HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO...2 Izdavač / Publisher Hrvatsko agronomsko društvo Croatian society of agronomists Berislavićeva 6/1, 10000 ZAGREB Phone/fax: +385 (0)1 4872 493 e-mail:

1

HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO CROATIAN SOCIETY OF AGRONOMISTS

i / and

EUROPSKO UDRUŽENJE SJEMENARA EUROPEAN SEED ASSOCIATION

9. MEĐUNARODNI KONGRES

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO

I RASADNIČARSTVO

PLANT BREEDING, SEED AND NURSERY PRODUCTION

Z B O R N I K S A Ž E T A K A

B O O K OF A B S T R A C T S

_______________________________________________________________Sv. Martin na Muri, 09. do 11. studenog 2016. godine

2

Izdavač / Publisher Hrvatsko agronomsko društvo Croatian society of agronomists

Berislavićeva 6/1, 10000 ZAGREB Phone/fax: +385 (0)1 4872 493 e-mail: [email protected] www.agronomsko.hr

Glavni urednik / Editor in Chief Prof.dr.sc. Zdravko Matotan

Urednik / Editor Dr.sc. Josip Haramija

Grafičko oblikovanje / Prepress: Aleksandar Mojko, Oknobit j.d.o.o.

Tisak / Press: Oknobit j.d.o.o., Fijanova 17, 10297 Jakovlje, Hrvatska/Croatia Phone/fax: +385 (0)1 5602 264, e-mail: [email protected] www.oknobit.hr

3

Organizatori:

HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVOi

EUROPSKO UDRUŽENJE SJEMENARA

u suradnji s:

• Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu• Poljoprivrednim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku• Agronomskim i prehrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru• Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima• Veleučilištem u Slavonskom Brodu• Bc Institutom d.d. Zagreb• Poljoprivrednim institutom Osijek• Hrvatskim sjemenom – gospodarsko strukovnom udrugom za sjemenarstvo • Semenarstvom Slovenije G.I.Z. • Semenarskom asocijacijom Srbije• Hrvatskom udrugom rasadničara• Sekcijom uposlenih u laboratorijima za ispitivanje kakvoće sjemena, Hrvatskog

društva biljne zaštite (SULIKS)• Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo• Savjetodavnom službom• Hrvatskom gospodarskom komorom• Hrvatskim poljoprivrednim združenim savezom• Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša Split• Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč

ipokroviteljima

Ministarstvom poljoprivrede,te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH

___________________________________________________________________

Sv. Martin na Muri, Lifeclass terme Sv. Martin, 09. do 11. studenog 2016. godine

4

ZNANSTVENI ODBOR:

Predsjednik znanstvenog odbora:Prof. dr. sc. Zdravko Matotan

Mr. Bert ScholteProf. dr. sc. Zlatko ŠatovićProf. dr. sc. Sonja VilaDoc. dr. sc. Zrinka Knezović Dr. sc. Vesna Samobor Dr. sc. Alojzije LalićDr. sc. Smiljana Goreta BanDr. sc. Krunoslav MirosavljevićMr. sc. Zdravko KozićDr. sc. Frane StrikićDoc. dr. sc.Vladimir MegličMr. sc. Zlatko MijićDr. sc. Ivan DanjekDr. sc. Svetlana Balešević-Tubić Dr. sc. Primož Štuhec

Dopredsjednik organizacijskog odbora:Dr. sc. Branimir Šimić

Tajnik skupa:Mr. sc. Juraj Orenda

ORGANIZACIJSKI ODBOR:

Predsjednik organizacijskog odbora:Dr. sc. Josip Haramija

Prof. dr. sc. Zoran GrgićProf. dr. sc. Vlado Guberac Doc. dr. sc. Danijela PetrovićDr. sc. Tatjana Masten MilekDr. sc. Marijana Ivanek-MartinčićDrago Ćorić, dipl. ing.Kristijan Puškarić, dipl. ing.Sandra Bogdanović, dipl. ing. Mr. Jože Jerič Dr. sc. Zvonimir Zdunić Dr. sc. Dean Ban Mr. sc. Josip Jukić Dr. sc. Slavko Perica Mr. sc. Ivan Đurkić Hrvoje Horvat, dr. med. vet Božica Marković, dipl. ing. Dr. sc. Ivica Ikić Dr. sc. Krunoslav Dugalić Dijana Horvat, dipl. ing.Adam Rendulić, dipl. ing.Božo Volić, dipl. ing.

5

UVODU organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženje sjemenara

uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih hrvatskih institucija iz poljo-privrednog sektora pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstava znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske po deveti put za redom održava se međunarodni kongres „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“.

Svrha kongresa je jedanput godišnje okupiti eminentne domaće i inozemne znanst-venike i stručnjake s područja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva kako bi se raspravila dostignuća, ukazalo na probleme i dale smjernice razvoja u tom sektoru poljoprivredne djelatnosti.

Od izuzetnog značenja za hrvatsku agrarnu struku i nakon ulaska u Europsku uniju su iskustva u sektoru sjemenarstva kako ostalih članica Europske unije do-bre sjemenarske tradicije tako i država na putu prema članstvu s kojima hrvatski oplemenjivači, sjemenari i rasadničari imaju tradicionalno dobre poslovne odnose što će biti prezentirano tijekom kongresa, a čiji su sažeci publicirani u ovom zborn-iku. Oplemenjivanje bilja stvaranjem novih kultivara visokog potencijala rodnosti i poboljšane kvalitete prilagođenih lokalnim uvjetima proizvodnje od izuzetnog je značaja za daljnji razvoj ne samo biljne proizvodnje već i raznih drugih gospodar-skih djelatnosti vezanih za korištenje i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda. S tog razloga i ovogodišnji okrugli stol, koji je redoviti dio kongresa, posvećen je gospodarskoj važnosti inovacija u oplemenjivanju bilja.

Rezultatima oplemenjivanja bilja i vrednovanju novostvorenih kultivara posvećen je znatan broj radova prezentiranih na kongresu, no i područje sjemen-arstva i rasadničarstva, koje je kao sektor poljoprivredne proizvodnje već nekoliko godina u značajnoj krizi, posvećeno je više radova kojima je cilj analizirati uzroke problema i ponuditi rješenja ne samo za opstanak nego i njihov razvoj.

U zborniku sažetaka devetog međunarodnog kongresa „Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo“ tiskani su sažeci 53 znanstvena i stručna rada izla-ganih na kongresu koji su značajan doprinos znanosti i struke razvoju hrvatskog oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva.

Najvrjedniji radovi prezentirani na kongresu nakon potrebnih recenzija objavit će se u časopisu Sjemenarstvo i na taj način postati dostupni svekolikoj stručnoj i znanstvenoj domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Predsjednik Organizacijskog odbora: Predsjednik Znanstvenog odbora: Dr. sc. Josip Haramija Prof. dr. Zdravko Matotan

6

INTRODUCTION Organized by the Croatian Society of Agronomists and the European Seed Association co-organized by all relevant scientific and professional Croatian institu-tions in the agricultural sector under the auspices of the Ministry of Agriculture and Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatian for the ninth times, the International Congress “Plant Breeding, Seed and Nursery Production” is being held. The purpose of the congress is to annually gather eminent local and foreign scientists and experts in the field of plant breeding, seeds and nursery production to discuss achievements, highlight the problems and offer guidelines for development in the sector of that agricultural activity. Utmost importance for Croatian agricultural profession after joining the European Union has been experience in the sector of seeds as well as other members of the European Union of seed of good traditions and country on the path to membership with which the Croatian breeders, seed and seed-ling have traditionally good relations which will be presented during the congress and whose summaries are published in this Book of abstracts. Plant breeding by creating new varieties with high yield potential and im-proved quality which is adapted to local conditions of production is of great impor-tance for the further development of not only crop production, but also a variety of other economic activities related to the use and processing of plant agricultural prod-ucts. For this reason, this year’s round table, which is a regular part of the Congress, is dedicated to the economic importance of innovation in plant breeding.Considerable number of papers presented at the Congress are dedicated to the re-sults of plant breeding and newly accomplished cultivar evaluation, but to the area of seeds and nursery production, which as a sector of agricultural production has been trough significant crisis for several years, several works which aim to analyse the causes of the problem and offer solutions not only for survival but also for their development are devoted. In the Book of abstracts of the ninth International Congress “Plant Breeding, Seed and Seedlings” summaries of 53 scientific and professional papers are printed and will be presented in the Congress. They are a significant contribution to the sci-ence and profession development of the Croatian plant breeding, seeds and nursery production. The most valuable papers presented at the Congress after the necessary re-view will be published in the magazine Seed journal and thus become available to the general professional and scientific national and international public. President of the Organizing Committee: President of the Scientific Committee:Dr.sc. Josip Haramija Prof. dr. Zdravko Matotan

7

P R O G R A M S K U P A

UTORAK, 08. studeni 2016.

17.00 - 19.00 Prijava i registracija sudionika

SRIJEDA, 09. studeni 2016. - Dvorana Mura 1

9.00 Prijava i registracija sudionika uz koktel dobrodošlice10.00 Otvaranje skupa - predstavnik Ministarstva poljoprivrede Dodjela priznanja „Zlatno sjeme“ Plenarna izlaganja: Radno predsjedništvo: Josip Haramija, Zdravko Matotan, Kristijan

Puškarić, Vlado Guberac10.30 I. Delić, Luca Galić, Tisa Vizek Borovina, Željka Cegur Predstojeće promjene zakonske regulative u sjemenarstvu i rasadničarstvu

Republike Hrvatske Forthcoming changes in legislation in the area of seed and nursery produc-

tion in Republic of Croatia10.50 Sandra Bogdanović, Svetlana Balešević-Tubić, D. Dedić, Danijela

Stojanović, J. Vujović, V. Mladenov Zakonska regulativa u procesu priznavanja sorti i zaštite prava

oplemenjivača u Republici Srbiji Legislation concerning the process of plant varieties registration and pro-

tection of plant breeders’ rights in the Republic of Serbia11.10 G. Jukić, Z. Mijić Trendovi proizvodnje poljoprivrednog sjemena u Republici Hrvatskoj Trends in agricultural seed production in Republic of Croatia11.30 Ružica Ore Jurić, Marina Zorić Izuzeća od oplemenjivačkog prava Exemptions from the breeder’s right11.50 D. Miloloža Vanjskotrgovinska razmjena sjemena i sadnog materijala

Republike Hrvatske Foreign trade exchange of seed and seedlings of Republic of Croatia

8

12.10 K. Dugalić, Vesna Tomaš, Ines Mihaljević, Dominik Vuković Budućnost hrvatskog rasadničarstva Futurity of Croatian nursery production12.30 Rasprava 13.00 Stanka za ručak

Sekcija oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo: Moderar: Georg Drezner15.00 Sonja Grljušić, Nikolina Šimić, L. Andrić, Sonja Šimić, I. Beraković,

R. Šimek, D. Novoselović Procjena morfometrijskih svojstava zrna genotipova pšenice Evaluation of kernel morphometric traits of wheat genotypes15.15 J. Šimenić, B. Šimić, G. Drezner, G. Jukić, Dalija Gašo Sortiment pšenice u Republici Hrvatskoj u periodu 2010.-2015. Wheat varieties in Croatia from period 2010-2015 15.30 V. Mladenov, B. Banjac, M. Dimitrijević, Sofija Petrović, Dragana

Latković, G. Jaćimović, Sandra Bogdanović Interakcija genotip x okolina i agronomska svojstva ozime pšenice uzga-

jane u semiaridnim uvjetima Genotype x environment interaction and agronomic performance of winter

wheat cultivars grown in semiarid conditions15.45 N. Đurić, Gorica Cvijanović, Gordana Dozet, Mirela Matković, Gor-

dana Branković, Vera Đekić Korelacijska analiza nekih proizvodnih osobina PKB sorti ozime pšenice Correlation analysis of some production traits of PKB winter wheat variet-

ies16.00 G. Drezner, K. Dvojković, D. Novoselović, Valentina Španić, A. Lalić,

L. Andrić, Daniela Horvat, R. Šimeki, Kristina Lutrov, J. Primorac Rodnost i kakvoća pšenice ovisno o sorti i fungicidnom tretmanu Yield and quality of wheat depend of variety and fungicide treatment16.15 Rasprava16.30 Stanka uz osvježenje - Domaćin: Bc Institut d.d. Zagreb17.00 OKRUGLI STOL: Gospodarska važnost inovacija u oplemenjivanju bilja Moderatori: Kristijan Puškarić, Ivan Pejić, Zdravko Matotan, Josip Ha-

ramija

9

K. Puškarić, L. Andrić Doprinos oplemenjivanja bilja europskoj poljoprivredi, proizvodnji hrane, gospodarskom rastu i zaštiti okoliša The contribution of plant breeding for European agriculture, food produc-

tion, economic growth and environmental protection I. Pejić, H. Šarčević, V. Konzumplik Znanstveni projekti u području oplemenjivanja bilja i njihov doprinos raz-

voju hrvatske poljoprivrede Research projects in the field of plant breeding and their contribution to the

development of Croatian agriculture Z. Matotan, Svjetlana Matotan Oplemenjivanje bilja kao gospodarska inovacija - primjer iz prakse Plant breeding as an economic innovation - the case study Rasprava i zaključci okruglog stola

ČETVRTAK, 10. studeni 2016. - Dvorana Mura 1

Sekcija oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Moderator: Katarina Jukić9.00 M. Maričević, I. Ikić, I. Živković, Katarina Jukić Noviteti iz oplemenjivačkih programa strnih žitarica Bc Instituta d.d. Novelties from cereal breeding programs in Bc Institute9.15 Katarina Jukić, I. Ikić, M. Maričević, I. Živković Pokazatelji kvalitete i urod zrna Bc ozimih pšenica u vegetacijskoj godini

2015.-2016. Indicators of the quality and grain yield of Bc winter wheat in season 2015-

20169.30 M. Spevec, G. Tonković Aktualni sortiment RWA pšenica Actual RWA wheat varieties9.45 Tatjana Međimurec, S. Ružić, T. Ivandija Utjecaj kalcizacije kiselog tla na prinos zrna pšenice i sadržaj proteina u

zrnu The influence of acidic soil liming on wheat yield and grain protein conten

10

10.00 Suzana Pajić Utjecaj kasne primjene UAN-a na sadržaj proteina u zrnu pšenice The influence of UAN late application on protein content in wheat grain10.15 Marina Zorić, J. Gunjača, D. Šimić Parametri stabilnosti prinosa sorti ozimog ječma u sortnim pokusima Parameters of winter barley yield stability in the variety trails10.30 A. Lalić, I. Abičić, Gordana Šimić, K. Dvojković, Daniela Horvat, V. Krstanović, M. Jukić, J. Babić, L. Andrić Agronomske i gospodarske odlike OS-genotipova golozrnog ječma Agronomic and economic parameters of OS-genotypes of hulless winter

barley10.45 Rasprava11.00 Stanka uz osvježenje - Domaćin: Poljoprivredni institut Osijek

Sekcija oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Moderator: Branimir Šimić11.30 M. Jukić, I. Buhiniček, Z. Kozić Rezultati ispitivanja novih Bc hibrida kukuruza u uvjetima intenzivne

agrotehnike The results of testing of new Bc maize hybrids under intensive agrotech-

nics11.45 S. Hrgović, Mirela Trdenić, Ruža Vukadin Utjecaj primjene ASN-a i KAN-a u prihrani kukuruza na pH vrijednost tla i

prinos zrna Influence of ASN and KAN application in fertilization of corn on pH value

of soil and yield 12.00 B. Šimić, L. Andrić, I. Beraković, G. Todorović, Snežana Jovanović Značaj uvjeta skladištenja na očuvanje kakvoće sjemena hibrida kukuruza Significance of storage conditions on the keeping quality of maize seed12.15 A. Mijić, I. Liović, Aleksandra Sudarić, T. Duvnjak Matej – Novi hibrid suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek Matej – New sunflower hybrid of Agricultural Institute Osijek12.30 B. Šimić, L. Andrić, Ilonka Ivanišić, I. Beraković, H. Plavšić, Sonja

Grljušić Utjecaj duljine skladištenja na kakvoću sjemena suncokreta The effect of the length of storage on the quality of sunflower seeds

11

12.45 Jelena Ovuka, V. Miklič Sjemenarstvo suncokreta u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog

Sada Sunflower seed production at the Institute of field and vegetable crops from Novi Sad 13.00 Rasprava13.15 Stanka za ručak

Sekcija oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Moderator: Aleksandra Sudarić14.00 Sonja Grljušić, L. Andrić, I. Beraković, Nikolina Šimić, B. Šimić, D.

Agić, Gordana Bukvić Predsjetveni tretman sjemena kao mjera za poboljšanje kvalitete sjemena Seed priming as a measure for enhancing quality of seed14.15 Danijela Stojanović, D. Dedić, Ana Marjanović Jeromela, Svetlana

Balešević-Tubić, S. Jocić, Sandra Cvejić Rezultati ispitivanja sorti suncokreta, uljane repice i soje u pokusima za

utvrđivanje proizvodne i upotrebne vrijednosti u Republici Srbiji The results of the testing of sunflowers, winter oil seed rape and soybean

varieties to determine the value for cultivation and use in the Republic of Serbia

14.30 Aleksandra Sudarić, T. Duvnjak, I. Drenjančević Sunce – nova OS sorta soje Sunce – new OS soybean variety14.45 S. Jelovčan, G. Kovačić, Vesna Kadija – Cmrk Tolerantnost hibrida ozime uljane repice na uvjete prezimljenja u 2015.-

2016. Overwintering tolerance of winter oilseed rape hybrids in 2015-201615.00 B. Šimić, Ilonka Ivanišić, J. Šimenić, S. Popović, T. Čupić, Marijana

Tucak, G. Krizmanić Utjecaj primjene biostimulatora na gospodarska svojstva jarog stočnog

graška Influence of biostimulators on economic characteristics of spring pea

12

15.15 Z. Matotan, Vesna Samobor, Svjetlana Matotan, J. Haramija Podravski ozimi češnjak i Dubravski crveni luk dvije novoupisane čuvane

sorte povrća na Sortnu listu Republike Hrvatske Podravski ozimi garlic and Dubravski crveni onion a new registered con-

servation vegetable varieties in Varity list of Republic of Croatia15.30 D. Vernik Rezultati oplemenjivačkog rada na povrću u Semenarni d.o.o. Ljubljana Results of breeding activity on vegetable at Semenarna d.o.o. Ljubljana15.45 Rasprava16.00 Obilazak gospodarskih, prirodnih i kulturno povijesnih znamenitosti

Međimurja19.00 Zajednička martinska večera uz ceremonijal krštenje mošta Supokrovitelji zajedničke večere: Bc institut d.d. Zagreb, Poljoprivredni

institut Osijek, Agrokor trgovina d.d., Cipro d.o.o., Hrvatski poljoprivredni zadružni savez

ČETVRTAK, 10. studeni 2016. - Dvorana Mura 2

Sekcija rasadničarstvo Moderatori: Krunoslav Dugalić i Željko Budinščak8.45 K. Brus, Kristina Horvat-Budimir Proizvodnja voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala 2016.

godine u Hrvatskoj Produciton of fruit and vine agricultural planting material in 2016. in Croa-

tia9.00 Ž. Budinščak, G. Ivančan Integralna zaštita i rasadničarstvo Integrated pest management and seedling production9.15 I. Miljković Istraživanje korijenovog sustava jabuke na različitim podlogama i tipovima tala Investigation of apple root systems on different rootstocks and soil types9.30 P. Vujević, Bernardica Milinović, T. Jelačić, Dunja Halapija Kazija, D. Čiček, A. Biško Istraživanje pogodnosti sorti jabuka za proizvodnju u održivom sustavu

uzgoja Investigations of suitability of apple cultivars for sustainable production

systems

13

9.45 Martina Skendrović Babojelić, Petra Škrlec, Bernardica Milinović, D. Drvodelić, D. Vuković, K. Dugalić Morfološka karakterizacija plodova i sjemenki indtroduciranih sorata

marelice Fruit and stone morphological characterization of introduced apricot culti-

vars10.00 Maja Žulj Mihaljević, Dora Karamatić, S. Šimon, D. Nikolić,

K. Dugalić, I. Pejić Upotreba mikrosatelitskih DNA markera za identifikaciju sorata višnje

(Prunus cerasus L.) Using of microsatellite DNA markers to identify sour cherry (Prunus cera-

sus L.) 10.15 D. Čiček, T. Jelačić, Bernardica Milinović, Dunja Halapija Kazija,

P. Vujević, A. Biško Značajke sorti i selekcija oraha na pokušalištu Zavoda za voćarstvo u Don-

joj Zelini Features of walnut cultivars and selections on the experimental station of

Institute of pomology in Donja Zelina10.30 A. Biško, P. Vujević, Bernardica Milinović, Dunja Halapija Kazija,

T. Jelačić, D. Čiček Biološke i pomološke značajke novih sorata masline Sikitita i Tosca po-

godnih za uzgoj u super gustom sklopu Biological and pomological characteristic of new olive cultivars Sikitita

and Tosca suitable for super high density cultivation10.45 N. Tomljenović, Marija Ševar, T. Jemrić, I. Pejić Perspektive uzgoja divlje ruže (Rosa canina L.) u Hrvatskoj Perspective of dog rose (Rosa canina L.) cultivation in Croatia11.00 Stanka uz osvježenje - Domaćin: Poljoprivredni institut Osijek11.30 OKRUGLI STOL: Nova zakonska regulativa u području voćnog repro-

dukcijskog sadnog materijala Moderatori: Krunoslav Dugalić, Predrag Vujević, Ivica Delić Uvodno izlaganje: I. Delić, Luca Galić, Dunja Halapija Kazija, Bernardica Milinović Nove direktive Europske komisije vezane za reprodukcijski sadni materijal

u voćarstvu The new directives of European Commission connected with fruit propaga-

tion material Rasprava i zaključci okruglog stola

14

PETAK, 11. studeni 2016 - Dvorana Mura 1

Sekcija oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Moderator: Tamara Rehak Biondić9.00 M. Matjačić Stanje i mogućnosti razvoja hrvatske proizvodnje krumpira Situation and possibilities for development of Croatian potato production9.15 D. Jelković, Tamara Rehak Biondić Štete od abiotskih čimbenika na sjemenskom krumpiru u 2016. godini Damages caused by abiotic factors on seed potato in 20169.30 Tamara Rehak Biondić, D. Jelković, Ž. Tomić, D. Masnica Crna krastavost gomolja ili „bijela noga“ stabljike (Rhizoctonia solani, Kühn) sve veći problem u proizvodnji sjemenskog krumpira Black scurf of tubers or „white leg“ of stems (Rhizoctonia solani, Kühn) as a growing problem in the seed potatoes production9.45 Klaudija Carović-Stanko, Monika Vidak, Martina Grdiša, Ana Barešić, Mirjana Herak Ćustić, B. Lazarević, T. Karažija, I. Palčić, I. Radosavljević, Z. Liber, Z. Šatović, J. Gunjača Raznolikost tradicijskih kultivara graha u Republici Hrvatskoj Diversity among Croatian common bean landraces10.00 Nataša Romanjek Fajdetić, Božica Japundžić-Palenkić, Brigita Popović, J. Haramija Razlika u prinosu šampinjona (Agaricus bisporus Imbach) upotrebom dvije različite Cac-ing metode The difference in the yield of mushrooms (Agaricus bisporus Imbach) using two different methods Cas-ing10.15 Tonka Ninčević, Z. Liber, Z. Šatović, Marija Jug-Dujaković Genetska raznolikost sjevernojadranskih populacija sredozemnog smilja (Helichrysum italicum /Roth/ G.Don): Stanje i perspektive Genetic diversity of northern Adriatic immortelle (Helichrysum italicum / Roth/ G.Don) populations: Current status and future prospects10.30 Z. Liber, Klaudija Carović-Stanko, I. Šoštarić, F. Varga, Martina Grdiša, Z.Šatović Razvitak EST-SSR biljega u svrhu genetske identifikacije kultivara bosiljka (Ocimum basilicum L.) Development of EST-SSR markers for genetic identification of basil (Oci mum basilicum L.) cultivars

15

10.45 Martina Grdiša, Ivana Rešetnik, Z. Liber, I. Radosavljević, Klaudija Carović-Stanko, Marija Jug-Dujaković, Z. Šatović Genetska demografija ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.): Putovanje u prošlost Genetic demography of Dalmatian sage (Salvia officinalis L.): A journey to the past11.00 Z. Šatović, D. Šimić, D. Novoselović, Aleksandra Sudarić, E. Maletić, F. Strikić, D. Ban, Klaudija Carović-Stanko, Z. Liber, Smiljana Goreta Ban Uspostava Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja The establishment of the Centre of excellence for biodiversity and molecu lar plant breeding11.15 Rasprava11.30 Zaključci i zatvaranje skupa

16

17

S A Ž E C I

DEVETOGMEĐUNARODNOG KONGRESA

OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO

I RASADNIČARSTVO

Sv. Martin, Lifeclass terme Sv. Martin, 09. do 11. studenog 2016. godine

18

19

Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo

9th International Meeting, Sv. Martin na Muri

PREDSTOJEĆE PROMJENE ZAKONSKE REGU-LATIVE U SJEMENARSTVU I RASADNIČARSTVU

REPUBLIKE HRVATSKE

FORTHCOMING CHANGES IN LEGISLATION IN THE AREA OF SEED AND NURSERY PRODUCTION IN RE-

PUBLIC OF CROATIA

I. DELIĆ, Luca GALIĆ, Tisa VIZEK BOROVINA, Željka CEGUR

1Ministarstvo poljoprivrede Republike HrvatskeMinistry of Agriculture Republic of Croatia

SAŽETAK

Zbog stalnih izmjena i dopuna ili objave novih propisa na nivou Europske unije (EU), obavezni smo stalno pratiti i usklađivati nacionalno zakonodavstvo sa prav-nom stečevinom EU.

