ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE NASTAVNIKA HRVATSKOGA JEZIKA

U GIMNAZIJAMA I STRUKOVNIM ŠKOLAMA

Obilježavanje dana hrvatskoga jezika

Zadar, 16. ožujka 2016.

Hrvatski rječnici

Zrinka Dobra-Opačić, prof.

Počeci rječnika u svijetu• Najstariji poznati rječnici u svijetu datiraju još iz vremena

Akadskog* carstva u 23. stoljeću prije Krista, a sadržavali su riječi na sumerskom i akadskom jeziku.

• Kineski rječnik - Erya najstariji je preživjeli jednojezični rječnik, potječe iz razdoblja 206. godine prije Krista, a autor je nepoznat.

• * Akad – grad u Mezopotamiji

Hrvatski rječnici 16. st.

• Hrvatski su rječnici pratili rječništvo drugih europskih jezika.

• Prvi Talijansko – hrvatski rječnik objavljen je 1527. godine u Ankoni, a autor mu je Petar Lupis Valentiano, trgovac španjolskoga podrijetla koji ga je za potrebe trgovine i trgovaca sastavio i dao tiskati.

• Bila je to knjižica od samo osam stranica, ali je od izuzetne važnosti za hrvatsku leksikografiju jer pomiče granice izdavalaštva na sami početak 16. st., čak 68 godina prije Vrančićeva Rječnika.

Tiskara u 16. st.

Faust Vrančić• Krajem 16. st. (1595.) Faust

Vrančić objavljuje Dictionarium (Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga/hrvatskoga i mađarskoga).

• To je prvi hrvatski tiskani rječnik, koji ima oko 5800 hrvatskih riječi, najviše čakavskih.

• Taj je rječnik ujedno i prvijenac mađarske leksikografije. 1551. – 1617.

• U to vrijeme termin dalmatinski koristio se za hrvatski jezik kojim se govorilo između Jadranskoga mora te rijeka Dunava i Save i ne treba ga miješati s izumrlim dalmatinskim jezikom koji je bio romanskoga podrijetla.

• U Pragu je 1605./06. drugo izdanje ovoga rječnika prošireno s češkim i poljskim jezikom pod naslovom Rječnik sedam različitih jezika kojom prilikom je „dalmatinski” naveden kao hrvatski jezik.

• U prilogu Rječnika Vrančić je dao otisnuti i popis dalmatinskih riječi koje su Mađari prihvatili kao svoje.

Bartol Kašić

• Rječnik Slovoslovje dalmatinsko – talijansko pripisuje se Kašiću između 1597. i 1599. Objavljen je kao Hrvatsko – talijanski rječnik s konverzacijskim priručnikom tek 1900. godine, a cijelo vrijeme čuvan je u Dubrovniku.

• Neki proučavatelji Kašićeva djela misle da je to jedan od triju rječnika koje je on sastavio, a koji se čuvaju u Perugi i Oxfordu.

1575. – 1650.

Isusovac, jezikoslovac i pisac naše prve gramatikeInstitutiones lingue Ilyricae, Rim -1604.

Hrvatski rječnici17. st.

Juraj Habdelić• Habdelić je svojim djelom

Dictionar, koji je tiskan u Grazu 1670. g., zauzeo istaknuto, iako laičko, mjesto u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

• Naime, on je bez osobita lingivstička znanja, pišući za školske potrebe, sastavio hrvatsko – latinski rječnik, a pisao je kajkavskim jezikom.

Književnik, jezikoslovac i

isusovac1609. – 1678.

Ivan Belostenec• Glavno djelo mu je dvojezični dvosveščani

rječnik Gazofilacij ili riznica latinsko – hrvatskih (ilirskih) riječi.

• Djelo je ostalo nedovršeno, a značajno je po uporabi tzv. rogatog e (ě). Rječnik je objavljen u Zagrebu tek 1740. godine.

• Osim po bogatstvu riječi, oko 40.000 riječi na 2000 str. teksta Gazofilacij je poznat i po trojezičnoj koncepciji kajkavsko – čakavsko – štokavskoj koji je bio svojstven ozaljskom književnom krugu.

Pjesnik, pisac, propovjednik,

pavlin1593. – 1675.

Jakov Mikalja

• Mikaljino djelo Blago jezika slovinskoga, tiskano je u Ankoni 1651. godine.

• To je prvi hrvatski rječnik u kojemu je hrvatski polazni jezik, a pisan je štokavicom.

• Djelo sadrži oko 25.000 riječi uglavnom u jekavskom obliku uz nešto štokavskih i čakavskih ikavizama.

