HRVATSKI ROMANTIZAM

POVIJESNE PRILIKE:

• HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1813. – 1860.) Gospodarski, politički i kulturni preporod Maksimilijan Vrhovec – zahtjev za skupljanje nacionalnog blaga

• ILIRSKI POKRET (1830. – 1843.) – politički pokret; sve što se za to vrijeme pojavljuje u književnosti utjecat će na politiku

• HRVATSKI ROMANTIZAM – književno-umjetnički pokret koji se javlja u hrvatskoj književnosti u 19. stoljeću kao odraz zbivanja u svjetskoj književnosti

• U doba narodnog preporoda možemo ju pratiti u 2 faze: 1. FAZA (1830. – 1840.):

Tekstovi koji iznose politički program (svi Slaveni u jednu državu)

Tiskaju se BUDNICE i DAVORIJE

Takve pjesme nastaju u vremenu rata domoljubne i rodoljubne pjesme (nemaju neku umjetničku vrijednost)

KNJIŽEVNOST:

Pjesme kojima se budi nacionalna svijest, potreba

ujedinjenja

Pjesme koje su poziv na borbu i fizički sukob

2. FAZA (1840. – 1850.) - „ozbiljnija faza”: Ivan Mažuranić, Stanko Vraz i Petar Preradović

LIRIKA: domoljubne, intimnne, ljubavne, pejsažne pjesme

EPIKA: ep

DRAMA: 1. hrvatska povijesna drama (Turci kod Siska) Teuta – Dimitrije Demeter

DISKURZIVNI OBLICI: putopisi (Putositnice – Nemčić; Pogled u Bosnu – Matija Mažuranić)

Otvaraju se prve čitaonice u Varaždinu, Zadru, Zagrebu i Karlovcu

BACHOV APSOLUTIZAM (1851. – 1860.) Dolazi do germanizacije

Smanjena produkcija književnih djela; stroga cenzura

• CILJEVI PREPORODA: Uvesti književnost na narodnom jeziku (formirati jedinstveni jezik) Potisnuti tuđinski duh Uspostaviti narodno jedinstvo Uspostaviti pojam naroda Uspostaviti jedinstvenu kulturu te demokatizaciju politike

• ŠTO JE REALIZIRANO: Buđenje nacionalne svijesti Uspostavljen je pojam naroda Ukinuto kmetstvo (1848. – ban Jelačić) Demokratizacija politike Standardizacija jezika Usmjerenost na aktualne probleme

• Hrvatska književnost romantizma značajno se razlikuje od svjetskog romantizma: Kod Hrvata pronalazimo: optimizam, kolektiv, vjeru u sebe, u svoje

sposobnosti, dinamika, utilitarnost književnosti, svjesnost opasnosti Povezuje ih to da polaze s aspekta osjećaja, a ne razuma

• Uočavamo utjecaje svjetskih pisaca: Byron, Mickiljević, Manzoni

• Časopisi: Danica, Zora dalmatinska, Kolo, Neven...

DANICA:

• Osniva ju Ljudvit Gaj

• U preporodno vrijeme hrvatski su književnici svoje glasilo najprije dobili u njoj

• U Danici je sve podređeno društvenoj ulozi, pa se objavljuju različiti domoljubni prilozi: poezija, proza, dopisi, znanstveni prilozi, slavenske vijesti, prikazi i dr.

KOLO:

• 1842. razlaz između Stanka Vraza i Ljudevita Gaja; različite vizije ilirskih novina Vraz odlazi i zajedno s Vukotinovićem i Rakovcem osniva Kolo

• Gaj smatra da je uloga Danice promoviranje veličanja domovine, dok Vraz smatra da je uloga novina objavljivati umjetnost

• Časopis kasnije djeluje u sklopu Matice ilirske

• U njemu se objavljuje belatristika i znanstveni tekstovi, a posebno se njeguje književna kritika

ZORA DALMATINSKA:

• Prvi književni časopis u Dalmaciji na narodnom jeziku

• Izlazio je u Zadru, a pokrenuo ga je i uređivao Ante Kuzmanić

NEVEN:

• Pokrenut 1852., a uređivao ga je Mirko Bogović

• Dodijeljena prva književna nagrada: dobio ju je Luka Botić, čija je stihovana pripovijest Pobratinstvo 1854. proglašena najboljim djelom prema mišljenju Nevenovih čitatelja

Ljudevit Gaj(1809. – 1872.)

