidnim pojavama osnovni je metodoloSki prisfup prbgia-mrranJu.

Nastava hrvatskoga iezika uspostavlia suodnos s nasta-vom hrvatske i svietsle"kniiZevnbsti te hastavom iezidnogizralavanit,baveii se iezikbm kao sredstvom komunikacilje i umjethidkoga izraZavanja.

b) Nastavno podrudje Ilrvatska i svjetska knjiievnost:

Program nastave kniiZevnosti nadovezuie se na osnov-noSkols-ke progra.mske" saclrZaje, Na osnovi dostignutihspoznaja, zianja i sposobnostf u osnovnoj Skoli uiposta-vliaiu se razviibniji ieoretski prisrupi kniiZevnim poiava-m"a, toii su Se potwrtil i u 2nanoiti o'kniiZevnosti, repovijesno proudavanje hrvatske i svjetske knjiZevnosti.

NaivaT.niie spozna je o kniiZevnom dielu, niegovu stva-raniu."ustroibi, la5dlambi, timadeniu (inteipielaciii), re-ceptiii i proudavanju - udenici sriedi nd reprezentaiivnimdielifta iz hrvatske i antolosiiikim dieliina iz svierskekhjiZevnosti. Uspostavlja se kdrirunikacijski model: pisac -

HRVATSKI JEZIKza gtmn&zue

djelo - prim.atelj (recipijent). Spoznaic.o knjiZevnim.djeli-ma omogucrt ce KnJlzevnoteoretsKe l KnJrzevnopovuesnesrnteze.

c) Nastavno podrudje Jezidno izraiavanje:

Progra m nastave jczidnoga izraZavani a povezu ie f u nkcio-nalne eiemente proriama ki'iizcvnosti i"nrvarskoda iezika te<lrugih nastavnih p"rc<lmeta. Predvidaju se razfidiii obliciusmenoga l plsmenog izraiavania. U nastaw iezidnogaizr aiav aiia u il i u du i u s-e kn i i Zevn oL m i e t n idki i neuin j e t n idkitekstovi ria kojima se uodav-aju zakoniiosti njihova stvaranja,tumadenja i prihvadanja (rezumijevanja). -

Oblici iezidnosa izralavania uskladuiu se s programomhrva t s kogl jezika", knj iZevnos't i i ko m uiri kacij 3t<ini po t re-bama.

ry.

IZBORNI PROGRAM

Izborni program namieniuie se darovitii im udenicimate udenicimh s posebnim ieziCriim i kniiZevnim interesima.Udenik i uc'itelj (rrrofcsoi) biraiu ponirdene saclrZaie. Mo-gu izabrati i ncriavedene sadr/aid u skladu sa zavieainimiadelom, komunikacijskim poirebama - il i najnovijaknj iZevna i znanstvcna"cl jela. '

a) Izborni program iz hrvatskoga jezika pro5irujesadrZaje obvczalnoga programa, uvodi nove sadrZaje, novepr$tupe r spoznaJne raztne.

b) Izborni program iz hrvatske i svjetske knjiievnostisadrZi dodatni izbor reDrez.entativnih i antolosiiskihkniiZevnih clicla i tema, posebice suvrcmenih kniiTdvnihclidla te diela scenskc, film'ske i radiotelcviziiske uniietnostikbiima se aktualiziraiu problemi u kniiZevnim i kalali3nimdjdlima starijih razdoblja.

.c) Izborni program jezidnoga izraiavanja_proSirujesaorzaleoDvezatnoga programa, uvo0l novesaorzale l novepristupe pismenom"iziaZa-vanju'(stvaranju) te govdrniStvu.

v.

SVRHA

. Svrha je nl.stave hrvatskoga jezika (nastavnog predme-ta) u glmnazur:

usvijestiti potrebu stalnog udenja hrvatskoga jezi-ka:

yamijgti i udvr3divati brigu i ljubav za hrvatski jeziki kniiZevnost:steii spoznai" o t *otstome ieziku kao sreclstvupriopdivan ia" i umiet nidk oca ii.ralavan ia te iednoibc otnovnih (birnih) znadiiki hrvatske nacionaln6samobitnosti (nacioiralnogii iclentiteta);

steii iezidno znanie, iezidnu kulturu i sposobnostiza porabu hrvatskosa iezika u svim iekstovnimvrsthma, funkcionalhini stilovima i priopCajnimsredstvima;

151

GLASNIK TVTINISTARSTVA PROSV]ETE I SPORTA

- stci i kni iZevno znanje, kni iZcvnu kulturu i sposob-nost i k-rko bi ucehici mosl i samostalno- di tat iknjiZevna tljela, .razumijcvati ih., tumaditi i pro-sudrva t r (procjenJ lvatl, ocjcnj rval l);

stedi jezidnu, knjiZevnu, kazaliSnu i mcdijsku kul-turu koiom se pbiedinac potvrduie kao samosvoi-no bi ie 'sposobrio za Zivot s drugir i ra u sno3l i ivost i iraztiditostima Sto ih pruZa dem<5kratsko dru3tvo.

ZADACE

Swha se nastave hrvatskoga iezika (nastavnog predme-ta) postiZe osrvarivanjem sljddetih zada1a:

upoznati sustav hrvatskoga standardnoq iezika nafcinol.oSkoj, .- gramat iekoj" (morfoloSko;j,' s in tak-t idkoj),. leksikolo5koj, st il ist idkoj, pravogovornoj ipravop$noJ raanr;

- upoznati povijest hrvatskoga jezika radi . po.zn?-vanla l razumllevanla povl lcsnln oKolnost l u t(ol l -ma !e razvijao hrvat-ski-jezik i njegova narjedja;

- upoznati reprezentativna diela hrvatske i antolo-gijska djela 3vjetske knjiZevhosti iz svih knjiZevnihrazdobl ialrazviti ditateljsku kulturu kao osnovu op6e nao-brazbe i stalne samonaobrazbe;

- upoznati hrvatsku svekoliku kulturnu baStinu radiizgradivania nacionalnog ident i tcta i svi iest i o pr i-pa-c| nost i eu ropskom du [ovnom i u lj urlb"enom ]iru-gu;razumijevati i rabiti znanstvena postignuca u jezi-koslovlju, znanosti o knjiZevnosti i rliugrm znano-stlma;

- poticati zanimalje za jezi(no, knjiZevno, scensko il i lmsko stvaranie.

OBVEZATNI PROGRAM

Prvi razred

1. HRVATSKI JEZIKJezik i pr iopdivanie (komunikaci ia). Jezik kao sustav

zna kova. Na rav iezidnb sd zna ka. lzr ai i'sarl riai. S uns ta nci-ja i forma. Jezidha ekqn"omija i zalihost lreOuirctantija;.

Fonem. Razlikovna (distinktivna) obilieZia fonema.Fonem, alofon (fonemska inadica) i fon (glas).-

Fonetska (akustidka i artikulaciiska) te fonoloSka(fu nkcionalna) svojstva fonema. Fo ne tika i fonologij a.

Razdioba fonema. Samoglasnici (vokali) i suclasnici(konsonant i) . Samoglasnici -po miesiu i nidinu ivorbe;preilnji i striZnii te vYsoki, sre'tlnji i 'niski.

Sonantni (zvonki) i Sumni suglasnici . Suglasnici pomjestu tvorbe (rlvou3neni, zubnoisneni, zubi'i, rlcsnjaci(alveolarn i), tvrdonepda ni, mekonepdani).

Suslasnici po nadinu tvorbe (zatvorni. poluzatvorni itjesnaEni). Zvidni.i bezvudni sugiasnici. Sicigotvorni i ne-slogowornr Ioneml.

Pismo. Grafem (slovo) i fonem. Oblikovanie hrvatsko-ga latinidnoga grafijskog Sustava. Govorni i piiani jezik.

Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija). Fone-mi c, di, d I os prlvofisnog i pravogovornog'sthlatiSta.

Fonem kao sastavni dio morfema. Morfo(fo)nem kaoalternanta fonema. Morfo(fo)nologija.

Alternacije fonema i lonemskih skupina: jednadenje(asinilacija) po zvudnosti i po mjestu tvoibe.