Jezikoslovac, leksikograf i isusovac

(1601. – 1654.)

Hrvatski rječnici18. st.

Ardelio Della Bella

• Ardelio Della Bella, talijanski isusovac, propovjednik, misionar, znanstvenik i leksikograf izdaje trojezični rječnik Dizionario italiano, latino, ilirico (1728.).

• Rječniku je dodana i kratka gramatika hrvatskoga jezika.

1655. – 1737.

Rječnici u rukopisu u 18. st.• Mnogi su riječnici u tom vremenu ostali

samo u rukopisu, stoga nisu imali utjecaj na buduće naraštaje.

• To su rukopisni rječnici Pavla Rittera Vitezovića, Ivana Tanzligera Zanottija, Petra Katančića i drugih.

• Ivan Tanzliger Zanotti bio je kanonik iz Zadra. Pripadao je zadarskom književnom krugu.

• Napisao je Rječnik talijanskog, hrvatskog i latinskog jezika kojeg je radio punih 25 godina, a namijenio ga je, kako sam kaže

hrvatskoj slovinskoj mladosti.1651. – 1732.

Hrvatski rječnici19. st.

Na početku 19. st., kao odraz kraja 18. st. imamo dva rječnika, a to su:

Ričoslovnik Josipa Voltića iz 1803.

Joakim Stulli1730. – 1817.

Hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik

Rječosložje, 1806.

• Hrvatski narodni preporod iznjedrio je Njemačko – ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića,

• Rječnik ilirsko – talijanski Dragutina Parčića i

• Hrvatsko – njemačko – talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka.

Njemačko - ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića

Ovaj rječnik u filološkoj se znanosti drži prvim modernim hrvatskim rječnikom u 19. st.

Sadrži oko 40.000 riječi i oslanja se na starije hrvatske rječnike poput Mikaljina, Stullijeva i dr.

Rječnik posjeduje obilje novotvorenica koje su ušle u svakodnevnu uporabu,

kao npr. računovodstvo, nosorog, veleizdaja, velegrad i dr.

Hrvatski dio u rječniku pisan je latinicom, a njemački goticom.

Beč, 1842.

1814. – 1890.

1808. – 1881.

• Rodom je iz mjesta Vrbnik na otoku Krku.• U razdoblju od 1843. do 1851. pohađao je

javnu talijansku gimnaziju u Zadru. • Završio je bogosloviju u bogoslovnom

sjemeništu „Zmajević”  u Zadru.• U razdoblju od 1855. do 1857. boravi u

raznim samostanima, tako npr. i na Galevcu (Školjiću) kod Preka.

• Školske godine 1857./58. predavao je hrvatski jezik i matematiku na Realnoj gimnaziji u Zadru.

• 1858. g. u Zadru mu izlazi Rječnik ilirsko – talijanski s gramatikom.

• Parčić je bio i pionir fotografije u Hrvatskoj

Dragutin Parčić

1832. – 1902.

Zadar, 1858.

Fotografija Kopnenih vrata u Zadru

• Prema istraživanjima Abdulaha Seferovića fotografija je snimljena 1857. ili 1858. g. za vrijeme Parčićevog boravka u Zadru.

Bogoslav (Bohuslav)

Šulekotac hrvatskoga

znanstvenog nazivlja

Hrvatsko – njemačko – talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, popraćen francuskim i engleskim, a nerijetko latinskim i grčkim paralelnim nazivima iz 1874./75., prvi je hrvatski terminološki rječnik koji će snažno utjecati na hrvatski jezik i njegove tjekove.Njegova je najveća zasluga u tvorbi znanstvenih nazivlja pa su se do danas zadržali Šulekovi nazivi za kisik, dušik, ugljik, vodik, nikal, obujam, zračenje, kovine, toplomjer, tlakomjer i dr.

Slovačka, 1816. – Zagreb 1895.

Jednojezični rječnici u 19. st. • U drugoj polovici 19.st. počinju se tiskati

hrvatski jednojezični rječnici.• 1861. g. u hrvatskom je saboru prihvaćen

prijedlog Josipa Jurja Strossmayera da se osnuje južnoslavenska akademija znanosti za Hrvate, Srbe, Slovence i Bugare.

• Od 1880. pri Akademiji izlazi Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (ARj).

- Rječnik je izlazio od 1880. do 1976. godine. -U njemu se detaljno opisuju značenja riječi, daju se mnogobrojni primjeri od najstarijih zabilježbi riječi naovamo. - Ovaj rječnik nije bio zamišljen kao kakav normativan rječnik, ali je u svoje vrijeme utjecao i na opći jezik.

