Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured ČakovecStručno osposobljavanje za rad bez 25- 26 zasnivanja radnog odnosa T31,T32,T33,T34 2.5. Očekivane promjene u zaposlenosti

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Čakovec

Čakovec, travanj 2013.

IMPRESUM

NAKLADNIK HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED ČAKOVEC, B. Josipa Jelačida 1, 40 000 ČAKOVEC +385 040 396 800, +385 040 396 805

+385 040 395 452 : [email protected]; [email protected]

ZA NAKLADNIKA VLADIMIR ZEBEC, predstojnik Područnog ureda Čakovec

UREDNIŠTVO Marina Kodba, rukovoditelj Odjela analitike, statistike i informatike

NAKLADA 70 PRIMJERAKA

Molimo korisnike da pri korištenju podataka navedu izvor.

mailto:[email protected]


REZULTATI ANKETE POSLODAVACA ZA 2013. GODINU Tablice SADRŽAJ Stranica i grafikoni

1. Nacrt, metodologija i odaziv 2 - 3 T1,T2,T3,T4,T5 2. Struktura anketiranih poslodavaca 4 - 5 T6,T7,T8,T9,T10, 2.1.Kretanje zaposlenosti i zapošljavanja u 2012. 6 - 14 T11,T12,T13,T14, godini T15,T16,G1,G2, G3,G4,G5 T17,T18,T19,T20, 2.2. Poteškode pri zapošljavanju radnika u 2012. 15 - 19 G6,G7,G8,G9 godini T21,T22,T23,T24 2.3. Planirane potrebe za zapošljavanjem u 2013. 20 - 25 T25,T26,T27,G10, godini G11,G12 T28,T29,T30 2.4. Stručno osposobljavanje za rad bez 25- 26 zasnivanja radnog odnosa T31,T32,T33,T34 2.5. Očekivane promjene u zaposlenosti 26 - 28 G13 do kraja 2013. godine T35,T36,T37,T38, 2.6. Prognozirani viškovi za 2013. godinu 28 - 30 T39,T40,G14 T41,G15 2.7. Korištenje usluga Zavoda za zapošljavanje 31 - 32

3. Zaključak 33 - 34

Stranica 2 od 34

HZZ PU Čakovec – Anketa poslodavaca 2013.

Rezultati Ankete poslodavaca za 2013. godinu

______________________________________________________________ 1. Nacrt, metodologija i odaziv ______________________________________________________________ Hrvatski zavod za zapošljavanje putem nadleţnih područnih ureda po ţupanijama proveo je redovito godišnje istraţivanje – Anketu poslodavaca. Anketa poslodavaca

je istraţivanje trţišta rada koje provodimo s ciljem poboljšanja učinkovitosti trţišta rada u Republici Hrvatskoj, porasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. Potporu Zavodu u provedbi istraţivanja i ove godine dale su partnerske institucije: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca.

Anketa poslodavaca ima primjenu u sustavu HZZ-a, ali i dostupnost širokom krugu

obrazovnih institucija, komora, agencija, ostalih institucija i svih drugih dionika na lokalnom trţištu rada. Anketa sluţi kao podloga boljem razumijevanju kretanja na trţištu rada, sagledavanju cjelovite problematike na trţištu rada te politike zapošljavanja.

Istraţivanjem se od poslodavaca izravno prikupljaju informacije o prethodnom i očekivanom kretanju zaposlenosti i zapošljavanja te potrebama poslodavaca u pogledu zanimanja, zvanja, vještina i kompetencija radnika. Tako dobivene informacije posluţiti će kao podloga za poboljšanje posredovanja na trţištu rada i oblikovanje mjera aktivne politike zapošljavanja. Uz istraţivanje potreba za radnicima tijekom 2013. godine, anketom će se identificirati

profili radnika koji bi se mogli pojaviti kao potencijalni višak. Nadalje, cilj je bio utvrditi strukturu novozaposlenih radnika temeljem ugovora o radu prema trajanju zaposlenja,

trajanju radnog vremena, razini obrazovanja i potrebnim kompetencijama. Po prvi put ove godine ispitivale su se potrebe za angaţiranjem mladih osoba putem mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Rezultati istraţivanja imaju višestruku svrhu te sluţe za detektiranje postojećih oblika zapošljavanja i prepoznavanja trendova na trţištu rada. Koristeći rezultate istraţivanja Zavod će biti u mogućnosti pruţiti kvalitetnije usluge savjetovanja i usmjeravanja nezaposlenih osoba uz pronalaţenje prikladnih rješenja za poslodavce i nezaposlene osobe. Nadalje, rezultati će se koristiti za analitička istraţivanja i prognoziranja na regionalnom trţištu rada i kao podloga za donošenje preporuka za obrazovnu, upisnu i politiku stipendiranja na području MeĎimurske ţupanije.

Temelj za odabir poslodavaca za anketiranje bila je interna baza poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koja se temelji na podacima dobivenim od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Drţavnog zavoda za statistiku. Veličinu

populacije iz koje je formiran uzorak poslodavaca čine svi gospodarski subjekti bez obzira na veličinu, organizacijski oblik i vrstu vlasništva.

Pri strukturiranju uzorka poslodavaca za anketiranje primijenjen je stratificirani proporcionalni uzorak. Osnovni stratumi na koje su gospodarski subjekti grupirani u strukturiranju uzorka jest njihova podjela prema djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i podjela na male, srednje i velike poslodavce. Mali su poslodavci dodatno podijeljeni na mikro i male poslodavce. Podjela poslodavaca prema broju zaposlenih je stoga bila sljedeća: mikro poslodavci (1-9), mali (10-49), srednji

(50-249) i veliki poslodavci sa 250 i više zaposlenih. U ovom slučaju nisu korištena dva dodatna kriterija: ukupna aktiva i prihodi poduzeća. U MeĎimurskoj ţupaniji u uzorku poslodavaca prema prije navedenom modelu istraţivanjem je bilo obuhvaćeno 517 poslodavaca bez obzira na organizacijski oblik, veličinu i djelatnost poslodavca.

Stranica 3 od 34


Tijekom razdoblja provedbe ankete od 21. siječnja do kraja veljače ove godine,

anketiranju se odazvalo 468 poslodavaca, što je 90,5% od svih anketiranih i 9,0% više od povrata prosječne drţavne razine. Obuhvat zaposlenosti kod poslodavaca koji su vratili upitnik je na dan 31.12.2012. godine bio 98,3% ili 15.419 zaposlenih osoba u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavaca kojima smo poslali upitnik, odnosno 40,5% zaposlenih imajući u vidu broj aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje promatranih kao zaposlene osobe.

Upitnik je poslodavcima poslan poštom sa plaćenim odgovorom. Ukoliko nije vraćen u roku od 14 dana nakon primitka, zaduţeni djelatnici stupili su u kontakt sa poslodavcima, zamolili ih za suradnju i povrat upitnika, objašnjavali svrhu provedbe te savjetovali ukoliko je bilo nejasnoća vezanih na pojedina pitanja. Podaci iz upitnika uneseni su u pripremljenu računalnu aplikaciju. Nakon logičke provjere podataka i unošenja dopuna, baza podataka zatvorena je početkom oţujka 2013. godine.

Anketom poslodavaca prikupljani su sljedeći podaci:

o opći podaci o poslodavcu (naziv, adresa, matični broj, šifra djelatnosti, oblik vlasništva);

o broj zaposlenih na dan 31.12.2011/2012. godine, kao i zapošljavanje i prestanci radnog odnosa tijekom 2012. godine;

o broj zaposlenih tijekom 2012. godine prema sljedećim obiljeţjima: spol, vrsta zapošljavanja - odreĎeno/neodreĎeno/sezonski, puno/nepuno radno vrijeme, stupanj obrazovanja, zapošljavanje osoba sa invaliditetom;

o broj radnika koji je zaposlen na temelju drugih oblika rada tijekom 2012. godine: temeljem ugovora o djelu i korištenjem vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi;

o broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2012. godine prema razlozima

otkaza; o način traţenja radnika prethodne godine, poteškoće pri pronalaţenju radnika,

razlozi poteškoća i preteţita zanimanja koja poslodavci nisu mogli zadovoljiti; o planirani broj zapošljavanja u 2013. godini prema sljedećim obiljeţjima: duţina

trajanja radnog odnosa - odreĎeno/neodreĎeno/sezona, puno/nepuno radno vrijeme, zapošljavanje pripravnika odnosno invalida, kao i prema zanimanjima;

o prognozirano smanjenje broja radnika za 2013. godinu: razlozi smanjenja, karakteristike radnika koji se smatraju potencijalnim viškom, broj te najčešća zanimanja;

o planirani broj osoba angaţiran kroz mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u 2013. godini;

o suradnja sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje prema vrsti usluge i stupnju

zadovoljstva korištenim uslugama.

Stranica 4 od 34


2. Struktura anketiranih poslodavaca

__________________________________________________

Iako je stopa odaziva bila vrlo visoka, analizu Upitnika za poslodavce treba sagledati uvaţavajući sljedeće činjenice i pretpostavke: ponekad je dvojbeno da li su poslodavci ispravno shvatili neka pitanja, na pitanja su odgovarale osobe različitih kompetencija, a takoĎer postoje velike razlike u kvantitativnom značaju izmeĎu pojedinih poslodavaca. Nadalje, poslodavci kod nekih pitanja nisu ponudili odgovor, ukoliko odgovor nije bio obavezan, i to vjerojatno zbog opreza odnosno poslovne neizvjesnosti. Stoga, prilikom tumačenja prikazanih rezultata, kod nekih pitanja

pokazateljima kvalitativnih odnosa iz prikupljenih podataka treba pridavati veću paţnju i teţinu nego vrijednosti apsolutnih brojeva. Stopa odaziva bila je 90,5%, i to u trgovačkih društava 93,0%, dok je kod obrtnika

odaziv bio nešto manji – 84,4%.

Organizacijski oblik

Struktura anketiranih poslodavaca prema organizacijskom obliku

T 1 Struktura anketiranih poslodavaca prema organizacijskom obliku

Anketni uzorak Broj vraćenih

upitnika

% povrata prema organizacijskom

obliku

Trgovačka društva* 370 344 93,0

% trgovačkih društava 71,6 73,5 /

Obrti 147 124 84,4

% obrtnika 28,4 26,5 /

Ukupno 517 468 90,5

* ubrojeni svi poslovni subjekti osim obrtnika (trgovačka društva, udruge, JLS, zadruge i dr.)

Prema administrativnim jedinicama Područnog ureda Čakovec odnosno ispostavama promatrajući vraćene upitnike, najveći udio poslovnih subjekata odnosio se na Ispostavu Čakovec (340 ili 72,6%), zatim slijedi Ispostava Prelog (84 ili 18,0%), te

Ispostava Mursko Središće sa 44 (9,4%) vraćena upitnika.

Ispostava Struktura anketiranih poslodavaca prema ispostavama T 2

Struktura anketiranih poslodavaca prema ispostavama

Anketni uzorak Vratili upitnike Udio (%)

Ispostava Čakovec 378 340 90,0

% 73,1 72,6 /

Ispostava Prelog 92 84 91,3

% 17,8 18,0 /

Ispostava Mursko Središće 47 44 93,6

% 9,1 9,4 /

Ukupno PU Čakovec 517 468 90,5

Na teren je strukturirano prema veličini poslodavaca prema kriteriju broja zaposlenih poslano 300 (58,0%) upitnika adresirano na mikro poslodavce (1 do 9 zaposlenih), 147 (28,5%) upitnika na male poslodavce (10 do 49 zaposlenih), 58 (11,2%) upitnika na srednje poslodavce (50-249) te 12 (2,3%) upitnika na velike poslodavce (>250). Prema veličini poslodavca, uzimajući u obzir broj zaposlenih, najveći udio kod

poslovnih subjekata koji su vratili upitnike odnosio se na mikro poslodavce (1 do 9 zaposlenih – 257 ili 54,9%, a zatim slijede mali poslodavci (od 10 do 49 zaposlenih) – 141 ili 30,1 %. U znatno manjem opsegu bili su zastupljeni srednji poslodavci (50 – 249 zaposlenih) – 58 ili 12,4%, dok je velikih poslodavca s 250 zaposlenika i više svega 12 ili 2,6%.