Cubl ienie suglasnika i / i l i poicdnostavl j ivanje sugla-snidkih skupina, palatal izaci ja is ibi lar izaci jd, jotaci ja.

*

Alternacije ijeljelel i / te alternacije l/o.

Segmentna (odsjedna) i suprasegmentna (nadod-sjedna) obiljeZja.'

Naglasak (akcent) i duZina (kvantiteta). Naglasni su-stav hlilatskoga standardnog jezika.

NaglaSene i nena[la5ene riiedi. Enklitike i proklitike.Supras?gment na ( int6nat ivna)bbi l ieZia na razini redenice:redenidn-i naglasak, redenidna'melodiia, tempo, intenzitet,stanka (vrediote govorenog jezlka). "'

Grafiiska realzaclia intonativnih sredstava: todka,upitnik, i rskl idnik te u-pi tnik u kombinaci i i . Ostal i inter-pirnkcijski znakovi (ralgoci). Hijerarhija razgodaka.

Fonostilistika. Stilska obilieZnost fonoloSkih iedinica.Impresivna i ekspresivna svojstva fonema, naglasaka i in-toriaciie. Grafostilistika.

o^rl;ii#,,l1ioma. organski i neorganski ictiomi. Stan-

Ncrrma i kodifikacija. Standardni jezik s povijesnogastajal iSta.

Standardni jezik i narjedja.

Glavne osobitosti fonemskog i naglasnog sustavadakavskr-rg i kaikavskog narjedja f uspordclUi s firvatskimstandardi im iezikom.

Jezik il ismo hrvatskih pisanih spomenika od podetakado kraja XV. stoljeda.

2. KNJIZE\TNOSTPRISTUP KNJIZNVNOSTI

(KniiZevnost:. naziv i poiam - rodovi i vrste - znanost okniiZevnosti - kniiZevna krilika - odnos kniiZevnosti ijezika - tekst - kniiZevnost i druStvo - kriiiZevnost irlruge umietnosti -'svrha proudavanja i udenia kniiZev-nosti - hrvatska i svietskd kniiZevnost - konlparaiivno(poredbeno) proudavanie kriiiZevnosti - epdhe i raz-dobl ia - st i lovi ismjerovi - k ldsidna imodefna kni iZev-nost- - usmena i- pisana kniiZevnost - raSdl-amba(analiz.a)., tumadenje (interpri:tacija) i weclnovanjeknjiZevriih djela)

LIRIKA

(lgt * - razvoj -.vrste, oblici i znadajke lirike, stil istilska sredstva. ritam: - usmena i nisana lirika - te-matska podielal domo' l iubna, soci ialna, duhovno-rcl i -giozna, -mis-aona, liubavna, pelsaZna...; tradicionalniSOtici:'himna, oda,'clegija, rtiti iamt, balada, epigram,epitaf,.sonet... - pjesniitio na standarclu i na UilaTektu- prlmJen)

Antun Mihanovii, Horvatska domovina (himna)

Petar Preradovi6, Rodu o jeziku (oda)

Albiie Tibul, Deliji (I., 3) (elegiia) - Franio Ciraki,- Florentinske blegijd (I.-- 1I:)Vladimir Nazor, Cvrdak (ditiramb)Hasanaginica (naroclna balada) _

'Marciial. Siroma5ni oiesnik - I. Cesmidki. Prosneru -I.Crijevii,'Epigrami kijiZnici - S. Vraz, Naitriknjistvo -A. G. Mato5, Djed unuku - Po Sv. Pismu, Ad homi-nem (epigrami)

152

NASTAWI PROGRAMI ZA G]MNAZ]]E HRVATSKIJEZIK

Ste6ci;Mak Dizdar,Zapis o zemlji (epitafi)

Josip Pupadi1,Zaljubljen u ljubav (ljubavna)

Dobri5a Cesarid, Pjesma mrtvog pjesnika, VagonaSi(misaona - socijalna)

Silvije S. iftanjdevid, Moj dom (domoljubna)

Ivo AnclriirNemiri, I, 4 lBogizbija kao svjetlo.../, -Nikola Sop, Isus dita novine (duhovno-religiozna)

Vladimir Vidri6, Jutro (pejsaina) i A. G. Mato5,Jesenje vede (sonet)

A. G. MatoS;T. Ujevi6; M. KrleZa:Notturno(primjeri usporednih motiva)

Anakreont, Pijuckajmo - France Pre5eren, Zdravica(anakreontska)

Fran MaZuranii, Svemir (misaona)I. Andrii, Ex Ponto, I, 5 /Poimam i shvaiam.../,

(pjesma u prozi)

D. Gervais, Tri nonice - D. Domjanii, Ciklame,krvave ciklame (dijalektalna)

- Zakljudak (sinteza)

EPIKA

(Pojam - raz-toj - vrstc, novela - pripovijest - roman;pripovjedat. - pripovijedanje - lik; ep i. ma.nje epskelorme: epl l l l , splev, st lhovana pnpovl letka; lednoslav-ni obl ic i : mit , fecenda. baika. saga. vi i , zaconetka. po-slovica; memoa"ri -

'nioerifiid '- auto"biografiid

primjeri: ep, roman - klasjdni'i moderni, pripovilest,hovela, bajka, basna)

Homer (8. st . pr. K.) , I l i iada, pievanje I . , Vl . , XVI. ,XVl l l . , XXIV. (ep)"

Ezoo - I. A. Krilov ili J . de la Fontaine: Basne(po izboru)

H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho - L Brli6-MaZuranid, Kako je Potjeh traZio istinu (bajka)

August Senoa, Zlatarovo zlato (povijesni roman)

J. D. Salinger,.Lovac u Zitu (moderni roman)

Vjenceslav Novak, U glib i/i Mile Budak, Opanci didaVidurine (pripovijest)

Altun G. Mato5, Cvijet sa raskrS6a - Vjekoslav Kaleb,Gost (novela)

Pavao Pavlidi6, Dobri duhZagreba: (pri& - po izboru)-Zakljudak (sinteza)

DRAMA

(Poiam - razvoj - vrste; struktura i kompoziciia; sukob- likovi - monolog i diialog - drama i kAzaliSt-e - prim-jeri: tragedija, kohedija. diama)

Sofoklo, Antigona (tragedija)Marin DriiC, Skup (komedija)I. Vojnovii, Ekvinocijo (drama)


DISKURZIVNI KNJT2EVNI OBLICI

(Pojap - {az.voj .: vrs1q.i znadajke -. putop.is,.studija,esej, dlanak; kritika, feljlon, polemika - piimjeri: pu-toprs, cseJ)Antun Nemdid, Putositnice (Porod putne misli,

Zagr eb, Grobnidko po lj e, Pad ov-a...) (p u topis)M. de Montaigne, O odgoiu (ulomci: O cilju odgoja,

O udenju tltasienin jEzft<a) (esej;

Rainer Maria Rilke, Pisma mladom piesniku( l . ,Pariz,17. I I . 1903.) (esej)


POVIJEST KNJIZNVNOSTI

K L A S I C T'I.q X I,I I I Z E V N O S T

(Temelina civilizacijska kniiZevna diela: Biblija, Tal-mud, Kur'an, GilgameS, Mahabharaia - klasidna djelazapadne civilizaciie i klasilna diela istodne civilizacile- klasidna knjiZevhost Zapada: grdka i rimska knjileV-nost, "klasidnb" kao vrijednosna-oznaka).