• Gajev pokret ima prosvjetiteljski karakter: on želi pokrenuti novine i njima dovesti do narodnog preporoda. Jednaku je ulogu namijenio i književnosti: književna djela doživljava kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva

• Kao student objavljuje u Budimu 1830. Kratku osnovu horvatsko – slavenskoga pravopisanja u kojoj se zalaže za reformu grafije (slovopisa). Potaknut idejama Pavla Rittera Vitezovića, predlaže za svaki glas (fonem) po jedan pisani znak (grafem) – za pisanje palatala predlaže jednoslove s tildom (~)

• Nakon studija vraća se u Zagreb i tamo 1835. pokreće hrvatske novine – Novine horvatske s kulturnim dodatkom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska

• Novi prijedlog grafije: u članku Pravopisz predlaže rješenja kojima želi uvesti jedinstven slovopisni sustav u ilirski jezik: za pisanje palatala tildu kod nekih slova zamjenjuje kvačicom, a kod drugih predlaže dvoslove

• Horvatov sloga i zjedinjenje: Napisao ju 1832. godine, a objavio ju u prvom godištu Danice Postaje prototipom preporodne hrvatske domoljubne pjesme – budnice Jednostavan, direktan i izravan tekst Nema dubine i spretnog snalaženja riječima; nedostaje igra riječi, ali bitna je njegova

uloga

LIRIKA

• Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta 1831. Započeo je kao pjesnik latinskih i kajkavskih

stihova, a od 1835. priključio se Gaju i pisao na štokavštini

Lik kraljice majke u crno, lik je Hrvatske „Vre i svoj jezik zabit Horvati

Hote, ter drugi narod poztati...” govori o tome na što je spao hrvatski jezik, da ćemo ga uskoro zaboravit i da nam je bolje da se priklonimo drugom narodu

Na suze majke puca i sam kamen/grob i iz njega izlazi duh Hrvata koji joj govori da će se sve poboljšati

• Antun Mihanović: Horvatska domovina U 10. broju Danice (1835.)

objavljen je prvi tekst pisan novim, Gajevim pravopisom. Bila je to Horvatska domovina Antuna Mihanovića

Josip Runjanin uglazbio ju je 1846. godine

• Stanko Vraz: Đulabije Piše u suprotnosti od Gaja Piše intimne lirske pjesme, putopise, kritike, članke Za života izdao je tri knjige pjesama: Đulabije,

Glasi iz dubrave žeravinske i Gusle i tambura Najveći romantičar među ilircima Utemeljitelj hrvatske književne kritike Utjecaj Prešerena Uzori: Dubrovčani – Gundulić, narodna poezija, njegov život Progovara o vlastitoj intimi pišući stihove i posvećujući ih voljenoj

ženi (Ljubica Cantilly) Pisane u formi krakovjaka (oblik poljske narodne pjesme sastavljen od

osam stihova podijeljenih u dva četverostiha, s rimom abcb) Jedini ilirski kanconijer intimne lirike Kompozicija: 4 dijela (1. i 2. – zaljubljenost, 3. rezignacija, (njezina

smrt), 4. domoljublje) Vraz je u Đulabijama spojio romantičarski sadržaj (ljubav, krajolik,

domovina) s narodnom poezijom (izraz)

• Petar Preradović: Putnik Počinje pisati pod utjecajem njemačkog romantizma i Byrona 1844. u prvom broju časopisa Zora dalmatinska objavljena je pjesma

Zora puca Zbirke pjesama: Prvenci i Nove pjesme Najpoznatije domoljubne pjesme: Zora puca, bit će dana, Putnik, Rodu

o jeziku, Jezik roda moga Pjesma ocrtava Preradovićev životni put Tekst gledamo kao tekst, a ne kao autobiografiju Utjecaj narodne pjesme („Bože mili, čuda velikoga”) Spajanje weltsmerca i hrvatskog optimizma

EPIKA U STIHU

• Dimitrija Demeter: Grobničko polje Bio je pjesnik, pripovjedač, dramski pisac, kazališni

i književni kritičar Dramatička pokušenja – 1.dio, Grobničko polje,

Dramatička pokušenja – 2.dio (Teuta) Objavljeno u prvom broju časopisa Kolo 1842. Vrsta: romantična pjesan, poema Tema: pobjeda Hrvata nad Mongolima 1242. Izmjenjuju se lirski, epski i dramski elementi Prva bajronovska poema u hrvatskoj književnosti U Grobničko polje uklopljena je davorija Pjesma Hrvata:

Pjesma koja poziva na sukob – nasilje za nasilje – pod cijenu života Pitanje slobode je iznad obiteljskih i rodbinskih veza (žrtvovat će čak i

njih pod cijenu slobode)

Ivan Mažuranić(1814. – 1890.)