S 1. siječnjem 2017. godine stupaju na snagu tri nove provedbene Direktive Ko-misije, vezane za proizvodnju, označavanje i stavljanje na tržište voćnog sadnog materijala i do tada Republika Hrvatska mora promijeniti, uskladiti i prilagoditi ra-sadničarsku proizvodnju s uvjetima i zakonodavstvom Europske unije.

Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu donijet je za razdoblje od 2014. do 2016. godine, te je trenutno u pripremi Nacionalni program za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Pojedini propisi u zakonodavstvu EU koji reguliraju proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nisu mijenjani duži niz godina, te se iz tog razloga kontinuirano izmjenjuju i dopunjuju. Stoga se i nacionalni propisi neprekinuto usklađuju sa pravnom stečevinom EU.

U radu su predstavljene novosti u propisima koji obuhvaćaju područje poljopri-vrednog reprodukcijskog materijala, kao i budući planovi i obveze koje se moraju provesti i izvršiti.

Ključne riječi: deklarirane količine sjemena, vlastito sjeme, domaći kultivari, nacionalna strategija

20


9. međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

SUMMARYDue to constant amendments and publication of new regulations on the level of

the European Union (EU), it obliges us to constantly harmonize national legislation with the EU acquis.

On January 1st 2017, new implementing Commission Directive which regulate production, labeling and marketing of fruit propagating material shall come into force, and by then Croatia has to change, adjust and adapt to the conditions of nurs-ery production according to EU legislation.

National program for preservation and sustainable use of plant genetic resources for food and agriculture was adopted for period from 2014 till 2016. New National program for preservation and sustainable use of plant genetic resources is being drafted for period from 2017 till 2020.

Due to the current situation in the EU legislation which regulates the production and marketing of plant propagating material, it is necessary to amend current regula-tions as some regulations haven’t been amended for several years.

This paper presents the news in the regulations covering the area of plant propa-gating material, as well as future plans and commitments that must be implemented and executed.

Key words: legislation, plant reproductive material, EU acquis

21



ZAKONSKA REGULATIVA U PROCESU PRIZNAVANJA SORTI I ZAŠTITE PRAVA OPLEMENJIVAČA

U REPUBLICI SRBIJI

LEGISLATION CONCERNING THE PROCESS OF PLANT VARIETIES REGISTRATION AND PROTECTION

OF PLANT BREEDERS’ RIGHTS IN THE REPUBLIC OF SERBIA

Sandra BOGDANOVIĆ1, Svetlana BALEŠEVIĆ-TUBIĆ1, D. DEDIĆ2, Danijela STOJANOVIĆ2, J. VUJOVIĆ2, V. MLADENOV3

1Semenarska Asocijacija Srbije, Novi Sad, SrbijaSeed Association of Serbia, Novi Sad, Serbia

2Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Uprava za zaštitu bilja, Beograd, Srbija

Ministry of Agriculture and Environmental Protection, Plant Protection Directorate, Beograd, Serbia

3Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, SrbijaUniversity of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Novi Sad, Serbia

SAŽETAK

Priznavanje sorti poljoprivrednog bilja u Republici Srbiji regulirano je Zakonom o priznavanju sorti (Sl. Glasnik broj 30/10). Ovim zakonom uređuju se uvjeti i postu-pak za priznavanje, upis i održavanje sorti poljoprivrednog bilja. Pod priznavanjem sorti poljoprivrednog bilja, u smislu ovog zakona, smatra se priznavanje novostvo-rene domaće sorte ratarskog i povrtnog bilja, voćaka i vinove loze i odobravanje uvođenja u proizvodnju strane sorte ratarskog i povrtnog bilja. Sorta se u Republici Srbiji upisuje u Registar sorti ako se na osnovu rezultata ispitivanja određenih bitnih osobina sorte utvrdi slijedeće: da je različita, ujednaćena i stabilna (DUS test), da ima bolju proizvodnu i upotrebnu vrijednost (VCU) i da je ime sorte u skladu sa propisanim zahtjevima.

Zaštita prava oplemenjivača uređuje se Zakonom o zaštiti prava oplemenjivača (Sl. glasnik broj 44/2009, 88/2011). Ovim zakonom uređuju se uvjeti, način i postu-pak zaštite prava oplemenjivača biljnih sorti. Da bi se oplemenjivačima omogućilo ekonomsko korištenje intelektualnog stvaralaštva njihovih sorti neophodan je sistem zaštite biljnih sorti, kao jedan od vidova zaštite prava intelektualnog vlasništva

Ključne riječi: sorta, DUS test, VCU test, zaštita prava oplemenjivača

22



SUMMARY

Registration of new plant varieties is regulated by Law on Registration of Agri-cultural Plant Varieties (Official Gazette of the Republic of Serbia No. 30/10). This Law contains provisions governing the criteria and the procedure for the registration of agricultural plant varieties, the entering of agricultural plant varieties into the official Register of Agricultural Plant Varieties and the maintenance of agricultural plant varieties. The registration of agricultural plant varieties in the context of this Law means the registration of new arable crops, vegetable, fruit-tree and grapevine varieties and the permission for introduction into production of foreign arable crops and vegetable plant varieties. A variety shall be registered according to the results of testing of certain relevant characteristics as is distinct, uniform and stable (DUS test), if it has a superior value for cultivation and use (VCU test) and if its denomi-nation complies with the envisaged requirements.

Protection of plant breeder’s rights is regulated by the Law on Protection of Plant Breeders Right (Official Gazette of the Republic of Serbia No. 44/2009, 88/2011). This Law shall regulate conditions, manner and procedure for protection of plant breeders’ rights. In order to allow breeders economic exploitation of the intellectual creativity of their variety it is necessary to protect the variety, as one of the forms for protection of intellectual property rights.

Key words: DUS tests, VCU tests, recognition, protection of breeders rights

23



TRENDOVI PROIZVODNJE POLJOPRIVREDNOG SJEMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ

TRENDS IN AGRICULTURAL SEED PRODUCTION IN REPUBLIC OF CROATIA

G. JUKIĆ, Z. MIJIĆ

HCPHS- Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, OsijekHCPHS-Institute for seed and seedlings, Osijek

SAŽETAK

Pod stručnim nadzorom u sjemenskoj proizvodnji tijekom zadnjih deset godina u Republici Hrvatskoj bilo je 46 različitih biljnih vrsta. Najveća površina zasnovanih sjemenskih usjeva u analiziranom periodu bila je 2008. godine kad se poljoprivredno sjeme proizvodilo na 28.534 ha, a najmanja 2015. kad je stručni nadzor nad sjemen-skim usjevima prijavljen za svega 17.975 ha.

Razlog značajnom padu površina pod sjemenskim usjevima su promjene u poli-tici potpora, zatim sjetva nedorađenog i netretiranog sjemena te odustajanje od sje-menske proizvodnje u Hrvatskoj nekih značajnih svjetskih sjemenskih kompanija.

Od 2010. godine proizvodnja poljoprivrednog sjemena u Republici Hrvatskoj se odvija na prosječno 20.000 ha godišnje. Od ukupno prijavljenih površina za stručni nadzor nad sjemenskim usjevima u periodu 2007. - 2016. godinu žitarice zauzimaju 77%. Najzastupljenije su pšenica sa 61%, kukuruz 2% i ječam 13%. Povrća ima najmanje svega 0,6%, gdje je krumpir najzastupljeniji sa 70%. Krmno bilje zauzi-ma oko 4% ukupno prijavljenih površina za nadzor sjemenskih usjeva, od kojih su najzastupljenije kulture lucerna s 46% i stočni grašak s 30%. Na industrijsko bilje otpada 19% od čega 90% zauzima soja.

Ključne riječi: sjemenska proizvodnja, trendovi, površine

SUMMARY

There were 46 different plant species over the last ten years in Croatia in seed production which was under the expert supervision. The largest area of seed crops in the analysed period was in 2008, when agricultural seeds was produced on 28,534

24



hectares, and the lowest 2015, when the expert control of seed crops reported for only 17,975 ha.

The reason for the significant decrease in the area under seed crops are changes in policy support, then sowing of unprocessed and untreated seeds and abandonment of seed production in Croatia by some significant global seed companies.

Since 2010, the production of agricultural seeds in the Republic of Croatia is car-ried out to an average of 20,000 ha per year. Cereals occupy 77% of the total area of expertly controlled seed crops in the period of 2007. - 2016. The most common are wheat with 61%, corn with 2% and barley with 13%. Vegetables take at least 0.6%, in which the most common is potato with 70%. Fodder crops takes up about 4% of the total registered area for control of seed crops, of which the most common culture is alfalfa with 46% and field pea with 30%. Industrial plants take 19% of which 90% is soybean.

Key words: seed production, trends, areas

25



IZUZEĆA OD OPLEMENJIVAČKOG PRAVA

EXEMPTIONS FROM THE BREEDER’S RIGHT

Ružica ORE JURIĆ, Marina ZORIĆ

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek

Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings Osijek

SAŽETAKOplemenjivaču sorte dodjeljuje se oplemenjivačko pravo danom upisa u Upisnik

oplemenjivačkog prava. Sukladno Međunarodnoj konvenciji za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) na kojoj se temelji nacionalni Zakon o oplemenjivačkim pravima u Hrvatskoj (Zakon o zaštiti biljnih sorti) te oplemenjivačka prava u Europskoj uniji, određuje se da je ovlaštenje nositelja oplemenjivačkog prava potrebno za proizvod-nju ili reprodukciju (umnažanje), za kondicioniranje u svrhu umnažanja, kod ponude za prodaju, kod prodaje ili drukčijeg trženja, za uvoz ili izvoz, te za skladištenje za bilo koju od prethodnih svrha.

Zaštita dana oplemenjivaču temeljem dodjeljivanja oplemenjivačkog prava je ne-što slično kao izumitelju patentno pravo, međutim postoje značajne razlike između ta dva oblika intelektualnog prava vlasništva. Izraz „patent“ ne bi trebao biti korišten kada se govori o sorti zaštićenoj sukladno Zakonu o zaštiti biljnih sorti.

Zaštita biljnih sorti specifičan je oblik zakona o intelektualnom vlasništvu koji propisuje obvezna izuzeća i neobavezno izuzeće od oplemenjivačkog prava. Obve-zna izuzeća odnose se na radnje poduzete za osobnu upotrebu i u nekomercijalne svrhe, radnje poduzete u eksperimentalne svrhe i radnje poduzete u svrhu oplemenji-vanja ili istraživanja i razvijanja drugih sorti (oplemenjivačko izuzeće). Neobvezno izuzeće obuhvaća požeti materijal zaštićene sorte za određene biljne vrste a koji je poljoprivredni proizvođač proizveo na vlastitom imanju te ga koristi u svrhu repro-dukcije na vlastitom poljoprivrednom imanju (sjeme čija je uporaba ograničena na vlastitom imanju tzv. „farm-saved seed“).

Ključne riječi: oplemenjivačko pravo, biljna sorta, nositelj oplemenjivačkog prava, izuzeća, intelektualno vlasništvo, UPOV.

26



SUMMARYBreeder of the variety is granted with the breeder’s right from the date of the

registration in the Register of Breeder’s Rights. According to the International Con-vention for the Protection of New Varieties of Plants (UPOV) which underlying the national law of the breeding rights in Croatia (Plant Variety Protection Law) and breeding rights in the European Union is determined that the the authorization of the holder of the breeder’s right shall require production or reproduction (multi-plication), conditioning for the purpose of propagation, offering for sale, selling or other marketing, importing or exporting and stocking for any of previous mentioned purposes.

While the protection given to the breeder by the grant of the Plant Variety Rights is something similar to that given to an inventor by a patent, but there are significant differences between these two forms of intellectual property rights. The term “pat-ent” should not be used when referring to a variety protected by the Plant Variety Rights Act.

The protection of plant varieties is a specific form of intellectual property law, which prescribes compulsory exceptions and an optional exemption from the breed-er’s right. Compulsory exemptions relate to acts done privately and for non-commer-cial purposes, acts done for experimental purposes and acts done for the purpose of breeding other varieties (the breeder’s exemption). Optional exemption covers the harvested material of the protected variety of certain plant species in order to permit farmers to use for propagating purposes, on their own holdings, the product of the harvest which they have obtained by planting, on their own holdings (“Farm-saved seed”).

Key words: breeder’s right, plant variety, holder of breeders’ rights, exemptions, intellectual property, UPOV.

27



VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA SJEMENA I SADNOG MATERIJALA REPUBLIKE HRVATSKE

FOREIGN TRADE EXCHANGE OF SEED AND SEEDLINGS OF REPUBLIC OF CROATIA

D. MILOLOŽA

Hrvatska gospodarska komoraCroatian Chamber of Economy

SAŽETAKIz godine u godinu sve je veći uvoz hrane u Republiku Hrvatsku, a osobito je

kulminirao pristupanjem Europskoj uniji, odnosno nakon ruskog embarga. Uvoz u 2015. u odnosu na 2012. porastao je za čak 27%. Pristupanjem Hrvatske

Europskoj uniji došlo je do promjene strukture uvoznih i izvoznih tržišta, što je po-sljedica ukidanja nacionalne carinske zaštite i promjene preferencijalnih trgovinskih aranžmana s CEFTA zemljama. Međutim istovremeno je rastao i izvoz i to za gotovo 20%. Trend porasta i uvoza i izvoza nastavljen je i u prvih šest mjeseca ove godine.

Već dulji niz godina glavni izvozni proizvodi su svježa i rashlađena riba, kukuruz, čokolada i šećer, a uvozni svinjsko meso, čokolada, pekarski proizvodi te vino.

Hrvatska je u 2015. godini uvezla sjemena i sadnog materijala u vrijednosti od 65 milijuna USD dok ga je izvezla u vrijednosti od 20 milijuna USD. U izvozu pre-vladavaju žitarice, osobito kukuruz, dok se uvozi sjeme i sadni materijal gotovo svih poljoprivrednih kultura.

Najviše se uvozi sjemena i sadnog materijala iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Francuske i Austrije, a izvozi u Austriju, Sloveniju, Njemačku, BIH, Kosovo, Srbiju i Mađarsku.

Iz vanjskotrgovinske bilance je vidljivo da je potpuno zanemarena domaća proi-zvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja kao što je krmno bilje, suncokret, šećerna repa i krumpir te sjeme povrća.

U izvozu dominira sjeme žitarica osobito kukuruza, koji postiže značajne izvozne rezultate, a kojeg se u 2015. godini izvezlo u vrijednosti 14 milijuna USD.

Ključne riječi: sjeme, sadni materijal, vanjsko trgovinska bilanca

28



SUMMARYYear after year there is an increasing food import to the Republic of Croatia and

its culmination was reached after the accession to the European Community, and after the Russian embargo.

Compared to 2012 imports in 2015 has increased 27%. With Croatian accession to the European Union, there has been a change in the structure of import and export markets as a result of the abolition of the national customs protection and changes of preferential trading agreements with CEFTA countries. But at the same time export grew by almost 20%. The upward trend in imports and exports continued in the first six months of this year.

For many years the main export products are fresh and chilled fish, corn, choco-late and sugar, and imported are pork, chocolate, bakery products and wine.

In 2015 Croatia has imported seeds and seedlings worth of 65 million USD while it has exported the value of 20 million USD. The exports are cereals, especially maize, while imported are seed and planting material of almost all crops.

Most imported seeds and seedlings are from the Netherlands, Italy, Germany, France and Austria, and most are exported to Austria, Slovenia, Germany, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Serbia and Hungary.

The foreign trade balance shows that the domestic production of seeds of some species of agricultural plants such as fodder, sunflower, sugar beet and potato and vegetable seeds has been completely ignored.

The export is dominated by seed grains, especially corn, which achieved signifi-cant export results, and which export was worth 14 million USD in 2015.

Key words: seeds, seedlings, foreign trade balance

29



BUDUĆNOST HRVATSKOG RASADNIČARSTVA

THE FUTURE OF NURSERY PRODUCTION IN CROATIA

K. DUGALIĆ, V. TOMAŠ, I. MIHALJEVIĆ, D. VUKOVIĆ

Poljoprivredni institut Osijek, Agricultural Institute Osijek

SAŽETAK

U posljednjih osam godina došlo je do značajnog opadanja proizvodnje voćnog i loznog sadnog materijala u Republici Hrvatskoj s daljnjom tendencijom pada. Pre-ma podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo proizvodnja voćnih sadnica 2009. godine iznosila je 4.697.547 komada i loznih cijepova 7.172.219 komada, a 2015. godine proizvodnja voćnih sadnica iznosila je 2.667.083 komada i loznih cijepova 1.257.809 što predstavlja pad proizvodnje voćnih sadnica za 44% i loznih cijepova za 83%.

Istovremeno u posljednjih pet godina smanjio se i broj registriranih dobavljača loznih cijepova sa 26 na 15 dobavljača, a broj aktivnih rasadnika voćnih sadnica sa 61 na 47.

Od 2011. do 2015. došlo je do promjene udjela certificiranog sadnog materija te je udio certificiranih loznih cijepova porastao za nešto više od 10%, dok je udio certi-ficiranih voćnih sadnica pao za manje od 1%, odnosno gotovo da se nije promijenio.

U strukturi proizvodnje loznih cijepova najveća promjena je pad udjela proizvod-nje stolnih sorata. Velike promjene dogodile su se u strukturi proizvodnje voćnih sadnica. U posljednjih pet godina značajno je porastao udio sadnica lijeske i oraha, a veliki pad je udio voćnih sadnica višanja, krušaka, trešanja, bresaka, nektarina, maslina i šljiva. Unatoč velikom padu proizvodnje voćnih sadnica ostao je malo pro-mijenjen broj sorata u proizvodnji i 2015. godine u 47 rasadnika bilo je zastupljeno 35 vrsta i 492 sorte od čega samo 8 sorata zaštićenih oplemenjivačkim pravom. Iz ovih podataka vidljiva je usmjerenost rasadničarske proizvodnje prema neprofesio-nalnom proizvođaču, tzv. hobby program.

Stanje rasadničarske proizvodnje odraz je stanja voćarstva u Republici Hrvatskoj. Negativni trendovi kao posljedica lošeg stanja u sektoru voćarstva smanjili su interes voćara prema razvoju sektora usprkos javnom stavu agrarne politike kao prioritet-ne grane poljoprivrede. Prema podacima Statističkog ljetopisa 2015. u posljednjih

30



pet godina došlo je do značajnog smanjenja površina voćnjaka izuzev za masline, jagode, orah i lijesku čije površine su značajno povećane. Razlozi ovakvom stanju su diskontinuiranost u politici potpora i poticaja, niske otkupne cijene voća, slaba organiziranost voćara, nejasna strategija razvoja s definiranim ciljevima i planom ostvarivanja, nepovoljne klimatske prilike praćene elementarnim nepogodama, skup kapital za investicije, neprepoznatljivost na svjetskom tržištu. Budućnost hrvatskog rasadničarstva najviše ovisi o razvoju sektora voćarstva u Republici Hrvatskoj ali i promjenama u samoj rasadničarskoj proizvodnji. Neophodne promjene u rasadni-čarstvu koje mogu osigurati opstojnost rasadničarstva su standardizacija i razvoj tehnologije s ciljem dobivanja voćnog sadnog materijala veće kakvoće i dodane vrijednosti, sklapanje licencnih ugovora i introdukcija suvremenih sorata, čuvanje autohtonih sorti voćnih vrsta te jače međusobno povezivanje s ciljem značajnijeg izlaska na velika strana tržišta.