Bibl i ia: Kni iga Postanka, Kni iga Iz laska, Judita,Pj"csma nal pjesmama, Psalrii, Evancleijc po Ivanu

Homer, Odiseja (pjevanje I., XlX., XXI.)Alkej,l-adiSapfa, Ljubavna strast - Pindar, Pjesnik o ratuEshil, Okovani PrometejSofoklo, KraljEdipEuripid, ElektraPlaut, TvrdicaKatul, Jadni KatuleVergilije, Eneida, pjevanje II. i iV.Ovidije, Metamorfoze (Piram iTizba,IV. kxj.)Horacije, Lidiji; Poslanica Pizonima


S RE D NJOVJ E KOVNA KNJ IZ EVN O ST

(Ensleski Beowulf. niemadki minnesanq i minnesan-geriltrubad u rska lirik'a - naista rij i h rvat iki pisani spo-ilrenici - Cirilometodska rrailiciia" bibliiski i l irureiiskitekstovi - povijesni i,pravni tekstovi -"crkvcna i"sirje-lovna proza - drama, pnkazanja)

Piesan o Rolandu (franc. ep) - Pjesan o Cidu- (Spanj. ep) - Kalevala ('linskicp)Pjesan o Nibelunzima (niem. cp) - Roman o Tr istanu- i lzoldi (vite5ki romin)Sv. Augustin, Ispovijesti (1. i 9.) (autobiografija)drnorizac Hrabar, O pismenima - Ba5danska plodaVinodolski zakon - LucidarZapis popa Martinca - Ljetopis popa Dukljanina

(smrt KrarJa zvonrmrra)Rumanac trojski - AleksandridaPismo Nikole Modru5koga - Hrvojev Misal - Misal po

zakonu rimskosa dvoraSvit se kondaSibenska molitva - Va se vrime godi5daMuka Svete Margarite

-Zakljudak (sinteza)

153

G LAS I,I I K M I N I S TARSruA PRO SVJ ETE I S PORTA

3. JEZIENO IZRAZAVANJEU skladu s nastavom iezika i kn jiZevnosti.u prvome se

r ar edu. uvjeZbava j u razli ei ti ob I ici' jeziCn o g iziaiavania istvaranJa.

Pisano i govorno izraZavanje kao jezidna djelatnost.Glavne znadaike pisania kao iezidne dielatnost i . Pisaniekao pr iopi ivahie lkornirnikaci ja) i kao umietnidko stva-ranjd. PiSanje, praVopis i grafo'stil istika.

Govorenie kao iezidna dielatnosl. Govorenie i pravoqo-vor. Neutra"lno i 'stilski o'oilieZeno govoreriie.'Ulos; ivaZn os I vred n o ta govo rn oga j ezika (in-tona cij :i, i n tenzitet,stanka, redenidni"tempo,"niimika'i geste). Govorenje,slu5anje i Sutnja.

Tekst, Nadini oblikovania teksta. Vrste teksta: opis,ra5dlamba (analiza), tumrdenje (interpretacija), samogo-vor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog.

Opis kao vrsta teksta. Glavne zna(ajke logic'ke i jezidneorsanizaciie opisa. Umietnidki i znanstveni opis: iezidne istilske razlikei slidnosti. Usmeni i pisani opid. Dinamidnii statidni opis. Opis vanjskog i unuthrnjeg siileta.

. - TumaCenje (in(crpre(acija, eksplikacija). Logidka i je-zlcna organrzacl la lumacenla. usmeno l plsano tumacenle.AnalitidT<o i sint6t iCko tumidenje. Tumatenje umjetnickbgdjela.

RaSilamba (analiza). l-oc,ic'ko i iezidno uslroiavanieraSdlambc. Usmbna i pisana rISCtamUl. Navodi, polunav6-di i prepridavanje (paiafraza) tudih miSljenja u ia5dlambi.

Diialoc. Vrste diialoqa. Uspostava diialoqa. Vodcniediialo"ea. Diiatoc u ra"zsoVoru i d umietnidkom"e Oielu (ctra-mi, televizi i"s ko icl ra m i fi I m u ). JeziCn o ob I i kova n i e d iialo-ga: jezidna "ekonomija i vredriote govorcnog jezika.

Monolog i unrrtarnji monolog, Monolog u razgovoru iu umjetnidkbme djelu. Unutarnji monolog-kao pripovje-dadki postupak.

Obvezatan je tjedno jedan doma6i uradak (zada&).

. Udenici pi5u tijekom godine tri Skolska uratka (zada&)s rspravclma.

. Drugi razred

1. HRVATSKI JEZIKMorfem. Morfemi po znadeniu: sramatidki i leksidki.

Morfemi po poloZaiu:'koriienski pr-efiksalni i sufiksatni.Rj edotvofn i (deriva-cij ski ) i obliko lvorni (relacijski) mor-femi.

Morfem, morf i alomorf (morfemska inadica). Izraz isadrZai gramatidkih i leksidkih morfema. Morfemska ana-liza. Mo*rfemi u pisanju i govorenju.

Morfem i oblik. Morfem i osnova. Osnova i koriien.Struktura osnove. Alterniranost osnove (aloosnove). Su-pletivni oblici.

Poiam sramatidke katesoriie. Tipovi sramatidkih kate-goriiaikat6gorije vrste rijeEi, khtcgorijc o."blika rijedi, kate-forije poloZalaiileei i kiregirrije r"ijedi.

Kategoriievrste riiedi. Kriteriii razdiobe riiedi na vrste.Promien-iiive i neproinienliive viste riiedi. lmenice. Gra-matieka i tetsiCtca prerlmeinost. Skloiridba (deklinaciia)imenica. Gramatidka obiljeZja imenica: rod, bioj i paddi.'

Poiedinadna (sinsulativna) i zbirna (kolektivna)mnoZina. Vlastite ) op"ie imeni6e. Pisanje imehica (malo i

veliko podetno slovo). Pisanie stranih vlastitih imena, po-ghvit<-r'osobnih i zemljopisnih.

Zamienice. Rod, broi , padeZ i l ice. Funkci ie zamienica.7-amienice kao imenidke, frridicvskc ili priloZne- riieCi.Zamje.nice po znadcnju: lidrfc, pbvratnc, prisvojnc, pokaz-ne, upl tne, odnosne I ncodreoene,

Pridicvi . Rod, broi , padeZ, stupani. Pr idievi i kategori jaoilredciosti/neotlrcdcnbsti. Sklonidba odredenih i-neo-dreclenih pr i<l ieva. Stupnievanie (komparaci ia). Podielapridj eva pb zn'adenj u ; tva [i r a t iv"n i, iJ i ferencija [nf, posvoj nir o0nosnr prrolevr.

Broievi. Rod, broi i (dielomidno) padeZ. Glavnii rednibrojevi. Brojevi kao imdnidke, pridjbvske i priloZne rijedi.

Glagoli. Vrijeme, nadin, vid (svrJenost, nesvrSenost,rlvovidriost). lict!.

Stanje (aktiv, pasiv i meclij), (ne)prijelaznost i povrat-nost. Litni'i bezlicqni slasolskf bblici.-

Jeclnostavni gfugolrti oblici: infinitiv, prezent,aorist,imperfekt, impeiativ, glagolski pridjevi i pfilozi.

SloZeni glagolski oblici: perlekt, pluskvamperfe!1, fu-ruri i kondiliofiali. Pasivni glagolski bblici. Pisanje i izgo-vor sloZenih glagolskih oblika.

Nepromjenljive vrste rijedi: prilozi i prijedlozi.

Nepromienliive vrste'riiedi: veznici, uzvici i destice. Po-vcziva njc rijedi :"morfos i ntdksa.

Morfolo5ka sinonimija odnosno homonimija.

Stilska obiljcZenost parleZnih oblika, vremena, nadinate ostalih oblika.

Glavne zna(aike oblikotvornoq ustroistva dakav-skog naricdia u usforeclbi s hrvatski f i standhrclnim iezi-tor i ' (partcZni susiav, sustav glagolskih obl ika i dr i rgihobl ikd'promjenl j iv ih r i jedi) . " "

Glavne znadaike oblikowomos uslroistva kaikavskosnaricdia u uspored6i s hrvatskim stantlartlnim iezixom tpadeZnTsuslavl sustav glagolskih oblika i <Irugih oblika promjenljivihrijedi).

Hrvatski jezik od XVL do kraja XVIII. stoljeda.

2. KNJIZEVNOST

PRE DRE N E SAN SA I H U MAN I ZAM(Poiam, traianie, znadaike - humanizam kao kulturni itinliZ.eviri p6t<r"er- latinizam - knjiZevni Zivot - knjiZev-ni bntici i 2nadajke - glavni pisci i djela)

Dante Alighieri, BoZanska komedija (Pakao, I.-V.)

