hrvatski, pdf (432 KB)

Deset zapovijedi danas*

PregledničlanakUDK17:2/ChouraquiPrimljeno27.11.2006.

Krunoslav PranjićBadalićeva11,HR-10000Zagreb

[email protected]

Globalna etika na temelju tradicija židovstva, kršćanstva ter islama

SažetakIzraelit, André Chouraqui, rođen u Alžiru (1917), pravnik sa Sorbone, hebraist, orijentalist, ekumenist, beletrist, suosnivač »Abrahamovskoga bratstva«, prevođen na 20 europskih i 3 dalekoistočna jezika; za njegove prijevode kapitalnih sakralnih knjiga imenjak mu (André) Malraux rekao da su »grandiozna avantura duha«… U svojoj respektivnoj knjizi Chouraqui promatra jednu za drugom Deset zapovijedi u svima trima monoteističkim vjerama (judaizmu, kršćanstvu ter islamu) sve do u naše dane. Iz poglavlja u poglavlje, vodeći računa o evoluciji običaja, društva, znanosti i tehnike, autor nam nudi nov pogled na primjenu i kršenje svake od Deset zapovijedi. Deset zapovijedi/besjeda bjehu i jesu prva prvcata, a i jedina jedincata Deklaracija o dužnostima čovjeka. Autor zagovara uvjerenje da su velike svjetske religije osnova za globalnu etiku, jedina podloga za uspostavu svijeta bez ratova, svijeta miroljublja, snošljivosti i ravnoteže u majci prirodi sa svim njezinim živim i neživim bićima. Chouraqui ne predlaže stapanje (sinkretizam) svjetskih religija, već zagovara ideal da se na njihovoj zajedničkoj etici (imenovanoj u Deset zapovijedi) – sinergijom (ujedinjenim duhovnim energijama) – zapodjene novo doba, jer da jedino tako čovječanstvo ima šanse za opstanak. U povijesti čovječanstva A. Chouraqui jedan je jedincati prevoditelj triju »Svetih knjiga« s njihovih izvornika: Staroga zavjeta s hebrejskoga, Novoga zavjeta s grčkoga, Kur’ana s arapskoga. Njegova autorska knjiga Desetzapovijedidanas remek-djelo je francuskoga kultivirana izraza, britke misaonosti i univerzalne aktualnosti; hrvatska inačica nastojala je, punom pomnjom, prenijeti ta rijetka svojstva.(A, parafrazama, izravnim i djelomičnim navodima, uza završne dodatke nekolikih duhovno srodnih beletrističkih i pjesničkih ulomaka – ovdje su ilustrirane VI. i VIII. Besjeda Dekaloga…)

Ključne riječiAndréChouraqui, globalna etika, sinergija vs. sinkretizam religijā,Dekalog (VI. iVIII.Zapovijed/Besjeda),judaizam,kršćanstvo,islam

Deset Besjeda–veli»naš«autor–danassuaktualnijenoštosu ikadbile,tečajem tridesettriju stoljeća. No, danas troimenMošè (u židovstvu) aliasMojsije(ukršćanstvu)aliasMusa-pejgamber=prorok(uislamu)–nijeza-konodavacosamljen.Ljudikojigaslijededolazeizsvihzemaljaiizsvihkul-tura.Chouraquispominjetripovijesnedeklaracije o pravima čovjeka:1.izvremenaameričkerevolucije(1776.),kojajebilaobilježilapočetaksveopćeg

*

Upovoduknjige:AndréChouraqui,Les dix Commandements aujourd’hui. Dix Paroles pour réconcilier l’Homme avec l’humain,Robert Laffont, Paris 2000.; hrvatska ver-

zija:Deset zapovijedi danas. Deset Besjeda za pomirenje čovjeka s ljudskošću, preveliJadrankaBrnčićiKrunoslavPranjić,Konzor,Zagreb2005.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA104God.26(2006)Sv.4(879–890)

K.Pranjić,Globalnaetikanatemeljutradi-cijažidovstva,kršćanstvaterislama880

priznanja ljudskihprava.Zaovom jeuskoro slijedilaDeklaracija o pravima čovjeka i građaninaizFrancuskerevolucije(1789.).Konačno,Ujedinje-nenacijeproglasilesuUniverzalnu deklaraciju o pravima čovjekauParizu(1948.).Deklaracijegovoreopravima,odužnostimagovori –Dekalog.A»Svjetskiparlamentreligija«,podpredsjedavanjemšvicarskogateologanje-mačkogajezikaHansaKünga,osudioje(1993.)siromaštvoizlouporabukojeda iscrpljujunašplanet (Zemlju) iugrožavajugaagonijomupomanjkanjuGlobalne etike,tejepozvaočovječanstvodaju,tuetiku,priznateprimijeninjezinanačela–etikuDesetorih Besjeda (tj.Dekaloga)kojudadijele:ibaha-isti,ibrahmanisti,ibudisti,ikonfucijevci,ikršćani,ihinduisti,idžainisti,ižidovi,imuslimani,išintoisti,isikhi,isljedbeniciZaratustre;jertusuotkrilizajedničkoim:uvjerenjeotemeljnomjedinstvuljudskeobitelji,ojednakostiidostojanstvusvihljudi.UgodinipojaveChouraquijevekapitalneknjige(2000.)UNiUNESCOobja-višemanifestkojiciosvijetpozivljedasepridružimeđunarodnompokretuzakulturumirainenasilja.Godina2000.imalajebitinadahnuće,novikôdupre-obrazbisveukupnostiratainasiljaukulturumirainenasilja.Obraćaseosobitomladimaibudućimnaraštajima…pozivomdasesviisvudazauzimamo:– zapoštivanježivota;– zaodbacivanjenasilja:fizičkoga,seksualnoga,psihološkoga,ekonomsko-gaisocijalnoga;