Stranica 5 od 34


Veličina poslodavca Struktura prema veličini i organizacijskom obliku T 3

Struktura anketiranih poslodavaca prema veličini i organizacijskom obliku

Ukupno Trgovačko društvo Obrt

1 do 9 zaposlenih 257 152 105

% 54,9 44,2 84,7


% 30,1 35,5 15,3


% 12,4 16,8 0,0

> 250 zaposlenih 12 12 0

% 2,6 3,5 0,0

Ukupno 468 344 124

S obzirom na oblik vlasništva poslovnih subjekata koji su vratili anketu, većina

poslodavaca - 382 ili 81,6% u privatnom je vlasništvu, zatim slijedi drţavno/javno vlasništvo sa 67 (14,3%) upitnika, što zajedno obuhvaća 95,9% anketiranih

poslodavaca. Preostalih 4,1% odnosi se na preteţito drţavno, preteţito privatno, zadruţno vlasništvo ili nema vlasništva (udruge, zajednice i slične organizacije). Sukladno udjelu u vlasništvu, daleko najveći udio zaposlenih je kod privatnih poslodavaca (11.853 ili 76,9%) i u drţavno/javnom vlasništvu: 3.317 osoba odnosno 21,5%, što zajedno obuhvaća 98,4% zaposlenih. Preostali udio od 1,6% odnosi se na preostale oblike vlasništva, kao što je vidljivo u tablici u nastavku.

Oblik vlasništva Broj

poslodavaca

Struktura zaposlenih po vlasništvu i spolu T 4 Struktura anektiranih poslodavaca prema vlasništvu, broju zaposlenih i spolu krajem 2012.

Ukupno Muškarci Ţene

Preteţito drţavno 1 6 1 5

% 0,2 0,1 0,0 0,1

Drţavno/javno 67 3.317 1.028 2.289

% 14,3 21,5 12,3 32,4

Zadruţno 3 95 48 47

% 0,7 0,6 0,6 0,7

Preteţito privatno 2 71 64 7

% 0,4 0,4 0,8 0,1

Privatno 382 11.853 7.186 4.667

% 81,6 76,9 86,0 66,0

Nema vlasništva 13 77 26 51

% 2,8 0,5 0,3 0,7

Ukupno 468 15.419 8.353 7.066

Veličinu poslovnih subjekata obzirom na broj zaposlenih posebice ističemo jer srednje i velike tvrtke imaju značajan utjecaj na podatke u predstojećoj analizi. Iako srednje i velike tvrtke statistički predstavljaju svega 15,0% poslodavaca koji su vratili upitnik (70 poslodavaca), iste obuhvaćaju daleko veći udio postojeće zaposlenosti na dan 31.12.2012., zapošljavanja i odlazaka tijekom 2012. godine, planiranih zapošljavanja

u 2013. godini, ali i prognoziranih viškova za 2013. godinu. Kao što je moguće vidjeti u tablici koja slijedi, pokazatelji se kreću od 44,3% do 73,4%.

Razdoblje/veličina poslodavca Ukupno Mali Srednji Veliki % (S+V) T 5 Odnos broja zaposlenih, fluktuacije u 2012., plan zapošljavanja i viškovi u 2013. prema veličini poslodavca

Broj zaposlenih - 31.12.2012. 15.419 4.101 5.811 5.507 73,4%

Zapošljavanje u 2012. 2.703 995 1.125 583 63,2%

Prestali raditi u 2012. 2.290 911 889 490 60,2%

Planirano zapošljavanje u 2013. 1.198 667 356 175 44,3%

Prognozirani viškovi u 2013. 377 104 75 198 72,4%

Stranica 6 od 34


2.1. Kretanje zaposlenosti i zapošljavanja u 2012. godini

Jedno od prvih obiljeţja upitnika bilo je istraţivanje promjena u zaposlenosti, i to broj zaposlenih na kraju 2011. godine, broj radnika koji su se zaposlili i prestali raditi tijekom 2012. godine i stanje na dan 31.12.2012. godine. Pitanje je takoĎer bilo rodno usmjereno. Dobiveni rezultati su prikazani u tablicama u nastavku po ispostavama, obliku vlasništva, fluktuaciji tijekom 2012. godine, kao i prema djelatnostima.

Promatrano teritorijalno najveći broj anketiranih poslodavaca odnosio se na administrativno područje Ispostave Čakovec – 340 poslodavaca (72,6%), a zatim slijede Ispostava Prelog (84 ili 18,0%) i Ispostava Mursko Središće (44 ili 9,4%). Navedeni obrazac udjela vrijedi i za udio zaposlenih po ispostavama. Kao što je vidljivo iz obraĎenih podataka u tablicama krajem 2012. godine 11. 818 ili

76,7% zaposlenih odnosilo se na područje Ispostave Čakovec, 2.701 zaposlena osoba ili 17,5% na Ispostavu Prelog, te svega 5,8% ili 900 zaposlenih na Mursko Središće.

Gledajući prema spolu, 8.353 ili 54,2% zaposlenih su muškarci, a 45,8% odnosno 7.066 zaposlenih odnosilo se na ţene. Promatrano po ispostavama moguće je primijetiti razlike u spolnoj distribuciji zaposlenih, pa je tako u Ispostavi Mursko Središće evidentirano 60,8% zaposlenih muškaraca, u Ispostavi Prelog 58,9%, dok je

Ispostava Čakovec ispod ţupanijskog prosjeka sa udjelom od 52,6%.

Ispostava Ukupno Žene % Ž Muškarci % M T 6 Broj zaposlenih po ispostavama i spolu kod anketiranih poslodavaca (31.12.2012.)

Ispostava Čakovec 11.818 5.603 47,4 6.215 52,6

% 76,7 79,3 / 74,4 /

Ispostava Prelog 2.701 1.110 41,1 1.591 58,9

% 17,5 15,7 / 19,1 /

Ispostava Mursko Središće 900 353 39,2 547 60,8

% 5,8 5,0 / 6,5 /

Ukupno PU Čakovec 15.419 7.066 45,8 8.353 54,2

Analizirajući broj zaposlenih krajem 2011. i 2012. godine, kao i fluktuacije tijekom 2012. godine, moţemo zaključiti da promjene u zaposlenosti promatrajući 2012. naspram 2011. godini imaju pozitivan predznak.

Krajem 2011. godine kod anektiranih poslodavaca radilo je 15.006 radnika, tijekom 2012. kod istih su bile zaposlene 2.703 osobe, dok je istovremeno prestalo raditi 2.290 osoba, što znači da je krajem 2012. bilo zaposleno 15.419 radnika. Navedeno znači da su anketirani poslodavci 2012. godinu u odnosu na 2011. završili sa pozitivnim saldom zapošljavanja za 413 radnih mjesta.

Razdoblje Ukupno Žene % Ž Muškarci % M T 7 Promjene u zaposlenosti kod anketiranih poslodavaca tijekom 2012. godine

Broj zaposlenih na dan 31.12.2011.

31.12.2011. 15.006 6.780 45,2 8.226 54,8

Zaposleni tijekom 2012.

Zaposleni u 2012. 2.703 1.149 42,5 1.554 57,5

Prestali raditi tijekom 2012.

Prestali raditi u 2012. 2.290 863 37,7 1.427 62,3

Broj zaposlenih na dan 31.12.2012.

31.12.2012. 15.419 7.066 45,8 8.353 54,2

Promjene u zaposlenosti 2012/2011. – razlika

+ 413 + 286 / + 127 /

Promjene u zaposlenosti 2012/2011. - %

+ 2,8 + 4,2 / + 1,6 /

Stranica 7 od 34


Od ukupnog broja zaposlenih u anketiranim tvrtkama, 41,6% ili 6.416 zaposlenih

odnosilo se na preraĎivačku industriju, a zatim slijede graĎevinarstvo (1.642. ili 10,7%), obrazovanje (1.406 ili 9,1%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (1.342 ili 8,7%) i trgovina sa 1.188. ili 7,7% zaposlenih. Navedene su djelatnosti primarne djelatnosti u kojima su zastupljeni poslodavci na području MeĎimurske ţupanije. Najveći broj zaposlenih (11.318) je u srednjim i velikim tvrtkama, koje brojčano u anketi obuhvaćaju svega 15,0% poslodavaca, ali

zato 73,4% ukupne zaposlenosti.

Područje djelatnosti Broj zaposlenih Broj poslodavaca % struktura

T 8 Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca prema područjima djelatnosti

A* 464 23 3,0

B 1 1 0,0

C 6.416 69 41,6

D 95 6 0,6

E 469 10 3,0

F 1.642 50 10,7

G 1.188 41 7,7

H 387 29 2,5

I 427 30 2,8

J 253 25 1,6

K 33 10 0,2

L 52 11 0,3

M 314 29 2,0

N 349 15 2,3

P 1.406 37 9,1

O 322 21 2,1

Q 1.342 24 8,7

R 131 14 0,9

S 128 23 0,8

Ukupno 15.419 468 100,0

*Legenda djelatnosti:

(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (C) PreraĎivačka industrija (D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (E) Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša (F) GraĎevinarstvo (G) Trgovina na veliko i malo: popravak motornih vozila i motocikala (H) Prijevoz i skladištenje (I ) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (J) Informacije i komunikacije (K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (L) Poslovanje nekretninama (M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (O) Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje (P) Obrazovanje (Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (R) Umjetnost, zabava i rekreacija (S) Ostale uslužne djelatnosti (T) Djelatnosti kućanstava kod poslodavaca

Stranica 8 od 34


Sljedeće područje našeg interesa bilo je, jesu li poslodavci tijekom 2012. godine

povećali broj zaposlenika u odnosu na prethodnu godinu, smanjili ili pak zadrţali istu razinu zaposlenosti.

Analizom je tako utvrĎeno da je 112 poslodavca u odnosu na 2011. godinu smanjilo broj zaposlenih, i to za 514 radnih mjesta. Isti broj radnika prema vraćenim upitnicima zadrţalo je 186 anketiranih poslodavca. Nadalje, 170 poslodavaca je tijekom 2012. godine povećalo broj zaposlenih, i to za 927 radnih mjesta.

G 1 Broj i struktura zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca prema područjima djelatnosti

G 2 Odnos izmeĎu anketiranih poslodavaca koji su smanjili/zadržali isti broj/povećali broj radnika tijekom 2012. godine Broj zaposlenih po ispostavama i spolu kod poslodavca koji su vratili upitnike

Stranica 9 od 34


Stavljajući u odnos broj radnih mjesta u slučaju kada je kod poslodavaca došlo do

smanjenja radnika (514) naspram poslodavcima gdje je povećan broj radnika tijekom 2012. godine (927 radnika), moţemo reći da je «barometar zapošljavanja» kod anketiranih poslodavaca pozitivan, i to za 413 radnih mjesta.