Francesco Petrarca, Kanconijer (1., III., V., XIII.,LXI., CVI., CCCLX., CCCLXIV. )

Giovanni Boccaccio, Dccameron (Uvod; 1. dan1.. novela; 2. dan3. novela; 10- dan 5. ili 6. novela)

Marko Marulii, Davidijada (1. pjevanje: stih 1-11 i140-160)

Ivan iesmidki, U smrt maike Barbare - Nekomvjerovniku

Juraj SiZgorid, Elegija o pustoSenju Sibenskog polja

Antun Vrandid, Putovanje iz Budima u Drinopolje


154

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE HRVATSKI TEZIK

RENESANSA

(Europska renesansa - renesansa kao kulturni iknjiZevni pokret.- o.dn.gg prqmg prirodi i -dovjeku _- od-nob prema antici - kniiZevni obfici i znadaike - glavnipiscii diela; hrvatska jencsansa i n[czina sfediSta-: Du-brovnik, Split, Hvar, Sibcnik, Za<ltir - odnos prema ta-lijanskoj r6nesansi -knjiZevni oblicii znadajlie - glavnipisci i djela)

Lodovico Ariosto, Bijesni Orlando (1.; 2. pjevanje)

FranEois Rabelais, Gargantua i Pantagruel (L,23;II.,l7)

Miguel de Cervantes, Don Quijote (ulomci)

William Shakespeare, Hamlet - San ivaniske nodi -Soneti (XVllI., CXVI., CXXX.)

Marko Marulii, Judita - Molitva suprotiva Turkom

DZore Drlit,Dralaje od zlata - Grem si, grem

Si5ko Mendetid, Prvi pogled - BlaZeni das i hip

Ranlinin zbornik,l-eute moi mili - Odiliam se -Djevojka hodi po zeleni-travi

Hanibal LuciC, Jur nijedna na svit vila - Otkad sezamota - Iz Robinie: Skazanie druqo, stih 685-755.(Robinja i Derentin)

Mavro Vetranovid, Piesanca upomoi poetam - Moiaplavca (stih I -26., 197 -222.) --PosvetiliSte-Abramovo (skazanje prvo, stih' 83-184.)

Brne Karnarutii, Vazetje Sigeta grada (treti dil,srih 597-638.)

Petar 7nrani6, Planine (Otkuda bura ishodi i zadse zove ili Zat, se griid Nin zove i gtlo ga najprisazicla - Perivoj od Slave i v njem iilc)

Petar Hektorovid, Ribanie i riharsko prigovaranie(Parvi dan, srih 1 - ZU., 49'7 - 508.; Drugi dan,Stih 595-685.; Treti dan, stih 1510-1532)

Mikia Pelegrigovii, Jedupka (Proslov, Drugojgospodi, Sestoj gosp6di -'odlomci u kojidra se[ierin it bditujd liao'zalj ubljen ik)

Marin DrZiC, Skup (predgovor i ulomak o zlatu) -Dundo Maroiti '- No"veta od Stanca

- Zakljuhk(sinteza)

BAROK

(Poiam, traianie, znadaike - manirizam naprama baro-ku : hrvatski bhrok - kdtolidka obnova (prbtureforma-ciia) - knjiZevni oblici i znadaike 'l dubrovadko-dalmatinski, kaikavski, slavonski barok i barokozaljskoga kruga'- bosahski franjevci - glavni pisci idjela)

Luis de Gongora. Nad srobom voivotkinie od Lerme -Udise,cVi jeib, odinene - PjeSdani 'sat - Sarnazvoniku -

Gianbattista Marino, Pjevad ili Ljudski Zivot

Pedro Calcleron de la Barca, Zivot je san

Torquato Tasso, Oslobodeni Jcruzalem(I. i II. pjevanje; prijevod M. Tomasovifa, 1990.)

Ivan Gundulii, Suze sina razmetnosa - Dubravka -Os m a n ( I.-1-- 3 6.; IY .,3 45 - 432.; YlL,269 -3 08. ; Vi II.,5 69 - 592.; IX,32l - 408.; X I., 1 - 1 84. ; XX.,289 -37 6.)'

Ivan Bunii Vudi6, Nemoi, nemoj, ma Iiubice - Tvrdaie vil moia - Prsi ima od leda vil moja giz<Java -

Slatka duSo mom Zivotu; Vrhu smrt i -

Junije Palmotii, Pavlimir (dinienje trede, skazanjedetrnaesto i skazanje pdtna"estb;

Isniat Eurdevii, Slici svoioi u ruci [ospode - Raklici-kbia ie sumniila bit l iu6liena - Liubovnik rasrdeni -Vili nenarntji - Suze Maiunkove

Fr4n Krsto F.onkopun, Napoinice pri stolu -Clovidstvo zove se prava lifota - -Cvitja razmi5lenje iZalosno prituZenje

Kajkavski i slavonski pisci:

Pavlinski zbornik, In hoc anni circulo

Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu,ki Stal bude ove knjiZice

Juraj Habdcli6, Pervi oca naSega Adama greh(bizdost Zehska ili Cizdosimladeh Ij;di)

Antun KaniZli6, Sveta RoZalija (podetak)


KLAS IC I ZAM I P RO SVJ ET IT E LJ S TVO

(Klasicizam kao europski pokret - racionalizam: R.Descartes - Prosvietit'elistvb: Voltaire - klasicistidkilatinizam - kniiZeVnost u Slavoniji - kniiZevni oblici iznadajke - glaVni pisci i djela)

Pierre Corneille, Cid

Jean Racine, Fbdra

Jean Baptiste Poquelin Molidre, Skrtac

Voltaire, Candide (I., II., VI.)

Carlo Goldoni, Krdmarica Mirandolina

Matij"a Petar Katandid, Jesenii plotlovi(Seva - Vinobera u zelcnbj'Molbice dolini)

Mati ia Antun Rel ikovid, Sat ir i l i t i d iv i idovik (Kazuielipotu lcZaia Slavonije, stih I - 29. - PordScnie-Slavonijc kroz destc iatc i bojcve, slih 131-152.)

Andriia Kadii MioSi6. Razsovor uqodni narodaslovinskoca (Slirli oisria Rado=vana i Mielovana -Tomislav,"krhlj sloi/inski - Pisma od Railoslava)

Titu5 Brezovadki, Matiia5 grabancijaS dijak(Predgovor k dobiovoljnom diavcu, Dogod I.,dpelan"je L i spelanje II)


PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM

(Europski predromantizam - zanimanje za starinu,folkloi i "sfoblianske" usodaie: europski romantizam-. glavn i pieds thvnici fra"ncusk<ig, nje'madkog, talija n-skoq. ruskog, Dollskoq romanlrzma l romantlzma unorliistim iemtiarna I engleski lczerski piesnici: W.Wordssworth, S:T. Coleridge, R. Southely - Scottovpovijesni roman)

Johann W. Coethe, Patnje mladog Werthera - Faust

Friedrich Schiller, Razbojnici

Georgc G. Byron, Putovanje Childea Harolda(ulomak)

AJphonse de I,amartine, Jezero - W. Wordsworth,Sunovratl

155

GLASNIK MINISTARSTVA PROSVJETE I SPORTA

Zivotopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti Zivoto-pis (autobiografija) i Zivotopis poznate osobe (knjiZevnika,irmj'et nika, [j ""g!i,

Spo rr ada). Logi c'\1 i jezidha b rga niza -a).Logic'ka i jezidha brganiza-nica u"obl i ko"va n iu Zivo tooisa.ciia ZivotopiSa. Ulosd dinien'ica u-oblikovaniu Zivotopisa.

Riazli kova n j e di nje nTca pd vaZnos t i. Zivo to p"is pre ma'st il -skim znadaikamd: suRazlikovanie dinienica po vaZnosti. Zivotopis prema stil-skim znadajkamd: subjdklivni (literarni i l iterhrizirani) i

Edgar Allan Poe, Gavran - Crni madak

Aleksandar S. PuSkin, Evgenij Onjegin

Mihail J. Ljermontov, Junak naSeg doba

France Pre5eren, Sonetni vijenac


3. JEZIENO IZRAZAVANJE

. Tred razred

objekt ivni (poslovni,-s luZbeni) . Enciklopedi jski pr ikazZiVotopisa: Hrvatski biografski lcksiko n.