– zanjegovanjevelikodušnosti;– za slušanje i dijalogdabismose razumjeli…nepopuštajući fanatizmu,

klevetiiodbacivanjudrugoga,drugostiirazličitosti…– zaočuvanjeplanetaiodgovornukonzumacijuprirodnihmuizvora;– zaponovnoiskazivanje»solidarnošći«uzpunodioništvožénā…Chouraqui,nadalje,spominjedanamjeprvadužnost:svojeambicije,svojauvjerenja ili svoje dogme ne izdizati do idola i ne podčinjavati se getimaukojesezatvaramo.Opominjejošdasereligijskabaštinačovječanstvanesvodinadvapola:IstokiZapad.Jerdasvakatradicijamožedatisvojprilogpomoluglobalneetike:afričkianimizamdanasmožepodučitipoštivanjuži-votaisvegapostojećega;sibirskiišamanizamameričkihIndijanacadanamjekadarotkritineslućenemogućnostinašepsihe;urođeničkitotemizamčakdamožekonkretiziratisavezsaživotinjskimsvijetomkojegatemeljidasudaniuBibliji,aličijupraktičnuprimjenutzv.»narodiKnjige«(Tore,EvanđeljaiKur’ana)dauglavnomzanemaruju.Chouraquijošinzistira:nota bene–židovi,kršćaniimuslimanidamorajupre-stativjerovatiunadmoćmakojereligije,patakoisvojejerdanemavaljanosnehijerarhičnostimeđubjelosvjetskim teologijamabileoneosobne ili neosob-ne…ChouraquijevaknjigaDeset zapovijedi danasnastojirevaloriziratistatusDekalogauosvitXXI.stoljeća.Unutarsvakeodtrijumonoteističkihreligijaljudidobrevoljepozvanisupobuđivatisinergijunjihovapomirenja.Štoviše,čimmirbudepostignut,bitćemogućeostvaritisavezabrahamovskihreligijasazijskimiliafričkimreligijama.ReligijskabudućnostčovječanstvapočivanaskladnuodnosuneosobnihteologijaOrijentaipersonalizmažidova,kršćanaimuslimana.Azijskinarodimoćićestupitiusavezsabrahamovskimreligija-makojenaviještajuNajvišeBićekaomatrimonijalnoistvarateljsko.Sasvojestrane,Abrahamovisinovi,udodirusasvojomindijskom,tibetanskomilikine-skombraćommoćićedoćidotranscendentalnijeičistijevizijeNajvišegBića.Uvjerendasvjetskereligijejedinemogubitinajozbiljnijejamstvosvjetskogmira,Chouraquijejedanodosnivačainterkonfesionalnogpokreta»Judeo-kr-šćanskoprijateljstvo«,kojijeprerastao,uključujućiiislam,u»Abrahamovo



bratstvo«,zagovarajućitoleranciju,razumijevanjeidijalogmeđutrimamo-noteističkimkulturama.Umukotrpnomhodupremapomirbiiujedinjavanju,čovječanstvoćemoratizaliječitiraneštosumuihnanijelipovijesnisukobimeđureligijamainarodima.Akonekakataklizma,nažalostsasvimpredvid-ljiva,neprepriječidolazaknovogdoba,bitćemjestazadanasjošnepojmljivuutopiju u kojoj će se uspostaviti novimodeli komunikacijemeđu ljudima.Izdvojitćese,sada,jednaodZapovijedi,nadasveglobalnoaktualna,edapri-kaže Chouraquijevu hermeneutsku metodologiju odrazujući kompetentnelingvističke,kulturološkeiteologijskeuvide.

Šesta zapovijed/Besjeda: Ubijati nećeš. Tko ubije čovjeka, ubija Boga

ZaštobašŠesta?ZatoštojuChouraquiizravnovezujesPrvom,jer:počinitiumorstvonijekanjejeStvoritelja.I:zatoštonjezinooskvrnjivanje,tolikouče-staloupovijesti,čovječanstvoprivodikrubuskončavanja,pajepoštivatijuiline–pitanjeplanetarneopstojnosti.

U judaizmu

Zabranaubojstvaapsolutnojenačelo.Štoviše,zajednosidolopoklonstvomipreljubom/brakolomstvom,umorstvojejedanodtrijuteškihprekršajakakvisenipodkojomizlikomnebismjelipočiniti,čaknipredsmrtnomprijetnjom.Vladajućimoralutradicijskomjudaizmunalagaojeuzdržavanjeodsvakognasilja.Savršenčovjeknadilazinormekojejamčedruštveniporedak.OnživiiuprinošenjusvogbićaAdonaju/JHVHučijuprisutnostprepoznajeusvakomstvorenju.Odatleodricanjeodsvakeosvete,čakiodsvakedoslovnepravde.Nastanak cionističkogpokreta imao je za posljedicuposvemašnjuupitnostmoralanenasiljanastalaizskrupulozneprimjeneŠesteZapovijedi.

U kršćanstvu

Dokje tobila religijakatakombikoju jeprogonilavlastRimskogCarstva,kršćanisu,kaoiŽidovi,biližrtvenasiljaanenjegovipoticatelji.No,obraće-njeCarstvanakršćanstvopočetkomIV.stoljećapretvorilojenovuslužbenureligijuusredstvomoći.Otada jebilovrlo teškoodvojitiduhovnoodvre-menitog.Rimskekršćanskelegijeimalesuzadatakdaseboreprotivsvakenekršćanskemoći.Vojnasila je svojmačpreuzelaodkršćanske ideologijenenasiljai timenjuizobličila.Ukratko,kršćanstvojeinterijoriziralonasiljeodkojegjetrpjelousvojimpočecima,zatimsunjegovevođeodnjegapra-vilisredstvoekspanzije,dominacije iugnjetavanja. Invazije,kojesurezul-tiralekrižarskimratovima,slijedilesusuludulogikusvetograta.Međutim,uKatoličkom katekizmu iz1992.,stoji:Šesta zapovijed naglašava sakralni karakter svakoga ljudskog života od začeća do smrti. Umorstvo ljudskog bića napad je na osobu i na svetost Stvoritelja.