Sljedeće pitanje odnosilo se na prikupljanje podataka koliko su radnika poslodavci tijekom 2012. godine zaposlili (bez obzira na to jesu li ostali zaposleni od kraja

godine), a prema sljedećim obiljeţjima: a) trajanje zaposlenja prema ugovoru o radu: odreĎeno, neodreĎeno vrijeme ili

sezonsko zapošljavanje; b) zaposlenje na puno ili nepuno radno vrijeme; c) zapošljavanje osoba sa invaliditetom; d) razina obrazovanja zaposlenih osoba;

e) broj zaposlenih temeljem ugovora o djelu;

f) broj realiziranih vrijednosnih kupona za rad u poljoprivredi; g) prema obliku vlasništva.

Ovdje su analizirani samo poslodavci koji su zapošljavali tijekom 2012. godine – 319 anketiranih ili 68,2% od ukupnog broja poslodavaca koji su vratili upitnik. Analiza rezultata prikazana je u tablicama u nastavku. Kod zapošljavanja nije bilo bitno jesu

li radnici ostali zaposleni do kraja godine. Obzirom na oblik vlasništva, daleko najveći udio kod poslodavca koji su zapošljavali odnosio se na privatni sektor (251 poslodavac) i drţavni/javni sektor (56), što zajedno čini 96,2% od svih poslodavca.


poslodavaca Broj

zaposlenih Udio žena

% struktura prema

vlasništvu

T 9 Novozaposleni tijekom 2012. godine prema spolu i obliku vlasništva

Privatno 251 1.903 719 70,4

Drţavno/javno 56 744 390 27,5

Nema vlasništva 9 38 27 1,4

Zadruţno 2 15 13 0,6

Preteţito privatno 1 3 0 0,1

Ukupno 319 2.703 1.149 100,0

Tijekom 2012. godine anektirani poslodavci su temeljem ugovora o radu zaposlili 2.703 osobe. Prema opsegu zapošljavanja najveći udio zapošljavanja odnosio na privatni sektor (1.903 ili 70,4%) i poslovne subjekte u drţavnom/javnom sektoru – 744 zaposlena ili 27,5%, što zajedno čini čak 97,9% od ukupne mase novozaposlenih tijekom 2012. godine.

Ispostava Zaposleni Žene % Ž Muškarci % M T 10

Novozaposleni tijekom 2012. godine prema ispostavama i spolu

Ispostava Čakovec 2.079 917 44,1 1.162 55,9

% 76,9 79,8 / 74,8 /

Ispostava Prelog 437 161 36,9 276 63,1

% 16,2 14,0 / 17,7 /

Ispostava M. Središće 187 71 38,0 116 62,0

% 6,9 6,2 / 7,5 /

Ukupno PU Čakovec 2.703 1.149 42,5 1.554 57,5

Nadalje, analiza podataka pokazuje da se zapošljavanje tijekom 2012. godine sa značajno najvećim učešćem odnosilo na administrativno područje Ispostave Čakovec (76,9%). Što se tiče spolne distribucije zapošljavanja, kao i ukupna masa zaposlenosti

na dan 31.12.2012. godine, zapošljavanje je bilo u korist muškaraca (57,5% muškaraca naspram 42,5% zaposlenih ţena).

Stranica 10 od 34


Obilježja zapošljavanja Zapo- sleni

Žene % Ž

Muškarci % M

T 11 Novozaposleni tijekom 2012. prema obilježjima zapošljavanja i spolu

Ukupno 2.703 1.149 42,5 1.554 57,5

Zaposleni prema trajanju zaposlenja

Na neodreĎeno radno vrijeme 393 132 33,6 261 66,4

% zaposlenih na neodreĎeno 14,5 11,5 / 16,8 /

Na odreĎeno radno vrijeme 2.310 1.017 44,0 1.293 56,0

% zaposlenih na odreĎeno 85,5 88,5 / 83,2 /

Udio na određeno - sezona 233 147 63,1 86 36,9

Zaposleni prema trajanju radnog vremena

Puno radno vrijeme 2.596 1.072 41,3 1.524 58,7

% zaposlenih na puno RV 96,0 93,3 / 98,1 /

Nepuno radno vrijeme 107 77 72,0 30 28,0

% zaposlenih na nepuno RV 4,0 6,7 / 1,9 /

Zaposleni prema obrazovnoj razini

Nezavršena/završena osnovna škola 573 275 48,0 298 52,0

Srednja škola u trajanju od 3, 4 ili više godina 1.716 608 35,4 1.108 64,6

Stručni ili sveučilišni dodiplomski studij/viša škola

126 81 64,3 45 35,7

Stručni ili sveučilišni diplomski studij/fakultet 288 185 64,2 103 35,8

Zaposlene osobe sa invaliditetom

Osobe sa invaliditetom 8 3 37,5 5 62,5

Zaposleni na temelju drugih poslovnih aktivnosti

Temeljem ugovora o djelu 194 108 55,7 86 44,3

Vrijednosni kupon za sezonski rad u poljoprivredi 1.420 / / / /

Poslodavci su tijekom sklapanja ugovora o radu skloniji sklapanju ugovora o radu na odreĎeno vrijeme (85,5%), što ukazuje na mjere opreza kod poslodavaca, kako zbog nepoznavanja zaposlenika, tako zbog nesigurnosti u poslovanju. Za 14,5% zaposlenika ugovori o radu su odmah bili sklopljeni na neodreĎeno vrijeme. Zapošljavanje imajući u vidu trajanje radnog vremena (s aspekta punog odnosno

nepunog radnog vremena) ponovno je pokazalo da poslodavci veoma rijetko zapošljavaju na nepuno radno vrijeme u našoj Ţupaniji, za razliku od nekih europskih zemalja. Na nepuno radno vrijeme zaposleno je svega 4,0% osoba, dok su svi ostali ugovori o radu sklopljeni na puno radno vrijeme (96,0%).

Što se tiče zapošljavanja osoba sa invaliditetom kod anektiranih poslodavaca tijekom 2012. godine zaposleno je svega 8 osoba, od čega 5 muškaraca. Temeljem ugovora o

djelu angaţirane se 194 osobe, a sa 55,7% udjelom prevladavaju ţene. Putem vrijednosnih kupona za sezonski rad poljoprivredi bilo je angaţirano 1.420 osoba.

Što se tiče zapošljavanja po djelatnostima, kao i kod ukupne zaposlenosti na dan 31.12.2012. godine, najveći udio zapošljavanja odnosio se na preraĎivačku djelatnost - 1.043 zaposlene osobe ili 38,6%, a najveći broj zapošljavanja u djelatnosti odnosio se na srednja i velika poduzeća. Druga djelatnost po broju zapošljavanja je graĎevinarstvo sa udjelom od 10,5%, a zatim slijede javna uprava i obrana (8,6%),

obrazovanje (8,0%), te zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 7,6% zaposlenih. Obzirom na ukupan zaposlenih tijekom 2012. godine prevladavaju muškarci – 57,5%, što vrijedi i za djelatnosti sa najvećim udjelom zapošljavanja: preraĎivačka djelatnost (58,4%), graĎevinarstvo (95,1%), javna uprava i obrana (60,3%), izuzev zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje prevladavaju ţene s udjelom od 64,9%.

Stranica 11 od 34


Što se tiče veličine poslodavca, bez obzira na djelatnost, uglavnom su zapošljavala

srednja i velika poduzeća, pa se tako 63,2% zapošljavanja odnosilo na ista, iako obuhvaćaju samo 15,0% od ukupno anketiranih poslodavaca.

Područje djelatnosti

Poslo- davci

Novoza-posleni

% djelatn.

Žene % Ž Muškarci % M T 12 Novozaposleni u 2012. prema spolu i području djelatnosti

A 17 67 2,5 50 74,6 17 25,4

C 54 1.043 38,6 434 41,6 609 58,4

D 2 6 0,2 2 33,3 4 66,7

E 9 142 5,3 42 29,6 100 70,4

F 37 284 10,5 14 4,9 270 95,1

G 23 109 4,0 71 65,1 38 34,9

H 21 100 3,7 11 11,0 89 89,0

I 22 72 2,7 43 59,7 29 40,3

J 15 30 1,1 7 23,3 23 76,7

K 2 3 0,1 1 33,3 2 66,7

L 5 15 0,6 8 53,3 7 46,7

M 19 44 1,6 20 45,5 24 54,5

N 7 35 1,3 15 42,9 20 57,1

O 16 232 8,6 92 39,7 140 60,3

P 30 215 8,0 171 79,5 44 20,5

Q 20 205 7,6 133 64,9 72 35,1

R 6 22 0,8 5 22,7 17 77,3

S 14 79 2,9 30 38,0 49 62,0

Ukupno/% 319 2.703 100,0 1.149 42,5 1.554 57,5

G 3 Novozaposleni u 2012. prema spolu i području djelatnosti

Stranica 12 od 34


Gledano općenito i obzirom na spol, daleko najveći udio zaposlenih bio je u razini

osoba sa srednjom školom (63,5% od ukupno zaposlenih). Zatim slijede osobe bez završene OŠ i sa OŠ (21,2%), zaposlene osobe sa fakultetom (10,6%), a najmanje je osoba sa višom školom (4,7%). Što se tiče spola, čim je viša razina obrazovanja, udio zapošljavanja ţena u ukupnoj zaposlenosti raste.

21,2

63,5

4,7

10,6

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Osobe bez završeneOŠ i OŠ

Osobe sa srednjomškolom

Osobe sa višomškolom

Osobe safakultetom

Udio

u %

Razina obrazovanja

Za 2012. godinu područje našeg interesa bili su i odlasci odnosno razlozi prestanka radnog odnosa u 2012. godini, kako bi mogli vidjeti jesu li zabiljeţeni pozitivni pomaci

glede povećanja zaposlenosti u promatranom razdoblju. Tijekom 2012. godine anketirani poslodavci su zaposlili 2.703 osobe, a istovremeno je

prestalo raditi 2.290 osoba. Stoga moţemo zaključiti da je u ukupnoj masi zaposlenosti, usporeĎujući stanje na dan 31.12.2011/2012. godine, došlo do pozitivnih trendova u zapošljavanju na promatranom uzorku poslodavaca koji su vratili upitnik, odnosno došlo je do povećanja ukupne zaposlenosti za 413 radnih mjesta, što svakako ohrabruje imajući u vidu gospodarsku situaciju tijekom 2012. godine. Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca otkazi su evidentirani kod 306 poslodavaca

ili 65,4% poslodavaca. Obzirom na vlasničku strukturu većina otkaza zabiljeţena je kod poslodavaca u privatnom sektoru (77,5%) i kod poslovnih subjekata u drţavnom/javnom vlasništvu (18,6%), što zajedno čini 96,1%. Nastavno, i u apsolutnim pokazateljima najveći broj otkaza evidentiran je u privatnom sektoru

(1.562 ili 68,2%) i u tvrtkama u drţavnom/javnom vlasništvu (673 ili 29,4%), što zajedno čini čak 97,6% evidentiranih otkaza.

Obzirom na veličinu poslodavca, ponovno ista situacija kao kod drugih pokazatelja, svega 15,0% anketiranih poslodavaca u rangu velikih i srednjih poslodavaca tijekom 2012. godine podijelilo je 60,2% (1.379) od ukupno evidentiranih otkaza.


poslodavaca Broj otkaza

Udio žena % struktura

odlazaka

T 13 Broj radnika koji su prestali raditi tijekom

2012. prema spolu i obliku vlasništva

Privatno 237 1.562 490 68,2

Drţavno/javno 57 673 345 29,4

Nema vlasništva 9 27 17 1,2

Zadruţno 1 17 10 0,7

Preteţito privatno 2 11 1 0,5

Ukupno 306 2.290 863 100,0

G 4 Zaposleni tijekom 2012. prema obrazovnoj razini u %

G 4. Novozaposleni tijekom 2012. prema obrazovnoj razini (%)

Stranica 13 od 34


Promatrano teritorijalno najviše otkaza podijeljeno je u Gradu Čakovcu i općinama

koje gravitiraju prema Ispostavi Čakovec – 1.783 ili 77,9%, a zatim slijede: Ispostava Prelog sa udjelom od 14,3,% ili 328 otpuštenih osoba te Ispostava Mursko Središće, na koju se odnosi preostali udio -179 otkaza ili 7,8%.