• „Prvi ban pučanin”

• Njemačko - ilirski slovar – sastavljen po Ivanu Mažuraniću i dru Jakovu Užareviću

• Osman (dopuna: 14. i 15. pjevanje) Nakon što je 1842. osnovana Matica ilirska, odlučeno je da se kao prva knjiga

izda Osman Ivana Gundulića Mažuraniću je predloženo da dopiše 14. i 15. pjevanje, što je on i prihvatio U dopuni je slijedio Gundulićevo djelo, ali mu je dao i svoju umjetničku

osobnost

• Smrt Smail-age Čengića

• Smrt Smail-age Čengića: Inspiracija za pisanje djela ja bio suvremeni događaj: smrt turskoga

silnika Smail-age Čengića, kojega su ubili Crnogorci Mažuranić je jedan povijesno nevažan događaj pjesnički preradio i

prikazao ga u preporodnom duhu: narod, koji se bori za svoju slobodu, kažnjava silnika, koji ga tlači

Umjetnički ep, autorski ep To je ep, iako ima elemente epike, drame i lirike:

EPIKA: kompozicija i naracija, in medias res, likovi, događaji, linearni slijed, epski deseterac

DRAMA: sukob, protagonist (četa), antagonist (aga), dramska napetost LIRIKA: stihovi, stilska sredstva

Kompozicija: 5 pjevanja (Agovanje, Noćnik, Četa, Harač, Kob) Likovi (crno-bijela tehnika):

Aga – bajronovski tip junaka pojedinac nasuprot mase U svom spjevu spojio je umjetničko i narodno

Gundulićevi utjecaji: osmerci, pleonaza, barokni stil, antiturska tema, ideja o kolu sreće, oboje kreću od nekog stvarnog događaja

Romantičarske značajke: crno-bijela tehnika, isticanje domoljublja i narodnog stvaralaštva, važnost tradicije, miješanje elementa različitih rodova

PREPORODNA PROZA

• Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu Putovao je u Bosnu, a svoja zapažanja o ljudima i krajevima objavio je

1842. godine pod naslovom Pogled u Bosnu Prvi moderni putopis u hrvatskoj književnosti Nema naglašene političke tendencije Kompozicija:

Predgovor Put u Bosnu i natrag Različne opaske o Bosni Njekoliko turskih barbarizma (riječnik turcizma)

Pisan jednostavnim jezikom, onako kako se govorilo u narodu Zna dobro pripovijedati, opisati ljude i krajeve te odabrati običaje i

događaje zanimljive čitatelju

• Antun Nemčić: Putositnice Kvas bez kruha ili tko će biti veliki

sudac – komedija objavljena u časopisu Neven 1854.

Udes ljudski – nedovršeni roman Putositnice (1845.)

Jedino Nemčićevo djelo objavljeno za života

Opisujući putovanje od Ludbrega do Venecije i Verone na kojem je bio 1843. godine, autor lirskim slikama izražava subjektivni doživljaj

Nemčić svoj stil ne gradi, poput Matije Mažuranića i Stanka Vraza, na jednostavnosti narodnog jezika

Obilježje je njegova stila učenost, vidljiva u poznavanju klasičnih i romantičarskih autora

DRAMA

• Dimitrija Demeter: Teuta Prvi koji je stvorio nove dramske tekstove na štokavštini s

Dramatičkim pokušenjima Uzori: tekstovi dubrovačkih pjesnika U drugoj knjizi Dramatičkih pokušenja objavljena je Teuta Dramom Teuta uvodi u hrvatsku književnost nacionalnu dramu

visokoga stila Gotovo cijeli svoj život posvetio je radu na stvaranju hrvatskoga

kazališta, njegovu razvijanju i podizanju razine kvalitete dramskog repertoara

Na njegov poticaj Sabor je 1861. utemeljio stalno kazalište U razdoblju od 1864. – 1867./1868. bio je umjetnički ravnatelj

hrvatskoga kazališta

PREPORODNO KAZALIŠTE

• Mlada generacija hrvatskih preporoditelja uvidjela je da profesionalno organizirano kazalište može bitno utjecati na širenje preporodnog programa

• Prva kazališna zgrada (1834.): na Markovu trgu; izvode se gostujuće predstave jer Hrvatska nema domaćih dramskih preporodnih tekstova, redatelja ni glumaca

• Gajeva budnica na pozornici (1835.): u njemačke predstave su se ubacivali hrvatski pjevni umetci, pa je tako 7. veljače 1835. izvedena Horvatov sloga i zjedinjenje

• Domorodno teatralno društvo (1840.-1841.): Demeter dobiva zaduženje da organizira hrvatsku kazališnu sezonu. Poziva profesionalne glumce iz Novog Sada Domorodno teatralno društvo. 10. lipnja 1840. izvedena Kukuljevićeva Juran i Sofija ili Turci kod Siska, prva profesionalna predstava na hrvatskom jeziku. Započinje djelovati ilirsko kazalište. 1842. DTD odlazi u Beograd

• Prva hrvatska opera na pozornici (1846.): Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga

• Društvo dobrovoljaca zagrebačkih (1847.): Demeter utemeljuje amatersko Društvo dobrovoljaca zagrebačkih. Nastupaju unutar njemačkih predstava i tako uspijevaju održati svijest o potrebi hrvatskoga kazališta

• Bachov apsolutizam (1851.): pokušava se ponovno pokrenuti kazalište (ban Jelačić), ali se nisu mogli pronaći glumci

• 1861. Sabor je proglasio kazalište nacionalnom institucijom (zemaljskim zavodom)