Ključne riječi: rasadničarstvo, voćarstvo, proizvodnja, razvoj

SUMMARY

During last eight years there was a significant decrease in fruit and vine nursery production in Croatia with further decreasing tendency. According to data of Insti-tute for Seed and Seedlings in 2009 there was production of 4,697,547 fruit trees and 7,172,219 rooted wine grafts. In 2015 production of fruit trees was 2,667,083 and production of rooted wine grafts was 1,257,809 representing a decrease of fruit tree production for 44% and rooted wine grafts for 83%.

At the same time in the last five years was reduced the number of registered sup-pliers of rooted wine grafts from 26 to 15 suppliers, as well as the number of active fruit tree nurseries from 61 to 47.

From 2011 till 2015 there was a change in the share of certified planting mate-rials, and the share of certified rooted wine grafts increased by over 10%, while the share of certified fruit trees fell on less than 1%. The biggest change in the structure of rooted wine grafts production is decline in the production of grapevine varieties for fresh consumption.

Great changes happened in the structure of fruit trees production. In the last five years the share of hazelnut and walnut trees were significantly increased but contrary proportion happened with fruit trees of sour cherries, pears, sweet cherry, peaches, nectarines, plums and olives. Despite the large drop in fruit trees production, only little changes were happened in the number of fruit varieties production. In 2015 in 47 nurseries 35 species and 492 varieties were represented, of which only 8 varieties

31



were protected by variety rights. From these data it is evident that nursery production orientation is adjust for non-professional producer with so-called hobby program.

The situation in nursery production is a reflection of the whole fruit production in Croatia. Negative trends are results of the negative situation in the fruit sector which decreased fruit grower’s interest for developing the sector, despite the public stance of agricultural policy as a priority branches in agriculture of Croatia. Accord-ing to data of Statistical Yearbook 2015 in the last five years there was a significant reduction of production area except olive orchards, strawberries, walnuts and hazel-nuts production areas which have been significantly increased. The reasons for the situation are discontinuity in policy support and incentives, low purchase prices of fruits, lack of organization among the fruit producers, unclear development strategy with defined goals and plan implementation, unfavourable climatic conditions fol-lowed by natural disasters, expensive capital investment, and unrecognizability in the world market.

The future of nursery production in Croatia depends mostly on the development of fruit production sector in Croatia, as well as changes in the same nursery produc-tion. Necessary changes that can ensure survival of nursery production are standard-ization and technology development in order to obtain better quality of fruit trees with added value, concluding licensing agreements and the introduction of modern varieties, keeping autochthonous varieties of fruit species and stronger interconnec-tion with the aim of getting on the large foreign markets.

Key words: nursery production, fruit production, production, development

32



PROCJENA MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVA ZRNA GENOTIPOVA PŠENICE

EVALUATION OF KERNEL MORPHOMETRIC TRAITS OF WHEAT GENOTYPES

Sonja GRLJUŠIĆ, Nikolina ŠIMIĆ, L. ANDRIĆ, Sonja ŠIMIĆ, I. BERA-KOVIĆ, R. ŠIMEK, D. NOVOSELOVIĆ

Poljoprivredni institut Osijek,Agricultural Institute Osijek

SAŽETAKMorfologija zrna, kao skup svojstava koji određuju prinos usjeva i ekonomsku

vrijednost proizvodnje pšenice jedna je od ključnih ciljeva oplemenjivačkih progra-ma. Uglavnom je procjenjivana putem mase zrna no u novije vrijeme zbog zahtjeva tržišta i industrije kao i potrebe za boljim razumijevanjem komponenti prinosa zrna, veličina i oblik zrna sve češće se koriste za učinkovitu identifikaciju i klasifikaciju genotipova korisnih za daljnji rad u oplemenjivanju na prinos zrna. U radu je dan kratak pregled novijih modela procjene i tehnika analize morfometrijskih svojstava zrna (veličine i oblika zrna) s posebnim naglaskom na korištenje digitalne tehnologi-je. Prikazani su i preliminarni rezultati mase tisuću zrna, dužine i širine zrna šesnaest genotipova pšenice Poljoprivrednog instituta Osijek. Rezultati su ukazali na postoja-nje značajne varijabilnosti istraživanih svojstava i različitih odnosa istraživanih pa-rametara na razini genotipa. Također, utvrđena je učinkovitost i pouzdanost digitalne analize u prikupljanju novih informacija o svojstvima od interesa.

Ključne riječi: pšenica, zrno, morfometrijska svojstva, digitalna analiza

SUMMARY

Kernel morphology as a set of traits that determine crop yield and economic value of wheat production is one of the major goals in breeding programs. It is mostly eval-uated by kernel weight. However in recent time due to market and industry demands and needs for better understanding of kernel yield components kernel size and shape become more often used for efficient identification and classification of genotypes

33



useful for yield improvement. The paper gives a short review of newer models of estimates and techniques of analyses of kernel morphometric traits (kernel size and shape) with the special emphasis to exploitation of digital technologies. Preliminary results of thousand kernel weight, length and width and relationships of sixteen Ag-ricultural Institute Osijek wheat genotypes were also shown. Results indicated the existence of considerable variability in investigated traits and revealed differences in relationships among investigated parameters at genotype level. In addition, effi-ciency and reliability of digital analysis in collection of new data on traits of interest was confirmed.

Key words: wheat, kernel, morphometric traits, digital analysis

34



SORTIMENT PŠENICE U REPUBLICI HRVATSKOJ U PERIODU 2010.-2015. GODINE

WHEAT VARIETY IN CROATIA IN THE PERIOD 2010-2015

J. ŠIMENIĆ1, B. ŠIMIĆ1, G. DREZNER1, G. JUKIĆ2, D. GAŠO2

1Poljoprivredni institut OsijekAgricultural Institute Osijek

2Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek

Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings

SAŽETAKSortiment kako merkantilne tako i sjemenske pšenice u određenom vremenskom

periodu ovisi o mnogim čimbenicima. Najčešći su gospodarska svojstva sorti koja u određenim agroekološkim uvjetima proizvodnje daju zadovoljavajući prinos i kva-litetu.

Sortiment pšenice u Hrvatskoj čine domaće i strane sorte s različitim udjelima. Od domaćih selekcijskih kuća u proizvodnji se nalaze sorte Poljoprivrednog insti-tuta Osijek, BC Instituta Zagreb, Agrigeneticsa Osijek, tvrtke Jošt sjeme Križevci i Agronomskog fakulteta Zagreb. Od stranih selekcijskih kuća preko njihovih zastu-pnika prisutne su sorte tvrtki Syngenta, RWA, KWS, Saatbau i drugih.

Od sortimenta u početnim godinama analize dominirale su sorte domaćih selek-cijskih kuća (Srpanjka, Lucija, Gabi) kojih je bilo više od 85%. Krajem perioda analize već od 2014. godine taj omjer se mijenja i značajno učešće ima strani sorti-ment od oko 40%. Početkom analiziranog perioda deset sorata činilo je gotovo 85% proizvodnje i bile su okosnica sjemenske i merkantilne proizvodnje. Nakon što je ukinuta obveza sijanja certificiranog sjemena taj omjer se promijenio te se njihov udjel smanjio na ispod 60%.

Analizom je utvrđeno da sada znatno više sorti sudjeluje u ukupnoj proizvodnji, ali sa manjim učešćem.

Ključne riječi: sorta, učešće, proizvodnja, sortiment

35



SUMMARY

The assortment of mercantile and seed wheat in a certain period of time depends on many factors. The most common are varieties of commercial properties, which in certain environmental conditions of production give a satisfactory yield and quality.

The assortment of wheat in Croatia consists of domestic and foreign varieties with different shares. Among domestic breeding institutions in the production are va-rieties of the Agricultural Institute Osijek, BC Institute Zagreb, Agrigenetics Osijek, the Jost seed company Krizevci and the Faculty of Agriculture Zagreb. From foreign breeding institutions over their representatives varieties company Syngenta, RWA, KWS, Saatbau and others are present.

The assortment in the early years of the analysis was dominated by varieties of domestic breeding institutions (Srpanjka, Lucia, Gabi) which was more than 85%. At the end of the analysis period from 2014 this ratio has changed and has a signifi-cant share of foreign assortment which is about 40%.

Now, the analysis shows that much more varieties take part in the total producti-on, but have less participation.

Key words: variety, participation, production, varieties

36



INTERAKCIJA GENOTIP X OKOLINA I AGRONOM-SKA SVOJSTVA OZIME PŠENICE UZGAJENE U

SEMIARIDNIM UVJETIMA

GENOTYPE X ENVIRONMENT INTERACTION AND AGRONOMIC PERFORMANCE OF WINTER WHEAT

CULTIVARS GROWN IN SEMIARID CONDITIONS

V. MLADENOV1, B.BANJAC1, M. DIMITRIJEVIĆ1, Sofija PETROVIĆ1, Dragana LATKOVIĆ1, G. JAĆIMOVIĆ1, Sandra BOGDANOVIĆ2

1Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, SrbijaUniversity of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Novi Sad, Serbia

2Semenarska Asocijacija Srbije, Novi Sad, SrbijaSeed Association of Serbia, Novi Sad, Serbia

SAŽETAKPokusi postavljeni u više vanjskih sredina (MET) predstavljaju značajan korak

u oplemenjivačkim programima za većinu ratarskih usjeva u svijetu. Ono što je za-jedničko za sve pokuse postavljene u više vanjskih sredina svakako je interakcija genotip x vanjska sredina a objašnjeno je u ovom radu. Cilj rada je fenotipizaci-ja aktualne germplazme i ispitivanje nekoliko mofro-agronomskih svojstava kroz multuvarijacione analize. Analiza je provedene na 10 sorti ozime pšenice tijekom 2009/10, 2010/11, 2011/12 godine na tri lokacije južno-panonskog bazena; Novi Sad, Sremska Mitrovica i Pančevo. AMMI analiza za prinos zrna pokazala je da je ukupna suma kvadrata, koja pripada utjecaju vanjske sredine iznosila 76.50%, GEI nosi udjel 9.72%, efekt genotipa bio je 7.0%. Za drugo ispitivano svojstvo, hekto-litarska masa udjel vanjske sredine bio je 66.41%, GEI 15.63%, a genotipa 6.47%. Rezultati istraživanja ukazuju da je potrebno postavljati pokuse na što više lokacija kroz što više godina da bi se dobila pravilna slika o ponašanju različitih genotipova u više sredina, pogotovu u semiaridnim uvjetima.

Ključne riječi: AMMI model, MET, stabilnost, semiaridni uvjeti, prinos, ozima pšenica

37



SUMMARYMulti-environmental trials (METs) are a crucial step in breeding programs for

the most of major crops around the world. The presence of genotype x environment interaction is universal in multi-environmental trials, it cannot be avoided and has to be clearly explained. Aim of the present study was the accurate phenotyping of cur-rent germplasm collection for several agronomic and morphological traits to assess, by multivariate analyses, stability for agronomic traits of high importance for further conventional breeding in wheat genotypes and to survey the shift of key traits. Grain samples were obtained from ten winter wheat cultivars grown in 2009/10, 2010/11, 2011/12 at three locations in South Pannonian Basin: Novi Sad, Sremska Mitro-vica and Pančevo. AMMI analysis of variance for yield showed that the total sum of squares attributed to the impact of environments 76.50%, GEI was represented with 9.72% and 7.00% was the effect of genotype, while the variation of test weight was mainly determined by the influence of environment (66.41%), GEI (15.63%) and genotype (6.47%). The results of this study indicate the importance of METs and suggest that using larger number of wheat characteristics acquires more valid conclusions about the performance of individual genotypes especially in semi-arid conditions.

Key words: AMMI model, multi-environmental trials, stability, semiarid condi-tions, yield, winter wheat

38



KORELACIJSKA ANALIZA NEKIH PROIZVODNIH OSOBINA PKB SORATA OZIME PŠENICE

CORRELATION ANALYSIS OF SOME PRODUCTION TRAITS OF PKB WINTER WHEAT VARIETIES

N. ĐURIĆ1, Gorica CVIJANOVIĆ1, Gordana DOZET1, Mirela MATKOVIĆ1, Gordana BRANKOVIĆ2, Vera ĐEKIĆ3

1Univerzitet Džon Nezbit Beograd, Fakultet za biofarming Bačka Topola, SrbijaUniversity Džon Nezbit, Belgrade, Faculty for Biofarming Bačka Topola, Serbia

2Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, BeogradUniversity of Belgrade, Faculty of agriculture Belgrade, Serbia

3Centar za strna žita KragujevacCenter for cereals Kragujevac, Serbia

SAŽETAKIstraživanja su provedene na tri sorte ozime pšenice, Instituta PKB Agroekono-

mik (PKB Talas, PKB Vizeljka i PKB Arena), tijekom dviju proizvodnih godina, 2014. i 2015. Proučavane su korelacije proizvodnih osobina biljaka: broj vlati, broj klasića u klasu, broj zrna u klasu, masa 1000 zrna i masa zrna u klasu. Način postav-ke podataka za izračunavanje korelacija utječe na dobivene vrijednosti korelacija i te se vrijednosti mogu bitno razlikovati. Korelacije izračunate na bazi agregiranih podataka su veće nego na bazi svih podataka. Korelacije nisu iste kod različitih sorti jer svaka sorta ima drugačiji genotip i specifične gene koji se nalaze u različitim in-terakcijama. Uzimajući u obzir sve tri sorte, visoke i pozitivne korelacije su utvrđene između: broja zrna u klasu i mase zrna u klasu (>0,79), broja klasića u klasu i broja zrna u klasu (>0,80) i između broja klasića u klasu i mase zrna u klasu (>0,74).

Ključne riječi: pšenica, PKB sorte, korelacijska analiza, proizvodne osobine

SUMMARY

Research was done on three PKB Agroekonomik Institute wheat varieties (PKB Talas, PKB Vizeljka and PKB Arena) during production years 2014 and 2015. Cor-relations between production traits of plants; number of panicle, number of spikelets per spike, number of grains per spike, 1000 grain weight and grain weight per spike were studied. The manner of preparing data for calculating correlations influences

39



on obtained correlation values, and these values can differ substantially. Correlations calculated based on aggregated data are higher than those based on all data. Correla-tions differ for different varieties because each variety has a different genotype and specific genes forming various interactions. Taking into account all three varieties, high and positive correlations were found between: number of grains per spike and grain weight per spike (>0.79), number of spikelets per spike and number of grains per spike (>0.80), and number of spikelets per spike and grain weight per spike (>0.74).

Key words: wheat, PKB varieties, correlation analysis, production traits

40



RODNOST I KAKVOĆA PŠENICE OVISNO O SORTI I FUNGICIDNOM TRETMANU

YIELD AND QUALITY OF WHEAT IN DEPENDANCE OF VARIETY AND FUNGICIDE TREATMENT

G. DREZNER1, K. DVOJKOVIĆ1, D. NOVOSELOVIĆ1, Valentina ŠPANIĆ1, A. LALIĆ1, L. ANDRIĆ1, Daniela HORVAT1,

R. ŠIMEK1, Kristina LUTROV1, J. PRIMORAC2

1Poljoprivredni institut Osijek, Agricultural Insitute Osijek

2Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u MostaruFaculty of Agronomy and Food Technology University of Mostar

SAŽETAK U proizvodnoj 2015/2016. godini na površinama Poljoprivrednog instituta Osijek

na 10 sorti pšenice provedena su istraživanja utjecaja triju tretmana fungicidima na prinos zrna, hektolitarsku masu, masu 1000 zrna, sadržaj i količinu bjelančevina.

Pokus je proveden na sortama Srpanjka, Renata, Katarina, Felix, Vulkan, Kralji-ca, Tika Taka, Galloper, Osk 78/14 i Osk 138/14 u dvije repeticije po RCBD shemi u tri fungicidna tretmana (T1-tretiranje u vlatanju, T2-tretiranje u vlatanju i u klasanju i T3-tretiranje samo u klasanju). U vlatanju je korišten fungicid Sphere 0,4 l/ha, a u klasanju Prosaro 1,0 l/ha.

Najveći prinos 102,63 dt/ha i najveća količina bjelančevina 1.336 kg/ha ostvareni su kod zaštite provedena u vlatanju i klasanju što je za 1,30%, odnosno 14,16% više u urodu zrna i 0,92%, odnosno 13,76% u količini bjelančevina više u odnosu na tre-tman proveden samo u klasanju, ili samo u vlatanju.

Najveći prinos zrna u svim tretmanima ostvarile su sorte Galloper, Tika Taka, Osk 78/14 i Kraljica. Najveće količine bjelančevina u svim tretmanima ostvarile su sorte Galloper, Kraljica i Osk 78/14. Za hektolitarsku masu, masu 1000 zrna i sadržaj bjelančevina nisu utvrđene značajne razlike između fungicidnih tretmana. U svim tretmanima ostvarene su iznadprosječno više mase 1000 zrna kod svih sorti, a u osta-lim ispitivanim svojstvima sorte su u većoj mjeri zadržale svoju sortnu specifičnost.

Ključne riječi: pšenica, sorte, fungicidni tretmani, prinos, kakvoća

41



SUMMARYIn the production year 2015/2016 at the Agricultural Institute Osijek on the 10

wheat varieties, influence of three fungicide treatment on grain yield, test weight, thousand kernel weight, protein content and amount of protein were estimated.

Trials was done on varieties Srpanjka, Renata, Katarina, Felix, Vulkan, Kraljica, Tika Taka, Galloper, Osk 78/14 and Osk 138/14 sowed in two repetitions on RCBD scheme with three fungicide treatments (T1-treatment in stem elongation, T2-treat-ment in stem elongation and in heading, and T3-treatment only in heading). In stem elongation was used fungicide Sphere 0,4 l/ha and in heading Prosaro 1,0 l/ha. The highest grain yield 102,63 dt/ha and the highest amount of protein 1.336 kg/ha was realised when protection against disease was conducted in stem elongation and in heading what is for 1,30%, respectively 14,16% higher in grain yield and 0,92%, respectively 13,76% in protein amount in relation to fungicide treatment conducted only in heading or only in stem elongation. The highest grain yield in all treatments had the varieties Galloper, Tika Taka, Osk 78/14 and Kraljica. The highest amount of proteins in all treatments were achieved with varieties Galloper, Kraljica and Osk 78/14. For test weight, thousand kernel weight and protein content significant differ-ences among treatments were not determined. In all treatments were realised above average thousand kernel weights for all varieties, while in other studied characteris-tics varieties mostly held their specificity.

Key words: wheat, varieties, fungicide treatments, yield, quality

42



DOPRINOS OPLEMENJIVANJA BILJA EUROP-SKOJ POLJOPRIVREDI, PROIZVODNJI HRANE, GOSPODARSKOM RASTU I ZAŠTITI OKOLIŠA

THE CONTRIBUTION OF PLANT BREEDING FOR EU-ROPEAN AGRICULTURE, FOOD PRODUCTION, ECONOMIC GROWTH AND ENVIRONMENTAL

PROTECTION

K. PUŠKARIĆ1, L. ANDRIĆ2

1GSU Hrvatsko sjeme, Bc Institut d.d. Zagreb Bc Institute Zagreb


SAŽETAKInovacije koje donosi proces stvaranja novih kultivara poljoprivrednog bilja -

oplemenjivanje bilja u Europi u posljednjih 15 godina donijelo je velike koristi za poljoprivredu, proizvodnju hrane, gospodarski rast i očuvanje okoliša.

Navedeno potvrđuje studija koju je naručila Europska tehnološka platforma „Biljke za budućnost“ (Plant ETP), pod nazivom “Gospodarska, socijalna i ekološka vrijednost oplemenjivanja bilja u Europskoj uniji.

Središnje mjesto u izvješću je doprinos oplemenjivanja bilja povećanju produk-tivnosti usjeva kao temelju za poboljšane rezultata poljoprivredne proizvodnje, po-većannje zaliha hrane, radnih mjesta i stvaranja bogatstva, koristi za okoliš, smanje-nje pritiska na neobrađenim staništima te smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Prema studiji (ADAS-a, neovisne konzultantske agencije za poljoprivredu, okoliš i ruralni razvoj, UK) poboljšane sorte najvažniji su čimbenik u podizanju proizvod-nje EU-a, uz doprinos oplemenjivanja u povećanju prinosa od 50% kod mahunarki i šećerne repe do 80% kod pšenice i uljane repice. Rezultat oplemenjivanja omogućio je rast prinosa od 2000. godine od čak 16%, dok je ukupno korištenje drugih inputa kao što su gnojiva, pesticidi, strojevi i radna snaga u istom razdoblju umanjeno za 0,5%. Oplemenjivanje bilja podupire proces ‘održivog intenziviranja’ u poljoprivre-di EU omogućujući poljoprivrednicima da proizvode više koristeći manje inpute i sa smanjenim utjecajem na okoliš.

43



Kod svih značajnijih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju u EU rastu produk-tivnosti je najviše doprinijelo oplemenjivanje bilja (74%). Bez tog utjecaja europski urodi danas bi bili 16% manji.

Oplemenjivanje bilja pomaže u borbi protiv globalne gladi i pothranjenosti pove-ćanjem svjetske zalihe hrane. Od 2000. godine pristup poboljšanim sortama omogu-ćio je poljoprivrednicima EU proizvodnju dodatnih 47 milijuna tona žita i 7 milijuna tona uljarica što je dovoljno dodatnih kalorija za prehranu više od 200 milijuna ljudi.

Kroz povećanu produktivnost, učinkovitije korištenje inputa i poboljšanu kvali-tetu usjeva genetskim napretkom je dodano više od 14 milijardi € u BDP-u EU-a, uključujući i gotovo 9 milijardi € poljoprivrednom gospodarstvu EU-a.

Bez oplemenjivanje bilja u proteklih 15 godina, EU bi postala neto uvoznik svih značajnijih ratarskih kultura.

Bez napretka proizašlog iz oplemenjivanja dodatnih 19 milijuna hektara poljopri-vrednog zemljišta bilo bi potrebno za održavanje razine poljoprivredne proizvodnje EU, a ta površina jednaka je ukupnim obradivim površinama u Nizozemskoj, Belgi-ji, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj. Očuvanje ove površine pod prirodnim habitatima znači značajno ograničenje ispuštanja stakleničkih plinova koje bi uslijedilo pretva-ranjem tolike površine u proizvodne.

Ključne riječi: oplemenjivanje bilja, poljoprivredna proizvodnja EU, inovacije, nove sorte, produktivnost, okoliš

SUMMARYInnovation that is inherent in the creation of new varieties of agricultural plants -

plant breeding in Europe in the last 15 years has brought great benefits to agriculture, food production, economic growth and environmental protection.

This confirms the study commissioned by the European Technology Platform ‘Plants for the future’ (Plant ETP), entitled “Economic, social and environmental value of plant breeding in the European Union”.