Ispostava Broj

otkaza Žene % Ž Muškarci % M

T 14 Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2012. prema spolu i ispostavama

Ispostava Čakovec 1.783 657 36,8 1.126 63,2 % 77,9 76,1 / 78,9 /

Ispostava Prelog 328 119 36,3 209 63,7

% 14,3 13,8 / 14,6 /

Ispostava Mursko Središće 179 87 48,6 92 51,4

% 7,8 10,1 / 6,5 /

Ukupno PU Čakovec 2.290 863 37,7 1.427 62,3 Smanjivanje broja zaposlenih najviše se ostvarivalo istekom ugovora na odreĎeno vrijeme (1.334 ili 58,2%), sporazumom (364 ili 15,9%), otkazom od strane poslodavca (206 ili 9,0%) i otkazom od strane radnika (180 ili 7,9%). U manjim

vrijednostima sljedeći u nizu razloga prestanka radnog odnosa su mirovina (142 ili 6,2%), dok su iz ostalih razloga prestala raditi 64 radnika (2,8%). Prema spolu bez zaposlenja je ostalo 1.427 muškaraca ili 62,3% odnosno 863 ţene (37,7%). Što se tiče broja otkaza u apsolutnim pokazateljima odnosno postocima obzirom na spol i vrstu otkaza, kod muškaraca daleko najveći udio otkaza odnosio se na istek

ugovora na odreĎeno vrijeme – 730 ili 51,1% i sporazumni raskid radnog odnosa (278 ili 19,5%). Kod ţena najveći udio otkaza odnosio se na istek ugovora na odreĎeno vrijeme – 604 ili čak 70,0% od 863 otpuštene ţene.

Kao što je već utvrĎeno, obzirom na spol u znatno većem broju bez posla su ostali muškarci – 62,3% ili 1.427 radnih mjesta, što znači da je udio ţena 37,7% ili 863 otpuštene ţene. MeĎutim, obzirom na vrstu otkaza moţemo primijetiti razlike obzirom

na spol. U puno većem opsegu muškarci su ostali bez posla kada je u pitanju otkaz od strane radnika (80,5%) i sporazumni raskid (76,4%). Što se ţena tiče najveći udio prekida radnog odnosa odnosio se na umirovljenje (45,8%) i istek ugovora na odreĎeno vrijeme (45,3%).

Razlog otkaza Broj otkaza Ţene % Ţ Muškarci % M T 15 Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2012. prema razlogu otkaza i spolu

Ukupno 2.290 863 37,7 1.427 62,3

Prestanak radnog odnosa prema razlogu otkaza

Otkaz od strane poslodavca 206 54 26,2 152 73,8

% 9,0 6,3 / 10,7 /

Otkaz od strane radnika 180 35 19,5 145 80,5

% 7,9 4,0 / 10,2 /

Sporazumni raskid 364 86 23,6 278 76,4

% 15,9 10,0 / 19,5 /

Istek ugovora na odreĎeno 1.334 604 45,3 730 54,7

% 58,2 70,0 / 51,1 /

Umirovljenje 142 65 45,8 77 54,2

% 6,2 7,5 / 5,4 /

Ostalo 64 19 29,7 45 70,3

% 2,8 2,2 / 3,2 /

Stranica 14 od 34


15,9

7,99,0

58,2

6,2 2,8

Otkaz od strane poslodavca

Otkaz od strane radnika

Sporazumni raskid

Istek ugovora naodređeno vrijeme

Umirovljenje

Ostalo

Najveći broj otkaza evidentiran je u preraĎivačkoj industriji (28,7%), budući da je u istoj zaposleno gotovo 42,0% od ukupne mase zaposlenih kod anketiranih poslodavaca. Obzirom na razlog otkaza u preraĎivačkoj industriji prevladavali su istek ugovora na odreĎeno vrijeme (60,0%) i otkaz od strane radnika (14,0%). Na graĎevinarstvo se odnosi 16,5% otkaza, a evidentiran je najviši udio prestanaka

radnog odnosa temeljem sporazuma (35,2%) i isteka ugovora o radu na odreĎeno vrijeme (26,5%). Treća djelatnost prema broju prekinutih radnih odnosa je javna uprava i obrana sa 253 otkaza, a uglavnom se u gotovo 98,0% slučajeva radilo o

prekidu radnog odnosa vezanog uz angaţmane putem javnih radova na odreĎeno vrijeme.


Broj otkaza %

djela.

Razlog otkaza T 16

Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2012. godine prema razlogu otkaza i području djelatnosti

Uk. Ţ M 1* 2 3 4 5 6

A 74 45 29 3,2 2 1 27 40 4 0

C 657 215 442 28,7 45 92 74 394 45 7

D 4 2 2 0,2 0 1 0 2 1 0

E 125 38 87 5,5 3 0 12 101 9 0

F 378 34 344 16,5 80 46 133 100 13 6

G 104 59 45 4,5 9 8 16 61 10 0

H 64 3 61 2,8 10 14 14 26 0 0

I 72 41 31 3,1 17 7 17 30 1 0

J 38 11 27 1,7 11 1 8 18 0 0

K 5 1 4 0,2 2 0 0 2 0 1

L 10 7 3 0,4 4 0 0 6 0 0

M 50 13 37 2,2 4 3 20 21 2 0

N 84 36 48 3,7 3 3 10 65 2 1

O 253 104 149 11,0 1 0 2 247 3 0

P 174 132 42 7,6 3 0 15 133 22 1

Q 152 100 52 6,6 4 3 13 66 18 48

R 22 4 18 1,0 5 0 0 5 12 0

S 24 18 6 1,0 3 1 3 17 0 0

Ukupno 2.290 863 1.427 100,0 206 180 364 1.334 142 64

% 100,0 37,7 62,3 / 9,0 7,9 15,9 58,2 6,2 2,8

* legenda: 1 - otkaz od strane poslodavca, 2 – od strane radnika, 3 – sporazum, 4 – odreĎeno

vrijeme, 5 – mirovina, 6 – ostalo

G 5 Broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2012.

prema razlogu otkaza - %

Stranica 15 od 34


2.2. Poteškoće pri zapošljavanju radnika u 2012. godini

Sljedeće područje istraţivanja bile su poteškoće pri zapošljavanju radnika tijekom 2012. godine. Stoga je u nastavku upitnika poslodavcima ponuĎeno da opišu na koje su načine traţili zaposlenike i definiraju koji je bio razlog i značaj poteškoća pri zapošljavanju. Ako su se poteškoće pri zapošljavanju odnosile na nedostatak radnika traţenih zanimanja, poslodavci su imali mogućnost navesti zanimanja za koja nisu mogli zadovoljiti svoje potrebe.

Na navedeno pitanje odgovarali su samo poslodavci koji su zapošljavali tijekom 2012. godine, dakle 319 poslodavaca ili 68,2% u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su vratili upitnik. Preostali udio poslodavaca - 149 ili 31,8% nije zapošljavao tijekom 2012. godine. Zbog pojačanog priljeva kvalificiranih kadrova u evidenciju kao posljedice gospodarske krize, poslodavci biljeţe sve manje poteškoća u zadovoljavanju

kadrova, pa je tako udio poslodavca koji nisu imali poteškoća pri zapošljavanju u odnosu na prethodnu godinu smanjen za 6,5%.

Najveći broj poslodavaca (217 ili 68,0%) i dalje radnike traţi putem posredovanja

Zavoda za zapošljavanje, a ujedno su se poslodavci velikom mjerom oslonili na osobna poznanstva (148 ili 46,4%), uvid u vlastitu bazu ţivotopisa (100 ili 31,4%) te objavu u medijima (78 ili 24,5%).

Nadalje, 32,0% poslodavaca nije koristilo usluge posredovanja Zavoda. Uslugu posredovanja od strane Zavoda koriste poslodavci bez obzira na veličinu i djelatnost, dok su se osobnim poznanstvima puno više koristili mali poslodavci.

Svake godine sve više poslodavaca, uglavnom srednjih i velikih, počinje stvarati

vlastite baze podatka. Izuzetno malo poslodavaca koristilo se uslugama privatnih agencija. Što se tiče zapošljavanja posjetom obrazovnim institucijama, ovdje se radi o mogućnosti koja u našoj Ţupaniji takoĎer nije dovoljno iskorištena.

G 6 Odnos izmeĎu poslodavaca koji su zapošljavali tijekom 2012. naspram poslodavcima koji nisu zapošljavali

Stranica 16 od 34


Bitno je napomenuti da su poslodavci mogli odabrati više odgovora glede načina

traţenja radnika, pa zato zbroj svih odgovora prelazi brojku od 319 odgovora odnosno poslodavaca. Stoga je broj zabiljeţenih odgovora, kombiniranjem korištenja više načina pri traţenju radnika kod pojedinog poslodavca, dosegnuo 557 odgovora.

Način traženja radnika Kanal

zapošljavanja % od 319

Ukupno poslodavaca

T 17 Način traženja radnika tijekom 2012. godine kod anketiranih poslodavaca

Posredovanjem HZZ-a 217 68,0 319

Posredovanjem privatnih agencija 3 0,9 319

Oglašavanjem u medijima 78 24,5 319

Uvidom u vlastitu bazu ţivotopisa 100 31,3 319

Putem osobnih poznanstava 148 46,4 319

Posjetom obrazovnim ustanovama 3 0,9 319

Ostalo 8 2,5 319

Jedan od problema koji predstavlja poteškoće kod poslodavaca je, izmeĎu ostalog, i

kako dobiti kvalitetnog zaposlenika, pa je i to pitanje bilo područje našeg istraţivanja.

Na pitanje jesu su imali poteškoća u zapošljavanju, odgovori poslodavaca bili su sljedeći:

a) da – 45 poslodavaca ili 14,1% imalo je poteškoće pri zapošljavanju; b) ne – 274 poslodavca ili 85,9% nije imalo poteškoće pri zapošljavanju.

I ovdje su u analizi obuhvaćeni samo poslodavci koji su zapošljavali prošle godine – 319 poslodavaca odnosno 68,2% od anketiranih poslodavaca koji su vratili upitnike.

G 7 Način traženja radnika tijekom 2012. godine - %

Stranica 17 od 34


Imajući u vidu broj poslodavaca koji je naveo poteškoće s pronalaţenjem radnika, mišljenja smo da temeljem odgovora koje smo dobili nije uputno donositi čvrste zaključke za čitavu populaciju poslodavaca, odnosno djelatnosti, već samo za one koji su ponudili odgovor. Po drugoj strani, zbog gospodarskih poteškoća u evidenciju je u proteklih par godine ušlo dosta kvalitetne radne snage, te je i iz tog razloga

evidentirano čak 85,9% poslodavca koji nisu imali poteškoća pri zapošljavanju. Što se tiče samih poteškoća sa kojima su se susretali poslodavci kod zapošljavanja radnika, u najvećem broju slučajeva radilo se o nedostatku radnika traţenih zanimanja (30), nedostatku radnika sa traţenim radnim iskustvom (17). Kao treći problem poslodavci, kao i prethodnih godina, naglašavaju nedostatak socijalnih vještina radnika

(komunikativnost, timski rad, spremnost na učenje) sa 16 zabiljeţenih odgovora. I kod ovog pitanja poslodavci nisu bili u obvezi odgovoriti na sve ponuĎene razloge, već samo tamo gdje su prepoznali problem, ali su mogli birati više odgovora. Stoga zbroj odgovora po razlozima ne mora odgovarati zbroju od 45 poslodavaca, te je kombiniranjem više razloga kod istoga poslodavca zabiljeţeno 77 odgovora.