Prikaz kao vrsta teksta. Obiasnidbeno-obaviiesna na-rav pr ikaza. Usrneni i p ismeni 'pr ikaz: s l idnost i i razl ike.Prikaz i meclii: novinski, radiisk'i i televiziiski prikaz. Te-matska raznolikost prikaza: prikaz kniise, kaza'liSne pred-stave, filma, st ripa, televizijs ke emis ijd, -kdnc erla, izloZbe idr.

Saietak kao vrsta teksta i kao izraz potrebe zaznadeniskim zguSniavaniem teksta. SaZimanle kao ra-zludivahje bitnbg od manje vaZnog u tektd. Osnovneznadajke jezidnog, slilskog i obaviiesnog ustrojavanjasaZetlia. SdZetak dlanka i saZetak knjige.

Upufivanje (instrukciia) kao vrsra reksta koiim se pla-nira bilo kakvo ponaSanie u buduCnosti: upravnd, tehnieke,p.oslo.vng, metoilidke i ctiuge upute - g.lagoli iglagolski obli-cl zantllevanla, zapouleoanla, pottcanla, upozoravanlakao nos itel j i u pudiv'adkih (ins't ru lit ivn ih )"r6denica. Linear-ni odnos retenica u upuCivadkome teksiu.

Obvezatan je tjedno jedan doma6i uradak (zadala).

. Udenici pi5u tijekom godine tri Skolska uratka (zada&)s lspravclma.

1. HRVATSKI JEZIKPoiam sintakse (kao gramatidke discipline u koioi se

proudavaiu odnosi rireduiedinicama u nizu). Jedinic'e iin-iakse: rijed (oblik), skup fijedi (sintagma) i iedenica.

Riiedi u redenici. Spoievi riiedi. Tipovi odnosa medu sa-s tavniira ma spoj eva rifedi :. srodnost (ko ngruencij a), up ra -vuanJe (reKcrJa) l pnoruzrvanJe.

Pojam redenice. ilanjivost. Ciljna usmjerenost: izjav-ne, upitne i usklidne redehice.

.. Modalnost i predikativnost redenice. Obavijesnadlanjivost: dato i novo (tcma i rema).

ilanovi redenidnog ustrojstva. Preclikat. Glagolski i ne-glagolski preclikat. Gl"agolski oblici u predikatu.

Subjekt.

Obj ekt (glagolska dopu na) i prilo Lna oznaka (predikat-nidoclatakJ." "

Atribut iapozicija.

Redcnice po sastavu. Sklapanie redenica: nizaniem i po-vezivanjem. NezavisnosloZehe iedenice. Tipovi oclnbsamedu dijelovima sastavnih, suprotnih i rastavhih redenica.

Sklapan je uvrStavaniem. ZavisnosloZene redenice: sub-jektne, preilikatne i objektne.

Atributne i apozitivne redenice.

PriloZne (adverbne) redenice: mjesne, vremenske,nadinske.

PriloZne (adverbne) redenice: poredbene, uzrodne, po-sliedidne.

PriloZne (adverbne) redenice: namjerne, pogodbene idonusne.

Sklana n ie redenica bezveznlka.NezavisnosloZene asin-detske r'eCehice. ZavisnosloZcne asindetske redenice.

Redenica i tekst. Povezivanie redenica u tekstu. Tekstniprilozi suprotnosti, obja5njenja, zakljudivanja itd. Tipoviteksta.

Intonaciia redenice: redenidni naclasak, stanke,redcn idna nielod iia. inlenzi tet. temDo. ReEenidni znakovi itodka, zar ez, dvoio(je, tro todj e, us kl idnik, upitnik.

Red rijedi u redenici (osnovni i aktualizirani).

Osnovne sintaktidke osobitosti dakavskos i kaikavskosnarjedj a prema hrvatskome stanilarclnom i eiitu.

Hrvatski standardni jezik u XIX. stoljeiu.

2. KNJIZEVNOST(Hrvatski romantizam - hrvatski narodni preporod.ilirski pokret, il i; izam - uloga kniiZevnosti u Uudenidnacionhlne sviicsti - budnice i davoriie - temelini tek-slovi: Mihanoviieva "Red domovini o hasnovitosti ni-sania vu domorodnom ieziku", DraSkoviCelva"Di-sertaciia il it i razsovor, daiovan cospodi poklisa-rom...", Ghjcva "Kraika oinova horvltsRo-slaienskogpravopislrgja" -. Novine i Danica ilirska - Kolo, prvTKnJlzcvnl casopls)

Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedinjenje (budnica)Dimitrija Demeter, Grobnidko polje (Pjesma Hrvata)

(davorija)

Pavao Stoos, Kip domovine vu podetku leta 1831,Stanko Vraz, Dulab iie; I.,23, II.,39., 1 13.; III., 1 1 1.,

IY.,l 19. - Gazelal Zdral putuje k toplom jugu -Olkurl modre odi?

Petar Preradovi1,Zora puca - Putnik - Liudsko srce -Mrtva ljubav I Pjesnit

Ivan MaZuranii, Smrt Smail-age iengiCaMatlja MqZuranid, Pogled u Bosnu (Predgovor, I.,

Put u Bosnu i natrdg /opis Sarajeia/)- Zakljudak (sinteza)

P R O T O R E A L r ZA M gENOTNO DOBA)

(M. BogoviC, L.Botii, A.V.Tkaldevi6, F.Markovid,J.g.tomTe - V.JagiC, publicistika A. Stardevida, pudkdclrama i J. FreudefirdiLn)

o"iHj:o"-"33ri3Ji$;HjPropastVenecije-Prijan


156

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZI]E HRVATSKI JEZIK

REALIZAM

(Euronski real izam - nozi t iv izam i sci ient izam - H.Taine'- glavni pretlstarlnici lrancuskoga', ruskog i en-gleskog rlalizm'a -E.Zola i naturaliza"m)

Honor6 de Balzac. Otac Goriot

Gustave Flaubert, Madame Bovary

Ivan S. Turgenjev, Lovdevi zapisi (Suma i stepa;Naclstoinili)

Nikolaj V. Gogolj, Kabanica

Fjodor M. Dostojevski, ZIodin ikazna

Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina

Emile Zola, Germinal il i Th€rdse Raquin

Guy de Maupassant, Na vodi


(Hrvatski realizam - odraz francuskoga realizma i na-turalizma: E. Kumidii i niegov dlanak "O romanu" -polemika i stvaranje kritik'e IpravaStvo i knjiZevnost -reglonalzam)

Eugen Kumidii, Urota zrinsko-frankopanska

Ksaver Sanclor Gjalski, Il lustrissimus Battorych iliPerillustris ac generosus Cintek - U noii

Ante Kovadii, U registraturi

Josip Kozarac, Tena

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipandiii i Tko je to?

Silvije S. KranjdeviC, Mojsije - Eli! Eli! lama azavtani- Gospodskom Kastoru


MODERNIZAM

(Parnasovstvo - dekadenciia - simbolizam - individuali-zam - esteticizam - secesija - 6edka moderna)

Parnasovci (L. de Lisle, Slonovi; T. Gautier, Pastel)

Charles Bauclelaire, Suglasja - Albatros - Stranac

Paul Verlaine, Jesenja pjesma

Arthur Rimbaud, Samoglasnici - Alkemija slova

Henrik Ibsen, Lutkina kuia (Nora)

Anton P. iehov. Tri sestre

MODERNA

(Modernistidki pokret i moderna - sukob "starih" i' imladih" - secesiia - bedka i pra5ka skupina mladih -dasopisi - krilike i polemike'- Hrvatska'mlada lirika,1.914.\

Janko Leskovar, Misao na vjednost

Ivo Vojnovi6, Dubrovadka trilogija

Antun Gustav MatoS, Utjeha kose - Jesenie vede - 1909.- Stara pjesma - Camao- Umjetnost i ndrcionalizam

Dinko Simunovi6, Muljika

Fran GaloviC, Childe Harold - Crn-Bel ili Jesenski veter

Dragutin Domjani6, Bele roZe - Otmjena dosada

Vladimir Vidrid, DvapeizaZa - Dva levita - Adieu;Antun Barac, Umjeinbst i bol (esej)

Vladimir Nazor, Zvonimirova lada - Seh du5 dan

Milan Begovii, Pustolov pred vratima ili Bez tredega

Milutin Nehajev, Bijeg

Ivan Kozarac, Duka Begovii

Janko Polii Kamov, Pjesma nad pjesmama - Bracla iliBitanga


3. JEZIENO IZRAZAVANJEDokazivanie (arsumentaciia). Sto ie clokaz? Vrste do-

kaza. Y aLnost"dd<aZa u rasprdvfj a dki ri t eks t ovim a.