The central position in the report belongs to contribution to plant breeding in in-creasing productivity of crops as a basis for improved results of agricultural produc-tion, an increase in food supplies, jobs and wealth creation, environmental benefits, reduction of pressure on raw habitats and reducing greenhouse gas emissions.

According to a study (ADAS, an independent consulting agency for agriculture, environment and rural development, UK), improved varieties are the most important factor in increasing the EU production, with the contribution of breeding to increase the yield from 50% for legumes and sugar beet up to 80% for wheat and rapeseed. The result of breeding enabled the rise in yields since 2000 from as much as 16%,

44



while the total use of other inputs such as fertilizers, pesticides, machinery and labor for the same period was decreased by 0.5%. Plant breeding supports the process of ‘sustainable intensification’ in EU agriculture enabling farmers to produce more with less inputs and with reduced environmental impact.

For all major crops grown in the EU, productivity growth is mostly contributed by plant breeding (74%). Today, without this impact European yields would be 16% lower.

Plant breeding helps in the fight against global hunger and malnutrition by in-creasing the world’s food supply. Since 2000, access to improved varieties has ena-bled EU farmers to produce additional 47 million tons of wheat and 7 million tons of oilseeds which is enough extra calories to feed more than 200 million people.

Increased productivity, more efficient use of inputs and improved quality of crop genetic advances added more than € 14 billion in GDP in the EU, including almost € 9 billion to agricultural economy of the EU.

Without plant breeding in the past 15 years, the EU would become a net importer of all major field crops.

Without progress resulting from processing of additional 19 million hectares of agricultural land would be needed to maintain the level of agricultural production of the EU and this area is equal to the total arable land in the Netherlands, Belgium, Ireland, Portugal and Spain. The preservation of these areas under natural habitats means to significantly limit the emissions of greenhouse gases that would follow by converting so many areas in production.

Key words: plant breeding, agricultural production of the EU, innovation, new varieties, productivity, environment

45



ZNANSTVENI PROJEKTI U PODRUČJU OPLEMENJIVANJA BILJA I NJIHOV DOPRINOS

RAZVOJU HRVATSKE POLJOPRIVREDE

PLANT BREEDING RELATED RESEARCH PROJECTS AND THEIR CONTRIBUTION TO DEVELOPMENT OF

CROATIAN AGRICULTURE

I. PEJIĆ, H. ŠARČEVIĆ, V. KOZUMPLIK

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet Univerity of Zagreb, Faculty of Agriculture

SAŽETAKVećina istraživanja u funkciji oplemenjivanja bilja provodi se na tri javna znan-

stvena instituta (Osijek, Poreč i Split) i jednom privatnom (Bc Institut Zagreb d.d.) te dva sveučilišta (Zagreb i Osijek), gdje se izvodi i edukacija iz područja genetike i oplemenjivanja bilja. Najviše istraživača i projekata vezanih uz oplemenjivanje bilja ima Poljoprivredni institut Osijek. Najčešće kulture kao objekt istraživanja su kukuruz i pšenica, ali i vrste industrijskog, krmnog i povrtnog bilja, te vinova loza i voćke. Glavni izvor financiranja istraživačkih projekata je državni proračun i lokalna uprava (županije i gradovi). Tek nekoliko ih se financira iz međunarodnih izvora, a vrlo rijetko izravno iz gospodarskog sektora. Iako udio financiranja istraživanja u oplemenjivanju bilja značajno zaostaje u odnosu na druge struke, znanstvena pro-duktivnost je iznadprosječna, a hrvatske sorte na slobodnom tržištu imaju značajan tržišni udio kod najvažnijih poljoprivrednih kultura, pšenica preko 80%, kukuruz oko 50%, ozimi ječam, soja i duhan oko 80%.

U zadnjih 15-20 godina udio stranih sorti na hrvatskom tržištu stalno raste, a oplemenjivački programi nekih kultura su ugašeni. Opstanak i razvoj oplemenjiva-nja bilja u Hrvatskoj ugrožava inozemna konkurencija, ali i fragmentiranost istra-živačkih i oplemenjivačkih programa, te zaostajanje u primjeni modernih metoda i tehnologija.

Kao glavne razvojne izazove vidimo povezivanje gospodarskog sektora i znan-stvenih organizacija, te stvaranje nacionalnih istraživačkih mreža kao potpore ko-mercijalnim programima oplemenjivanja i sjemenarstva.

Ključne riječi: oplemenjivanje bilja, istraživanja, financiranje, suradnja

46



SUMMARY Majority of the research related to plant breeding is occurring at three public

research institutes (Osijek, Poreč and Split) and a private one (Bc Institut Zagreb d.d.), as well as at two universities (Zagreb and Osijek) where education in genetics and plant breeding is performed as well. The most researchers and projects related to plant breeding are situated at the Agricultural Institute Osijek. Maize and wheat are most common research target but also industrial, fodder and vegetable crops, as well as grapevine and fruit species.

Main research funding sources are state budget and local authorities (counties and cities). International grants and industry funding are very rare. Although the share of funding plant breeding projects is beyond other research areas, scientific record of its researchers is above average, and domestic cultivars have significant share on the Croatian free market for major agricultural crops, wheat over 80%, maize around 50%, winter barley, soybean and tobacco around 80%.

However, during last 15-20 years the share of foreign cultivars in Croatian market is constantly raising and breeding programs of some crops species have been termi-nated. The survival and development of plant breeding in Croatia is faced with inter-national competition, but also with fragmentation of research and breeding programs and falling behind in application of modern breeding methods and technologies.

As main challenges in further development is a linking of industry and research communities, as well as establishment of national research networks as a support to commercial plant breeding and seed industry.

Key words: plant breeding, research, funding, co-operation

47



OPLEMENJIVANJE BILJA KAO GOSPODARSKA INOVACIJA – PRIMJER IZ PRAKSE

PLANT BREEDING AS AN ECONOMIC INOVATION THE CASE STUDY

Z. MATOTAN, Svjetlana MATOTAN

Podravka d.d. Koprivnica, Istraživanje i razvoj, Razvoj poljoprivredePodravka d.d. Koprivnica, Research and Development, Agricultural Development

SAŽETAKOplemenjivačko selekcijski rad na poljoprivrednim kulturama manjeg gospodar-

skog značenja, kao što su povrtne kulture, u Hrvatskoj nikad nije bio osobito razvijen te se ni jedna oplemenjivačka institucija nije sustavno bavila stvaranjem novih sorti povrća. Prije više od dvadeset godina Podravka d.d. Koprivnica započela je proi-zvodnju ajvara za koji je osnovna sirovina crvena rog paprika. U to vrijeme jedina sorta takvog tipa paprike na Sortnoj listi čije se sjeme moglo nabaviti i legalno njime zasnovati proizvodnja bila je udomaćena stara bugarska sorta Kurtovska kapija. Iako kvalitetna za preradu zbog dugog perioda dospijevanja u fiziološku zriobu u našim proizvodnim uvjetima često je davala izuzetno niske prinose crvenih plodova, pa se prvih godina prerade većina potrebne sirovine uvozila. S ciljem da se iznađe pogo-dan sortiment crvene rog paprike za uzgoj u kontinentalnim područjima Republike Hrvatske u Razvoju poljoprivrede Podravke započeta su istraživanja postojećeg stra-nog sortimenta, no nažalost kvalitetne sorte pogodne za preradu nisu pronađene jer najpoznatije svjetske selekcijske kuće na takvom programu nisu radile. To je bilo razlogom da se pokrene vlastiti oplemenjvački selekcijski program.

Prvi rezultat toga rada je 1995. godine priznata i na Sortnu listu upisana sorta Stella koja je gotovo desetak godina činila okosnicu proizvodnju hrvatske crvene rog paprike namijenjene za preradu u ajvar te značajno smanjila potrebe za uvozom i samu cijenu sirovine. Iako vrlo rana u dospijevanju za berbu i izuzetno kvalitetna za preradu nakon desetak godina polako su je iz proizvodnje počele istiskivati introdu-cirane sorte krupnijih plodova iz regije s čijim nekontroliranim uvozom sjemena su u Hrvatsku prenijete neke izuzetno opasne i do tada nepoznate bolesti koje su počele ugrožavati cjelokupnu proizvodnju.

Da bi se osigurala opskrba domaće prerađivačke industrije kvalitetnom sirovinom za preradu domaćeg porijekla, kontinuirani oplemenjivačko selekcijski rad Razvoja poljoprivrede Podravke rezultirao je 2009. dvjema novopriznatim sortama crvene

48



rog paprike, Podravkom i Slavonkom koje su ujedno i prve i za sada jedine hrvatske sorte povrća s DUS testom upisane i u Zajednički katalog sorti EU. Na njima bazira većina hrvatske proizvodnje crvene rog paprike koja je u stalnom porastu.

Ključne riječi: paprika, oplemenjivanje, sorte, gospodarski značaj

SUMMARYThe breeding of agricultural crops of minor economic importance, such as vegeta-

ble crops, has never been especially developed in Croatia and no breeding institution did systematically dealt with the creation of new varieties of vegetables. More than twenty years ago Podravka d.d. Koprivnica began the production of ajvar for which the base as raw material is red horn pepper. At that time the only variety of this type of pepper on the National List of Varieties whose seed could be obtained and legally established production was domesticated old Bulgarian variety Kurtovska kapija. Although it is a high-quality variety for processing, a long period of physiological maturation in our production conditions often gave very low yields of red fruits, so the most of the necessary raw materials were imported in the first years of process-ing.In order to find a suitable variety of red horn peppers to grow in continental areas in the Croatian, Agricultural development of Podravka started the investigation of existing foreign varieties, but unfortunately quality varieties suitable for processing have not been found because the world famous seed companies did not work on that type of pepper. This was the reason to start own breeding program.

The first result of this work was recognized in 1995 when variety Stella was registered on the List of Varieties. For almost ten years Stella formed the core of the production of Croatian red horn peppers intended for processing into ajvar and sig-nificantly reduced the need for imports and the price of raw materials. Although it is very early in due for harvesting and has a high quality production, after ten years it has been pushed out of production by introduction varieties of larger yields from the region with whose uncontrolled import of seeds in Croatia some extremely danger-ous and previously unknown diseases were transferred and have begun to threaten the overall production.

To ensure the supply of domestic processing industry with quality raw materials for the processing of domestic origin, continuous plant breeding work by Devel-opment of agriculture in Podravka in 2009 resulted in the two newly recognized varieties of red horn peppers, Podravka and Slavonka which are also the first and so far the only Croatian varieties of vegetables with DUS test inscribed in the Common catalog of varieties of the EU. The most of Croatian production of red horn peppers which is constantly growing is based on them.

Key words: pepper, breeding, variety, economic importance

49



NOVITETI IZ OPLEMENJIVAČKIH PROGRAMA STR-NIH ŽITARICA Bc INSTITUTA D.D.

NOVELTIES FROM CEREAL BREEDING PROGRAMS IN Bc INSTITUTE

M. MARIČEVIĆ, I. IKIĆ, I. ŽIVKOVIĆ, Katarina JUKIĆ

Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. ZagrebBc Institute for breeding and production of field crops Zagreb

SAŽETAKKontinuirani rad na oplemenjivanju strnih žitarica koji u Bc Institutu d.d. traje

već gotovo sedamdeset godina rezultirao je priznavanjem novih sorata strnih žita-rica. Paleta proizvoda Bc sorata strnih žitarica proširena je novom sortom ozime pšenice BC Ljepotica, sortom dvorednog ozimog ječma BC Gospodar i višerednog ozimog ječma BC Srećko.

BC Ljepotica je brkulja, nižeg habitusa rasta (prosječno 82 cm) s odličnom ot-pornosti na polijeganje. Njezina glavna karakteristika je vrhunski urod zrna što po-tvrđuju rezultati Komisije za priznavanje sorti Republike Hrvatske. U dvogodišnjem ispitivanju, na četiri lokacije, ostvarila je prosječni urod zrna od 10.968 kg/ha što je prosječno 23 - 31% više od standardnih sorata u ispitivanjima. Prema kriterijima Kodeksa otkupa žitarica svojom kvalitetom BC Ljepotica pripada u II klasu pšenice.

Novopriznati dvoredni ozimi ječam BC Gospodar u komisijskim pokusima po-stigao je prosječni urod zrna na razini standarda, 8.339 kg/ha, a vrijednosti hekto-litarske mase na svim pokusnim lokacijama bile su veće u odnosu na vrijednosti standarda te je prosječno iznosila 66,38 kg/hl.

Prosječna vrijednost hektolitarske mase novopriznatog višerednog ječma BC Srećko bila je na razini višerednog standarda i iznosila je 59,61 kg. Glavna karakte-ristika BC Srećka je visok urod zrna, u prosjeku provedenih ispitivanja 8.503 kg/ha što je više u odnosu na oba standarda.

Ključne riječi: ozima pšenica, ozimi ječam, urod, hektolitarska masa, sorte

50



SUMMARYContinuous work in breeding of cereals which in Bc Institute,lasts for almost sev-

enty years resulted in the release of new varieties. Range of products of Bc Institute has been expanded with new variety of winter wheat BC Ljepotica, variety of two-row barley BC Gospodar and six-row barley BC Srećko.

BC Ljepotica is awned wheat with shorter growth habitus (average of 82 cm) and excellent resistance to lodging. Its main characteristic is high yield which was confirmed by the results of the trials conducted by the Commission for Varieties Rec-ognition of Republic of Croatia. In two year of trials on four locations BC Ljepotica yielded in average 10,968 kg/ha what is 23 - 31% higher compared to standards. Considering the criteria of the Croatian Codex of Wheat Purchase it belongs to the II class.

Newly released two-row winter barley BC Gospodar yielded in average within the standards’ level, 8,339 kg/ha with test weight higher than standards, 66.38 kg/hl in average.

Average value of test weight of newly released six-row barley BC Srećko was 59.61 kg/hl which was within the average values of the six-row standard. BC Srećko’s main characteristic is high yield which was according to the results of investigations 8,503 kg/ha what is in average higher than the yield of both standards.

Key words: winter wheat, winter barley, yield, test weight, varieties

51



POKAZATELJI KVALITETE I UROD ZRNA Bc OZIMIH PŠENICA U VEGETACIJSKOJ GODINI 2015.-2016.

INDICATORS OF THE QUALITY AND GRAIN YIELD OF Bc WINTER WHEAT IN SEASON 2015-2016

Katarina JUKIĆ, I. IKIĆ, M. MARIČEVIĆ, I. ŽIVKOVIĆ


SAŽETAKZa poljoprivredne proizvođače kao i za prehrambenu industriju vrlo je bitno oda-

brati sorte ozime pšenice koje uz kvalitetu osiguravaju i visoke urode zrna. Kako bi sorta ozime pšenice zadovoljila zahtjeve tržišta kvaliteta zrna kao i urod zrna moraju biti stabilni.

Bc Institut d.d. svake godine postavlja sortne makropokuse na različitim lokaci-jama, a stabilnost kvalitete i uroda zrna ispituje i u komparativnim pokusima kao i u pokusima na poljoprivrednim gospodarstvima.

Dovoljno oborina bez ekstremno visokih temperatura tijekom vegetacijske go-dine 2015.-2016., utjecalo je na postizanje vrhunskih uroda Bc pšenica. Sorta BC Anica opravdala je svoj status visokokvalitetne i visokorodne pšenice s odličnim urodom od 9.542 kg/ha i s izvrsnim sadržajem proteina od 13,7% u makropokusu Rugvica.

BC Mandica je s rekordnim urodom od 11.124 kg/ha nadmašila jaku konkurenci-ju i opravdala titulu najrodnije hrvatske sorte.

I u svim komparativnim pokusima, Bc sorte pšenice postigle su vrhunske urode zrna i zauzele vodeća mjesta. Zbog visokih vrijednosti sadržaja proteina i hektolitar-ske mase, Bc sorte ozime pšenice po kriterijima Kodeksa otkupa žitarica i uljarica svrstane su u I ili II klasu pšenice. Uzimajući u obzir farinografska svojstva, Bc sorte pšenice svrstane su A2 ili B1 kvalitetnu grupu. Zbog zapaženih rezultata i uroda i kvalitete, Bc sorte ozime pšenice prepoznate su od strane proizvođača, te su se poka-zale kao odličan izbor za slijedeću sjetvu.

Ključne riječi: ozima pšenica, urod, kvaliteta, stabilnost

52



SUMMARY For farmers and for food industry is very important select the varieties of winter

wheat with high quality and grain yield. In order to satisfy market requirements of the winter wheat variety, grain quality and yield should be stable.

Every year, Bc Institute conducts several demonstrational macro-trials at differ-ent locations testing the stability of quality and yield as also in comparative trails and on farms too.

Sufficient rainfall without extremely high temperatures in season 2015-2016 af-fected the achievement of excellent yield of Bc winter wheat. In macro-trails at lo-cation Rugvica, the variety BC Anica has justified its status as a high-quality and high-yielding wheat with excellent yield of 9,542 kg/ha and grain protein content of 13.7%.

The variety BC Mandica was with a record yield of 11,124 kg/ha exceeded the strong competition and justify the title of the highest yielding Croatian variety.

Also in all comparative trails, Bc varieties of winter wheat achieved a superior yield and occupied leading positions. According to the criteria of the Code repur-chase grains and oilseeds, Bc winter wheat varieties are classified as I or II wheat class, due to the high content of protein and test weight. Taking into consideration the farinograph properties, Bc wheat varieties belong in quality group A2 or B1. Because of great results of yield and quality, Bc winter wheat varieties have been recognized by the farmers and have proven to be an excellent choice for the next sowing season.

Key words: winter wheat, grain yield, quality, stability

53



AKTUALNI SORTIMENT RWA PŠENICE

ACTUAL RWA WHEAT VARIETIES

M. SPEVEC, G.TONKOVIĆ

RWA Hrvatska d.o.o. ZagrebRWA Hrvatska d.o.o. Zagreb

SAŽETAKZa jesensku sjetvu u 2016. godini RWA Hrvatska d.o.o. tržištu nudi 15 sorti ozi-

mih pšenica od čega 6 visokoprinosnih krušnih pšenica i 9 poboljšivača.Od visokoprinosnih sorti najznačajnije po plasmanu sjemena su sorte Sofru i Gra-

indor, a uz njih i Diamento, Sofolk CS, Alixan, Accroc i hibridna pšenica HYFI.Sorta Sofru je brkulja, srednje rana, s izvrsnom otpornošću na polijeganje. U

pokusima koje na svojim površinama provodi Podravka iz Koprivnice od svih ispiti-vanih sorti imala je najviši prinos, 2015. godine 10.716 kg/ha odnosno 2016. godine 8.505 kg/ha.

Novitet kod visokoprinosnih sorti je hibridna pšenica HYFI čija norma sjetve iznosi oko 150 klijavih zrna po m2 ili oko 76 kg po hektaru. Hibrid ima izvanredno busanje i tolerantnost na stresne uvjete kao što je loše tlo i suša.

U pokusu Savjetodavne službe u Čakovecu u 2015. godini HYFI je bila najrodni-ja s prinosom od 9.154 kg/ha, a u pokusu na Belju u 2016. godini bila je na četvrtom mjestu s prinosom od 10.050 kg/ha.

Od poboljšivača četiri stare sorte Energo, Edelrun, Element i Xenos od iduće sezone izlaze iz proizvodnog programa, a ostaju Athlon, Renan, Julie i Izalco CS. Nova sorta Izalco CS pored izvrsnih reoloških svojstava ima i solidan prinos zrna, tako da je u pokusima Sortne komisije ostvarila veći prinos od standardnih sorti, Žitarke i Srpanjke.

Pored sorti pšenice RWA Hrvatska d.o.o. distribuira sjeme dvorednog ječma San-dra, tritikalea SW Talentro, krmne raži Beskyd, običnog pira Ostro i Badenkrone, zobi Willand i grašak lisnog tipa Picar.

Ključne riječi: RWA, pšenica, sjeme

54



SUMMARYFor autumn sowing in 2016 RWA Hrvatska d.o.o. offer to Croatian market 15

wheat varieties from which 6 are high-yielding and 9 high-quality varieties.According to the sold quantity the most important high-yielding variety are Sofru

and Graindor and after them Diamento, Sofolk CS, Alixan, Accroc and hybrid wheat HYFI.

Sofru is an awned, middle early variety with outstanding lodging resistance. In trials provided by Podravka in Koprivnice from all tested varieties Sofru had the highest yield, in 2015, 10,716 kg/ha and in 2016, 8,505 kg/ha.

The news with high-yielding varieties is a hybrid wheat HYFI which has a sow-ing density of 150 alive seeds per m2 or about 76 kg per hectare.

It has fantastic tillering and tolerance to stress conditions as a poor soils and drought.

In trials provided by Extension Services in Čakovec 2015 it was the most yielding variety with the yield of 9,154 kg/ha. In Belje 2016 trial, it was on the fourth place with a yield of 10,050 kg/ha.

From four old high-quality varieties Energo, Edelrun, Elements Xenos this is the last year of sales while the others Athlon, Renan, Julie and Izalco CS stay in pro-gram. The new variety Isalco CS besides its excellent rheological characteristics has a good yield. In the trials of Variety Commission, this variety had a higher yield than the standard varieties, Žitarka and Srpanjka.

Besides wheat varieties RWA Hrvatska d.o.o. in programe have two-row barley Sandra, tritical SW Talentro, feed rye Beskyd, spelta wheat Ostro and Badenkrone and leaf type pea Picar.

Key words: RWA, wheat, seed

55



UTJECAJ KALCIZACIJE KISELOG TLA NA PRINOS ZRNA PŠENICE I SADRŽAJ PROTEINA U ZRNU

THE INFLUENCE OF ACIDIC SOIL LIMING ON WHEAT YIELD AND GRAIN PROTEIN CONTENT

Tatjana MEĐIMUREC1, S. Ružić2, T. Ivandija2

1Savjetodavna službaAdvisory Service

2RWA Hrvatska d.o.o. RWA Hrvatska d.o.o.

SAŽETAKOtkup žitarica prema kvaliteti u Republici Hrvatskoj sukladno Kodeksu o otkupu

žitarica i uljarica u posljednje dvije sezone otkupa postavio je pred poljoprivredne proizvođače dodatne zahtjeve. Ukupni dohodak u proizvodnji pšenice nije rezultat samo postignutog prinosa po jedinici površine već konačna otkupna cijena ovisi o sadržaj proteina, učešće primjesa i hektolitarskoj masi. Osim odabrane sorte na prinos i njegovu kakvoću utječe tlo na kojem se proizvodi, vremenske prilike, ali i provedena agrotehnika na svakoj parceli.