Razlog poteškoća

Razlozi poteškoća i struktura odgovora kod 45 poslodavaca

T 18 Razlozi poteškoća pri pronalaženju radnika kod anketiranih poslodavaca

Ukupno odgovora % (45

poslodavaca)

Nedostatak radnika traţenog zanimanja 30 66,7

Nedostatak radnika sa traţenim radnim iskustvom 17 37,8

Nedostatak radnika sa znanjem rada na računalu 1 2,2

Nedostatak radnika sa znanjem stranog jezika 4 8,9

Nedostatak socijalnih vještina (komunikativnost, timski rad, spremnost na učenje…)

7 15,6

Nezainteresiranost i nemotiviranost radnika 16 35,6

Ostalo 2 4,5

Imajući u vidu frekventnost odnosno brojnost poteškoća bez obzira na razlog poteškoća, iz analize je moguće zaključiti da su poteškoće kod zapošljavanja

uglavnom prepoznali poslodavci iz privatnog sektora – 34 ili 75,6%, a zatim slijedi

G 8 Odnos izmeĎu poslodavaca koji nisu zapošljavali tijekom 2012. i poslodavaca koji su zapošljavali imajući u vidu poteškoće pri zapošljavanju

Stranica 18 od 34


drţavni/javni sektor sa 10 poslodavaca s poteškoćama ili 22,2% udjela. Svi ostali oblici

vlasništva su zanemarivi ili uopće nema pokazatelja. MeĎutim, uzimajući u obzir udio anketiranih poslodavaca koji su izrazili poteškoće u odnosu na broj anketiranih koji su zapošljavali, udjelom prednjači drţavni odnosno javni sektor sa 17,9%, zatim slijedi privatni sektor (13,5%) te poslovne asocijacije bez vlasništva (11,1%).

Oblik vlasništva Poslodavci

koji su zapošljavali

Imali poteškoća

% poslodavaca

s poteškoćama

% prema vrsti

vlasništva

T 19 Broj poslodavaca koji su iskazali poteškoće prema obliku vlasništva

Privatno 251 34 13,5 75,6

Drţavno/javno 56 10 17,9 22,2

Nema vlasništva 9 1 11,1 2,2

Zadruţno 2 0 / 0,0

Preteţito drţavno 1 0 / 0,0

Ukupno 319 45 14,1 100,0

Od 45 poslodavca koji su izjavili da su imali poteškoća, većina problema odnosno odgovora strukturirana je oko svega nekoliko djelatnosti, i to u preraĎivačkoj industriji, graĎevinarstvu i obrazovanju. Kao i prethodnih godina, najviše poteškoća pri zapošljavanju imali su poslodavci iz

preraĎivačke djelatnosti – 11 poslodavaca ili 24,4%, a što se poteškoća tiče uglavnom se radilo o nedostatku radnika traţenog zanimanja, nedostatku radnog iskustva te nezainteresiranosti i nemotiviranosti radnika. Što se tiče zanimanja, ovdje su uglavnom radilo o kvalificiranim radnicima odnosno matičnim zanimanjima u metalopreraĎivačkoj i tekstilnoj industriji. Sljedeća djelatnost gdje su uočene poteškoće pri zapošljavanju je obrazovanje, a ovdje se isključivo radilo o nedostatku visokoobrazovanog kadra različitih profila, a posebice profesora/učitelja različitih

profila. U graĎevini je takoĎer zabiljeţen nedostatak radnika bazičnih graĎevinskih kvalificiranih radnika, a u prijevozu i skladištenju nedostatak kvalificiranih vozača. Područje djelatnosti

Anketirani poslodavci

Imali poteškoća

% djelat

...

1* 2 3 4 5 6 7 T 20 Broj poslodavaca s poteškoćama prema razlozima poteškoća i području djelatnosti

A 17 1 2,2 0 0 0 0 0 1 0

B 0 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

C 54 11 24,4 6 6 1 2 3 4 0

D 2 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

E 9 1 2,2 0 0 0 0 0 1 1

F 37 5 11,1 4 4 0 0 1 1 0

G 23 4 8,9 3 0 0 0 0 1 0

H 21 4 8,9 2 3 0 0 0 3 0

I 22 3 6,7 0 2 0 2 2 2 1

J 15 2 4,4 2 0 0 0 0 0 0

K 2 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

L 5 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

M 19 2 4,4 1 1 0 0 0 0 0

N 7 1 2,2 1 0 0 0 1 1 0

P 30 7 15,6 7 0 0 0 0 1 0

O 16 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

Q 20 4 8,9 4 1 0 0 0 1 0

R 6 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

S 14 0 0,0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno 319 45 100,0 30 17 1 4 7 16 2

* legenda: 1 – nedostatak radnika traženog zanimanja, 2 – nedostatak radnika sa traženim radnim iskustvom, 3 – nedostatak radnika sa znanjem na računalu, 4 – nedostatak radnika sa znanjem stranog jezika, 5 – nedostatak socijalnih vještina, 6 – nezainteresiranost i nemotiviranost radnika, 7 - ostalo

Stranica 19 od 34


Ako je razlog spomenutih poteškoća bio nedostatak radnika traţenog zanimanja,

poslodavci su većim dijelom naveli nedostatak bravara/bravarica, zavarivača/zavarivačica, vozača/vozačica teretnog vozila sa prikolicom, šivača/šivačica rukovatelj/rukovateljica brojčano upravljanim strojem za obradu kovina, doktor/doktorica, soboslikar/soboslikarica i zidara/zidarica.

G 9 Top 5 zanimanja za koja poslodavci nisu mogli pronaći zaposlenike u 2012. godini

Stranica 20 od 34


2.3. Planirane potrebe za zapošljavanjem u 2013. godini

Na anketni upitnik odazvalo se 468 poslodavaca, od čega je njih 263 ili 56,2% tijekom 2013. godine prognoziralo potrebe za radnicima.

Poslodavci su najavili zapošljavanje 1.198 osoba, a imajući u vidu oblik vlasništva i planirane potrebe, daleko najveći udio prognoziranih potreba odnosi se na privatno

vlasništvo – 67,1%, te značajnih 25,8% u drţavno/javnom vlasništvu. Bitno je

napomenuti da se u slučaju drţavno/javnog vlasništva uglavnom radi o planiranom angaţiranju radnika na odreĎeno vrijeme na javnim radovima.


poslodavaca Planirani broj

zaposlenih % prema vlasništvu

T 21 Broj planiranih potreba za radnicima u 2013. godini prema obliku vlasništva

Privatno 205 804 67,1

Drţavno/javno 44 309 25,8

Nema vlasništva 10 61 5,1

Zadruţno 3 21 1,8

Preteţito privatno 1 3 0,2

Ukupno 263 1.198 100,0

Promatrano teritorijalno, kao i kod svih drugih pokazatelja, najveći udio planiranog zapošljavanja odnosi se na Ispostavu Čakovec – 869 ili 72,5%, pa Ispostavu Prelog – 219 ili 18,3% i Ispostavu Mursko Središće sa udjelom od 9,2% odnosno 110 radnika. Ispostava Planirane potrebe T 22

Broj planiranih potreba za radnicima u 2013. godini prema ispostavama

Ispostava Čakovec 869

% 72,5

Ispostava Prelog 219

% 18,3

Ispostava Mursko Središće 110

% 9,2

Ukupno PU Čakovec 1.198

G 10 Odnos izmeĎu poslodavaca koji su prognozirali potrebe u 2013. naspram poslodavcima koji nisu prognozirali potrebe za radnicima

Stranica 21 od 34


Većina zapošljavanja planirana je na odreĎeno vrijeme – 1.009 ili 84,2%, kao i

prethodnih godina zapošljavanje na nepuno radno vrijeme je zanemarivo sa udjelom od svega 3,3% ili 39 planiranih zapošljavanja. Nadalje, poslodavci planiraju zaposliti 82 pripravnika i 15 osoba sa invaliditetom.

Što se tiče zapošljavanja prema razini obrazovanja, udjelom prednjači srednja škola u trajanju od 3, 4 ili više godina sa 526 planiranih zapošljavanja ili 45,5%, a visoka zastupljenost je utvrĎena i za nekvalificirane radnike – 404 ili 35,0%. U znatno manjem opsegu poslodavci planiraju zaposliti osobe sa fakultetskim obrazovanjem

(148 ili 12,8%) i višom školom (78 ili 6,7%). Bitno je napomenuti da poslodavci nisu bili u obvezi navesti preteţita zanimanja planiranog zapošljavanja, ali su to ipak učinili u većini slučajeva odnosno za 1.156 (96,5%) radnih mjesta.

Broj planiranih radnika prema razini obrazovanja

Broj planiranih radnika T 24 Broj planiranih potreba za radnicima u 2013. godini prema obrazovnoj razini

Ukupno % obrazovne

razine

Nezavršena/završena osnovna škola 404 35,0

Srednja škola u trajanju od 3, 4 ili više godina 526 45,5

Stručni ili sveučilišni dodiplomskih studij/viša škola 78 6,7

Stručni ili sveučilišni diplomski studij/ fakultet, akademija

148 12,8

Ukupno 1.156 100,0

Što se tiče dodatnih kompetencija koje poslodavci očekuju od svojih budućih zaposlenika bitno je napomenuti da su poslodavci najavili zapošljavanje 1.198 radnika,

da su mogli, iako nisu bili u obvezi, navesti preteţita zanimanja traţenih radnika, uz koja su definirali traţenu razinu obrazovanja i kompetencija.

Poslodavci su od planiranih 1.198 osoba za čak 1.156 slučajeva definirali i zanimanje, što je u svim slučajevima uključivalo i obrazovnu razinu traţenog radnika, ali ne nuţno i pripadajuće kompetencije, ukoliko je poslodavac smatrao da iste nisu nuţne za obavljanje radnih zadataka koje traţi ili se nije mogao odlučiti. Osim toga, što se tiče kompetencija poslodavci su za pojedino zanimanje mogli birati više kompetencija, pa zbog toga broj ponuĎenih odgovora (2.029) ne mora odgovarati

broju planiranih radnika kod kojih su poslodavci definirali kompetencije (1.126). Analizom je utvrĎeno da poslodavci u veoma visokom postotku, u čak 98,4% ili za 1.108 radih mjesta očekuju da njihovi budući zaposlenici posjeduju teoretska i praktična znanja u zanimanju, bez obzira na vrstu zanimanja i razinu obrazovanja.

Obzirom na visoku frekvenciju očekivanja navedeno se odnosi na sve razine

obrazovanja, djelatnosti i oblik vlasništva.