U islamu

Poputkršćanstva,iislamsenabojovannačinprobionavrhogromnogcarst-va.Prekrio jesveazijske iafričkeposjedeBizantskogCarstva,osimMaleAzije,ktomujošiPerziju,Afganistan,središnjuAzijuiPirenejskipoluotok.Jasno je da taj gigantski teritorij nije bioosvojenpukimpropovijedanjem.Zaista,Kur’an preporučuje poštovanje narodaKnjige (židova i kršćana) umjeriukojojseonipodvrgavajuvremenitomautoritetumuslimanskogsuvere-



niteta…Takojeusudkršćanskeiližidovskemanjineuislamskojzemljibiomanjetežakodusudažidovailimuslimanaukršćanskojzemlji.Jednakopo-putkršćana,nimuslimaninisuoklijevaliutomedasvojuvojnumoćupereprotivvlastitebraće.BilodajeriječosvađamaokonasljedovanjaMuhamme-da,oendemičnimsukobimameđuklasamailimeđusuparničkimdinastijama,oanimozitetuizmeđuArapaiPerzijanacailiArapaiTuraka,ilioratovimameđumodernimarapskimdržavama,čini seda je islam,kao ikršćanstvo,čestobionemoćandaugušiubojitonasiljesvojihpristaša.Jednaodnajsve-tijih/najsvjetlijih,nabožnih jerhumanističkihpozicija islamskeduhovnosti:Džihad,krivoprevedenprotuslovnimterminom»svetirat«,znači ponajprije borbu koju pojedinac mora voditi protiv vlastitih strasti u naporu da promiče Allahovo kraljevstvo, u sebi samom i u svijetu.Najautentičniji islamkoji je ikadpostojaonesumnjivoda jeonajkojičastipovijesno sjećanje naAndaluziju.Ona kratka, ali sretna i svijetla epizoda»zlatnogasrednjegvijeka«obilježenajeplodnomkoegzistencijomtrijumo-noteističkihreligijapodvedrimnebomarapsko-muslimanskeAndaluzije.Na-žalost,tasretnaepizodanijedugopotrajala.»Pričasezavršila1492.masov-nimprotjerivanjemmuslimanaiŽidovaizŠpanjolske,gdjesuoninastojaliostvaritisankoji jošuvijekstanujeumeni[uChouraquiju]kaosanospa-siteljskomjedinstvutrijuabrahamovskih[ibrahimovskih]religija:judaizma,kršćanstvaiislama.«

Ratovi pravedni, ratovi nepravedni

Paradoksjestdajerat–unačeluosuđenposvimljudskimibožanskimzako-nima–iznjedriopraviladobraponašanjakojaodređujukakvesuoperacijeuvrijemeratadopuštene,podnošljiveilipakzabranjene.Zakonitodajenepri-jateljapotući,aliubitigavaljapremapravilima,časnimpropisimailimeđu-narodnimkonvencijama(»ženevskim«npr.idrugima…).Vođenjemakakvarata,usvimvremenima,značipodvrgavatiseovimzakonima,dok,međutim,nemanikakvapropisakojibiozakoniovaljannačinkrađe,oskvrnućailiraz-bojstva.Nemanjkaopravdanjadaseobjasniovaanomalija.Pravorečeno,svakijeratpravedanilinepravedanuglavamaonihkojigavode.Svinajgorizločinciupovijestibilisuiostaliuvjerenidajepravonanjihovojstrani…OvoXXI.stoljeće,hoćelipreživjeti,moratćeimatiposlanjedaizgradimirkojinećepočivatiteknaravnotežistraha,negonaosviještenostioludiluodkakva proteklo stoljeće nije uspjelo ozdraviti.Caeterum censeo: tko ubiječovjeka/insana,ubijaElohima/Boga/Allaha,a–dakako–Bognemožebiti»ubiven«jerje,iakopersonaliziran/poosobljen,netjelesan…no:ubojstvomčeljadeta/čovjekaniječeseiništisamapredodžba/idejaoNjemu–»Materiči-nu/Materničkomu«iživotodajnu.Dokinućenasilja trebaprožetisverazine,sve instancije: razinu individual-nu,obiteljsku,društvenu,nacionalnu,internacionalnu,pačakiodnosmeđurazličitim vrstama životinjskog svijeta, to jest raznim nizovima stvorenja.Zardruštvokojebipoštivaloživotdrugihživihbićanebibilovišesklonopoštivati život ljudi?Zardruštvogdjebižene imalevećuulogunebibilonaklonjenijeprištediživotamladihljudiodašiljanihurat?PrvaženauosvitučovječanstvazoveseEva,Hava,»Živa/na«.Onaježivotodajna,onajedaristjecišteživota.Zaronaprirodomnijepredodređenaočuvanjuživota?Zarsvijetgdjebiljudibilizdruženismironosnimimirotvornimženama,riječ-ju:materičkim, ne bi bio skladniji negoli što ovako jest, sklon ratovima isvekolikomnasilju?DesetZapovijedi/Besjedaraskrišeproblemeunašedane