Cilj provedenog proizvodnog pokusa bio je dokazati da je pri proizvodnji pšenice osim odluke o izboru najadaptabilnijih sorata nužno voditi računa i o tlu te mogućim agrotehničkim mjerama usmjerenima ka podizanju prinosa i kakvoće.

Sjetva odabrane tri sorte u pokusu provedena je na dvije parcele, međusobno uda-ljene svega dvadesetak metara na kiselom tlu, izvan optimalnog vremena sjetve, a sukladno preporučenom sklopu oplemenjivača za svaku sortu. Provedena je istovjet-na gnojidba i zaštita od korova, bolesti i štetnika na cijeloj parceli, ali je na polovici svake parcele obavljena kalcizacija, dok druga polovica nije kalcizirana. Žetva pro-izvodnog pokusa bez obzira na duljinu trajanja vegetacije pojedine sorte provedena je isti dan. Određen je prinos, vlaga, hektolitarska masa i sadržaj proteina u zrnu.

Na kalciziranom dijelu obje parcele postignut je u prosjeku za sve tri sorte veći prinos, hektolitarska masa i sadržaj proteina.

Ključne riječi: Kodeks otkupa žitarica, sorte pšenice, tlo, kalcizacija, prinos

56



SUMMARYThe purchase of wheat due to quality standards, according to the Code on the

purchase of grains and oilseeds, has placed additional demands on famers in the Re-public of Croatia over the last two seasons of wheat buyout. Total income in wheat production became related not just with yield but with protein content, the amount of impurities and test weight too. Yield and grain quality are not only determined by wheat varieties, but also of soil features, weather conditions and applied agricultural technology on each field.

The goal of experiment was to prove that wheat production depend not only of chosen adaptive wheat variety, but also of soil properties and an usage of agro-tech-nical measures aimed at improving yield and grain quality.

Sowing of three wheat varieties selected for experiment was conducted on two plots, approximately twenty meters apart, on acidic soil, outside of the optimum sowing term, and in accordance with the recommended seed quantity of breeders for each variety. Fertilization, protection from weeds, diseases and pests was the same, just one half of each plot was limed. Harvesting was carried out same day regardless of the length of the variety growing season. Measured was grain yield, moisture, test weight and protein content.

Limed areas of both plots, on average resulted with higher yield, test weight and protein content.

Key words: Wheat purchase code, wheat varieties, soil, liming, yield

57



UTJECAJ KASNE PRIMJENE UANA NA SADRŽAJ PRO-TEINA U ZRNU PŠENICE

UAN LATE APPLICATION INFLUENCE ON PROTEIN CONTENT IN WHEAT GRAIN

Suzana PAJIĆ

1Savjetodavna služba

Advisory Service

SAŽETAKNa ostvarenje odgovarajućih prihoda u proizvodnji pšenice najveću ulogu imaju

prinos zrna i sadržaj proteina u zrnu. Prinos zrna i sadržaj proteina u zrnu pšenice u većini slučajeva su u negativnoj korelaciji. Kod izbora sorata za sjetvu valja voditi računa o najvažnijim čimbenicima kao što su osobina sorte, gnojidba poglavito du-šikom, vremenske prilike, osobine tla te zaštita od štetočina.

Na ekonomičnost proizvodnje pšenice uvelike utječe sadržaj proteina u zrnu, od-nosno postignuta cijena na tržištu prema pripadajućim klasama otkupa. Pravovreme-na i pravilna gnojidba, poglavito dušikom ima dosta veliki utjecaj na sadržaj proteina u zrnu.

U dvije različite vegetacijske sezone Savjetodavna služba Podružnica Među-murske županije provela je ispitivanje reakcije sorata na kasnu gnojidbu tekućim dušičnim gnojivom UAN N 30 te utjecaj na sadržaj proteina u zrnu. Proizvodni po-kus nije postavljen na znanstvenim metodama, a provodio se na istom poljoprivred-nom gospodarstvu. Tijekom vegetacijske sezone, bez obzira na sortne karakteristike, agrotehnika je na cijelom proizvodnom pokusu provedena istovremeno, dok je UAN N-30 primijenjen u fenološkoj fazi klasanja više od 50% svih sorata u pokusu.

Utvrđeno povećanje proteina u zrnu nakon kasne primjene UAN-a svakako će poljoprivrednim proizvođačima povećati dohodovnost u proizvodnji pšenice.

Ključne riječi: pšenica, UAN, sadržaj proteina, dohodovnost

58



SUMMARY Yield of wheat and its grain protein content play important role in realization of

the adequate revenue in wheat production. In most cases there is a negative corre-lation between the yield of wheat grain and its protein content. In the selection of cultivars it is necessary to take care of the most important factors such as character-istics of the cultivar, fertilization especially with nitrogen, weather conditions, soil characteristics and pests protection.

The production efficiency is significantly affected by reached wheat protein con-tent regarding the price achieved on the market in corresponding classes. Timely and proper fertilization, particularly with nitrogen, has a great influence on the wheat grain protein content.

During two vegetation season Advisory service, subsidiary of Međimurje Coun-ty, provided the production trials testing during two vegetation season same cultivars on the late fertilization with liquid nitrogen fertilizer UAN N 30 and its influence on wheat grain protein content. Production trial was not set by scientific methods and it was carried out on the same farm. During the vegetation season, regardless of culti-var characteristic, agricultural technology of the trials was provided same day, while UAN N-30 treatment was conducted when more than 50% of production cultivars in trials were in inflorescence emergence stage.

Increased protein content in wheat grain after late UAN application will help farmers to increase their profitability in wheat production.

Key words: wheat, UAN, protein content, profitability

59



PARAMETRI STABILNOSTI PRINOSA SORTI OZIMOG JEČMA U SORTNIM POKUSIMA

PARAMETERS OF WINTER BARLEY YIELD STABILITY IN THE VARIETY TRIALS

Marina ZORIĆ1, Jerko GUNJAČA2, Domagoj ŠIMIĆ3

1Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek

Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings Osijek

2Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet ZagrebUniversity of Zagreb, Faculty of Agriculture Zagreb


SAŽETAKCilj oplemenjivanja je stvaranje sorti koje će u različitim sredinama i godinama

ostvarivati visok i ujednačen prinos. Da bi sorta bila priznata potrebno je da ima zadovoljavajuću gospodarsku vrijed-

nost (VCU), da je različita, ujednačena i postojana (DUS) i da ima prihvatljivo ime (Denomination). VCU ispitivanje nije potrebno za priznavanje sorti povrća, cvijeća, ukrasnog bilja i ukrasnih trava. Na osnovu rezultata VCU i DUS ispitivanja Povje-renstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja odlučuje o priznavanju sorte.

Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo za potrebe postupka priznavanja, odno-sno upisa sorata na sortnu listu Republike Hrvatske, provodi ispitivanje gospodarske vrijednosti sorata postavljanjem pokusa na različitim lokacijama u trajanju od dvije godine (VCU pokusi).

Sorte ozimog ječma i pšenice uključene u pokuse 2013. i 2014. godine su razma-trane za priznavanje 2014. godine. Sorte ozimog ječma i pšenice uključene u pokuse 2014. i 2015. godine su razmatrane za priznavanje 2015. godine.

Za procijenu stabilnosti genotipova primjenjena su mjerila iz skupine parametrij-skih metoda: ekovalenca (Wi), regresijski koeficijent (bi) i varijanca odstupanja od regresije - s2

di; mjerila iz skupine neparametrijskih metoda: prosječna razlika rangova u različitim okolinama (Si

(1)), varijanca rangova kroz okoline (Si(2)), relativno odstu-

60



panje u odnosu na prosječni rang (Si(3)) i mjerila iz skupine ostalih metoda: postotak

adaptibilnosti (Adi) i raspon između najveće i najmanje vrijednosti genotipa - R1i.U radu je testirano postojanje interakcije genotip x okolina neparametrijskim

metodama: Bredenkampa, Hildebranda, Kubingera i van der Laan – de Kroona. U godinama gdje je evidentirano postojanje interakcije genotip x okolina je izvršena procjena stabilnosti genotipova pomoću tri neparametrijska mjerila stabilnosti: Si

(1), Si

(2) i Si(3).

Ključne riječi: priznavanje, stabilnost prinosa, mjerila stabilnosti

SUMMARYThe aim of plant breeding is to produce varieties that will realize a high and uni-

form yield in different environments and years.To be recognized, variety need to be distinct, uniform and stable (DUS); to have

satisfactory value for cultivation and use (VCU) and acceptable name (denomina-tion). VCU testing is not necessary for registration of new vegetable, ornamental and turf grass varieties. Based on VCU and DUS resulting, the commission will decide if the variety will be included in the national variety list. The Institute for seeds and seedlings for the purposes of the variety registration process and entry in the national list of varieties, carried out VCU test of the varieties setting trial in different loca-tions for a period of two years (VCU trials).

Winter barley and wheat varieties included in trial in 2013 and 2014 years are considered for recognition in 2014. Winter barley and wheat varieties included in trial in 2014 and 2015 were considered for the recognition in 2015.

For the evaluation of the stability of genotypes have been applied measures from the group of parametric methods: ecovalence (Wi), regression coefficient (bi) and de-viation from regression - s2

di; the measures of the group of nonparametric methods: average rank differences in different environments (Si

(1)), rank of variance across “m” environments (Si

(2)), relative deviation in relation to the average rank (Si(3)) and

standards from a group of other methods: percentage adaptability (Adi) and range between maximum and minimum values of genotype - R1i.

The existence of genotype x environment interaction was tested by nonparamet-ric methods: Bredenkamp, Hildebrand, Kubinger and Van der Laan - de Kroon. In the year were was detected presence of the interaction genotype x environment an assessment of stability was made by three nonparametric measures of stability: Si

(1), Si

(2) and Si(3).

Key words: registration, yield stability, measures of yield stability

61



AGRONOMSKE I GOSPODARSKE ODLIKE OS-GENOTIPOVA GOLOZRNOG JEČMA

AGRO-TECHNICAL AND ECONOMIC PARAMETERS OF OS-GENOTYPES OF HULLESS WINTER BARLEY

A. LALIĆ1, I. ABIČIĆ1, Gordana ŠIMIĆ1, K. DVOJKOVIĆ1, Daniela HORVAT1, V. KRSTANOVIĆ2, M. JUKIĆ2, J. BABIĆ2,

L. ANDRIĆ1

1Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek

2Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno tehnološki fakultet u OsijekuJ.J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Food Technology Osijek

SAŽETAKOplemenjivanje ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek za posebne namjene

usmjereno je prema poboljšanju agronomskih odlika te parametara kvalitete zrna za ljudsku prehranu kod ječma obuvenog zrna te kod ječma golozrne forme.

U radu su analizirani urod zrna i parametri kvalitete ječma prema fizikalnim kva-litativnim pokazateljima zrna (prisustvo/odsutstvo pljevica, masa zrna, hektolitarska masa zrna, učešću zrna pojedinih frakcija, te hranidbene vrijednosti) i prema kemij-skom sastavu zrna (ugljikohidrati, neškrobni polisaharidi, vlakna, proteini, masti, minerali i vitamini).

U mikropokusima na pokušalištima Poljoprivrednog instituta u Osijeku te Poljo-privredne škole u Požegi ispitivano je 10 linija ozimog golozrnog ječma Poljopri-vrednog instituta Osijek i 2 standardne sorte pljevičaste forme zrna. Ispitivanja s di-jelom istih linija i sorti provedena su i u proizvodnim pokusima kod poljoprivrednih proizvođača, tijekom postupka priznavanja u RH i inozemstvu.

Provedenim istraživanjima je utvrđeno da sorta golozrnog ječma Osvit i no-vostvorene linije Osk.5.119/10, Osk.184GZ-10 i Osk.6.24/2-12 imaju urod zrna od 8,9-28.6% niži u odnosu na sorte Barun i Maxim, uz vrlo visoku hektolitarsku masu zrna 76-82 kg/hl, udjel zrna I klase iznad 80 %, masu 1000 zrna od 42-47 grama, sadržaj proteina viši od 13 % te viši sadržaj β-glukana u odnosu na sorte ječma obu-venog zrna. Rezultati analize slada ukazuju na visoki sadržaj ekstrakta te slabije cito-litičke i proteolitičke parametre modifikacije slada kod genotipova golozrnog ječma.

Ključne riječi: golozrni ječam, genotip, agronomske odlike, gospodarske odlike

62



SUMMARY

Barley breeding at the Agricultural Institute Osijek is aimed for specific use and improvement of agronomic and quality characteristics of the grain for human con-sumption in both hulled and hulless genotype variants.

In paper an analysis of yield and parameters of nutritional value towards physical qualitative indicators (hull present/non present, grain mass, test weight, fractions share and nutritional value) and chemical composition (carbohydrates, non-carb pol-ysaccharides, fiber, proteins, fat, minerals and vitamins content) was done.

Micro-trials were set up at the Agricultural Institute Osijek and Agricultural school in Požega with 10 elite lines of winter hulless barley and two standard hulled varieties. The same material also was tested in production trials at farmers and some was included in official trials for registration in the Republic of Croatia as well as abroad.

Results of experiments show that hulless barley variety Osvit and newly created lines Osk.5.119/10, Osk.184GZ-10 and Osk.6.24/2-12 achieved 8,8 – 28,6 % less yield than varieties Barun and Maxim, but with higher test weight 76 – 82 kg/hl, I class grain fraction above 80 %, thousand kernel weight of 42 – 47 g, protein content higher than 13 % and higher β-glucan levels compared to hulled barley varieties. Results of malted hulless barley displayed a high level of extract and lower levels of citolytic and proteolytic malting parameters.

Key words: hulles barley, genotype, agro technical parameters, production pa-rameters

63



REZULTATI ISPITIVANJA NOVIH Bc HIBRIDA KUKU-RUZA U UVJETIMA INTENZIVNE AGROTEHNIKE

THE RESULTS OF TESTING OF NEW Bc MAIZE HYBRIDS UNDER INTENSIVE AGROTEHNICS

M. JUKIĆ, I. BUHINIČEK, Z. KOZIĆ


SAŽETAKCilj svakog modernog oplemenjivačkog programa kukuruza je kreirati nove

inbred linije i hibride koji će imati visoke i stabilne prinose u gustim sklopovima, brzo otpuštati vodu iz zrna, te imati zadovoljavajuću otpornost odnosno tolerantnost prema najznačajnijim bolestima i štetnicima. Isto tako, vrlo je važno i stvarati linije i hibride koji će imati visok stupanj tolerantnosti prema stresnim uvjetima proizvod-nje kao što su suša, nedostatak dušika ili suvišak vode. Na prinose zrna kukuruza najveći utjecaj imaju genotip, utjecaj okoline, te njihova međusobna interakcija.

Da bi se uspjelo u stvaranju inbred linija i hibrida kukuruza traženih svojstava koji će zadovoljiti zahtjeve proizvođača potrebno je ispitivanja provoditi u različitim proizvodnim uvjetima, na više lokacija i u nekoliko godina. S tog razloga testirano je 12 novostvorenih hibrida kukuruza FAO grupe 300 i 400 na četiri lokacije u Mađar-skoj (Boly, Bekescsaba, Cegled i Dalmand), kao zemlji s visokom razinom agroteh-nike i jednoj u Hrvatskoj (Rugvica). Svi hibridi odabrani su na osnovu prinosa zrna i sadržaja vode u zrnu iz kišne 2014. i sušne 2015. godine. Kao standardi korišteni su novopriznati hibridi BC406 koji je u dvogodišnjim službenim ispitivanjima bio jedan od najrodnijih hibrida s 14,4 t/ha u 2014. i 11,0 t/ha suhog zrna u 2015. godini, te Thriller koji je u ispitivanjima u Mađarskoj u 2015. godini bio jedan od najprino-snijih hibrida i ostvario prinose od 8,2 t/ha na lokaciji Cegled te 11,6 t/ha na lokaciji Dalmand.

Ključne riječi: kukuruz, oplemenjivanje, prinos zrna

64



SUMMARY The aim of all modern maize breeding programs is to develop new inbred lines

and hybrids with high and stabile grain yield in high plant density, fast dry down and with acceptable disease and pest resistance or tolerance. Besides that, it is very important to develop inbred lines and hybrids with high level of stress tolerance such as drought, low nitrogen and water sufficient. The greatest impact on grain yield has genotype, environment and interaction between genotype and environment.

For successful development of new maize inbred lines and hybrids with all this characteristics which will satisfy the producers it is necessary test hybrids in differ-ent environments, on more locations and in a few years. For this reasons 12 new de-veloped maize hybrids from FAO 300 and 400 were tested on 4 locations in Hungary (Boly, Bekescsaba, Cegled and Dalmand) and one in Croatia (Rugvica). All hybrids were chosen on the basis of grain yield and grain moisture from rainy 2014 and dry 2015. Check were new developed hybrid BC406 which was one of the best yielding hybrids in official two years testing with yield of 14.4 t/ha in 2014 and 11.0 t/ha in 2015 and Thriller which was one of the best yielding hybrids in testing BC hybrids in Hungary during 2015 with grain yield from 8.2 t/ha at the location Cegled to 11.65 t/ha at the location Dalmand.

Key words: maize, breeding, grain yield

65



UTJECAJ PRIMJENE ASN-a I KAN-A U PRIHRANI KUKURUZA NA pH VRIJEDNOST TLA I PRINOS ZRNA

INFLUENCE OF ASN AND KAN APPLICATION IN FERTILIZATION OF CORN ON pH VALUE OF SOIL AND

YIELD

S. HRGOVIĆ1, Mirela TRDENIĆ2, Ruža VUKADIN2

1Savjetodavna Služba, Advisory Service

2Petrokemija Kutina, Petrokemija Kutina

SAŽETAKCilj ovog rada bio je utvrditi i usporediti promjene pH vrijednosti tla u kratkom

vremenskom periodu nakon primjene ASN-a i KAN-a u prihrani kukuruza te utjecaj njihove primjene na prinos zrna kukuruza u odnosu na varijantu bez primjene gno-jiva sa ekonomskim osvrtom. ASN je amonij sulfonitrat koji sadrži 26 % dušika od čega je 20% u amonijskom i 6% u nitratnom obliku, dok je ukupni sumpor 15% u sulfatnom obliku. Amonijski dušik procesom nitrifikacije, a sulfatni oblik sumpora stvaranjem sumporne kiseline u tlu dovode do snižavanja pH vrijednosti tla što se povoljno odražava na rast i razvoj biljke na alkalnom tlu. KAN je kalcij amonij nitrat koji sadrži 27% dušika od čega polovicu u amonijskom a polovicu u nitratnom obli-ku, 4,8 % magnezijevog oksida (MgO) i 6,7 % kalcijevog oksida (CaO) zbog kojih ima blago neutralizirajuće djelovanje na suvišnu kiselost u tlu.

Pokusno ispitivanje provedeno je na dva hibrida kukuruza na kojima su primi-jenjene tri varijante gnojidbenih tretmana. Prva varijanta je kontrola a čini je stan-dardna gnojidba (SG) + 0 kg gnojiva u prihrani, druga varijanta je SG + 200 kg/ha KAN-a, te treća varijanta SG + 200 kg/ha ASN-a. Prosječan uzorak tla sa cjeloku-pnog pokusnog polja uzet je na početku prije postavljanja pokusa te na kraju nakon skidanja usjeva. U uzorcima je utvrđen pH u KCl-u i vodi, humus, fosfor (P2O5) i kalij (K2O). Nakon kultivacije i prihrane KAN-om i ASN-om u tri navrata 5., 8. i 12. dana uzimani su uzorci tla za analizu pH vrijednosti u početnim fazama djelovanja gnojiva.

Iz dobivenih analiza nije utvrđena značajnija promjena pH vrijednosti tla u peri-odu 12 dana nakon primjene ASN-a i KAN-a.

66



Analiza prinosa rađena je na površini od 500 m2 za svaku varijantu, a ekonomska analiza prema tržišnim parametrima važećim za 2016. godinu.

Ključne riječi: kukuruz, prihrana, ASN, KAN, pH tla, prinos

SUMMARYThe aim of this study was to determine and compare the changes in pH value of

soil in short period of time after ASN and KAN application in corn fertilization and its impact on yield in relation to variant without fertilizers usage with an economic focus.

ASN is amonium sulphonitrate containing 26% nitrogen of which 20% is ammo-nia and 6% nitrate, while sulfur total is 15% in sulfate form. The ammonium nitro-gen with nitrification process and sulfated form of sulfur with formation of sulfuric acid increasing the pH level of soil which had favorable impact on the growth and development of plants in alkaline soil. KAN is calcium ammonium nitrate which contains 27% nitrogen from wich 13,5% in ammonium and 13,5% in nitrate form, 4,8% magnesium oxide (MgO) and 6,7% calcium oxide (CaO) for which has a slight neutralizing effect on surplus acidity in the soil.

Experimental testing was conducted on two corn hybrids on which were applied three variants of fertilization treatment. First treatment was control made of standard fertilization SG +0 kg fertilizer, second treatment was SG +200 kg/ha KAN, and third was SG +200 kg/ha ASN. Average soil sample from the whole filed was taken at the start of the experiment before the experiment setup and at the end after harvest. The samples were analyzed for pH in KCl and water, humus, phosphorus (P2O5) and potassium (K2O). After cultivation and fertilization with KAN and ASN on three oc-casions in short intervals 5th, 9th and 12th day samples were taken and analyzed only on the pH in KCl and water to check pH value changes in initial stages of fertilizer action.

Analyses showed no significant changes of pH vale of soil in period of 12 days after the application of ASN and KAN.

Yield analysis was done on the area of 500 m2 for each variant and economicaly analyzed using the market parameters for 2016 season.

Key words: corn, fertilizer, ASN, KAN, soil pH, yield

67



ZNAČAJ UVJETA SKLADIŠTENJA ZA OČUVANJE KAKVOĆE SJEMENA HIBRIDA KUKURUZA

SIGNIFICANCE OF STORAGE CONDITIONS FOR THE KEEPING QUALITY OF MAIZE SEED

B. ŠIMIĆ1, L. ANDRIĆ1, I. BERAKOVIĆ1, G. TODOROVIĆ2, Snežana JOVANOVIĆ2

1Poljoprivredni institut Osijek, OsijekAgricultural institute Osijek

2Institut za kukuruz „Zemun Polje“ Zemun, SrbijaInstitute for maize „Zemun Polje“ Zemun, Serbia

SAŽETAKGospodarska svojstva genotipa (hibrida ili sorte) nije samo rodnost, tolerantnost

na bolesti, biotski i abiotski stres, već sposobnost da svojstva zadrži u različitim uvjetima proizvodnje i skladištenja. U procesu proizvodnje, dorade i skladištenja sjemena značajan utjecaj ima reakcija genotipa.