Planirane potrebe prema obilježjima zapošljavanja Planirane potrebe T 23

Broj planiranih potreba za radnicima u 2013. godini prema obilježjima zapošljavanja

1.198

Planirano zapošljavanje prema trajanju zaposlenja

Na neodreĎeno radno vrijeme 189

Na odreĎeno radno vrijeme 1.009

Od toga na sezonskim poslovima

OdreĎeno vrijeme - sezonski poslovi 150

Planirano zapošljavanje prema trajanju radnog odnosa

Puno radno vrijeme 1.159

Nepuno radno vrijeme 39

Planirano zapošljavanje prema ostalim obilježjima

Pripravnika 82

Osoba sa invaliditetom 15

Stranica 22 od 34


Sve ostale kompetencije, kao što je vidljivo u tablici u nastavku poslodavcima su

manje bitne, meĎutim, njihovu frekventnost moguće je dovesti u vezu sa pojedinim djelatnostima odnosno zanimanjima. Primjerice, u djelatnosti pripreme i usluţivanja hrane i trgovini poslodavci uz teoretska i praktična znanja za prodavače i ugostiteljski kadar uglavnom očekuju da posjeduju komunikacijske i prezentacijske vještine, a kod ugostiteljskog kadra i strani jezik. Navedene vještine očekuju se u velikom broju i za visokoobrazovane kadrove u

obrazovnom sektoru. Što se tiče poznavanja rada na računalu i specijaliziranih računalnih programa te se vještine očekuju u svim razinama obrazovanja, osim nestručnih radnika, a uglavnom se odnose na poslodavce iz ICT sektora.

Što se tiče obrazovanja, ovdje se uglavnom radi o fakultetski obrazovanim zaposlenicima, a od njih se očekuje da uz teoretska i praktična znanja posjeduju

komunikacijske i organizacijske vještine te upravljanje i voĎenje drugih. U velikom broju organizacijske vještine se očekuju i od zaposlenika u trgovini.

Tražene kompetencije

Ukupan broj kompetencija (2.029) i % traženih kompetencija u odnosu na

broj planiranih radnika (1.126)

T 25 Tražene kompetencije za planirana

radna mjesta prema vrsti kompetencija

Broj kompetencija % (1.126)

Teoretska i praktična znanja u okviru zanimanja 1.108 98,4

Korištenje stranih jezika 177 15,7

Poznavanje rada na računalu 215 19,1

Poznavanje specijaliziranih računalnih programa 86 7,6

Komunikacijske i prezentacijske vještine 218 19,4

Organizacijske vještine 154 13,7

Upravljanje i voĎenje drugih 71 6,3

Što se tiče razine obrazovanja, teoretska i praktična znanja u okviru zanimanja najviše se očekuju kod radnika u razini srednje škole, korištenje stranih jezika se najviše očekuje kod visokoobrazovanih radnika i radnika sa srednjom školom, a takoĎer se

poznavanje rada na računalu i korištenja specijaliziranih računalnih programa vezuje uglavnom uz fakultetski obrazovan kadar te osobe sa srednjom stručnom spremom. Po drugoj strani, što se tiče komunikacijskih i prezentacijskih vještina, iste se uglavnom očekuju od visokoobrazovanih i radnika u svim razina srednje škole, isto vrijedi i za organizacijske vještine, dok se vještine upravljanja i voĎenja drugih uglavnom očekuju od radnika u razni više škole i onih sa fakultetskim obrazovanjem

odnosno akademijom.

Razina obrazovanja/kompetencije 1* 2 3 4 5 6 7 T 26 Tražene kompetencije za planirana radna mjesta prema obrazovnoj razini

Nezavršena/završena osnovna škola 374 1 0 1 51 1 10

Srednja škola u trajanju od 3, 4 ili više godina Srednja škola u trajanju od 3, 4 ili više godina Srednja škola u trajanju od 3, 4 ili više godina

513 69 75 22 57 63 11

Stručni ili sveučilišni dodiplomskih studij/viša škola Stručni ili sveučilišni dodiplomskih studij/viša škola Stručni ili sveučilišni dodiplomskih studij/viša škola

75 22 27 26 41 36 17

Stručni ili sveučilišni diplomski studij/ fakultet, akademija

146 85 113 37 69 54 33

Ukupno 1.108 177 215 86 218 154 71

*Legenda: 1 – teoretska i praktična znanja u okviru zanimanja, 2 – korištenje stranih jezika, 3 – poznavanje rada na računalu, 4 – poznavanje specijaliziranih računalnih programa, 5 – komunikacijske i prezentacijske vještine, 6 – organizacijske vještine, 7 – upravljanje i voĎenje drugih

Stranica 23 od 34


Najviše planiranih potreba iskazano je u preraĎivačkoj djelatnosti – 23,1%, a

uglavnom ponovno od srednjih i velikih poduzeća. Udjelom u planiranom zapošljavanju zatim slijede: graĎevinarstvo (17,0%), javna uprava i obrana (11,6%) i djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (9,3%).


Broj poslod.

Planirane potrebe

% djelatnosti

Stopa planiranog

zapošljavanja

Neodre- Ďeno

% neod.

T 27 Broj planiranih potreba za 2013. godinu prema području djelatnosti i stopi planiranog zapošljavanja

A 12 81 6,8 17,5 3 3,7

B 0 0 / / 0 /

C 40 277 23,1 4,3 65 23,5

D 2 3 0,3 3,2 2 66,7

E 6 48 4,0 10,2 0 0,0

F 40 204 17,0 12,4 20 9,8

G 24 56 4,7 4,7 11 19,6

H 19 48 4,0 12,4 6 12,5

I 19 42 3,5 9,8 6 14,3

J 14 41 3,4 16,2 23 56,1

K 2 3 0,3 9,1 1 33,3

L 3 9 0,8 17,3 4 44,4

M 7 12 1,0 3,8 9 75,0

N 7 30 2,5 8,6 3 10,0

O 17 139 11,6 43,2 5 3,6

P 23 35 2,9 2,5 6 17,1

Q 14 111 9,3 8,3 20 18,0

R 5 8 0,7 6,1 3 37,5

S 9 51 4,3 39,8 2 3,9

Ukupno/% 263 1.198 100,0 7,8 189 15,8

G 11 Odnos broja planiranog zapošljavanja i stope planiranog zapošljavanja

Stranica 24 od 34


Planirano zapošljavanje od 1.198 osoba ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja

(postotak u odnosu na ukupan broj zaposlenih na dan 31.12.2012.) od 7,8%, a takoĎer su mogu uočiti razlike po djelatnostima. Zabrinjava niska stopa planiranog zapošljavanja u preraĎivačkoj industriji i trgovini, ispod prosjeka svih djelatnosti, jer te grane uz graĎevinarstvo, dominiraju što se tiče broja zaposlenih u gospodarstvu, a podbačaj zapošljavanja u istima moţe značiti i podbačaj zapošljavanja u cjelini. Po drugoj strani, stopa planiranog zapošljavanja u graĎevinarstvu je iznad prosjeka – 12,4%. Što se tiče stope planiranog zapošljavanja u javnoj upravi i obrani, radi se o

planiranom zapošljavanju na odreĎeno vrijeme kroz javne radove.

73

50 49

43 41

0

10

20

30

40

50

60

70

80

poljoprivre

dni

radnik

/poljopri

vre

dna

radnic

a

dokto

r/dokto

rica

medic

ine

bra

var/

bra

vari

ca

pro

davač/p

rodavačic

a

voza

č/vozačic

a t

ere

tnog

vozi

la ili v

ozi

la s

aprikolico

m

Bro

j pla

nir

anih

radnik

a

Zvanje

Gledano po zanimanjima, potrebno je napomenuti je ove godine po prvi put u istraţivanje uključena djelatnost javne uprave i obrane, dakle i gradovi i općine MeĎimurske ţupanije. Kako su navedeni u velikom opsegu korisnici javnih radova u domeni komunalnih radova, najtraţeniji su radnici vrtlarski odnosno komunalni radnici,

a konkretno se radi o 176 planiranih privremenih zaposlenja.

Što se tiče realnog sektora i ostalih planiranih zapošljavanja poslodavci će prema njihovim navodima najviše traţiti poljoprivredne radnike/poljoprivredne radnice, doktore/doktorice medicine, bravare/bravarice, prodavače/prodavačice, vozače/vozačice teretnog vozila ili vozila sa prikolicom, tesare/tesarice, šivače/šivačice, zavarivače/zavarivačice i zidare/zidarice.

Imajući u vidu prognozirane potrebe prema iskazima poslodavaca mišljenja smo da je u svim aspektima analize dopustivo donositi čvrste zaključke za ponašanje čitave populacije poslodavaca, imajući u vidu zapošljavanje po promatranim obiljeţjima zapošljavanja i konkretnim zanimanjima koja će poslodavci traţiti. Što se tiče zapošljavanja po djelatnostima, većina njih biti će i dalje, kao i prethodnih godina, u

preraĎivačkoj industriji, graĎevinarstvu, trgovini i obrazovanju.

G 12 Top 5 prognoziranih potreba za radnicima po zanimanjima u 2013. godini

Stranica 25 od 34


Brojčano, za što smatramo da imamo uporište u prikupljenim podacima i iskazanim

trendovima, očekujemo da će se potrebe za zaposlenicima, projicirajući na čitavu populaciju poslodavaca, kretati od 3.000 do 3.500 radnika (bez obzira hoće li osobe ostati zaposlene do kraja 2013. godine). Ostvarivanje planiranog zapošljavanja ovisiti će prije svega o globalnim gospodarskim kretanjima i očekivanom gospodarskom rastu u našoj zemlji u drugoj polovici godine. 2.4. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Anketnim upitnikom obuhvaćeno je ispitivanje namjera poslodavca glede angaţiranja mladih osoba kroz mjeru Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u 2013. godini. Mjeru namjerava koristiti 89 (19,0%) od ukupno anketiranih poslodavca te tako angaţirati 247 osoba.

Teritorijalno najveći udio odnosi se na Ispostavu Čakovec (186 ili 75,3%), a zatim slijede Ispostava Prelog (49 ili 19,8%) te Ispostava Mursko Središće (12 ili 4,9%).

Ispostava Broj planiranih zapošljavanja putem mjere

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

T 28 Broj planiranih zapošljavanja putem mjere Stručno osposobljavanje za rad prema ispostavama


% 75,3

Ispostava Prelog 49

% 19,8


% 4,9

Ukupno PU Čakovec 247

Što se tiče vlasništva uglavnom se radi o subjektima u drţavnom/javnom vlasništvu (42) i privatnom sektoru (43), što zajedno čini 85 poslodavaca ili 95,5%. Drţavni/javni sektor planira angaţirati osobe putem stručnog osposobljavanja značajnijim udjelom nego privatni, pa tako drţavni/javni sektor planira angaţirati 173 osobe, a privatni 70 osoba, što zajedno čini čak 98,4% od ukupno planiranih angaţmana kroz mjeru.


poslodavaca Broj planiranih zapošljavanja

% planiranih prema vlasništvu

T 29 Potrebe za stručnim osposobljavanjem za rad prema obliku vlasništva


Privatno 43 70 28,3

Zadruţno 1 1 0,4


Ukupno 89 247 100,0

Promatrano prema djelatnosti angaţmana kroz mjeru stručno osposobljavanje, većina potreba odnosi se na tri djelatnosti: javna uprava i obrana (75 ili 30,4%), djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (56 ili 22,7%) i obrazovanje (35 ili 14,2%), što

zajedno čini 67,3%.