brojnijenoigda.Licemulicesaživotomismrću,potrajnovaljánupravilusročenuistodobnosMojsijevimDekalogom,aukasnijemsuglasjusIsusomiMuhammedom,svakoljudskobićetrebazasedaizabereživot–dabiživjelo[kakotoučiStarizavjet(prevedenvećudvijetisućestotinusedamdesetjezi-ka!)uknjiziPonovljenazakona,glava30,redak19].Ovopraviloprestajebitipustaželja ilipobožanzavjet, apouzdan jeuvjetza preživljavanje svjetova. Odatle, nesumnjivo, i prijeka potreba duhovnebudnostikakobismobilipomnijipremaostvarajimasvojihodabiraisvojihnadanja.Nužno je osloboditi se ponižavajućeprošlosti dabi proklamiranobilo istinskopomirenječovječanstvaonkraj razlikauvjeri idogmama.Dabisedogodilaovazbiljskarevolucija,HansKüngpreporučujeuvjetkojidaprethodiistinskojstrategijiekumenizma:autokritiku.Bilo bi nedopustivo, na putu ovakonajavljene globalne etike, da religije injihove teologije ostanu blokirane iza zatvorenih vrata svojih krutih dog-matizama.Uautokritičnojrefleksijivaljalobiimatinaumupovijestsukobakojisusuprotstavljalinarode.Religijenesamodaihnisupriječile,dapačeipothranjivalesuih,čakpogoršavale.Nerazumanfanatizamtraganjazamo-nopolomnadistinomrazdvajaojenarodejergasvakareligija–uimeBožjeiuzpomoćobiteljiidržave–usađivalauduhsvakogpojedincaodnjegovarođenja.Svećenici,rabini,pastori,imamiidr.organiziralisusvakisvojesta-dougetoima:nije li imciljbioosvojiti svijet jedinom istinomkadromdagaspasi,istinomkojusvatkopropovijedausvojojcrkvi,hramu,džamijiilisinagogi?Osimnekolikomudrihpionirakojisuseusudilizaćiizvangranicasvojihvjeroispovijesti,vjernicidasusezabarikadiraliunutarsigurnostisvo-jihdogmi.Iako su religije uspostavljene da bi ostvarile saveze cijele ljudske vrste, postale su tvornica getoa,malihzažidove,većihzaprotestante,ogrom-nihzakatolike,pravoslavneimuslimane.Po»našem«autoru(A.Ch.):Čineći to podjarmljuju božanski naum sveopćeg saveza.

Osma Zapovijed/Besjeda: Krasti nećeš

Asada,naprimjerujošjedne»zapovijedi«,iopetfraktalimaopisa,izravnimnavodimaiparafrazama,pokušatćesepredočiti/posredovatitôkako»naš«autormetodološkidosljedno, istovetnopostupausvojojdekaloškojherme-neutici.Njegovamisao,pronicava inesmiljena,globalno/univerzalno/mun-dijalno,tj.svesvjetski–avaj!–istinitajest:U naše dane krađa je ispunila neslućene razmjere rođene iz zamršenosti i gigantizma modernih ekonomija(O.c.,209).…Anikojedruštvodasenebismjelomiritiskrađom,paipak,svadapo-dupiru to bijedno ponašanje bilo da su kapitalistička, komunistička, soci-jal-demokratskailikakvamudragodruga.Zapravo,sámotržišnonačelodapretpostavljakakoonoštojekupljenovaljaštoskupljepreprodavati.Akoseovoelementarnonačelotrgovinskenagodbeneprimjenjuje–nemaprofita,(»nejmačaranišićara«).Istinase,pak,načelommožeitekakomanipulirati:potvrdutomunalazimouaktualnimkapitalističkimdruštvima,uključivoiusvojemvlastitome–uhrvatskome.

U judaizmu

Zabranakrađenadopunjenajeužidovskojtradicijietičkimopravdanjem.Dubinski je tu ideja da pojedinac ne posjeduje ništa na dan svog rođenja i da ništa ne nosi sa sobom u grob osim zbroja svojih zasluga na zemlji. Stoga su sva materijalna dobra što ih je stekao za svog života samo slučajna. Nije



važnoposjedujelivišeilimanje,bitnojedaElohimjamčinjegovusupstan-ciju,zbogčegamumorazahvaljivatiuzornimponašanjemustrogojvjernostiZapovijedimaTore.

U kršćanstvu

Krađasesastojiuoduzimanjutuđegvlasništvanaprijevaru.Ugrčkompri-jevoduBiblijeizIII.st.pr.Kr.(Septuaginta)iulatinskomeizIV.st.poKr.(Vulgata) prijevod je rezultirao stanovitim slabljenjem teksta, istozvučna avišeznačnauhebrejskom,opisnaulatinskom:Non furtum facies(»Nećešpo-činitikrađē«).Dabioznačilikrađu,različitijezicinastojeuprijevodimaBi-blijepronaćipojamsnažaniistoznačanshebrejskomriječigeneba:ovapakneuključujesamočinkrađenegoiotmicu,razbojstvo,pljačku,otimačinu,prijevaruisve»radnje«kojimasenastojiprijevaromoduzetidobrodrugoga.Isusovnauknalažedasenebuderobdobaraovogasvijeta.Krađu,dakle,nebimoglaodobritietikakojabogatstvosmatrapreprekomzaulazakuKraljev-stvonebesko.UBiblijisuseprorocizalagalidabisečuoglassiromaha,anavim.Jednaodglavnihzamjerakaštosuihprorociupućivalimoćnicimajesttadaugnjetavajusiromašneidaihunižavajudoživotnogaminimuma.Psalminamprenosenajhitnijepozive:siromasisuopisanikaosveci,pravedni,slu-geAdonaja/JHVHa.Ovajbiblijski idealhranit ćemonaštvoprvihkršćana.Djelotvorna primjena evanđeoskog morala naglašuje opreku između idealnih razrješenja u Evanđelju i realnosti života u društvu.Kršćanski redovničkiredovimahomsu togasvjesni.Temelje redovničkiživotmonahana idealusiromaštvaiodricanjaoddobaraovogasvijeta(klasičanprimjerdajeprimjersvetogaFranjeAsiškog).UKatoličkom katekizmu Sedma,ovaZapovijed/Besjedapropisujeprimjenupravičnostiiljubavizabližnjegauupravljanjuzemaljskimdobrimaiplodo-vimaljudskograda.Pravonaprivatnovlasništvonedokidasveopćunamjenudobara.Svakičinnepravičnauzimanja,istokaoinepravičneuporabedobradrugog– krađaje.Naknadazaotetoneizostavnaje,kaoipovratukradenoga.No,Crkvaseuvijekpokazivalanetolerantnomupitanjuzlouporabekojojjenajflagrantnijislučajbioslučajsimonije(običajadaseduhovnastvarkupujeiliprodajevremenitomcijenom),jerseonasvodinazlouporabuduhovnogautoriteta.Ovajjegrijeh,ustvari,nekavrstakrađekojase,uciljuinteresa,sastojiuuzurpiranjucrkvenekompetencije.Via con vento in Vaticano(Prohujalo s vihorom u Vatikanu) knjiga objavljena bezimeno 1999. uMilanu(pretpostavljivodajujepisalaskupinacrkvenihdostojanstvenika)»razotkri-vaizvitoperenjaštosešireunutarRimskekurijepoputkorovakojirazjedaPetrovoprijestolje«: nema tu čeganemauovome svijetugdje»gospodujevjerauvlast,karijerizam,favoritizam,gdjenemanjkanispolnihzloupotreba,nismislenihizvrtajazakona,nimasonskihobreda,nisatanskihmisa,nifinan-cijskihskandala«.RečeRabelaisda»gdjejeljudi–tamodajeisvegaljudimasvojstvena«,atoobasežeijakostiislabostiljudskenaravi.»Onesenalazeumenisāmom,kaoiusvakomeodljudskihbića,kadrihzanajboljeinajgore«–ispovijedasâmChouraqui.AovonajboljeinajgoresrestijeuRimuistokaoiuJeruzalemu,kaouMekiilinamakojemmjestuusvijetu.Svaka religija, svaki narod, svako ljudsko biće zamiješeno je svjetlom i sjenom, dobrom i zlom: na svakomu je da djeluje kao dijete svjetlosti radije negoli tame (212).