Rječnik hrvatskoga jezika (Broz – Ivekovićev rječnik)

Franjo Iveković dovršio je rad svoga nećaka Ivana Broza i 1901. godine tiskao Rječnik hrvatskoga jezika kojemu je uloga bila i ta da bude normativan.

1834. – 1914.

Portret Franje Ivekovića naslikao je njegov nećak Oton Iveković.

Ivan Broz punih je 15 godina prikupljao građu za svoj rječnik, a nakon Brozove smrti taj je posao nastavio njegov ujak. 1852. – 1893.

Značaj Broz – Ivekovićevog rječnika

• Zbog želje da se uvažava i srpski jezik, kao jezik najbliži hrvatskom (i zbog ondašnjeg shvaćanja da se radi o jednom te istom jeziku), u Broz – Ivekovićevu rječniku znatnu količinu čine upravo nehrvatski navodi jer su i Broz i Iveković za građu rječnika koristili Karadžićeve i Daničićeve riječi iz njihovih knjiga.

• No, u to vrijeme na oblikovanje hrvatskoga jezika hrvatska književnost ima veći utjecaj nego taj rječnik, a hrvatski su pisci upotrebljavali one riječi koje su im bile potrebne pa makar takvih riječi u rječnicima nije ni bilo.

Hrvatski rječnici 20. st.

Hrvatska leksikografija u prvoj polovici 20. st.

• U vrijeme unitarističke kraljevine Jugoslavije od 1918. godine nadalje puno se pažnje pridavalo tomu kako razlikovati hrvatske od srpskih riječi. O tome se pisalo u raznim novinama, a objavljeno je i nekoliko knjiga.

• 1940. g. Matica hrvatska tiskala je knjigu Petra Guberine i Krune Krstića Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika, u kojoj je dan i razlikovni rječnik.

Petar Guberina i Kruno Krstić• Razlikovni rječnik Guberine i Krstića nije baš dobro

prihvaćen kod hrvatskih i srpskih Jugoslavena, a hrvatska je javnost dobila potvrdu onoga što je intuitivno osjećala, ali to nije znala izraziti.

• U doba NDH rasprava o ovome rječniku je ignorirana jer se tadašnje jezično zakonodavstvo bavilo povratkom na morfonološki pravopis zagrebačke škole, koji je poznatiji kao korijenski pravopis.

• Nakon 1945. godine Razlike su bile proskibirana knjiga.

• Guberina je bio pošteđen progona jer je sudjelovao u partizanskom pokretu, a Krunu Krstića, nakon procesa koji se vodio protiv njega do 1947. g., Miroslav Krleža zaposlio je u Leksikografskom zavodu gdje je radio do umirovljenja 1975. godine.

Petar Guberina1913. – 2005.

Kruno Krstić1905. – 1987.

Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika

• 1954. g. Matica hrvatska i Matica srpska dogovorile su se da objave rječnik suvremenoga hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika.

• Usporedno s tim radilo se na zajedničkom novosadskom pravopisu koji je objavljen 1960. g.

• I za zagrebački Rječnik, i za novosadski Rečnik (na ćirilici) građu su činili najvažnija književna djela Hrvata, Srba, Crnogoraca (nešto i Muslimana) te suvremeni školski udžbenici, razni priručnici, tisak – ugrubo, od sredine 19. do sredine 20. st.

Odjeci Rječnika dviju matica

• Rječnik dviju matica bio je, kako stručnjaci kažu, čisti promašaj, jer se njime s jedne strane nametalo jedinstvo, a s druge strane neke su obične hrvatske riječi označene kao pokrajinske, što je zapravo bilo uvredljivo (jer sličnih situacija za neke srpske riječi nije bilo).

• 1967. g. objavljena su samo dva hrvatska sveska, A-F i G-K (zato se taj hrvatski rječnik naziva adok), a srpska je strana nastavila s izdavanjem do kraja.

Akademijin rječnik• Akademijin rječnik počeo je izlaziti

još 1880. g., a dovršen je 1976. g.

• Zbog velikoga vremenskog raspona i zbog različitih pristupa obradi, rječnik je nepotpun.

• Razmišljalo se da se objave njegove dopune. Jedna je takva dopuna Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, a što se drugih dopuna tiče one su još na čekanju.

Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića

• Vladimir Anić je sveučilišnu karijeru započeo na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je radio do 1974., a potom je prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu.

• Prvo izdanje Anićevog Rječnika ima 35.000 natuknica (tiskano 1991.), drugo izdanje (1994.) ima 50.000 natuknica, a treće (1997.) 60.000 natuknica s oko 100.000 pojmova.