Nakon sušenja, krunjenja i primarne dorade sjemena analizirana je energija kli-janja i klijavost sjemena hibrida kukuruza OS 398, OS 499 i OSSK 515, a isto je ponovljeno i nakon skladištenja od 12 mjeseci, u podno betonskom skladištu u uvje-tima temperature zraka 15°C i relativne vlaga zraka 70%.

Na temelju dobivenih rezultata istraživanja utvrđeno je da hibrid OS 398 u odno-su na hibrid OSSK 515 u istim uvjetima skladištenja bolje održava energiju klijanja i klijavost sjemena.

Ključne riječi: kukuruz, energija klijanja, klijavost, skladištenje, tretiranje sje-mena

68



SUMMARYCommercial properties of genotypes (hybrids or varieties) not only yield, toler-

ance to diseases, biotic and abiotic stress but the ability to keep the properties in dif-ferent conditions of production and storage. In the process of production, processing and storage of seed a significant impact hasthe genotype response.

After cob drying, shelling and primary processing of seeds, germination energy and germination of hybrids OS 398, OS 499 and 515 OSSK was analyzed. The same analizes was done after 12 months of storage in concrete ground warehouse at air temperature of 15 °C and relative humidity 70%.

Based on the results of research it was found that hybrid OS 398 compared to OSSK 515 in the same storage conditions better keep the energy and seed germina-tion.

Key words: corn, germination energy, germination, storage, seed treatment

69



MATEJ – NOVI HIBRID SUNCOKRETA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK

MATEJ – NEW SUNFLOWER HYBRID OF AGRICULTURAL INSTITUTE OSIJEK

A. MIJIĆ, I. LIOVIĆ, Aleksandra SUDARIĆ, T. DUVNJAK

Poljoprivredni institut Osijek,Agricultural Institute Osijek

SAŽETAKIntenzivan rad na oplemenjivanju suncokreta u Republici Hrvatskoj započeo je

sedamdesetih godine prošloga stoljeća kroz programe i projekte Poljoprivrednog instituta Osijek. Dobro osmišljen i na znanstvenim spoznajama utemeljen rad tra-je do danas. Primarno je baziran na razvijanju široke genetske osnove što je re-zultiralo time da Poljoprivredni institut Osijek posjeduje bogatu kolekciju iznimno kvalitetnih inbred linija. Kvaliteta linija se prepoznaje kroz kreiranje novih hibrida koji u širokom rasponu različitih okolina ostvaruju visoke vrijednosti najvažnijih agronomskih svojstava, primarno prinosa zrna i ulja te sadržaja ulja. Često su te vrijednosti na razini ili čak i bolje od domaćih i inozemnih hibrida koji se koriste kao standard. Jedan od takvih hibrida je i novi hibrid suncokreta Matej priznat 2016. godine.

Rezultati istraživanja koje je proveo Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo tije-kom 2014. i 2015. godine na četiri lokacije, Osijek, Tovarnik, Beli Manastir i Kutje-vo su to i potvrdili.

Nova generacija hibrida suncokreta stvorena na Poljoprivrednom institutu Osi-jek ukazuje na kontinuitet oplemenjivačkog rada, ali i napredak u oplemenjivačkom procesu.

Ključne riječi: suncokret, hibrid, okolina, sadržaj ulja, prinos ulja

70



SUMMARYIntensive work on sunflower breeding in the Republic of Croatia started in the

seventies of the last century through the programs and projects of the Agricultural Institute Osijek. A well-designed and on scientific knowledge based work continues to this days. It is primarily based on development of a broad genetic base what re-sulted that Agricultural Institute Osijek have a rich collection of high quality inbred lines. The quality of lines is recognized through creation of new hybrids that in a wide range of different environments achieve high values of the most important ag-ronomic traits, primarily grain and oil yields and oil content. Often these values are equal or even better than domestic and foreign hybrids used as a standards. One of such hybrids is a new sunflower hybrid Matej recognized in 2016.

Results of research conducted by the Institute for Seeds and Seedlings during 2014 and 2015 at four locations, Osijek, Tovarnik, Beli Manastir and Kutjevo con-firmed that.

New generation of sunflower hybrids created on the Agricultural Institute Osijek indicates continuity of breeding work, but also progress in the breeding process.

Key words: sunflower, hybrid, environment, oil content, oil yield

71



UTJECAJ DULJINE SKLADIŠTENJA NA KAKVOĆU SJEMENA SUNCOKRETA

THE EFFECT OF THE LENGTH OF STORAGE THE QUALITY OF SUNFLOWER SEEDS

B. ŠIMIĆ, L. ANDRIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, I. BERAKOVIĆ, H. PLAVŠIĆ, Sonja GRLJUŠIĆ

Poljoprivredni institut OsijekAgricultural institut Osijek

SAŽETAKU proizvodnji sjemena visoke kakvoće bitni su vremenski uvjeti proizvodnje, vr-

sta kultivara, prisustvo štetnika u polju, povoljan sadržaj vode u zrnu, sadržaj ulja u zrnu, oštećenja zrna u doradi sjemena, primjena pesticida, ambalaža, uvjeti i trajanje uskladištenja, biokemijska oštećenja tkiva sjemena tijekom skladištenja te prisustvo bolesti i štetnika. Proizvodnja sjemena je obično veća od potreba, a dio sjemena čuva se kao zaliha. Poljska kvaliteta sjemena se u procesu dorade i skladištenja nastoji što više očuvati, jer se na taj način ostvaruje maksimalni genetski potencijal kultivara.

Ovim je istraživanjem utvrđena energija klijanja i klijavost sjemena hibrida sun-cokreta Luka, Apolon i Šokac nakon skladištenja od 12 mjeseci u podno betonskom skladištu na temperaturi zraka 15-18°C i relativnoj vlazi zraka 65-70%. Sjeme hi-brida suncokreta pripremljeno je u tri tretmana; T-1 kontrola (dorađeno-netretirano sjeme), T-2 (a.t. Metalaksil-M - 300 ml+ Karboksin + Tiram – 200 ml/100 kg sje-mena) i T-3 (a.t. Metalaksil-M - 300 ml+ Fludioksionil+M-Metalaksil – 100 ml/100 kg sjemena).

Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja utvrđen je značajan utjecaj genotipa i tretmana sjemena na energiju klijanja i klijavosti sjemena tijekom skladištenja.

Ključne riječi: suncokret, tretiranje sjemena, energija klijanja, klijavost, skladi-štenje

72



SUMMARYIn the high quality seed production important are weather conditions during

production, the type of cultivars, the presence of pests in the field, favorable grain moisture, oil content, grain damage in processing of seeds, application of pesticides, packaging, conditions and duration of storage, biochemical tissue damage of seeds during storage and the presence of diseases and pests. Seed production is usually higher than need, so a part of the seed is kept as stock. Field quality of seeds during processing and storage try to be preserved, to achieve maximum genetic potential of cultivars.

In this research energy on germination and germination of sunflower hybrids Luka, Apolon and Šokac seeds after storage of 12 months at the ground concrete warehouse at air temperature 15-18 °C and relative humidity 65-70% has identified. Seeds of sunflower hybrids were prepared in three treatments; T-1 control (processed untreated seed), T-2 (a.m. Metalaksil-M - 300 ml + Karboksin + Tiram – 200 ml/100 kg of seed) and T-3 (a.m. Metalaksil-M - 300 ml + Fludioksionil + M-Metalaksil – 100 ml/100 kg of seeds).

Based on the results of research, important influence of genotype and seed treat-ment on the germination energy and seed germination during storage was deter-mined.

Key words: sunflower, seed treatment, energy of germination, germination, sto-rage

73



SJEMENARSTVO SUNCOKRETA U INSTITUTU ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO IZ NOVOG SADA

SUNFLOWER SEED PRODUCTION AT THE INSTITUTE OF FIELD AND VEGETABLE CROPS FROM NOVI SAD

Jelena OVUKA, V. MIKLIČ

Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, Institute of Field and Vegetable Crops Novi Sad

SAŽETAKU Institutu za ratarstvo i povrtarstvo rad na suncokretu počinje davne 1938. go-

dine, od samog njegovog osnivanja. Intenzivan rad na stvaranju sorti, a kasnije i hi-brida suncokreta pratila je i proizvodnja i plasman sjemena. O važnosti koju je imao suncokret kao biljna vrsta svjedoči podatak da je već 1962. godine formiran poseban odjel koji kroz manje organizacijske promjene prerasta u Odjel za uljane kulture. Sjemenarstvo suncokreta predstavlja važan segment i glavni izvor prihoda odjela.

Tijekom proteklih pet desetljeća postignuti su zapaženi rezultati u organiziranju i unapređenju sjemenarstva suncokreta u Odjelu za uljane kulture. Stvorena je tehno-logija proizvodnje i dorade sjemena, koja se pokazala uspješnom i kod velikog broja vanjskih partnera. Kroz intenzivan rad došlo se do unapređenja ključnih segmenata u NS tehnologiji proizvodnje sjemena, pa se danas inzistira na poštovanju plodoreda i prostorne izolacije, osiguranju oprašivača, obaveznoj primjeni kemijske desikacije uz stalnu kontrolu proizvodnje u vegetaciji kao i obaveznim postkontrolnim testo-vima u zimskim generacijama. Da bi se proces proizvodnje uspješno priveo kraju Odjel za uljane kulture raspolaže najmodernijom opremom za doradu sjemena sun-cokreta. Među prvima u Europi uvedena je obaveznu primjena polimera, a kemijski tretmani sjemena prate svjetske trendove.

S obzirom da od ukupno proizvedenih biljnih ulja u Srbiji preko 85% potječe od sjemena suncokreta, veoma je važno konstantno raditi na unapređenju njegove proizvodnje.

Ključne riječi: suncokret, sjeme, proizvodnja, dorada

74



SUMMARY At the Institute of Field and Vegetable Crops activity on sunflower began in 1938,

since it was founded. Intensive work on the varieties development, and later sun-flower hybrids, followed by seed production and distribution. Because of the in-creasing importance that had sunflower as a crop, in 1962 special department was established which through small organizational changes, grows in to the Oil Crops Department. Sunflower seed production is an important segment and a major source of department revenue.

Over the past five decades remarkable results in the organization and improve-ment of sunflower seed production in the Oil Crops Department was achieved. The seed production and processing technology is created, which has proven success-ful with a large number of foreign partners. Through the intensive work there have been improvements in key segments of NS seed production technology, and today is insists on the crop rotation and isolation respect, ensuring pollinators, compulsory application of chemical desiccation and constant control of production in the vege-tation, as well as mandatory Ex post tests in the winter generations. In order to make the production process prospered Oil Crops Department also has the most advanced equipment for sunflower seed processing. Mandatory application of the polymer had introduced among the first in Europe, while chemical seed treatments follow world trends.

From entire vegetable oil produced in Serbia over 85% is derived from sunflower seeds, and therefore is very important to constantly work on improving its produc-tion.

Key words: sunflower, seed, production, processing

75



PREDSJETVENI TRETMAN SJEMENA KAO MJERA ZA POBOLJŠANJE KVALITETE SJEMENA

SEED PRIMING AS A MEASURE FOR ENHANCING QUALITY OF SEED

Sonja GRLJUŠIĆ1, L. ANDRIĆ1, I. BERAKOVIĆ1, Nikolina ŠIMIĆ1, B. ŠIMIĆ1, D. AGIĆ2, Gordana BUKVIĆ2

1Poljoprivredni institut Osijek,Agricultural Institute Osijek

2Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Faculty of Agriculture in Osijek

SAŽETAKTretiranje sjemena, uglavnom fungicidima i insekticidima, jedna je od najsta-

rijih i najekonomičnijih metoda za ublažavanje ili neutraliziranje biotskog stresa i postizanje zadovoljavajućih prinosa. No, uobičajeno tretiranje sjemena ne ublažava sve češće pojave abiotskog stresa koje mogu značajno smanjiti, pa i potpuno uništiti željenu proizvodnju. Stoga se javlja potreba pronalaska novih rješenja povećanja vigora sjemena s ciljem ublažavanja ili neutraliziranja štetnih abiotskih utjecaja ti-jekom klijanja i ranog rasta klijanaca. Kao moguće i okolišno neškodljivo rješenje nameće se predsjetveno tretiranje sjemena (seed priming) putem namakanja sjemena u specifičnim otopinama kako bi se inducirala određena fiziološka stanja i procesi u sjemenu koji buduću biljku pripremaju za brži i snažniji rast.

U ovom radu dan je kratak pregled dosadašnjih spoznaja o učinku predsjetvenog tretmana sjemena na povećanje tolerantnosti na abiotski stres i najčešće primjenji-vanih metoda s posebnim osvrtom na kontroliranu hidrataciju sjemena, kao jedno-stavno primjenjivu i jeftinu mjeru povećanja kvalitete sjemena. Prikazan je i sažetak istraživanja učinka različitih varijanti kontrolirane hidratacije na vigor sjemena ge-notipova kukuruza Poljoprivrednog instituta Osijek, kao i korelacijski odnosi tretira-nog sjemena i antioksidacijskog statusa klijanaca.

Rezultati naglašavaju kompleksnost procesa inicijalnog rasta i razvoja biljaka, ali i potvrđuju učinkovitost predsjetvenog tretmana sjemena u poboljšanju kvalitete sjemena, tj. povećanju brzine, uniformnosti i robusnosti rasta klijanaca.

Ključne riječi: sjeme, priprema sjemena, kontrolirana hidratacija

76



SUMMARYSeed treatment, mostly by fungicides and insecticides, is one of the oldest and

most economical method to reduce or neutralize biotic stresses and to achieve sat-isfying yields. However, the most commonly seed treatments do not reduce more frequent occurrence of abiotic stresses which may significantly decrease, or even completely destroy planned production. Therefore, there is a need to find new solu-tions for seed vigour enhancement with the aim to reduce or neutralize damaging influence of abiotic stresses during germination and early growth of seedlings. One of few possible and environmentally friendly solutions is presowing seed treatment (seed priming) through seed soaking to induce certain physiological state and pro-cesses in seed by which future plant should be better prepared for faster and more powerful growth.

This paper gives a short review of existing knowledge relevant to the impact of presowing seed treatment on abiotic stress tolerance enhancement and review of the most frequently methods used with the special attention to controlled seed hydration as profoundly applicable and cheap measure for seed quality enhancement. It also gives the summary of research on influence of various controlled hydration treat-ments on seed vigour of Agricultural Institute Osijek maize genotypes and shows the correlations between treated seed and antioxidant status of seedlings.

Results emphasize complexity of processes of initial growth and plant develop-ment, but also confirm the efficiency of presowing seed treatment in seed quality enhancement, e.g. in enhancement of speed, uniformity and robustness of seedling growth.

Key words: seed, seed priming, controlled hydration

77



REZULTATI ISPITIVANJA SORTI SUNCOKRETA, ULJANE REPICE I SOJE U POKUSIMA ZA

UTVRĐIVANJE PROIZVODNE I UPOTREBNE VRIJEDNOSTI U REPUBLICI SRBIJI

THE RESULTS OF THE TESTING OF SUNFLOWERS, WINTER OIL SEED RAPE AND SOYBEAN VARIETIES

TO DETERMINE THE VALUE FOR CULTIVATION AND USE IN THE REPUBLIC OF SERBIA

Danijela STOJANOVIĆ1, D. DEDIĆ1, Ana MARJANOVIĆ-JEROMELA 2, Svetlana BALEŠEVIĆ-TUBIĆ2 , S. JOCIĆ2, Sandra CVEJIĆ2

1Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Novi Beograd, SrbijaMinistry of Agriculture and Environmental Protection, Novi Beograd, Serbia

2Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, SrbijaInstitute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, Serbia

SAŽETAKU postupku priznavanja sorte suncokreta, ozime uljane repice i soje utvrđuje se

proizvodna i upotrebna vrijednost sorte, te različitost, uniformnost i stabilnost. Na osnovu dobivenih rezultata sorta može priznati i njeno se sjeme može stavljati u promet na teritoriju Republike Srbije. Ispitivanje proizvodne i upotrebne vrijedno-sti sorte vrši se istovremeno sa jednom ili više standarda u jednom ili više pokusa postavljenih na pokusnom polju na više lokaliteta. Sorte se ispituju dvije godine na osnovu Pravilnika o metodama ispitivanja sorti radi priznavanja sorte koji su doni-jeti za svaku biljnu vrstu posebno. Rezultati ispitivanja se razmatraju na sjednicama Komisije za priznavanje sorti koje se formiraju za pojedine vrste bilja od strane ministra Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine. Na osnovu rezultata ispitivanja sorte, ministar donosi rešenje o upisu u Registar sorti. Sorte suncokreta se ispituju i razvrstavaju zavisno od tipa u više pokusa: standardnog „uljanog“ tipa suncokreta podijeljenih prema dužini vegetacije, tolerantnosti na određeni herbicid, sa povećanim sadržajem oleinske kiseline i u pokusima konzumnog tipa.

Sorte soje se ispituju prema odgovarajućoj grupi zrenja, i to kao: veoma rane (grupa 000 i 00), rane (grupa 0), srednje rane (grupa I), srednje kasne (grupa II) i veoma kasne (grupa III).

78



Sorte ozime uljane repice se ispituju u odgovarajućoj grupi prema vremenu sje-tve na jaru i ozimu, na sortu i hibrid, tolerantnosti na herbicide, odnosno prema drugim specifičnim zahtjevima.

Ključne riječi: sorta, ispitivanje sorte, suncokret, soja, ozima uljana repica

SUMMARYThe registration procedure of sunflower, winter oilseed rape and soybean vari-

eties implies the assessment of value for cultivation and use of production charac-teristics, as well as the establishment of the distinctness, uniformity and stability of a variety according which a variety may be registered and the seed marketed as varietal material on the entire territory of the Republic of Serbia. The assessment of the value for cultivation and use of varieties shall be carried out simultaneously with one or more standard varieties in one or more trials fields in one or more locations. The testing of varieties in trial fields shall last two years according to the Rule book of the methods of testing varieties for each species individually. The Ministry of Ag-riculture and Environmental Protection shall submit the results of annual testing to the Committee for the Assessment of the Value for Cultivation and Use of Varieties. Based on the final results of variety testing and upon the proposal of the Committee, the Minister shall pass the decision on the registration or the rejection of an applica-tion for variety registration.

The varieties of sunflowers are being tested depending on the type: the trials of the standard “oil” sunflower divided by the length of the growing season, specific herbicide tolerance trials, trials with high content of oleic acid and trials with confec-tionary and for bird feed varieties.

Soybean varieties are tested according of maturity group, which are: very early (group 000 and 00), early (group 0), medium-early (group I), medium late (group II) and very late (group III). The varieties of winter oilseed rape are examined in the appropriate group according to the time of planting in the case of spring and winter, the variety and hybrid, tolerant to herbicides or to other specific requirements.

Key words: variety, variety testing, sunflower, soybean, winter oilseed rape

79



SUNCE – NOVA OS SORTA SOJE

SUNCE – NEW OS SOYBEAN VARIETY

Aleksandra SUDARIĆ, T. DUVNJAK, I. DRENJANČEVIĆ

Poljoprivredni institut Osijek, Agricultural Institute Osijek

SAŽETAKCilj ovoga rada je predstavljanje agronomskih svojstava nove OS sorte soje Sunce

koja je priznata Poljoprivrednom institutu Osijek u 2016. godini. Prema DUS testu, sorta Sunce ima potrebnu različitost, ujednačenost i postojanost. Glavna morfološka svojstva su: indeterminirani tip rasta, bijeli cvijet, siva boja dlačica na stabljici, žuta boja sjemenog omotača te žuta boja hiluma. Priznavanje sorte Sunce obogatilo je sortiment soje u našoj zemlji za jednu srednje ranu sortu (grupa zriobe I) koju karak-terizira vrlo dobra otpornost na niske temperature, otpornost na polijeganje te visoka tolerantnost na bolesti, posebno na plamenjaču. Visoka učinkovitost u biološkoj fik-saciji dušika je dodana vrijednost ove sorte. Široka adaptabilnost, visoki genetski po-tencijal i stabilnost u prinosu zrna te odlična kakvoća zrna s naglaskom na količinu bjelančevina u zrnu, omogućuju uspješan uzgoj ove sorte u različitim klimatsko-ze-mljišnim uvjetima pri optimalnim razinama agrotehnike. Nova OS sorta soje Sunce doprinos je domaćeg oplemenjivanja soje unaprjeđenju kapaciteta održivog sustava proizvodnje soje. Održivi sustav proizvodnje doprinosi prepoznatljivosti i konkuren-tnosti jer je izvrsna osnova sigurne i kvalitetne sirovine u proizvodnji hrane.

Ključne riječi: soja, sorta, oplemenjivanje, agronomska svojstva

80



SUMMARY The aim of this paper is to present the agronomic traits of the new OS soybean

variety Sunce recognized the Agricultural Institute Osijek in 2016. According to the DUS test, variety Sunce has the necessary distinctness, uniformity and stability. The main morphological characteristics are: indeterminate type of growth, white flower, gray stem hairs, yellow testa and yellow hilum. Recognition of variety Sunce en-riched the assortment of soybean in our country for one medium early variety (ma-turity group I) which is characterized by very good resistance to low temperatures, lodging resistance and high tolerance to diseases, particularly to downy mildew. The high efficiency of the biological fixation of nitrogen is added value of this variety. Wide adaptability, high genetic potential and stability of grain yield and excellent grain quality with an emphasis on the amount of protein in the grain, enable success-ful cultivation of this variety in the different climatic and soil conditions at optimum levels of agricultural technology. The new OS soybean variety Sunce is a contribu-tion of the domestic soybean breeding to the improvement of capacity for sustaina-ble system of soybean production. Sustainable production system contributes to the recognition and competitiveness as an excellent basis for safe and high-quality raw materials in food production.

Key words: soybean, variety, breeding, agronomic traits

81



TOLERANTNOST HIBRIDA OZIME ULJANE REPICE NA UVJETE PREZIMLJENJA U 2015. - 2016. GODINI

OVERWINTERING TOLERANCE OF WINTER OILSEED RAPE HYBRIDS IN 2015 - 2016

S. JELOVČAN1, G. KOVAČIĆ2, Vesna KADIJA - CMRK2

1Syngenta Agro d.o.o., ZagrebSyngenta Agro d.o.o., Zagreb

2Podravka d.d., Istraživanje i razvoj, Razvoj poljoprivrede, KoprivnicaPodravka d.d., Research and Development, Agricultural development, Koprivnica

SAŽETAK Klimatske promjene mogu značajno utjecati na rast i razvoj poljoprivrednih

kultura te na urod i kakvoću poljoprivrednih proizvoda. Tijekom jesensko-zimskog i proljetnog perioda visoka ili niska temperatura zraka, manja količina oborine u obliku snijega ili kiše izravno utječu na mogućnost prezimljenja ozimih kultura, a poglavito ozime uljane repice.