U islamu

Šerijat,kaoskupislamskihvjerskih,krivičnihigrađanskihzakonazasnova-nihnaKur’anu,zakrađupredviđastrašnukaznu:odsijecanjerukesanestezi-



jomilibeznje.Ovaseokrutnostdjelomičnotumačiozbiljnošćunajsitnijegalopovlukaupustinjiukojojposjedovanjeiskromnemješinicevodemožebitipitanježivotailismrti.Međutim,arapskiosvajačikojikažnjavahukradljivcenatakookrutannačin–ijoškažnjavaju,primjericeuSudanuiAfganistanu–nisuoklijevaliićiupljačkaškepohodenasuparničkaplemenailinastrance.Glavnodaraspodjelaplijenabudenajednakedijelove.OvaklanskapravdaproširilaseodtrenutkakadajeDar al-islam zadobiouniverzalnedimenzije.PljačkaškiprepadibilisuvođeniprotivNevjernikakojisenisaminisuuste-zaličinitiistoprotivsvojihmuslimanskihneprijatelja.Povijestsukobaizme-đukršćanstvaiislamaokonjihovihzajedničkihgranica,naOrijentukaoinaZapadu,svodisenadugnizpljačkaškihprepadapočinjenihnaštetujednihilidrugihkojisuimalizaciljkolikokontrolunadteritorijimaidobrimatolikoiposjedovanjeduša.Nazivahuse»križarskim«ili»svetimratovima«.

Drugdje u svijetu

Krađeusvijetujesvagdaisvudabilo.Onanijesamokrađanovcailimaterijal-nihdobara.Činisedapohlepaigramzivostljudiimajuzaciljnovacukolikojeonizvormoći.Unašedanekrađajeuzelaneosumnjičenerazmjererođeneiz zamršenosti i gigantizmamodernihekonomija.Modernikapitalizamus-vojio je jednoameričkonačelo izsredineXIX.stoljeća:Čovjek ima pravo na svoje vlasništvo kao što ima vlasništvo svojih prava;nouistodobafran-cuskisocijalistProudhonizazovnojezgromioovakvopoimanje–zanjega:vlasništvo je zločin!Suvremeneliberalneekonomijeprovodeonoameričkogeslo o pravu na vlasništvo. U međuvremenu pad komunizma narušio jesvjetskuravnotežu.Svijetjeupotrazizatrećimputomizmeđusocijalizmaikapitalizma.Njegabivaljalootkritidabiseizbjeglakoncentracijasvjetskogabogatstvaurukamamanjinezemaljaibanaka,uoštrojsuprotnostisrastućombijedomkontinenata.Zamislimoliteknesrazmjeruplaćamagazdāiskrom-nihradnika,imamoočemujošsanjati!Aštorećiovaralicamakojinepoštenozauzimajuodgovornepoložajepukimfavoritizmom(»miljeništvom«)iline-potizmom(»rodijaštvom«)?Lopovi,dakle,višeneobijajusamosefovevećih nalazimo u bankama, općinama, vladama, savjetima, na upravnim mjestima gdje mogu nekontrolirano pljačkati zalihe. Začudna je lakoća kojom vrše svoja zlodjela, a još više pasivnost kojom ih svijet prihvaća. Gledanjekrozpr-steubojicama,krivotvoriteljima,kradljivcima…samopogoršavakrizukojapustošiusvimkulturama.

Prema globalnoj etici

Dabisezloiskorijenilo,vrlobivažnobilorazvitiindividualnusvijestorela-tivnostinovca,štobimoždasmanjilopohlepuzadobitkom.Najboljerješenjeizvelobisereformompojedinca,radijenegolikakvomdruštvenomrevoluci-jom.Iskustvojepokazalodasujedinopojedincikadridasepoprave,doksudruštvenatijelaradilasnagomnepobjediveinercije.No,kako iskorijeniti iz ljudskog bića sklonost onomu što mu se čini tako prirodnim? Izvan svog tijela i svojih mentalnih sposobnosti, čovjek ne posjeduje ništa. Osobni napredak i traganje za unutarnjom slobodom morale bi imati za posljedicu svladavanje apetita koji čovjeka guraju da si prisvaja ono što mu ne pripada (217).