1930. -2000.

Ostali značajniji rječnici u 20. st.• Hrvatska je leksikografija 20. st. bogata rječnicima i

leksikonima raznih struka, namjena i veličina. To su:

Josip MatešićFrazeološki rječnik

Petar SkokEtimološki rječnik

Bratoljub KlaićRječnik stranih

riječi

Hrvatski rječnici21. st.

• U cijelom 20. st. tiskano je oko 100 rječnika, a od početka novoga milenija, u prvih 15 godina već je objavljeno oko 60 rječnika.

• Prema njihovim naslovima jedan dobar dio rječnika je lokalnoga karaktera, u smislu očuvanja nekih od lokalnih jezika u sva tri narječja.

• Za primijetiti je da su od sva tri hrvatska narječja u tim rječnicima najzastupljenije čakavsko pa onda štokavsko i na kraju kajkavsko narječje.

Rječnici tiskani u Zadru od 2000. do 2013. godine

• Tomislav Maričić – Rječnik govora mjesta Kukljica, Zadar, 2000.• Alfonso Cvitanović – Geografski rječnik I-II, Zadar, 2002.• Ladislav Radulić – Rječnik rivanjskoga govora, Zadar, 2002.• Ante Tičić, Rječnik govora mjesta Povljana na Pagu, Zadar,

2004.• Žarko Martinović – Rječnik iškoga govora, Zadar, 2005.• Ante Toni Valčić – Rječnik govora otoka Ošljaka, Zadar, 2012.• Božidar Šimunić – Rječnik bibinjskoga govora, Zadar, 2013.

• Kalipedija (2009.) je internetski rječnik kualjskoga govora nastao iz želje mještana da sačuvaju svoj govor.

• Projekt je financiran sredstvima EU.• U sklopu Kalipedije možete poslušati Kaljski

govor u svom izvornom obliku.

Ostali značajniji rječnici u 21. st.

• Milan Moguš – Rječnik Marulićeve Judite, 2001.

• Ovo je prvi potpuni rječnik Marulićeve Judite, objavljen kao zasebna knjiga.

• Kako sam autor rječnika kaže, Judita ima oko 17.600 pojavnica, tj. svih oblika svih riječi, a nakon obrade dobiven je ovaj rječnik od 3495 natuknica, s vrlo bogatom frazeologijom.

Senj, 1927.

Hrvatski enciklopedijski rječnik Novi liber, Zagreb, 2002.

• Skupina autora i stručnih suradnika radila je na pripremi Rječnika od 1999. do 2002. godine.

• Oslonac i izvor građe bili su Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Rječnik stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina.

• Treba istaknuti kako je ovaj priručnik zapravo pet priručnika u jednom.

• Naime, tu je rječnik, etimologija, onomastika, gramatika i leksikon.

• Rječnik je dostupan i na internetu.

Rječnik književnoga nazivljaMilivoj Solar Zagreb, 2006.

• Rječnik književnoga nazivlja popunjava višedesetljetnu prazninu u hrvatskoj znanosti o književnosti.

• Iako okosnicu rječnika čine pojmovi iz znanosti o književnosti, objašnjeni su i mnogi lingvistički, sociološki, filozofski, psihološki i psihoanalitički pojmovi bez kojih nije moguće razumijevanje suvremenih književnih teorija.

Koprivnica, 1936.

Rječnici danas• Danas su nam rječnici dostupni na

CD-u ili internetu (svemreži).

• Postoje i ručni rječnici – uređaji veličine kalkulatora na kojima se nalazi integrirani program s rječnikom. Jedan od takvih je i Quicktionary – elektronički rječnik veličine markera s optičkim čitačem koji skenira tekst i na LCD ekranu prikazuje riječ i njezin prijevod.

Digitalizacija rječničke baštine• Damir Boras glavni je istraživač na

projekta digitalizacije rječničke baštine.• Glavni cilj projekta je bibliografski

popisati i opisati poznatu hrvatsku rječničku baštinu od prvih početaka do 20. st. te odabranih rječnika iz kasnijih razdoblja.

• Naime, u sklopu projekta već su digitalizirani neki rječnici, među kojima i oni najstariji, autora Jurja Habdelića, Bartola Kašića i Fausta Vrančića, a u planu je digitalizirati još rječnike Ardelia Della Belle, Jakova Mikalje, Ivana Belostenca, Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića i dr.

Damir Boras, hrvatski znanstvenik i rektor

Sveučilišta u Zagrebu

Hvala na pažnji!