Recenzija kao vrsta raspravliadkog teksta. VaZnost po-daraka i arfumenata u recbnziji. Iftirjka i vrijednosni iurlu recenziji.'R ecerzrja strudnog i umjetnidkog teksta.

Usmeno predavanie. Glavne faze oblikovania usmenogpredavania:- obradba teme, skupl ianje grade o temilsreclivanje gracle, izrada nacr[a (prtldloSfta) i're<lavanja. Po-raba podatZka i strudnih naz,ivd.

Javni govor. Priprema iavnoga [ovora. Pisana podlogaza iavni covor (bilietke, navorli,iodaci). Ncutralair i em6-cionalno-obiljeieri govor. UvaZhiranje Vreclnola govorenogjezika i pozn iva nje-govorn i cYki h fi gil ra.

.Priopdenje (saopdc.nje). Jezidne.i stilske zradajkePrropcenJa. u.smeno l p$a.no-pnopcc.!J9. rnopcenJe.naml-JCrlJeno .medulma: nounsko, radusko I televlzuskopnopcenJe.

Obvezatan je tjedno jedan domaii uradak (zada1a).

. Tijekom godine udenici piSu tri Skolska uratka (zada&)s rspravclma.

eeturti razred

1. HRVATSKI JEZIKZnak i sustav znakova. Jezi(ni sustav i iezidni znak.

Struklura iezidnoea znaka. Oznaditeli, oznadehik i izvanie-ziha zbilja. RijeCi leksem. Leksikolbgija i semantika. -

Izraz i sadrZal leksema. Jednoznadnost i viSeznadnost.Metafora i metoriimiia. Vrste metafora. Znadeniske sastoi-nice. Osnovno i izveileno znadenie. Denotativnb i konota-tivno znadenje. PorlruStvljeno i ihdividualno znadenje.

Sinonimiia i sinonimi. Istoznadnice i bliskoznadnice.Standardnoibzidni i nestanclardnoiczidni s inonimi. Opde-iezidni i individualni s inonimi. Funkcionalna vr i iednoSt si-honima.

Antonimiia i antonimi. Pravi i tvorbeni antonimi. Bi-narni, stupnjeviti i obratni antonimi. Funkcionalna vrijed-nost antoiririra. Oksimoron.

Homonimiia i homonimi. Morfolo5ka i leksidka ho-monimija. Homografi i homofoni. Nadini nastanka ho-monlma.

r57

GLASNIK MINISTARSTVA PROSVJETE I SPORTA

Vremenska rasloienost leksika. Aktivni i pasivni leksik.Vrste oasivnih lekseina. Arhaizam i zastarielica. Pomodni-ce i norvotvi-rrenice.

Podrudna rasloienost leksika. Lokalizmi, regionalizmii clijalektizmi. Vrst"e dijalcktizama. Stilska o6itjdZenost rti-ialdktizama.

Funkcionalna rasloienost leksika. Stil i stil istika.Funkcionalni stilovi hrva ts koca s ta ndard no q iezika. Glav-ne Ieksidke znadaike kni iZ6vnoumietnidkbea, publ ic i-stidkog i razgovornoga stile. Ko lokvijalizmi i1a rgbnizmi.Vulsa;izmi.

lileduiezidni dodiri i leksidko posutlivanie. Razlozi lek-sidkoca pbsud iva n i a. Vrs te leksidko r:a nosi diva n i a : izrav-no, p*osr'eclno i krirZno. Vrste posuEciica. Prevddenice iznadenjske posudcnice.

Prilacodba posudenica. Vrste nrilaeodbe: srafiiska.pravopiina, fonbloSka, morfoloSka i'zna&njska. Tudice.'

Leksidka norma prema ostalim normama hwatskogastandardnog iezika. 'Jezidni pur izam i iezidna kultui i .Osnovna pravila jezidnoga puiizma. Jezidhi savjetnik.

Opie imenice i imena. Onomastika. Vrste imena: osob-na im-ena (antroponimi) i imena miesta ( toponimi). Vrste,podri iet lo ' i s lavne znadaike hrv-atskih osobnih' imena.Vrste" toponiffra. Hrvatski"egzonimi. Stilska obiljeZenostlmena.

Tvorba riiedi. Tvorbeno motivirane i tvorbeno nemoti-virane riiedi.Tvorbenaveza i tvorbeni Sav. Tvorbeni nadini:prefiksalna. sufiksalna, pre[iksalno-sufiksalna i sloZeno-Sufiksalna tvorba te slagdnje i srastanje. Preobrazba.

Tvorba imenica. Tvorba pridjeva. Tvorba priloga. Tvor-ba glagola.

Frazeologiia i frazem. Uvieti poslanka frazcma. Fra-zemska vi5einadnost i ieclnozhaddost. Frazemska sinoni-mija i antonimija. JeziCni purizam i frazemi.

Vrste frazema. Frazemi sintarme i frazemi reCenice.Frazemi po srecli5nioi nunoznadn-ici: imenidki. slacolski.pridj evni'i priloZni." Frizemske sraslice. Pod rijeTlo"frazc-ma: posudeni i nacionalni frazemi.

Leksikografiia. Glosari i aneksni riednici. Riednik. En-ciklopedi iska i f ezidna leksikogra fiia. Vrste ricdn i ka. Lek-sikosiafski tl-anak. Natukn-ica " i odrec(nica. Vrsteod ret nica. Vrs te lsks ikogra fs kih poreda ka natuknica.

Hrvatska leksikoerafiia. Naistariii hrvatski riednici.VaZniii hrvatski riednici rlo kraiaXlX. stolie6a (Vrandi6ev,$4 ika lj in, Habdeliiev, Belostendev, Jamb rbSidev, St u I I i jev,Sulekovi, Pardi6evi) . '

Hrvatski iezik u XX. stoliedu. Periodizaciia. Glavneznadaike svako.qa razdoblia. DruStveni i polititki poloZrih rva t 5 ko ca s I a n-da rd no s i6ztka. Nasto ian ia iezidn ili u n i ta:rista: Sk6rlideva anket[i novosarlski'saitahak. Borba zaravnopravnost hrvatskoga iezika. Deklaraciia. Odnos iz-medu hrvarskos i srpskoI ie2iya.Pravopisna droblematika.VaZnij a leksikdgra fs ka O-"j'ela.

liSte - socijalistidki realizam; trivijalna knjiZevnost:pojam i oblici)

I. RAZDOBAE Q 91 4.-1 e2e.)

Marccl Proust, U traZenju izgubljena vremena(Combray)

Luigi Pirantlello, Sest lica trali autora

SergcjJescni in, Pismo maici ; P. Neruda, No6as bihmcigao napisati najt uZnije stihove...

Federico Garcia Lorca, Oproltaj - Konjikova pjesmai l i Th. S. El iot , Pusta zbmlja

Franz Kafka, Proces - PreobraZaj

Ernest Hemingway, Starac i more ili Kome zvonozvonl


EKSPRESIONIZAM

(Poiam i l ikovna umietnost - odnos prema impresio-nizriru - sreclnioeuropski kniiZevni pcikret - krik, vizi-ja, sinesteziia" - aktivizam i nihili 'zam - niemidt<i ihrvatski ekspresionizam - kniiZevni dasopi5i: Kokot,Vijavica, Juri5, Plamen)

Antun B. Simii, Piesnici - Moia preobraZenfa -Hercegovina - Pbvratak - Smri i fa - Smrt - Rudaksiromfha - ODomena

Miroslav KrleZa, Snijeg - Kraljevo - Baraka Pet Be

Ivo Andrii, "Hrvatska mlada lirika",l9l4: Jadni nemir- Ex Ponto: Epilog

- ZakljuCak (sinteza)

rr. RAZDOBUE (t e29.-1 9s2.)