Zadaća obrazovanja

Bogžidova,kršćanaimuslimanaostavljenjeuizgnanstvuproistekluiznašihrazdora.UpotrazizaSavezomnadsavezimapoželimopotpunopriznavanje



istinskoga pomirenjameđutrimareligijamakojeispovijedajuElohimaBibliještujućiDesetzapovijedi.Naša je prva dužnost: od svojih ambicija, vjerovanja ili dogmi ne činiti idole.NezaboravimodaseprvaodDesetBesjedaobraćaslobodnimljudima,oslobođenimasvakogropstva,uključujućiiropstvone-znanja,prezira,ponekadmržnjekojaizlučujesvakusegregaciju.Školesvihrazinaimajusvojdioodgovornostiuzatvaranjuduhova.Zahtjevzaotvara-njem,dakle,hitnijijezasveonekojisebrinuzabudućnostsvijeta,posebicezaodgajatelje,bilionivjerniciililaici.U laičkim školama sustavno bi se morale učiti komparativne religije.Sdrugestrane,religijskeškolemorajubdjetinadtimdanjihovduhovniodgojnebudetakavdaseovlastitojreligijigovorikaodajejedinainajboljanasvijetu.Deset zapovijedi/Besjeda pripadaju cijelom čovječanstvu.Učeniciimajupravotoznati,aučiteljisudužnipodučavatinakojinačinsuteBesjederazumjeleiživjelerazličitekulturekrozstoljećaurazličitimreligijama,vjeroispovijestimairazličitimzajednicama.Nijeriječotomedasenametnereligijskiodgojulaičkimškolama,jošmanjeotomedaseonepretvoreureligijskeškole,negootomedasenasvimrazina-maškolskihprogramauvedeučenjeovelikimreligijamacijelogsvijetatakodaseučenicimapružiključzaboljerazumijevanjebližnjegisamihsebe.Odgojitelji i učitelji morali bi prijeći granice koje su stoljećima podizane među kulturama Orijenta i Zapada.StavljanjereligijaikulturausinergijuolakšatćevršenjeDesetzapovijedikojesuodvećčestozaboravljane.Rascvatreli-gijakojećeihpodučavatibitćenadobrobitcijelogčovječanstva.Saveznadsavezimaiteologijesestrinskihreligija,odvećdugoneprijateljice,omogućitćenamdasenapokonikonačnootvorimozazbiljusvijeta,zaznanstvenaitehničkaotkrićakojasvakodnevnomodificirajunašpoglednazbiljuuniver-zuma.Dabiseutopijasveopćegmirapreobrazilaupobjedničkustvarnost,nužnojeodgajati ljudeipripremiti ihdasevrateuraj izkojegsusesamiizagnali.Svakičovjek,odakledabio,sutraćemoratibacitinovpoglednastvarnost;zatomorapobijeditisvojetisućgodišnjestrahove,nagone,željeinavike.DesetBesjedapokazujumuput.

Nada u nama

Danas,kadapristajemotražitionoštonamjezajedničkoprijenegoonoštonas razdvaja, Chouraquijeva knjiga može poslužiti kao simbol. Kao znaknade.Autorniječegraniceipotičenanadilaženjesvihograničenja.»Akojajetonadakojasetražiodnasdanas?«,pitaseChouraquiupredgovoruhrvats-komizdanjusvojeknjige.

»Nadamira,‚šalom’,istinskoga,naslonjenoganaljubavkojugradesviljudizasveljude,štujućitemeljnanačelakojatvoreetikunašeljudskosti,židovsku,kršćansku,muslimanskuetikukojunalazimoidrugdje,udrugimreligijskimtradicijamanašegaplaneta«,

paietikuagnostika,čakiateista!?!Očemujeriječ?Onečemu,zapravo,vrlojednostavnom.Opoštivanjudrugogakaosebesamoga.Otomedashvatimodajedinopravokojenemamojest–pravonarazaranje.Mojsijejeprimiojed-nuporuku,ipristanemolislušatiiprimationoštonamjeunjojdano,moženasvoditiiznadnassamih,daizaberemoživot.NekanamponovnoizvlačenjenasvjetlodanaRiječikojaizvireizdubinagodinaomogućidajunastojimočutikako–udobagenetičkihmanipulacija,Interneta,laserskogdiskaivir-tualnestvarnosti–odjekujenovomsnagom.Samoćetakosinajskaporuka,što juprenose tri abrahamovskamonoteizma i različita laičkamoralističkaučenja,postati ljudskikodeksisredstvodačovjekmeđudrugimstvorenimbićimaostvarisvojpozivsuradnikasNajvišimBićem.Tojesukus/sržporukâ



Chouraquijeveknjige,nije»prijećer«reći:veleknjigepovijesti,proumljeno-stiimorala!SvakaodDesetBesjedaopisujesvijetsvjetla i jedinstva, ljubavi iživotauopreci sa svijetom podjela, idolatrije, ubojstva, preljubništva, krađe, laži ipohlepe,čimeravnajutamaismrt.Budućnostsegradinajprijepolazećiodizborakojesvatkoodnasčini.SasinajskihvisinaMojsijeseujedinjujesIsu-som,sMuhamedomisglasnicimadrugihreligijasvihdoba,svihkontinenatapozivljući nas da izaberemo ljubav i poštivanje života u svakom čovjeku,posve jednostavnokakobismomoglipreživjeti i–živjeti. Je li toutopija?Naše XX. stoljeće, okrvavljeno tolikimmasakrima i (raz)bojištima, ljuds-kim»kanàrama«(klaonicama),dočekalojeostvarenjenekolikihutopijakoječovječanstvodotadanijemoglopojmiti.KročilismonogomnaMjesec,pro-krstarilismoneboizemljuiprodrliunajneproničnijetajneatomaigena:nisulisvetoutopijekojeje,međutim,ljudskigenijvećostvario?Uutopijumirailjubavivjerovahuizanjuse,svatkonasvojnačin,udvadesetomstoljećuzauzimahu:MahatmaGandhi,MartinLutherKing,LanzadelVasto,MajkaTereza…