Ukupno poslodavaca

Udio po djelatnostima

% djelatnosti

T 30 Potrebe za stručnim osposobljavanjem za rad prema području djelatnosti poslodavaca

A 0 0 0,0

C 10 18 7,3

D 1 1 0,4

E 2 4 1,6

F 7 11 4,5

G 2 4 1,6

Stranica 26 od 34


H 2 3 1,2

I 3 5 2,0

J 8 15 6,1

K 1 1 0,4

L 1 2 0,8

M 4 5 2,0

O 13 75 30,4

P 19 35 14,2

Q 8 56 22,7

R 4 7 2,8

S 4 5 2,0

T 0 0 0,0

Ukupno 89 247 100,0

2.5 Očekivane promjene u zaposlenosti do kraja 2013. godine

Što se tiče pitanja vezanog na promjenu broja zaposlenih na kraju 2013. godine u odnosu na broj zaposlenih krajem 2012. godine, poslodavci prognoziraju blagi rast zaposlenosti. Povećanje zaposlenih u odnosu na 2013. godinu planira 146 anektiranih poslodavaca, i to za 466 radnih mjesta. Smanjenje planira 47 poslodavca, a u pitanju je 377 radih mjesta. Isti broj radnika nastojati će zadrţati 59 poslodavca, dok je 216 poslodavca odgovorilo da ne zna odnosno nema plan.

Kao što je na početku analize uočen blagi pozitivan trend povećanja zaposlenosti imajući u vidu stanje krajem 2011. godine u odnosu na isto razdoblje 2012. godine, blagi pozitivan trend u zapošljavanju očekuje se i za 2013. godinu u odnosu na 2012.

godinu. Iako je vrijeme provoĎenja ankete (siječanj, veljača) bilo nezahvalno za procjene poslodavca glede budućih kretanja u zaposlenosti i zapošljavanja, a ublaţavanje gospodarske krize očekuje se u drugoj polovici godine, očekujemo da će se najavljeni trend rasta ukupne zaposlenosti realizirati do kraja 2013. godine.

G 13 Odnos izmeĎu poslodavaca imajući u vidu očekivanu promjenu zaposlenih na kraju 2013. u odnosu na 2012. godinu

Stranica 27 od 34


Dakle, poslodavci su do kraja 2013. godine, obzirom na broj zaposlenih krajem 2012.

godine, najavili povećanje zaposlenosti za 466 radnika, odnosno smanjenje za 377 radnika, čime dobivamo pozitivan saldo od 89 radnih mjesta ili najavljeno povećanje zaposlenih za 0,6%. Promatrano po ispostavama najbolje kotira Ispostava Mursko Središće sa 3,9% povećanja zaposlenosti, pa Ispostava Prelog (1,0%), dok je Ispostava Čakovec sa 0,2% ispod ţupanijskog prosjeka.

Ispostava Broj radnika Ukupan broj

zaposlenih krajem 2012.

% povećanje zaposlenih

31.12. 2013.

T 31 Planirano povećanje odnosno smanjenje radnika po ispostavama na kraju 2013. godine

Povećanje Smanjenje Razlika

Ispostava Čakovec

326 298 28 11.818 0,2

Ispostava Prelog

90 64 26 2.701 1,0

Ispostava M. Središće

50 15 35 900 3,9

Ukupno PU Čakovec

466 377 89 15.419 0,6

Što se tiče vlasništva i planiranog povećanja kod 146 poslodavca koji su najavili da planiranju povećanje broja zaposlenih do kraja 2013. godine uglavnom se radi o zapošljavanju u privatnom sektoru – 124 poslodavca odnosno 409 zaposlenja ili 87,8% od ukupno planiranih zaposlenja. Što se tiče vlasništva i smanjenja broja radnika,

takoĎer se uglavnom radi o smanjenju u privatnom sektoru – 40 poslodavaca odnosno 364 planirana otkaza ili 96,6% od ukupno planiranih otkaza.


poslodavaca Struktura

Planirano povećanje

radnika Struktura

T 32 Planirano povećanje radnika prema obliku vlasništva

Drţavno/javno 16 10,9 37 7,9

Privatno 124 85,0 409 87,8

Zadruţno 1 0,7 9 1,9

Nema vlasništva 5 3,4 11 2,4

Ukupno 146 100,0 466 100,0


poslodavaca Struktura

Planirano smanjenje

radnika Struktura

T 33 Planirano smanjenje radnika prema obliku vlasništva

Drţavno/javno 6 12,8 8 2,1

Privatno 40 85,1 364 96,6

Zadruţno 1 2,1 5 1,3

Nema vlasništva 0 0,0 0 0,0

Ukupno 47 100,0 377 100,0

Obzirom na djelatnost promatrajući očekivanje promjene u zaposlenosti do kraja 2013. te smanjenje broja zaposlenih, što se tiče osnovnih djelatnosti u našoj Ţupaniji

moţemo zaključiti sljedeće: kod preraĎivačke djelatnosti je utvrĎena negativna stopa od -0,9%, dakle očekuje se smanjenje ukupne zaposlenosti do kraja godine, isto se očekuje i za djelatnost prijevoza i skladištenja, gdje je negativna stopa čak -8,8%, meĎutim, ovdje se uglavnom radi o tvrtkama špediterima zbog novog reţima ulaskom u EU. Od značajnijih grana u gospodarstvu MeĎimurske ţupanije, koje zapošljavanju

značajan broj radnika u ukupnoj masi zaposlenosti, bitno je napomenuti da iste biljeţe pozitivni stopu i to iznad ţupanijskog prosjeka (0,6%): graĎevinarstvo (3,8%),

trgovina (3,6%), djelatnost pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane (2,1%) te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. (1,9%).

Stranica 28 od 34



Broj radnika Ukupan broj zaposlenih

krajem 2012.

% povećanje/ smanjenje zaposlenih

31.12. 2013.

T 34 Planirano povećanje odnosno smanjenje radnika po djelatnostima do kraja 2013.

Povećanje Smanjenje Razlika

A 4 11 -7 464 -1,5

B 0 0 0 1 /

C 151 207 -56 6.416 -0,9

D 2 0 2 95 2,1

E 5 2 3 469 0,6

F 97 34 63 1.642 3,8

G 46 3 43 1.188 3,6

H 33 67 -34 387 -8,8

I 13 4 9 427 2,1

J 36 4 32 253 12,6

K 1 2 -1 33 -3,0

L 5 6 -1 52 -1,9

M 11 7 4 314 1,3

N 7 16 -9 349 -2,6

O 7 3 4 322 1,3

P 12 7 5 1.406 0,4

Q 27 1 26 1.342 1,9

R 2 0 2 131 1,5

S 7 3 4 128 3,1

Ukupno/% 466 377 89 15.419 0,6

2.6. Prognozirani viškovi za 2013. godinu

Kod odgovora na pitanje, očekuju li tijekom 2013. godine smanjenje broja zaposlenika zabiljeţen je manji broj najavljenih viškova nego prošle godine. Nadolazeće proljeće prilika je za sklapanje novih poslovnih mogućnosti za mnoge poslodavce, pa je moguće

da se kod nekih poslodavaca najavljeni viškovi neće niti dogoditi. Po drugoj strani, neki poslodavci koji viškove nisu najavili, moţda ih neće moći izbjeći. Kako smo analizom obuhvatili oko 40,0% ukupne zaposlenosti, temeljem vraćenih upitnika nije uputno donositi čvrste zaključke za čitavu populaciju poslodavaca u MeĎimurskoj ţupaniji.

G 14

Poslodavci koji su prognozirali viškove u 2013. naspram poslodavcima koji nisu

Stranica 29 od 34


Promatrano po ispostavama najveći broj planiranih viškova odnosi se na područje

Ispostave Čakovec – 298 ili 79,0, a zatim slijede Ispostava Prelog (64 ili 17,0%) te Ispostava Mursko Središće sa preostalim udjelom od 4,0% ili 15 planiranih otkaza.

Ispostava Planirani višak radnika T 35 Broj planiranih viškova prema ispostavama u 2013. godini


% 79,0

Ispostava Prelog 64

% 17,0


% 4,0

Ukupno PU Čakovec 377

Što se tiče vlasništva, prednjači privatni sektor sa 96,6% planiranih otkaza, na drţavni/javni sektor otpada preostalih 2,1% odnosno 1,3% na zadruţno vlasništvo.


poslodavaca Planirani

višak radnika % viška radnika prema vlasništvu

T 36 Broj planiranih viškova prema obliku vlasništva u 2013. godini

Privatno 40 364 96,6



Zadruţno 1 5 1,3

Preteţito privatno 0 0 0,0

Ukupno 47 377 100,0

U preraĎivačkoj industriji očekuje se najviše planiranih viškova – 207 radnika ili 54,9%, a zatim po veličini udjela slijede: prijevoz i skladištenje (67 ili 17,8%) te graĎevinarstvo (34 ili 9,0%). Sve ostale djelatnosti zastupljene su u značajno manjem opsegu.


Broj poslodavaca

Broj prognoziranog viška radnih mjesta

% učešća djelatnosti T 37 Broj poslodavaca /radnih mjesta prema najavljenim viškovima prema području djelatnosti u 2013. godini

A 4 11 2,9

C 8 207 54,9

E 2 2 0,5

F 5 34 9,0

G 3 3 0,8

H 3 67 17,8

I 1 4 1,1

J 2 4 1,1

K 1 2 0,5

L 2 6 1,6

M 2 7 1,9

N 4 16 4,2

O 2 3 0,8

P 5 7 1,9

Q 1 1 0,3

R 0 0 0,0

S 2 3 0,8

Ukupno/% 47 377 100,0

Stranica 30 od 34


Promatrano po zanimanjima u tri prije navedene djelatnosti sa najvećim očekivanim

udjelima viškova uglavnom se radi o vozačima/vozačicama, ekonomskim sluţbenicima/ekonomskim sluţbenicama i špediterima/špediterkama odnosno otpremnicima/otpremnicama. Što se tiče razloga smanjenja broja zaposlenih, ovdje poslodavci takoĎer nisu morali dati odgovore na sve ponuĎena pitanja, odnosno mogli su birati više njih. Stoga broj ponuĎenih odgovora ne mora odgovarati broju 47, dakle broju poslodavaca koji je

prognozirao viškove, a kombiniranjem više odgovora kod istih poslodavaca ukupno je zabiljeţen 61 odgovor.

Razlozi smanjenja broja zaposlenih Broj

odgovora Broj

poslodavaca %

T 38 Potencijalni viškovi u 2013. godini prema razlozima smanjenja

Gospodarski (smanjenje proizvodnje) 31 47 66,6

Tehnički (uvoĎenje moderne tehnologije) 8 47 17,0

Organizacijski (pripajanje/izdvajanje jedinica) 5 47 10,6

Prestanka rada poslodavca 5 47 10,6

Ostali razlozi 12 47 25,5

Nadalje, obzirom na razinu obrazovanja, poslodavci nisu nuţno morali navesti profil radnika koji se smatra viškom, što znači da ne postoji točna evidencija niti o obrazovnoj razini odnosno karakteristikama radnika koji se smatraju potencijalnim viškom. MeĎutim, poslodavci su za većinu najavljenih viškova ipak definirali razinu obrazovanja (335 od 377 planiranih) a velika većina odnosi se na srednju školu (246 ili 73,4%) i nezavršenu odnosno završenu osnovnu školu (76 ili 22,7%).

Razina obrazovanja radnika koji se smatraju potencijalnim viškom

Broj radnika

% obrazovne razine

T 39 Razina obrazovanja radnika koji se u 2013. godini smatraju potencijalnim viškom

Nezavršena/završena OŠ 76 22,7

Srednja škola u trajanju od 3. 4. ili više godina 246 73,4

Stručni ili sveučilišni dodiplomski studij/viša škola 10 3,0

Stručni ili sveučilišni diplomski studij/fakultet 3 0,9

Ukupno 335 100,0

Što se tiče karakteristika radnika koji se smatraju potencijalnim viškom, ovdje poslodavci takoĎer nisu morali dati odgovore na sve ponuĎena pitanja, odnosno mogli su birati više njih. Stoga broj ponuĎenih odgovora ne mora odgovarati broju 23, dakle broju poslodavaca kod kojih je zabiljeţen odgovor, a kombiniranjem više odgovora kod

istih poslodavaca ukupno su zabiljeţena svega 33 odgovora. Čak polovica poslodavca koji očekuju viškove nije definirala karakteristike radnika koje smatra viškom, jer se uglavnom ne radi o njihovim „lošim“ karakteristikama radnika, već ih jednostavno ne mogu zadrţati zbog nedostatka posla.