Tijekom 2015. - 2016. godine napravljeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja tolerantnosti dvadeset hibrida ozime uljane repice na uvjete prezimljenja. Pokus je bio postavljen na lokalitetu Farkašić (S 46°08.493’, E 016°50.367) u Koprivnici. U pokus su bili uključeni hibridi ranih, srednjih i kasnih grupa dozrijevanja. Očitanje sklopa biljaka uljane repice obavljeno je u razvojnom stadiju BBCH 16 - 18 u jesen i BBCH 80 – 90 u proljeće u četiri ponavljanja. Na kraju vegetacije izmjeren je prinos.

Obzirom na iznadprosječno toplu jesen i zimu te ispodprosječnu količinu oborina u studenom i prosincu te većim količinama oborina u siječnju i veljači, statističkom obradom podataka i rangiranjem testova po Duncanu nije utvrđena signifikantna ra-zlika između dva očitanja sklopa biljaka ozime uljane repice. Međutim, na svim hibridima izbrojan je nešto manji sklop biljaka u proljeće nego u jesen što je poslje-dica negativnih klimatskih uvjeta u prosincu 2015. i kolebanjima temperature zraka u siječnju 2016. godine.

Ključne riječi: ozime uljana repica, prezimljenje, klimatski uvjeti

82



SUMMARY Climate changes have a significant influence on the growth and development of

plants in agriculture production and can have an impact on yield and quality as well. During autumn-winter and spring period higher or lower temperature, low amount of precipitation in form of snow or rain can have a directly influence on overwintering of autumn crops specially winter oilseed rape.

The aim of the study was to investigate the overwintering tolerance for twenty winter oilseed rape hybrids in vegetation period 2015 - 2016. Trial was set up on lo-cation Farkašić (S 46°08.493’, E 016°50.367) in Koprivnica. Early, medium and late maturity group of winter oilseed rape hybrids were tested. The assessment is done in stage BBCH 16 – 18 in autumn and BBCH 80 – 90 in spring in four replications which includes measuring the number of plants /m2. The yield was measured at the end of vegetation period.

Autumn and winter have above the average high temperature and very low pre-cipitation in November and December, but with high, above the average, precipita-tion in January and February.

Obtained results showed that no significant difference between two assessments in terms of number of plants / m2 observed. The number of plants in spring was a little bit lower than in autumn. The reason of this might be not favorable climate con-dition in December 2015 and variation of high and low temperature in January 2016.

Key words: winter oilseed rape, overwintering, climate condition

83



UTJECAJ PRIMJENE BIOSTIMULATORA NA GOSPO-DARSKA SVOJSTVA JAROG STOČNOG GRAŠKA

INFLUENCE OF BIOSTIMULANTS ON ECONOMIC CHARACTERISTICS OF SPRING PEA

B. ŠIMIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, J. ŠIMENIĆ, S. POPOVIĆ, T. ČUPIĆ, Marijana TUCAK, G. KRIZMANIĆ

Poljoprivredni institut OsijekAgricultural institute Osijek

SAŽETAKPrimijenjena agrotehnika značajno utječe na gospodarska svojstva kultivara. Po-

red toga urodi su ovisni i o klimatskim uvjetima proizvodne godine, osobito suše. U stočarstvu naglasak je u proizvodnji bjelančevina biljnog porijekla, pa je tako proizvodnja stočnog graška izvrstan odabir proizvodnje bjelančevina. Kako bi po-boljšali gospodarska svojstva stočnog graška i smanjili rizik utjecaja suše primjena biostimulatora ima svoje mjesto u agrotehnici proizvodnje.

Primjenom biostimulatora smanjuje se primjena mineralnih gnojiva, povećava se sadržaj bjelančevina, utječe na rast biljaka i lisne mase te prinos zrna, a u tlo se unosi veća masa organske tvari što pozitivno djeluje na smanjenje kiselosti tla, šteta od suše te niskog sadržaja humusa. Primjena biostimulatora je jednostavna, okolišno prihvatljiva, ekonomski isplativa te utječe na bolje korištenje genetskog potencijala kultivara i kakvoću proizvedene hrane.

Cilj provedenih istraživanja bio je optimalizacija primjene biostimulatora u teh-nologiji proizvodnje stočnog graška. Istraživanje je provedeno 2016. godine na sor-tama Uran i Gold. Biostimulatori su primijenjeni u tri varijante, T-1 kontrola, T-2 faza zatvaranja redova 5 l/ha i T-3 zatvaranje redova 5 l/ha i početak cvatnje 5 l/ha..

Na osnovu rezultata istraživanja primjenom biostimulatora utvrđeno je povećanje prinosa zrna za 32%, biljne mase 57% i bjelančevina za 18% .

Ključne riječi: stočni grašak, biostimulator, prinos zrna, bjelančevine

84



SUMMARYApplied agricultural technology significantly influenced on the economic per-

formance of cultivars. In addition, yields are dependent on climatic conditions and production year, especially drought. In livestock emphasis is in the production of proteins from plant resources, so the production of field pea is an excellent source of protein production. In order to improve the economic performance of field pea and reduce the risk of drought biostimulants application has its place in the agricultural production.

Applying biostimulants decrease the application of fertilizers, increase protein content, plant growth and leaf mass of plants as the grain yield too. Bring back more organic matter in the soil reduce plant sensibility of soil acidity, drought and low humus content. Application of biostimulants is simple, environmentally acceptable, economically payable, and contributes the better utilization of the genetic potential of cultivars and quality of produced food.

The goal of the research was to optimize application of biostimulants in produc-tion technology of field pea. The study was done in 2016 on the field pea varieties Uran and Gold with application of three biostimulants variants, T-1 control variant, T-2 phase of closing rows 5l / ha and T-3 closing rows 5 l / ha and the beginning of flowering 5l / ha.

Based on the results of research, application of biostimulants increase grain yield of field pea for 32%, plant mass for 57% and protein content for 18%.

Key words: pea, biostimulator, grain yield, protein

85



PODRAVSKI OZIMI ČEŠNJAK I DUBRAVSKI CRVENI LUK DVIJE NOVOUPISANE ČUVANE SORTE POVRĆA

NA SORTNU LISTU REPUBLIKE HRVATSKE

PODRAVSKI OZIMI GARLIC AND DUBRAVSKI CRVENI ONION A NEW REGISTERED CONSERVATION VEGE-TABLE VARIETIES IN VARITY LIST OF REPUBLIC OF

CROATIA

Z. MATOTAN1, Vesna SAMOBOR2, Svjetlana MATOTAN1,

J. HARAMIJA3

1Podravka d.d. Koprivnica, Istraživanje i razvoj, Razvoj poljoprivredePodravka d.d. Koprivnica, Research and Development, Agricultural development

2Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaAgricultural College in Križevci

3Ministarstvo poljoprivrede Republike HrvatskeMinistry of agriculture Republic of Croatia

SAŽETAKPodravina i Međimurje hrvatske su regije razvijene poljoprivrede sa značajnim

udjelom povrćarske proizvodnje. Uz suvremenu komercijalnu proizvodnju povrća u kojoj se uglavnom koristi uvozno sjeme hibrida, kod nekih povrtnih kultura kao što su grah, češnjak i luk u proizvodnji su se zadržale i stare tradicijske sorte. Dvije od njih češnjak Podravski ozimi i luk Dubravski crveni nedavno su upisane na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte povrća.

Podravski ozimi stara je tradicijska sorta jesenskog tipa češnjaka koji se za-hvaljujući trima generacijama obitelji Nemet na području Koprivničke Podravine i Prekodravlja održao i uzgaja se gotovo stotinjak godina. Odlikuje se krupnim lu-kovicama pravilnog okruglastog oblika s desetak češnjeva obavijenih smeđkastom ovojnicom. U istraživanjima provedenim na području Podravine bio je prinosniji od sorti i ekopopulacija s drugih područja, veći prinosi krupnijih lukovica postignuti su sadnjom u ranijim jesenskim rokovima uz odstranjivanje cvjetne stabljike.

Dubravski crveni stara je tradicijska sorta crvenog luka koja se na području Do-njeg Međimurja u neizmijenjenoj formi uzgaja više od pedesetak godina. Lokalno ga nazivaju Dobravski črljeni ljuk. Održao se zahvaljujući obitelji Sabol i nekolicine lokalnih proizvođača najviše na području Donje Dubrave gdje se već desetak godina

86



posvećeni njemu održavaju tradicionalni Dani ljuka. Lukovice su mu srednje krupne, pravilnog su okruglastog oblika s blagim konu-

snim suženjem pri dnu. Promjer lukovica je većinom 65 mm, visina 55 mm, a težina oko 100 grama. Obavijene su tankom smeđkasto-crvenkasto ljubičastom ovojni-com. Unutarnji mesnati listovi su bijeli s pokožicom ljubičaste boje.

Odlikuje se intenzivnim mirisom, blago izraženom ljutinom i izuzetno aromatič-nim okusom.

Ključne riječi: češnjak, luk, čuvane sorte

SUMMARYPodravina and Međimurje are Croatian regions of developed agriculture with sig-

nificant vegetable production. With modern commercial production of vegetables which mainly use imported seed of hybrids, in some vegetable crops such as beans, garlic and onions in the production the old traditional varieties were retained. Two of them, garlic Podravski ozimi and onion Dubravski crveni, were recently inscribed on the List of Varieties of the Republic of Croatian as a conservation varieties of vegetables.

Garlic Podravski ozimi is an old traditional variety of the autumn type of garlic which was preserved thanks to three generations of the Nemet family in Koprivnica part of Podravina and Prekodravlje and is grown for nearly one hundred years. It is characterized by large bulbs of proper round shape with a dozen cloves wrapped in brownish shell. In trials conducted in Podravina it had higher yields from varie-ties and eco populations from other areas. Higher yields of larger bulbs have been achieved by planting in early autumn times with removing flower stalks.

Onion Dubravski crveni is an old traditional variety of onion which grows in unchanged form for more than fifty years in the area of Donje Međimurje. Locally it is called Dobravski črljeni ljuk. It was preserved thanks to Sabol family and several local producers mainly in the area of Donja Dubrava where for ten years now tradi-tional onion days are held in dedication to it.

Its bulbs are medium large, with proper round shape with a slight taper narrow-ing at the bottom. The diameter of the bulb is mostly 65 mm, height 55 mm and weight 100 grams. It is enveloped by a thin brownish-reddish purple sheath. The inner fleshy leaves are white with purple skin color.

It is characterized by an intense smell, mildly expressed spiciness and very aro-matic flavor.

Key words: garlic, onion, conservation varieties

87



REZULTATI OPLEMENJIVAČKOG RADA NA POVRĆU U SEMENARNI D.O.O. LJUBLJANA

RESULTS OF BREEDING ACTIVITY ON VEGETABLE AT SEMENARNA D.O.O. LJUBLJANA

D. VERNIK

Semenarna d.o.o. Ljubljana, Selekcijsko pokusni centar Ptuj, SlovenijaSemenarna d.o.o. Ljubljana, Breeding and testing center Ptuj, Slovenia

SAŽETAKSemanarna d.o.o. Ljubljana ove godine obilježava 110. godinu postojanja. Os-

novna djelatnost tvrtke je proizvodnja i prodaja sjemena. Posebnu vrijednost u pro-izvodnom programu čine vlastite sorte, koje uglavnom potječu iz autohtonih mate-rijala prikupljenih s domaćih polja i vrtova. Prikupljeni uzorak obično čini nekoliko sjemenki koje treba umnožiti. Nakon umnažanja slijedi selekcija da se postigne ujed-načenost i stabilnost materijala potrebna za postupak priznavanja kao nove sorte (DUS test). Taj proces traje od 5 pa i više od 10 godina. Za sorte upisane na sortnu listu provodi se uzdržna selekcija. Trenutno uzdržna se selekcija provodi na 67 sor-ti od 27 vrsta poljoprivrednog bilja, od čega je 6 sorti ratarskih kultura i 61 sorta povrća. Sve te sorte su upisane na Zajednički katalog sorti EU.

Zadnjih 10 godina na Sortnu listu upisano je 7 novih sorti povrća, u postupku re-gistracije su 4 sorte, a u 2017. godini priprema se je prijava još njih 7. Radi se još na nekoliko perspektivnih populacija, koje se planiraju prijaviti u postupak priznavanja narednih nekoliko godina.Rad na selekciji novih sorti je usmjeren na zadovoljavanje zahtjeva tržišta. Potrošači su sve više zahtjevniji, dobro su informirani i sve više im je važna kvaliteta i porijeklo hrane. Veliki dio kupaca traži nešto novo, posebno mla-di, a drugi traže tradiciju i stare poznate sorte zbog čega je važno održavati tradicio-nalne sorte i stvarati nove. Sve više je važna prikladnost sorte za različite tehnologija uzgoja gdje se posebno ističe prikladnost za ekološku proizvodnju. Isto tako zadnjih su godina se učestalije alergije na hranu i njene sastojke.

Zbog svih tih činjenica oplemenjivanje povrća je usmjereno na otpornost prema bolestima i stresnim uvjetima proizvodnje, a sve se veća pozornost pridaje selekciji vezanoj uz probleme s alergijama.

Ključne riječi: povrće, sjeme, nove sorte

88



SUMMARYThis year Semanarna d.o.o Ljubljana marks the 110th year of existence. Its core

business is the production and sale of seeds. Making their own varieties, which mainly originate from autochthones materials collected from local fields and gardens have the special value in the production program. The collected sample is usually a few seeds that need to be multiplied. After multiplication the selection follows to achieve uniformity and stability of the material required for recognition as a new variety (DUS test). The process takes from 5 to more than 10 years. For the varieties which entered the list maintaining is constant. Currently, maintaining was carried out on 67 varieties of 27 species of agricultural plants, of which six varieties of field crops and 61 varieties of vegetables. All these varieties are inscribed in the Common catalogue of varieties of the EU.

During the last 10 years 7 new varieties of vegetables were registered on the List of Varieties, in the registration process there are 4 varieties and 7 varieties are pre-pared to be applied in 2017. They are working on several prospective populations which are going to be applied in the procedure of recognizing during next few years.

Work on the selection of new varieties is focused on meeting the demands of the market. Consumers are increasingly demanding, well-informed and quality and origin of food is more and more important to them. A large part of the customers is looking for something new, especially young people, and others are seeking for traditional and old known varieties and that is why it is important to maintain tradi-tional crops and create new ones. The suitability of a variety for different technol-ogies of cultivation is more and more important where emphasize is on suitability for organic production. Also in recent years allergies on food and its components are more frequent.

Because of all these facts, breeding of vegetables is focused on resistance to dis-eases and stress conditions of production, and all the more attention to the selection, related to problems with allergies.

Key words: vegetables, seeds, new varieties

89



STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVOJA HRVATSKE PROIZVODNJE KRUMPIRA

SITUATION AND POSSIBILITIES FOR DEVELOPMENT OF CROATIAN POTATO PRODUCTION

M. MATJAČIĆ

Agrico trade d.o.o. PrelogAgrico trade d.o.o. Prelog

SAŽETAKJestivi krumpir u Hrvatskoj se proizvodi na približno 7.000 hektara. Sva pro-

izvodnja se odvija na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koje još uvi-jek karakterizira usitnjenost parcele, prosječno mala proizvodnja po gospodarstvu, nedovoljna primjena suvremene tehnologije proizvodnje od sadnje, njege usjeva i navodnjavanje do vađenja te nedovoljna i neadekvatna skladišta. Sve to rezultira neujednačenim prinosom koji se kreće u rasponu od 25 t/ha, pa do 40 t/ha u klimat-skim pogodnijim godinama. Organiziranost proizvođača u proizvodnji, skladištenju i prodaji krumpira je izuzetno loša. Proizvodnja sjemenskog krumpira u Republici Hrvatskoj iz godine u godinu pada i površinski i količinski, tako da je s 400 ha u 1987. godini pala na manje od 100 hektara posljednjih godina.

Proizvodnja jestivog krumpira u EU odvija se na približno 1.800.000 hektara s prosječnim prinosom od 30 t/ha. Od te ukupne proizvodnje na Belgiju, Francusku, Njemačku, Nizozemsku i Veliku Britanija otpada 46 % površina s prosječnim prino-som iznad 44 t/ha.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU hrvatskim proizvođačima otežana je situacija jer se moraju nositi s dobro organiziranom proizvodnjom krumpira zemalja Europ-ske Unije.

Rješenje za opstanak i proširenje proizvodnje jestivog krumpira u Republici Hr-vatskoj je u postizanju prosječnog prinosa 40 t/ha, a u sjemenskoj proizvodnji 35 t/ha. Do ovog cilja se može doći samo primjenom najsuvremenije tehnologije i znanja u proizvodnji, skladištenju, doradi i trženju krumpira. Također potrebno je brzo osni-vanje proizvođačkih organizacije koje će uz pomoć sufinanciranja iz EU fondova utjecati na ekonomiku proizvodnje, skladištenja, pakiranja i trženja krumpira.

Ključne riječi: krumpir, proizvodnja, prinos, ekonomika proizvodnje

90



SUMMARYTable potatoes in the Republic of Croatia are produced on approximately 7,000

hectares. All production takes place on the family farms. The farm still characterized small acreage of plots, small average production per farm, insufficient use of modern technology from planting, cultivation of crop, irrigation to harvesting, insufficient and inadequate storages. The situation in production resulted in uneven years of yield that ranges from 25 up to 40 t/ha in for potato climatic favourable years.

Organization of producers in the production, storage and sale of potatoes is very bad.

The production of seed potatoes in Croatia year after year fall in hectares and tons, from 400 ha in 1987 to less than 100 hectares in recent years.

The production of table potatoes in the EU is carried out at about 1.8 million hectares with an average yield of 30 t/ha. From total production of table potatoes in EU, Belgium, France, Germany, Netherlands and Great Britain have 46% of the area with an average yield of over 44 t/ha.

With accession the Republic of Croatia to EU for Croatian producer’s situation become more complicated because they have to deal with very good organized pota-to production in EU countries.

The solution for the survival and expansion of production of potatoes in Croatia is to achieve an average yield of 40 t/ha for table potatoes and 35 t/ha in seed pro-duction. This goal can be achieved only by applying the modern technology and knowledge in the production, storage, processing and marketing. Necessary is that producers quickly establishing of producer organizations whose with the help of co-financing founds from EU impact on the economics of production, storage, pack-ing and marketing of potatoes.

Key words: potatoes, production, yield, production economics

91



ŠTETE OD ABIOTSKIH ČIMBENIKA NA SJEMENSKOM KRUMPIRU U 2016. GODINI

DAMAGES CAUSED BY ABIOTIC FACTORS ON SEED POTATO IN 2016

D. JELKOVIĆ, Tamara REHAK BIONDIĆ

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zaštitu bilja, Zagreb

Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs - Plant Protection Institute

SAŽETAKUslijed klimatskih promjena, velikog uvoza sjemenskog krumpira te promijenje-

nog sortimenta u proizvodnji izmijenila se zdravstvena slika sjemenskog krumpira uzrokovana biotskim i abiotskim čimbenicima te antropogenim utjecajem. U proi-zvodnji krumpira i do 50% oštećenja uzrokovano je nekim od abiotskih čimbenika što znatno utječe na sjemensku proizvodnju krumpira. U 2016. godini šest proizvo-đača posadilo je 37 ha sjemenskog krumpira što je najmanja proizvodnja do sada.

Uzrokovana abiotskim čimbenicima, stručnim nadzorom u 2016. godini uoče-na su oštećenja krumpira od mraza i jakih oborina i tuče, sekundarni rast gomolja uzrokovan naglim izmjene toplog i sušnog razdoblja uz povećanu vlagu tla, babiča-vost uzrokovana sadnjom fiziološki starog sjemena u hladno tlo, brazde na gomolju uzrokovane izmjenom sušnog i vlažnog vremena te pojava klica u polju uzrokovana visokim temperaturama.

Od antropogenih nepovoljnih utjecaja važni su uzgoj krumpira u monokulturi zbog čega se povećava populacija štetnih organizama, mehanička oštećenja stablji-ke kod nagrtanja sjemenskog krumpira, mehanička oštećenja gomolja kod vađenja i daljnje manipulacije te fitotoksičnost herbicida ili nestručne aplikacije folijarnih gnojiva.

Takve pojave na sjemenskom krumpiru omogućuju lakšu infekciju gljivičnim i bakterijskim uzročnicima bolesti kao što su: Alternaria spp, Phytophthora infestans, Rhizoctonia solani i Erwinia spp. Sve to bitno utječu na kakvoću i količinu uroda u polju te tijekom čuvanja u skladištu. Zbog navedenog potrebna je visoka stručnost u proizvodnji, doradi i skladištenju sjemenskog krumpira.

Ključne riječi: abiotski čimbenici, uzročnici bolesti, sjemenski krumpir, klimat-ske promjene

92



SUMMARYDue to climate change, large import of seed potato and changes of varieties in

production the health picture of seed potato has been considerably changed caused by biotic and abiotic factors as well as anthropogenic influence. Damages caused by some abiotic factors may reach 50% what have significant influence on seed potato production. In 2016 six producers of seed potato have production on just 37 hectares what is the lowest production till now.

Caused by abiotic factors, during the process of seed potato field control in 2016, were found damages on potato caused by frost, strong rain and hail, secondary growth of tubers - due to sudden changes of warm and dry period with high soil moisture, little potato is consequence of seeding the physiologically old potato seed in the cold soil, growth cracks appear due to exchange of dry and wet weather and appearance of sprouts in the field due to high temperatures during the vegetation season.

Important anthropogenic influence have potato production in monoculture that increase population of harmful organisms, mechanical damages of stem during mounding of seed potatoes, mechanical damages of tubers during harvesting and further manipulation and phytotoxicity caused by incorrect application of herbicides or foliar fertilizer.

Such appearance on seed potato allow easy infection with common fungi and bacteria like alternaria spp, phytophthora infestans, rhizoctonia solani and erwinia spp.

Mentioned factors significantly influence on the quality and quantity of the ob-tained yield in the field and during potato storage so a high professionalism in pro-duction, processing and storing of seed potatoes are needed.