Miroslav KrleZa, Khevenhiller - Povratak FilipaLatinovicza - Gospoda Glembajevi - PredgovorPodravskim motivima Krste HegeduSiia

Ivo Andrid, Prokleta avlija ili Travnidka kronika

Tin Ujcvii, OproStaj - NaSe vile - Svakida5nja jadikovka- Blaiena Zeno, gospo nepoznata - Visoki jablani -- Pobratimswo lica u svemiru

Mate Balota,Koza - Dvi daske

DobriSa Cesarid, Oblak - Povratak - Balada iz predgrada

Dragutin Tadijanovid, Dugo u noC, u zimsku bijelunod - Veder nad gradom - Prsten

Ivan Goran Kovaeii, Jama - Moj grob


William Faulkner, Krik i bijes

Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

Jean Paul Sartrc, Mudnina

Albcrt Camus, Stranac

Eugdne Ionesco, eelava pjevadica i Stolice

Samuel Beckett, U odekivanju Godota

MeSa Sclimovi6, DerviS i smrt


2. KNJIZEVNOST

AVANGARDA, MODERNISTIEKI POKRETI ISOCUALNA KNJIZEVNOST

(Stilski pluralizam - avangarda - ekpresionizam, da-daizam.' nadrealizam. imlZinizam. f<ubizam. fuiuri-zam, Simultanizam, ' konstrukt iv izam - 'soci ia ln irealizam - "lijeva" i "desna" kritika - egzistencijalizam- imanentna kritika - kazaliSte apsurcE - epskb kaza-

158

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZITE HRVATSKIJEZIK

DRUGA MODERNA (1952.-1968.)

(Kritika socrealizma - "Krugovi" 1952. - utiecai an-gloameridkih i Spanjolskih pisaca - "Razlog' ' 1q6. -[tiecai francuskih i iriemadkjh pisaca - mod'ernistidkapoezijA, uljecaj filozofije egzisfencijalizma - "Umjct-irost ii ledi", 1957. i znanbst o knjiZevhosti)

Petar Scgedin, Crni smije5ak

Vladan Desnica, Proljcia Ivana Galeba

Ranko Marinkovii, Ruke - Kiklop

Slobodan Novak, Mirisi, ziato i tamjan

Jure KaStelan, Tifusari il i (Tvrdrva koja se ne predaie- Konj ic bel konj ika - i l iJadikovka (amcnaJ

Vesna Parun, Mati dovjekova - Ti koja imaS nevinije ruke

Josip Pupadii, More - Tri moja brata ili Moj kriZsveJeono gon

SUVREMENA KNTIZEVNOST

(Proza u trapericama, fantastiCari, novi historizam -pj esn i$ tvo egZis t e ncij a I izma, ludizam, obnova zatv or e -ne forme - drama - kritika i znanost - kniiZevnost u di-jaspori - glavni tasopisi - postmoderna: "intertekstual-nost - lntermeol lalnost )

Hermann Hesse, Stepski vuk

Antun Soljan, Kratki izlet

Ivan Slamnig, Barbara - Ubili su ga ciglama

Slavko Mihalid, PribliZavanje olujc - Majstore, ugasisvijedu - Prolazim Zrinjcvcem, dotide'me more

Vitomir Lukid, Sanovnici il i Nasmijane duSe

Ivo Bre5an, Predstava Hamleta u selu Mrdu5a Donja

Ivan Aralica, Psi u trgoviStu ili Put bez sna

Nedjeljko Fabrio, VjeZbanje Zivola ili Smrt Vronskoga

Pavao Pavlidid, Koraljna vrata


3. JEZICN O IZRAL,AVANJERasprava (cl iikusiia). Struktu rna trocliielnost rasprave:

teza,ailiteza i sintezd ifi postavlianietez€, clokazivairie te-ze i prihvadan je il i odbacivanie, bdriosno moclificiranie te-ze. Strudno ndzivlje i profesidnalizmi u raspravi. Usmena ipNmena rasprava.

Esei (ocled). Znanstvene. oublicistidke i umietnidkeznadaj[e bsEja. Otvorenost estili kao tekstne vrste.'subjck-tivni iobjektivni elementi u eseju. Uloga navoda.

Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, rekla-ma, zahvalnica, pozivnica, saZalnica... Privatni i iavni ko-munikaciiski lekstovi. Razlike u oblikovaniukomunikaciiskih tekstova namiienienih medi iima: novinh-ma, radiju i-televiziji (novinskf vijest - radijska vijest - te-levlzlJSKa vlJest).

Referat kao vrsta teksta. Glavne faze oblikovania (pi-sania) referata: izbor teme. izbor Drimarne i sekuridaineIiteiaiure. proudavanie siadiva.'vodenie bilieZaka oprodi tanome, izrada ndcrti refera ta... Nadfni navbden ia li-ierature i vodenia bilieZaka. UvaZavanie gramatidke pravo-pisne.i stil istidk"e noime hrvatskoga siai'dardnog jezika up$an]u relerata.

Obvezatan je tjedno jedan domaii uradak (zarJa&).

. Udenici ti jekom godine piSu tri Skolska uratka (zada(e)s lspravclma.

IZBORNI PROGRAM

Pmi razred

1. HRVATSKI JEZIK

- analize starijih i novijih tekstova pisanih dakavski;- analize starijih i novijih tekstova pisanih kajkavski;- analize repre.zentativnih hrvatskih spomenika pi-

sanih glagol j icom i lat inicom;djelatnost hrvatskih glagoljaSa i latinista;

- proudavanje. zavidajnoga (mjesnoga) govora (razli-KOVna Slovntca ).

2. KNJTZEVNOST, KAZALISTE rMEDIJSKA KULTURA

KNTIZEVNADJELA

Matko Pei6, Skitnje (Baranja)Pero Budak, KlupkoVlatko Pavletid, Kako ditati poeziju

(pristup velikim.klasidnim pjesnidkim djelima)Vjekoslav Majer, Zivot pulaSlavko Kolar, Breza - Svoga tela gospodarCharles Dickens, David Copperfield ili Mark Twain,

DoZivljaji Fluckleberryja FinnaMarija Juri(Zagorka, Kreginja iz Petrinjske uliceAldous Huxley, Kontrapunkt ili Vrli novi svijetNenad Brixy, Mrtvacima ulaz zabranjen

KAZALISTE:

- pojam;- kazaliSni prostor;- antidko kazali$te;- srcdnioviekovno kazali5te (osobito hrvalsko sred-

njovjdkovno kaza liS te);- pudko kazaliSte;- suvremeno kazali5te utemeueno na pudkom izra-

zu.

ANIMIRANI FILM

- znahjkeizraza;vrste;

- kratka povijest animiranog filma u svijetu i Hrvat-sKoJ.

FILMOW:

Z. Bourek, Madka, Beiarac;B. Dovnikovii, Ljubitelji cvijcca, Putnik drugog

razreda;V. Vukotii, Igra, Surogat, Piccolo;Z. Grgi1, Muzikalno prase;A ZaninoviC,Zid.

RADIODRAMA (po izboru)

159

GLASNIK MINISTARSTVA PRISVJETE I SpoNTI

3. JEZIENO IZRAZAVANJE

stvaranje lirske pjesme;stvaranje knj iZcvne crticc;pisanje jednostavnih pripovjednih oblika;krasno.slov (ditanje, recitiranie, .deklamiranje)proznih i poelskih "tekstova (u st"ihu i prozi);govorne vrednote u krasnoslovu;kako su stvarali knjiZevnici;stvaraladko pisanje; stvaraladko govorenje;voditeljstvo (avnih priredaba i sl.);povijest govorniStva;kako su govorili najpoznatiji govornici;dokazivanje tvrdnje u govoru.