Karakteristike radnika koji se smatraju potencijalnim viškom

Broj odgovora

Broj poslodavaca sa zabilježenim

odgovorom %

T 40 Potencijalni viškovi u 2013. godini prema karakteristikama radnika

Nedostatna kvalifikacija 13 23 56,5

Zastarjela znanja i vještine 5 23 21,7

Nezainteresiranost za stjecanje novih znanja i vještina

9 23 39,2

Neodgovarajući odnos prema radu (sklonost izostancima, kašnjenju i sl.

6 23 26,1

Stranica 31 od 34


2.7. Korištenje usluga Zavoda za zapošljavanje

Imajući u vidu broj od 468 poslodavca koji su vratili anketu, veliki dio njih koristio je usluge Zavoda. Naše usluge koristilo je 227 poslodavaca (48,5%), dok je 241 poslodavac (51,5%) naveo da nije koristio usluge Zavoda.

Vrsta usluge

Stupanj zadovoljstava uslugom T 41 Korištenje usluga Zavoda za zapošljavanje prema vrsti usluge i stupnju zadovoljstva

Potpuno Djelomično Nismo

zadovoljni Ukupno

Objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a

141 9 0 150

Predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-a ili na Sajmu poslova HZZ-a

40 8 0 48

Ciljano posredovanje – upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta

141 15 0 156

Profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje (psihologijsko testiranje…)

2 1 0 3

Stručna pomoć kod zbrinjavanja viška radnika

4 0 0 4

Korištenje mjera poticanja zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili obrazovanja radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, očuvanje radnih mjesta)

129 7 3 139

Ostale usluge 2 0 0 2

Ovdje poslodavci nisu bili u obvezi odgovarati na svaku ponuĎenu mogućnost

odgovora, ali su mogli birati više odgovora, ovisno o tome koje od naših usluga su koristili. Stoga zbroj svih odgovora ne mora odgovarati ukupnom broju anketiranih. Kombinirajući više mogućih odgovora kod istog poslodavca, dakle njih 227 koji su koristili naše usluge, ukupno su evidentirana 502 odgovora. Sukladno vrsti usluge koju nudimo, odgovori se javljaju sa različitim frekvencijama. Poslodavci su daleko najviše koristili sljedeće naše usluge: objava potrebe za radnikom

na web stranici, dnevnom biltenu ili na oglasnoj ploči i novinama, ciljano posredovanje – upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta i mjere za poticanje zapošljavanja. U puno manjem broju poslodavci su koristili sljedeće naše usluge: predstavljanje

tvrtke u prostorijama HZZ-a, profesionalnu selekciju kandidata i stručnu pomoć kod zbrinjavanja tehnološkog viška. I na kraju, slijedi grafički prikaz o zadovoljstvu

poslodavaca pruţenim uslugama od strane Zavoda.

Stranica 32 od 34


G 15 Zadovoljstvo uslugama HZZ-a u %

Stranica 33 od 34


3. Zaključak _______________________________________________________________________________________

Uzorak i obuhvat. U anketi poslodavaca za 2013. godinu uzorkom je bilo obuhvaćeno 517 poslodavaca, a sudjelovanju u anketi odazvalo se 468 poslodavaca ili 90,5% anketiranih. Obzirom na organizacijski oblik upitnik su vratila 344 (73,5%) trgovačka društva i 124 (26,5%) obrtnika. U trgovačka društva ubrojeni su svi ostali

organizacijski oblici poslodavaca izuzev obrtnika (udruge, JLS-ovi, zadruge…). Obuhvat broja zaposlenih kod anketiranih poslodavaca je bio 98,3% u odnosu na cjelokupni uzorak odnosno 40,5% u odnosu na ukupnu zaposlenost u MeĎimurskoj ţupaniji. Struktura anketiranih poslodavaca. Anketirani su poslodavci svih oblika vlasništva, djelatnosti i veličine obzirom na broj zaposlenih radnika. U anketi su preteţito sudjelovali mikro odnosno mali poslodavci, dakle, poslodavci sa manje od 50

zaposlenih radnika – 398 vraćenih upitnika ili 85,0%. Što se tiče vlasništva, većina anketiranih odnosi se na privatni sektor odnosno 382 (81,6%) poslodavca sudjelovala

su u anketiranju. Promatrano teritorijalno kudikamo najveći udio poslodavaca koji su vratili upitnike odnosi se na područje Ispostave Čakovec – 340 ili 72,6%. S obzirom na područje djelatnosti u anketi je sudjelovalo najviše poslodavaca iz preraĎivačke djelatnosti (69 ili 14,8%), graĎevinarstva (50 ili 10,7%) i trgovine (41 ili 8,8%).

Promjene u zaposlenosti tijekom 2012. godine. Kod anketiranih je poslodavaca ostvaren veći broj zapošljavanja od broja otpuštanja, što je rezultiralo porastom broja zaposlenih na kraju 2012. godine u odnosu sa prosinac 2011. godine. Naime, tijekom 2012. godine anketirani su poslodavci zaposlili 2.703 osobe, dok je istodobno prestalo raditi 2.290 radnika, što znači da je na godišnjoj razini ostvareno povećanje zaposlenih za 413 radnih mjesta ili 2,8%. Što se spola tiče, broj zaposlenih ţena povećao se za

4,2%, a muškaraca za 1,6%. Poteškoće pri zapošljavanju radnika. Rezultati istraţivanja pokazuju da poslodavci

koriste različite izvore informacija pri traţenju radnika, no ipak najveći broj poslodavaca radnike i dalje traţi posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prošle je godine 217 poslodavaca, što čini 68,0% od 319 anketiranih poslodavaca koji su zapošljavali, radnike traţilo upravo posredovanjem Zavoda.

Poteškoće prilikom zapošljavanja radnika prošle godine imalo je svega 45 poslodavaca, a najviše zbog nedostatka radnika traţenog zanimanja, nedostatka radnika sa traţenim radnim iskustvom te zbog nezainteresiranosti i nemotiviranosti radnika za prihvaćanje ponuĎenog zaposlenja.

Planirano zapošljavanje u 2013. godini. Anketirani su poslodavci prognozirali da će u tekućoj godini zaposliti 1.198 radnika, što ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca 31.12.2012.) od 7,8%. Većina planiranog zapošljavanja sa udjelom od 84,2% odnosi se na zapošljavanje na odreĎeno vrijeme, a svega 3,3% planiranih zapošljavanja

odnosi se na nepuno radno vrijeme. Što se tiče stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, poslodavci namjeravaju angaţirati 247 osoba i to uglavnom

u drţavno/javnom i privatnom sektoru. Zapošljavanje planiraju poslodavci svih oblika vlasništva, ali kudikamo najveće potrebe iskazali su poslodavci iz privatnog sektora. Što se tiče područja djelatnosti, daleko najviše planiranih zapošljavanja očekuje se u preraĎivačkoj industriji, graĎevinarstvu, javnoj upravi i obrani te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Brojčano, za što smatramo da imamo uporište u prikupljenim podacima, očekujemo da će se potrebe za zaposlenicima, projicirajući na čitavu populaciju poslodavaca, kretati od 3.000 do 3.500 zaposlenika. Ostvarivanje planiranog zapošljavanja ovisiti će prije

svega o globalnim gospodarskim kretanjima i očekivanom gospodarskom rastu u našoj zemlji u drugoj polovici godine.

Stranica 34 od 34


Zaposlenje, kao i prethodnih godina, nezaposlene osobe uglavnom mogu očekivati u

sljedećim djelatnostima: preraĎivačka industrija, graĎevinarstvo, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, poljoprivreda i trgovina. Kako je ove godine prvi put u istraţivanje uključena i djelatnost javne uprave i obrane, značajan dio zapošljavanja planira se i kroz angaţiranje komunalnih odnosno vrtlarskih radnika na javnim radovima. Iako je tijekom prošle godine mnogo radnika ostalo bez zaposlenja, poslodavci i dalje

nisu mogli pronaći dovoljan broj bravara/bravarica, zavarivača/zavarivačica, vozača/vozačica, šivača/šivačica te rukovatelja/rukovateljica brojčano upravljanim strojem za obradu kovina. Za 2013. godinu poslodavci su uglavnom najavili da će zapošljavati poljoprivredne radnike/poljoprivredne radnice, doktore/doktorice medicine, bravare/bravarice, prodavače/prodavačice te vozače/vozačice.

MeĎutim,ako ste ekonomist/ekonomistica bilo koje obrazovne razine, pravnik/pravnica, cvjećar/cvjećarica, vrtlar/vrtlarica ili frizer/frizerka, gotovo da vas i nema na listi

prognoziranih potreba poslodavaca. Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2013. godine. U pogledu očekivanih promjena u zaposlenosti na kraju godine, ukupno je 146 (31,2%) anketiranih poslodavca izjavilo da očekuju povećanje zaposlenosti i to u apsolutnom

prirastu za 466 radnih mjesta. Istodobno, 47 (10,1%) poslodavaca izjasnilo se da očekuje smanjenje broja zaposlenih, s procjenom od 377 radnika u potencijalnom višku. Razlika izmeĎu očekivanog povećanja i smanjenja broja radnika je pozitivna – i to za 86 radnika, što ukazuje na povećanje od 0,6% do kraja godine. Nadalje, evidentirane su značajne razlike u pogledu smjera i opsega promjena u zaposlenosti prema području djelatnosti poslovanja. Primjerice, za dominantnu granu u Ţupaniji - preraĎivačku industriju, očekuje se negativna stopa rasta od -0,9%, meĎutim, po

drugoj strani kod graĎevinarstva (3,8%), trgovine (3,6%), djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme hrane (2,1%) te djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi (1,9%),

očekuju se pozitivne stope rasta. Iako je vrijeme provoĎenja ankete (siječanj, veljača) bilo nezahvalno za procjene poslodavaca glede budućih kretanja u zaposlenosti i zapošljavanja, a ublaţavanje

gospodarske krize se očekuje u drugoj polovici godine, temeljem rezultata provedene ankete, postoje realni temelji za procjenu da će se najavljeni trend rasta ukupne zaposlenosti realizirati. Suradnja sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Poslodavci uglavnom koriste sljedeće naše usluge: ciljano posredovanje, objavu radnog mjesta i mjere aktivne politike u zapošljavanju. U puno manjem opsegu poslodavci koriste usluge

profesionalne selekcije i predstavljanje tvrtke u Zavodu. Razina zadovoljstva uslugama Zavoda veoma je visoka, te se zadovoljstvo pojedinim pruţenim usluga, zbrajajući potpuno ili djelomično zadovoljstvo, kreće u rasponu od 97,8% do 100,0%. Od ukupnoga broja odgovora, u 99,4% slučajeva (499 odgovora) poslodavci su zadovoljni

potpuno ili djelomično, a tek 0,6% (3 odgovora) ukazuje na nezadovoljstvo korištenim uslugama.

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Čakovec B. Josipa Jelačića 1 40 000 ČAKOVEC

Tel. 040 396 800 [email protected]

www.hzz.hr


Documents

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured ČakovecStručno osposobljavanje za rad bez 25- 26 zasnivanja radnog odnosa T31,T32,T33,T34 2.5. Očekivane promjene u zaposlenosti