Nobelovčeva fikcionalizacija eshatološke pravde

Chouraquijevaduhovnapozicija:prijekajepotrebazaštititisvjetskimir,itonestapanjem,tj.sinkretizmom,većkoegzistencijom,tolerancijomisinergi-jom,tj.udruženimenergijamasvijureligijaisvihljudidobrevoljebilioniteisti ili deisti, agnostici ili ateističak…samonekapoštujuživotsvojkaoiživotdrugoga,neksuotvorenidrugosti i tuđojrazličitosti.Ovdjejepravazgodapozvatisenadvasunarodnjakanam:prvijejedini»naš«dobitnikNobelovenagradezaknjiževnost(1961.)–Ivo Andrić,»istinabog«agnostik,aliizrije-komujednojsvojojčuvenojrefleksiji(objelodanjenojpostumno)našna»li-niji«globalne(dekaloške)etike,kadreče:… da samo kroz drugoga možemo potpuno osjetiti ljepotu i veličinu života koji nam je dat, koji je u nama i oko nas…AAndrićnam,ovimsvojimzagovoromljekovitostiismislenostidru-gostiirazličitosti,nemadvojbe,nije»suprotiva«eticiglobalnoj(dekaloškoj–inclusive)…Istijenobelovacsatvorioljupkujednupriču/»štoriju«(Proba,1954.) tematike/problematikeveleaktualne,a i»dan-danaske«veoma»in«,gdje raspreda o jednome»okamanjenu« identitetu: protagonist je bosanskifratarSerafin,nazvan»fraBego«,jerza»ahbaba«(turski=prijan/prikan)izaispidrugaimaoRasim-bega(nomen = omen)skojim»sevdalisao«i»merakli-sao«,tj.dijeliosklonostkahedonističkomu»praksisu«;pamuovajpredložinekbise»poturčio«,tj.daprevjerinaislam:

– Ama, pravo da ti kažem, prijatelju, i sâm sam nekad na to pomišljao […].I taman ja tako jednom mislim i premišljam to, i u tim mislima i zaspim. Kad – šta ćeš vidjeti! – iziđe mi na san Isa pejgamber, slava mu i milost. Ne govori ništa, a gleda me, gleda i kreće glavom, isto kao da kaže: »Serafine, Serafine, opaki sine, zar ti misliš da ja ne vidim što ko misli?« Prepadoh se ja: priđoh mu ruci, klekoh, i sve mu kažem po istini što sam naumio. Oborio ja glavu i čekam šta će biti. Kad ono – ništa. Osmjelim se ja i pogledam onaj sveti obraz, a on vedar; jest da mu se čelo malo mršti, ali usta mu se smiju. Kad to vidjeh, dignem ti se odmah i ja, a on jednako maše glavom.– Fra Serafine – veli blago – dolaze meni odavno glasovi o tebi, i mnogo te braća karaju i optužuju da si svjetovni čovjek i da po svom životu nisi



pristao ni za običnog kršćanina a kamoli za fratra i duhovnika, nego više za Turčina. Samo jedno ti priznaju svi: da si bistar i pametan. Ali sad ja vidim da nije tako, čim si kreno da mijenjaš vjeru. Šta će to tebi? I u svojoj sadašnjoj vjeri ti nit postiš nit se kako treba Bogu moliš, pa nećeš ni u novoj. A što se života tiče, i ovako živiš manje-više k’o Turčin. Pa što ćeš se turčiti? Takvih saroša i meraklija kao ti ima dosta među Turcima, ima nadasve onaj tvoj Rasimbeg; niko ga preteći ne može. Pa šta ćeš tamo? Ostani gdje si! Nek se nađe jedan takav i među fratrima. […] Ako ćeš pravo da ti kažem, fra Serafine, ono ta stvar s vjerama i nije važna ‘vamo u nas, na ovom svijetu, kao što je tamo – u vas, pogotovo u Bosni. Ovdje se, ako ćeš pravo, i ne pita ko je koje vjere, nego kakav je po srcu i po duši. Po tome mi sudimo. Eto, ja ti rekoh to, jer si i ti bio iskren prema meni, ali ti ne kazuj ovo nikom, jer to ti u Bosni i onako živ čo’jek ne bi vjerovo, a možeš rđavo proći.**

Navod,doista,(pre)izdašan,noporukonosno-dragocjen:posrijedijeezoterič-na,tj.teškoproničnatematika–eshatološka,tj.zagrobna,odnosnoonaštoraspredaovirtualnomesudištukojedapravednički razvrstavačijaćedušatronunagradnozdesna ili kazneno slijeva.Kriterij odvagivanjadanije tekpukapripadnostkojojvjeroispovijestivećvijekživljen»posrcuipoduši«,ilipotraćenbezijednogaodimenovanadvoga.Andrićevpripovjedačnerabime-tajezikanifilozofijskoga,niteologijskoga,većseutječeegzoteričnim,tj.lah-koproničnimizričajimapučkeposlovičnetradicijegdjejenacijeniživljenjeiponašanjeposrcublaguipodušipoplemenitoj.Takvimbihejviorističkimmentalitetom, zavičajno-identitetno bosanskim, pisac i čovjekAndrić nijedražbovaonegogadjelotvorio.

Identitet, i to: raskamenjen?