Drugi razred

1. HRVATSKI JEZIKPotanie upoznavanje s odabranim diel ima koia i lustr i -

raju dctiri glavna h rva tika knj iZevnojezitna ti pa db sredineXVIII. stolieia:a) dakavski kniiievno)ezidni tip, npr. posveta "Judite"' Marka Mardt ica (1521.) ;

b) Stokavski knjiZevnojcziCni lip (na primjeru jezika Bar-' rula KaSiea ri "Rituilu rimskbrir", 1040.);

c) hibri<Jni knf iZevnoiezidni tip, npr. pismo Juria Zrin-' sko.qa Petni Bal i iardi iu ( i i l rugi tekstovi pr ipadnikaozaljskoga kruga) i

d) kaikavski knj iZevnojezidni t ip (odlomci iz djc la Antu-nii Vramca, Jurja Habdeliia il i Jurja Muliha).

2. KNJIZEVNOST, KAZALTSTE rMEDIJSKA KULTURA

KNJTZEWA DJELA

Ilija Crijevii, KrjiZnici - Oda Dubrovniku - ElegijeFlaviji (1. il i 2.)

Ivan Bunid Vudii, PlandovanjaIgnjat Durdevi6, Uzdasi Mandaljene pokornice:

Uzdisanje prvo, U spoznanjuFran Krsto Frankopan, Gartlic za das kratitiFilip Grabovac, Cvit razgovora - Slava DalmacijeMatija Divkovid, Beside (odlomak)Bartul KaSiC, Ritual rimski (Predgovor)Juraj KriZanii, Politika (Predgovor)Kajkavski i slavonski pisci (izbor)

KAZZLISTE:glumac i kazali5na publika;renesansno kazali5te (posebno u Dubrovniku);barokno kazaliSte (posebno u Dubrovniku);isusovadko kazaliSte;klasicistidko kazaliSte;kazali5te u XVIII. st.;Dubrovadke ljetne igre i Splitske ljetne igre.

DOKUMENTARNI FILMznadaike izraza; vrste; kratka poviiest dokumentar-nog fiima u svijetu i Hrvatskoj.

FILMOW:

R. Sremac, Zelena ljubav, Stranac, Vrijeme Sutnje;K. Papid, Mala seoska priredba;O. GluSdevii, Ljudi s Ncretve, Pod zimskim suncem;P. Krelja, MariSka Bend, Povratak

RADIOWJEST(tonski zapisi s boji5nica o obrani Hrvatske)

3. JEZIdNO IZRAZAVANJEstvaranje pride;dramatizacija pripovijetke;

hljlga snimanja po pripovijetki, ulomku romanarlr 0rame:knjiZevnost i govor;kultura i govor;retoridke wste (pregled);retoridke figure;razgovor (novinski, radijski, televizijski);izvjeJCe; obavijest; komentar;izla ga nje; ob razlaga nj e.

Tre1i raz.red

1. HRVATSKI JEZIKObradha glavnih lekstova za upoznavanie stan-dardnoiezftnih koncepciia detiriiu hrvatsliih filo-loSkih Skola u.XlX. st6lji iu;

a) zagrebadke (Adolfo Veber Tkaldevid, Zagreba(kaSkola);

b) rijedke (Fran Kuri:lac, Kako da sklanjamo imena?);

c) zadarskoga kruga (Ante Kuzmanii, PoslanicaDalmatincima) i

d) vukovaca (Tomo Maretid, Predgovor "Gramatici istilistici hrvatskoga ili srpskoga knjiZevnog jezika").

2. KNJIZE\NOST, KAZALISTE IMEDIJSKA KULTURA

KNJIZEWA DJEI-4

Walter Scott, IvanhoeKsaver Sandor Gjalski, Janko BorislaviiJosip Kozarac, Mrtvi kapitali ili

Medu svjetlom i tminomAu gust Ha rambaSid, Izb or iz poezijeAdolfo Veber Tkaldevid, Nadala BakarkaJosip Eugen Tomii, Zmaj od BosneMilan Begovii, Dunja u kovdeguMilutin Nehajev, Vuci

KAZ,q.LISTE:

dramski tekst i kazaliSna predstava;redatelj i dramaturg;kazaliSte u prvoj polovici XIX. st.;kazali5te u drugoj polovici XIX. st. i na podetkuXX. st.;nastanak institucionalnog kazali5ta u Hrvatskoj.

160 . l-1. I

&l

NAS TAI,/I{ I P RO G RAI\4 I ZA G I T( NAZ I T E HRVATSKI TEZIK

IGRANI FILM- znadaike izraza; vrste; povijest igranog filma u svi-

ietu iHrvatstoj.

FILMOW:

A Babaja, Breza, Pravda, Mirisi, zlato i tamjan;I( Golik, Tko pjeva, zlo ne misli;Z.BerkoviQ Ljubavna pisma s predumi5ljajem

TELEWZIJSKI FILM (u nastavcima)

K. Golik, Gruntovdani

3. JEZIEN O IZRAZAVANJEpisanje pripovijetke;

- pisanje dramskog teksta;priprema govora; organizacija govorne poruke;improvizirani i pisani govor;

- slu3anje govora; bilje3ke.najavljivanje radijskog i televizijskog programa;intervju; okrugli stol; vodenje rasprave ...

eeturti razred

1. HRVATSKI JEZIK

- Obradba onih diielova hrvatskoAa leksika koii nisuobuhvaieni obveza(nim cliielom nrosrama ili se unjemu.samo spominju (eufemizmi, hiponimi, hipe-roruml).

- Temel i i t i ie upoznavanie s naivaZni i im dostupnim(pretishuiim)' starijim" hrvatikim iiecnlcimd 1R.VrandiCa, I. Belostenca, J. Stulli ja).

- Potanie upoznavanie s vaZnim dogadaiima iz povi-jesti hrvat'skoga stahdarclnog jezika u XX. stoljedu.

- Upoznavanie s vaZnijom literalurom o korijenimai vrstama razltka, osobito lckidkih, izmedu-hrvat-skoga i srpskoga jezlka.

- Upoznavanie sa suvremenim riednicima hrvatsko-gd jezika i, fiosebno, s razlikovdim rjednicima.

2. KNJIZEVNOST, KAZALISTE IMEDIJSKA KULTURA

KNTILE''I,TA DJEL,A

August Cesarec, Tonkina jedina ljubav,Sin domovine

Duro Sudeta, MorIvo Kozardanin, Sam dovjek

Viktor Vida, Ex voto - ZavidajMirko BoZi6, Pravednik ili M. Matkovid, HerakloDanijel Dragojevid, P oeaja (izbor)Robert Musil, Covjek bez svojstavaMihail Bulgakov, Majstor i MargaritaJorge Luis Borges, Poezija (izbor)Milan Kundera, NepodnoSljiva lakoia postojanja ili

Sala

KAZALISTE:

dramska osoba i glumac;dramaturgija i teat rologija;kritidki i knjiZevno-teoretski pristupi kazaliSnojpredstavi i dramskom djelu;kazaliSte iclruge umjetnosti u XX. st.;suvremeno hrvatsko kazali5te;institucionalna i iiryaninstitucionalna kazaliSta uHrvatskoj.

FILM I KNJIZEYNOST. FTLM I TELEWZIJA. FILM IRADIO - FILM I KAZALISTE. FILM I STRIP

FILMOW:

A. Vrdoljak, Gospoda Glembajevi;F. HanZekovid, Svoga tela gospodar;A. Babaja, Izgubljeni zavid:j

TELEWZIJSKI FILM (u nastavcima) :

D. Maru3i6; U registraturi

FILM I RADIO:

K. Papid, Nek'se duje i naS glas

RADIODRAMA

Z.Bajsif, Ad libitum

RAD I OWJ E ST, RAD IO KOM E NTAR

S. GlavaSevii, Pisma iz Vukovara

3. JEZIdN O IZRAZAVANJE- pisanje eseja;- kfitika (krjiZevna kazaliSna, likovna, glazbcna, filmska,

racl iotelbrri2ijska);- pisanje rasprava;

usmena rasprava;- predavanje;- govor (visoki, srednji i jednostavni stil);- voditeljstvo (avnih priredbi, radijskih i televizij-

skih emisija).-

Autori:

Dr. Vinko Breii6, Iva Bubalo, Dr. Dunja Faliievac,Olga Jambrcc, Vesna Muhob erac, Dr. W ado P andi,ii,Di. Ivo Pranjkovii, Dr. Marko SamardZija (voditelj),Dr. Stjepko Teiak

161

Documents

HRVATSKI JEZIK za gtmn&zue