Identitet:potrebazapripadnošćuilinapripadnostprinuda?Identitet–zavi-čajni,obiteljski,lokalni,regionalni,rasni,rodni(spolni),plemenski/etnički,jezični,kulturalni,narodnosni (nacionalni), akulturacijski,klanski,klupski,sindikalni,stranački,navijački(fanovski),profesionalni–monističkiiliplu-ralni…Imalivrijednosnehijerarhičnostimeđunjimailipakvaljanosnedis-kriminacije?Filozofijski: identitet ili jedeterminističanza svojeganosiocabezslobodnevolje,ilijeindeterminističanuzasloboduvolje?Statičanlijeilidinamičan?Petrificiranakonstantailimutacijskavarijabla?Napokon:religij-ski(vjerski)identitetkaogarantzablaženuonostranost?Nasretnuvarijanturaskamenjenereligijskepripadnostinabasaoje,usnu,fraSerafin-BegokadmujesâmIsus(IsapejgamberizKur’ana,tj.Allahovposlanik,utalmudskimzapisimaJešua,židovskiučiteljmorala),šanuodaoniGorenepitajuko je koje vjere, nego kakav je po srcu i po duši.Blasfemija?Bogohula?Svetogrđe?Ni-ni,većpravamjera!Amblemsketako–srceidušu–možeiznijetimakojivjernik,deistk’oiteist,bogme:iateist!

Bratimstvo po antimarcijalnosti (Arsen Dedić, 1966; John Lennon, 1971)

Uglobalnoetičkutematikuposredno,adičnopripadaibardinogamedija–našijenac,homo sibeniensis,kantautorDedić,Arsen,svojompjesancom(nadpjesancama)zadjecu–Kad bi svi ljudi na svijetu…Dakako,silnojetooz-biljnapjesmasvojomporukom»nacrti«antimarcijalnogaWeltanschauunga,tj. proturatničkoga svjetonazora, a time, bogme, irenističkoga (miroljubna)opredjeljenja:



Kad bi svi ljudi na svijetu Odlučili ruke da spletu – ne bi tad bilo ni rata.Gramatikaovakvusloženurečenicunazivljepogodbenom,itomogućom(sprotazomiapodozom,tj.isglavnomisporednomrečenicomuglagolskomenačinu,neuvremenu:kad bi… ne bi).Pretvorbomunestvarnu(irealnu)rečenicuuprotazijeglagolskovrijeme,uapodoziopetpogodbeninačin(kondicional):da su… ne bi: Da su svi ljudi na svijetu Odlučili ruke da spletu – ne bi tad bilo ni rata.Astvarnu(realnu)inačicutrebalobi/valjalo,doistaividjetiiživjetikaoim-plementaciju,kaoostvarajglobalneetike: Ako svi ljudi na svijetu Odluče ruke da spletu – neće tad biti ni rata.Očitoje:ovdjejeiuprotaziiuapodoziglagolskovrijeme:ako(odluče),neće(biti)…ADedićje,Arsento(s)pjevao1966!Duhòvnōisvjetonazorsko(po)bratimstvoizmeđuArsenaiJohnaočitovalosekadjeLennon,istokantautor,1971,(s)pjevaosvojčuveniImagine.

Imagine there’snocountries,Nothingtokillordiefor,Imagineallthepeoplelivinglifeinpeace…ImagineallthepeopleSharingalltheworld…

Zamisli da nema zemalja,Nit ičega zbog čega se ubija il’ mre,

Zamisli da svi ljudižive u miru…

Zamisli da svi ljudiDijele vascijeli svijet…

…Asvojudivot-knjigu,remek-djelo(=chef d’œuvre)Deset Besjeda za pomirenje Čovjeka s ljudskošću (Dix Paroles pour réconcilier l’Homme avec l’humain)posvojen(adoptivan)»našijenac«AndréChouraqui–krunišeistominkantancijom

Imaginezun monde sans meurtres

sans guerresun monde sans adultères

un monde sans vols,

**

IzProbe,u:IvoAndrić,Priča o vezirovu slonu i druge odabrane,Konzor,Zagreb2005.,str.257–259,aisticanjasu–K.P.



ni escroquerie, ni corruption.Un monde sans mensonges,

un monde sans jalousieni convoitises,

où chacun serait satisfaitde sa part de vie et de bonheur…

Zamislitesvijet bez umorstava

bez ratovasvijet bez preljubasvijet bez krađa,

varanja i korupcije.Svijet bez laži,

svijet bez ljubomorei bez pohlepe

u kojem bi svatko bio zadovoljannjemu pripadna života i sreće…

Utopija,dakle:nigdìna?!Eutopija,dakle:blagdìna!

Krunoslav Pranjić

Global Ethics on the Tradition of Judaism, Christianity and Islam

SummaryAndré Chouraqui, an Israelite, born in 1917 in Algeria, who studied law at the Sorbonne, is an expert in Hebrew and Oriental studies, an ecumenist, belletrist, co-founder of the “Fraternity of Abraham” in France, has been translated in 20 European and 3 Far-Eastern languages. His namesake (André) Malraux once said that Chouraqui’s translations are “a grandiose adventure of the spirit”… In his respective book Chouraqui examines, one by one, the Ten Commandments in all three monotheistic religions (Judaism, Christianity, and Islam) up to the present day. Chapter after chapter, taking into consideration the evolution of customs, societies, sciences, and technologies, the author gives us a new perspective on applying and breaking of each of the Commandments. The Ten Commandments/Sayings have been, and still are, the first and foremost, the one and only Declaration of the Duties of Man. The author advocates the belief that the great world religions are the basis for a global ethics, the only foundation for establishing a world without war, a world of peace, tolerance, equilibrium with Mother Nature, with all her beings, animate and inanimate. Chouraqui does not propose an amalgamation (syncretism) of the world religions, but advocates an ideal based on their common ethics (declared in the Ten Commandments) – which would establish a new era by using the synergy and the united spiritual energies, believing that this is the only chance for survival of the human race. Throughout the human history, A. Chouraqui is the one and only translator of all three sacred books from their originals: The Old Testament from Hebrew, The New Testament from Greek, Qur’an from Arabic. His book TheTenCommandmentsToday is a masterpiece of the French scholarly expression, sharp thinking, and universal relevance; the Croatian translation has strived, with meticulous attention, to convey these rare qualities.

Key wordsAndréChouraqui,globalethics,synergyvs.syncretismofreligious,Decalogue(VIth&VIIIthCom-mandment/Saying),Judaism,Christianity,Islam

Documents

hrvatski, pdf (432 KB)