Key words: abiotic factors, harmful organisms, seed potato, climate change

93



CRNA KRASTAVOST GOMOLJA ILI „BIJELA NOGA“ STABLJIKE (Rhizoctonia solani, Kühn) SVE VEĆI PRO-BLEM U PROIZVODNJI SJEMENSKOG KRUMPIRA

BLACK SCURF OF TUBERS OR „WHITE LEG“ OF STEMS (Rhizoctonia solani, Kühn) AS A GROWING PRO-

BLEM IN THE SEED POTATOES PRODUCTION

Tamara REHAK BIONDIĆ1, D. JELKOVIĆ1, Ž.TOMIĆ1, D. MASNICA2

1Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zaštitu bilja, Zagreb,Croatian Centre for Agriculture,

Food and Rural Affairs – Institute for Plant Protection, Zagreb2Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Sektor fitosanitarne politikeMinistry of Agriculture Republic of Croatia, Sector of phytosanitary policy

SAŽETAKCrna krastavost gomolja ili „bijela noga“ stabljike je bolest krumpira prisutna

u svijetu gdje se uzgaja krumpir, a posebno je štetna u njegovoj sjemenskoj proi-zvodnji. Uzročnik bolesti je gljiva Rhizoctonia solani pa se još zove i rizoktonija. Tijekom 2016. godine obavljanjem stručnog nadzora domaće sjemenske proizvod-nje zabilježena je sporadična zaraza ove gljivične bolesti gotovo na svim uzgojnim lokalitetima. Osim na sjemenskom krumpiru uočavani su simptomi jačeg intenziteta zaraze i na pojedinim lokalitetima uzgoja industrijskog i konzumnog krumpira.

Štete mogu biti velike sa smanjenjem prinosa od 20-30% budući da bolest nega-tivno utječe na rast i razvoj biljke, prinos i kvalitetu proizvedenih gomolja. Na inten-zitet zaraze važnu ulogu imaju vremenski uvjeti tijekom proizvodnje. Ovogodišnji početak vegetacije sa hladnim i vlažnim proljetnim razdobljem, kasna sadnja izvan optimalnih rokova kao i nemogućnost fungicidne zaštite gomolja prije sadnje znatno su pogodovali jačem intenzitetu zaraze gljivom Rhizoctonia solani.

Simptomi bolesti mogu se pojaviti gotovo na svim dijelovima biljke (gomolj, stabljika, stolon) i do infekcije može doći kroz čitavo vegetacijsko razdoblje. Ovi-sno o razvojnom stadiju krumpira kada je nastupila infekcija simptomi su različiti. Najkarakterističniji simptomi su sklerociji na gomoljima (crna krastavost), nekroze vršnog dijela klice, smeđe pjege na prizemnom dijelu stabljike sa ili bez bijelog micelija („bijela noga“), zračni gomolji na prizemnom dijelu stabljike ili veći broj sitnih i deformiranih gomolja.

94



Glavni izvor infekcije su sklerociji na gomoljima ili u tlu ali i zaraženi biljni ostaci. Sklerociji na gomoljima ne izazivaju štete ali su štetni ako se gomolji koriste kao sjeme.

Ključne riječi: bolest krumpira, Rhizoctonia solani, intenzitet zaraze, simptomi, sklerocij

SUMMARYBlack scurf of tubers or “white leg” of the stem is a disease of potatoes present

everywhere in the world where potatoes are grown and especially is harmful in seed potato production. The cause of this disease is a fungus Rhizoctonia solani at which the disease is named reizoktonija. During 2016 during the control process of domes-tic seed production sporadic infection of fungal disease in almost all localities of seed potatoes production was recorded. In addition to seed potatoes noted symptoms of greater intensity of infection and in some localities of production industrial and consumable potatoes.

The damage can be great with a reduction in yield of 20-30% since disease ad-versely affects the growth and development of plants, yield and quality of the pro-duced tubers.

During production on the intensity of infection have been the important weather conditions. This year the beginning of the growing season with a cold and wet spring period, late planting outside the optimal time and the inability fungicidal protection of tubers before planting significantly favored a higher intensity of infection by fun-gus Rhizoctonia solani.

Symptoms of the disease can occur in almost all parts of the plant (tuber, stem, stolon) and infection can occur throughout the growing season. Symp-toms are different depending on the development stage of the potato when it appeared infection. The most characteristic symptoms are sclerotia on tu-bers (black scurf), necrosis of the top part of sprouts, brown spots on the lower part of the stem with or without white mycelium (“white leg”), aerial tubers in the ground floor of the stem or a larger number of small and deformed tubers. The main source of infection are sclerotia on tubers or in the soil or the plant remains infected. Sclerotia on tubers do not cause damage of tubers but are the harmful if the tubers are used as seed.

Key words: potato disease, Rhizoctonia solani, intensity of infection, symptoms, sclerotia

95



RAZNOLIKOST TRADICIJSKIH KULTIVARA GRAHA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIVERSITY AMONG CROATIAN COMMON BEAN LANDRACES

Klaudija CAROVIĆ-STANKO1, Monika VIDAK1, Martina GRDIŠA1, Ana BAREŠIĆ1, Mirjana HERAK ĆUSTIĆ2,

B. LAZAREVIĆ2, T. KARAŽIJA2, I. PALČIĆ2, I. RADOSAVLJEVIĆ3, Z. LIBER3, Z. ŠATOVIĆ1, J. GUNJAČA4

1Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za sjemenarstvoUniversity of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology

2Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za ishranu biljaUniversity of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Plant Nutrition

3Sveučilište u Zagrebu, Botanički zavod, Biološki odsjek PMF-aUniversity of Zagreb, Faculty of Science, Department of Botany, Division of Biology

4Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku

University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Plant Breeding Genetics, Biometrics and Experimentation

SAŽETAKHrvatski tradicijski kultivari graha u opasnosti su od genetske erozije uzrokovane

složenim društveno-ekonomskim promjena u ruralnim zajednicama kao što su mala poljoprivredna gospodarstva, niska profitabilnost, starija dob poljoprivrednika te zamjena tradicijskih kultivara s modernim kultivarima graha i/ili drugim profitabil-nijim kulturama. Na Zavodu za sjemenarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta čuva se 300 primki graha. U sklopu projekta UIP-11-2013-3290 „Genetska osnova količine bioaktivnih hranjivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost, provode se analize na morfološkoj i ge-netskoj razini te određivanje količine minerala, a u svrhu utvrđivanja njihove razno-likosti i podrijetla. Tradicijski kultivari pokazuju veliku raznolikost morfoloških i agronomskih svojstava. Široka raznolikost postoji i u količini bioaktivnih hranivih tvari kao i na genetskoj razini. Na temelju morfoloških svojstava utvrđeno je sedam morfotipova graha: trešnjevac, zelenčec, biser, dan noć, puter, tetovac i kukuruzar. Analizom mineralnog sastava potvrđeno je da je grah značajan izvor minerala. Utvr-đena su tri fazeolin tipa, te se pokazalo da većina primki pripada andskom centru podrijetla. Analizom mikrosatelitnih biljega primke su razvrstane u tri skupine što je u većini slučajeva u skladu s dobivenim rezultatima za tip fazeolina.

96



Ključne riječi: fazeolin tip, grah, mikrosatelitni biljezi, mineraliSUMMARY

Croatian common bean landraces are in danger of genetic erosion caused by com-plex socio-economic changes in rural communities such as the small size of farms and their low profitability, the advanced age of farmers and the replacement of tra-ditional landraces with modern bean cultivars and/or other more profitable crops. At the University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology 300 accessions of Croatian common bean landraces are maintained. As a part of the project UIP-11-2013-3290 “Genetic basis of bioactive nutrient content in Croatian common bean landraces”, financed by Croatian Science Foundation, and in order to determine their diversity and origin, the morphological and genetic analysis as well as mineral content determination analyses were conducted. Landraces show a great variety of morphological and agronomic traits. There is a broad variability in the bioactive nutrients content and also at the genetic level. Based on morphological traits the accessions were grouped into seven most widely used morphotypes: Trešn-jevac, Zelenčec, Biser, Dan noć Puter, Tetovac and Kukuruzar. With the analysis of the mineral content it was confirmed that the common bean is a significant source of minerals. Three types of phaseolin were identified, which showed that the most of the accessions are belonging to Andean domestication centre. The analysis based on microsatellite markers revealed the presence of three clusters, which are mostly in congruence with the results of phaseolin type analysis.

Key words: phaseolin type, common bean, microsatellite marker, minerals

97



RAZLIKA U PRINOSU ŠAMPINJONA (Agaricus bisporus Imbach) UPOTREBOM DVIJE

RAZLIČITE CAC-ING METODE

THE DIFFERENCE IN THE YIELD OF MUSHROOMS (Agaricus bisporus Imbach) USING TWO DIFFERENT

CAC-ING METHODS

Nataša ROMANJEK FAJDETIĆ1, Božica JAPUNDŽIĆ-PALENKIĆ1, Brigita POPOVIĆ1, J. HARAMIJA2

1Veleučilište u Slavonskom BroduCollege of Slavonski Brod

2Ministarstvo poljoprivredeMinistry of Agriculture

SAŽETAKOsnovni materijali za proizvodnju šampinjona su pokrivni sloj i supstrat inoku-

liran micelijem šampinjona. Cac-ing metoda se koristi za ubrzavanje prorastanja pokrivnog sloja tako da se u pokrivni sloj umiješa prorasli supstrat ili zrna žitari-ca inokulirana micelijem šampinjona (spawn). Te dvije metode provođenja Cac-ing metode se razlikuju u cijeni materijala koji se koristi i u mogućoj pojavi bolesti ili štetnika.

Cilj rada bio je ispitati razlike u prinosu primjenom dva načina provođenja Cac-ing metode.

Ključne riječi: šampinjoni, supstrat, Cac-ing, spawn

98



SUMMARYProduction of mushrooms is based on the substrate, which is inoculated with

mushrooms mycelium and casing soil. Cac-ing method is used to accelerate the ou-tgrowth of the covering layer so that the covering layer interferes intergrowth su-bstrate or spawn. The difference between these two methods is the price of used material and the possibility of pest or disease occurrence.

The aim of this study was to examine the difference in the mushrooms yield using two Cac-ing methods types

Key words: mushrooms, substrate, Cac-ing, spawn

99



GENETSKA RAZNOLIKOST SJEVERNOJADRANSKIH POPULACIJA SREDOZEMNOG SMILJA (Helichrysum

italicum /Roth/ G.Don): STANJE I PERSPEKTIVE

GENETIC DIVERSITY OF NORTHERN ADRIATIC IMMORTELLE (Helichrysum italicum /Roth/ G.Don) POPULATIONS: CURRENT STATUS AND FUTURE

PROSPECTS

Tonka NINČEVIĆ1, Z. LIBER2,3, Z. ŠATOVIĆ3,4, Marija JUG-DUJAKOVIĆ1

1Institut za jadranske kulture i melioraciju krša SplitInstitute for Adriatic Crops and Karst Reclamation Split

2Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultetUniversity of Zagreb, Faculty of Science

3Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje biljaCentre of Excellence for Biodiversity and Molecular Plant Breeding

4Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet,University of Zagreb, Faculty of Agriculture

SAŽETAKSredozemno smilje (Helichrysum italicum /Roth/ G.Don) je višegodišnji termo-

filni polugrm široko rasprostranjen po Sredozemlju. Eterično se ulje sredozemnog smilja izuzetno cijeni zbog iznimnih ljekovitih svojstava. Posljednjih je godina po-java masovnog nekontroliranog iskorištavanja samoniklih populacija sredozemnog smilja potaknula Ministarstvo zaštite prirode i okoliša da ograniči ili čak zabrani komercijalno prikupljanje. Tako je od 2015. na Kvarnerskim otocima (Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag) zabranjeno branje sredozemnog smilja u komercijalne svrhe.

Genetska raznolikost sedam populacija sredozemnog smilja je analizirana na te-melju biljega AFLP. Uzorci su prikupljeni na sjevernom Jadranu uključujući i pet Kvarnerskih otoka, te su uključeni u Nacionalnu kolekciju ljekovitog i aromatičnog bilja. Upotrebom četiri kombinacije početnica AFLP dobivena su 564 polimorfna biljega. Pretpostavljajući da su populacije u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži, uku-pna genetska raznolikost je iznosila 0.182. Unutarpopulacijska genetska raznolikost se kretala od 0.171 (P05 Zrće, Pag) do 0.184 (P04 Mišnjak, Rab) s prosjekom od

100



0.178. Zapažen je vrlo nizak Wrightov koeficijent genetske diferencijacije (0.026) koji ukazuje na nesmetan protok gena između populacija. Najveću vrijednost uče-stalosti rijetkih alela imala je populacija P06 Miškovići, Pag. Analizom molekularne varijance je utvrđeno da se većina ukupne genetske raznolikosti odnosi na razlike između jedinki unutar populacija (~95%) kao što je to svojstveno stranooplodnim, višegodišnjim biljnim vrstama. Dobivene vrijednosti genetske raznolikosti su uspo-ređene s rezultatima sličnih istraživanja na mirisavoj kadulji (Salvia officinalis L.) i dalmatinskom buhaču (Tanacetum cinerariifolium Trevir. /Sch./ Bip.).

Ključne riječi: Helichrysum italicum, ljekovito i aromatično bilje, genetska ra-znolikost, biljezi AFLP, biljni genetski izvori

SUMMARY Immortelle (Helichrysum italicum /Roth/ G.Don) is a perennial thermophilous

subshrub widely distributed in the Mediterranean basin. Immortelle essential oil is highly praised having a wide range of remarkable medicinal properties. In recent years, massive uncontrolled commercial exploitation of wild immortelle populations prompt the Ministry of Environmental and Nature Protection to limit or even ban wild harvesting. Thus, from 2015, the wild gathering of immortelle is prohibited on Kvarner Islands.

Genetic diversity of seven immortelle populations has been assessed by AFLP markers. The samples were collected from the Northern Adriatic region including five Kvarner Islands (Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag) and deposited in the Nacion-al Collection of Medicinal and Aromatic Plants. Four AFLP primer combinations yielded 564 polymorphic fragments. By assuming that the populations were in Har-dy-Weinberg equilibrium the total genetic diversity was 0.182. Within-population genetic diversity ranged from 0.171 (P05 Zrće, Pag) to 0.184 (P04 Mišnjak, Rab) with the average of 0.178. Wright’s index of genetic differentiation was significant but low (0.026) suggesting extensive gene flow among populations. The highest value of rarity index had the population P06 Miškovići, Pag. The analysis of mo-lecular variance indicated that the most of the genetic diversity was attributable to differences among individuals within populations (~95%) in concordance with the patterns expected for an outcrossing and moderately long-lived species. The results were compared with those obtained from AFLP analysis of Dalmatian sage (Salvia officinalis L.) and Dalmatian pyrethrum (Tanacetum cinerariifolium Trevir. /Sch./ Bip.) populations from Croatia.

Key words: Helichrysum italicum, medicinal and aromatic plants, genetic diver-sity, AFLPs, plant genetic resources

101



RAZVITAK EST-SSR BILJEGA U SVRHU GENETSKE IDENTIFIKACIJE KULTIVARA BOSILJKA

(Ocimum basilicum L.)

DEVELOPMENT OF EST-SSR MARKERS FOR GENETIC IDENTIFICATION OF BASIL (Ocimum basilicum L.)

CULTIVARS

Z. LIBER1,2, Klaudija CAROVIĆ-STANKO2,3, J. JAKŠE4, I. ŠOŠTARIĆ5, F. VARGA3, Martina GRDIŠA2,3, Z. ŠATOVIĆ2,3




4Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Ljubljana, SlovenijaUniversity of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Ljubljana, Slovenia5Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Beograd, SrbijaUniversity of Belgrade, Faculty of Agriculture, Belgrade, Serbia

SAŽETAKZbog velike polimorfnosti i ponovljivosti mikrosatelitni biljezi se često koriste

u analizi genetske raznolikosti kao i u identifikaciji kultivara. Mikrosatelitni su bi-ljezi vrsno-specifični i ukoliko za određenu biljnu vrstu (ili skupinu srodnih vrsta) nisu dostupni u literaturi, potrebno ih je identificirati, te konstruirati početnice za njihovo umnažanje izradom genomnih knjižnica što iziskuje znatne troškove i puno vremena. U Nacionalnoj kolekciji ljekovitog i aromatičnog bilja održava se preko stotinu primki bosiljka (Ocimum basilicum L.) dosad korištenih u mnogobrojnim istraživanjima uključujući i genetske analize na temelju biljega RAPD i AFLP. Ipak, pouzdana identifikacija kultivara kao i analiza srodstvenih odnosa nije bila moguća jer nisu razvijeni mikrosatelitnih biljezi za navedenu vrstu. Upotrebom sekvencira-nja nove generacije (next-generation sequencing; NGS), ogromna količina podataka o sekvencama DNA je postala javno dostupna i to ne samo za modelne biljne vrste i glavne poljoprivredne kulture, već i za neke ‘manje važne’ vrste uključujući i bo-siljak. Pritom kodirajuće regije (expressed sequence tags; EST), sekvencirane na temelju transkriptoma, pružaju mogućnost razvitka mikrosatelitnih biljega vezanih

102



na gene (EST-SSR). Na ovaj se način planira identifikacije mikrosatelitnih biljega za bosiljak bez dugotrajnog i skupog procesa izrade genetske knjižnice.

Ključne riječi: mikrosatelitni biljezi, EST-SSR, Ocimum basilicum, identifika-cija kultivara, biljni genetski izvori

SUMMARYDue to their high level of polymorphism and reproducibility, microsatellite mar-

kers have been widely utilized in genetic diversity and cultivar identification studies. Being species-specific, microsatellite loci have to be identified, isolated, and charac-terized in the species of interest. The development of microsatellite markers from genomic libraries enriched for specific microsatellites usually involves considerable time and cost. The National Collection of Medicinal and Aromatic Plants currently holds more than a hundred basil (Ocimum basilicum L.) accessions that have been used in numerous studies including genetic analyses based on RAPD and AFLP markers. However, reliable cultivar identification and genetic relationship analysis have been impeded by the lack of microsatellite markers available. By using next-generation sequencing technologies, a large amounts of DNA sequence data have been made publicly available, not only for model plants and major crops but also for a wide range of ‘less important’ species including basil. In particular, expressed sequence tags (EST), resulting from whole transcriptome sequencing, provide valua-ble resources to develop gene-associated microsatellite markers (EST-SSRs). In this way, we plan to indentify microsatellite markers for basil without the need of time consuming and expensive process of genomic library construction.

Key words: microsatellite markers, EST-SSR, Ocimum basilicum, cultivar iden-tification, plant genetic resources

103



GENETSKA DEMOGRAFIJA LJEKOVITE KADULJE (Salvia officinalis L.): PUTOVANJE U PROŠLOST

GENETIC DEMOGRAPHY OF DALMATIAN SAGE (Salvia officinalis L.): A JOURNEY TO THE PAST

Martina GRDIŠA1,2, Ivana REŠETNIK3, Z. LIBER2,3, I. RADOSAVLJEVIĆ2,3, Klaudija CAROVIĆ-STANKO1,2,

MARIJA JUG-DUJAKOVIĆ4, Z. ŠATOVIĆ1,2





SAŽETAKU svrhu upotrebe postojeće genetske raznolikosti određene divlje biljne vrste pri-

likom njenog uvođenja u poljoprivrednu proizvodnji kao i u budućim oplemenjivač-kim programima potrebno je saznati što je više moguće o tome kako je ta raznolikost nastala i kako je strukturirana. Molekularni biljezi daju ne samo uvid u sadašnje stanje raznolikosti populacija već i vrijedne informacije o prošlosti određene vrste. Evolucijsku povijest vrste moguće je otkriti pomoću Aproksimativne bayesovske analize (Approximate Bayesian Computation; ABC) kojom se mogu testirati alter-nativni scenariji razdvajanja i miješanja populacija u prošlosti. Nadalje, skorašnjim razvitkom tehnika Modeliranja ekoloških niša (Ecological Niche Modelling; ENM) postalo je moguće analizirati odnos između rasprostranjenosti vrste i stanišnih oko-lišnih uvjeta u svrhu procjene pogodnosti staništa za određenu vrstu. ENM omogu-ćava ne samo analizu sadašnje rasprostranjenosti određene vrste već i rekonstrukciju resprostranjenja u vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma (Last Glacial Maxi-mum; LGM) u svrhu otkrivanja mogućih glacijalnih refugija vrste.

Na put u prošlost mirisave kadulje (Salvia officinalis L.) krenulo se analizirajući ukupno 709 uzoraka s 30 lokacija (23 samonikle i sedam kultiviranih/naturalizira-nih populacija) širom Balkanskog poluotoka pomoću osam mikrosatelitnih biljega, uključujući pritom 10 populacija koje se čuvaju u Nacionalnoj kolekciji ljekovitog

104



i aromatičnog bilja. Rezultati Modeliranja ekoloških niša i Aproksimativne baye-sovske analize upućuju na dva moguća evolucijska scenarija. Prvi je da je vrsta pre-živjela ledeno doba u glacijalnom refugiju koji se nalazio na južnom Jadranu, te se naknadno proširila na sjever, istok i jug Balkanskog poluotoka, a drugi da je vrsta preživjela u nekoliko refugija, te se pritom razdijelila u tri genetski različite skupine.

Ključne riječi: Salvia officinalis, biljni genetski izvori, ljekovito i aromatično bilje, Aproksimativna bayesovska analiza, Modeliranje ekoloških niša

SUMMARY With the aim to exploit existing genetic diversity of a wild species to be intro-

duced into agricultural production as well as in future breeding programmes it is crucial to gain knowledge on how such diversity arises and how it is structured. Molecular markers can be used not only to give us an insight into current popula-tion diversity and structure but also to reveal information about the past history of a species. The evolutionary history of a species can be inferred using Approximate Bayesian Computation (ABC) by testing alternative historic scenarios of divergence and admixture. Furthermore, with recent advances in Ecological Niche Modelling (ENM) techniques it become possible to estimate the relationship between species records at collecting sites and the environmental characteristics of those sites in or-der to predict the suitability of sites for occupation or persistence of a species. Using ENM it is possible not only to inspect current distribution of a species but also to model potential species distribution during the Last Glacial Maximum (LGM) in order to identify putative glacial refugia of a species.

To embark on a journey into the past of Dalmatian sage (Salvia officinalis L.), analysed were a total of 709 specimens from 30 locations (23 indigenous and seven cultivated/naturalised populations) across the Balkan Peninsula by eight microsatel-lite markers, including ten populations held at the National Collection of Medicinal and Aromatic Plants. The results of ENM and ABC suggested two plausible evolu-tionary trajectories. The first is that the species survived in the glacial refugium in southern Adriatic coastal region with subsequent colonization events towards north-ern, eastern and southern Balkan Peninsula and second that the species survived in several refugia exhibiting concurrent divergence into three genetic groups.

Key words: Salvia officinalis, plant genetic resources, Approximate Bayesian Computation, Ecological Niche Modelling

105



USPOSTAVA ZNANSTVENOG CENTRA IZVRSNOSTI ZA BIORAZNOLIKOST I MOLEKULARNO

OPLEMENJIVANJE BILJA

THE ESTABLISHMENT OF THE CENTRE OF EXCELLENCE FOR BIODIVERSITY AND MOLECULAR

PLANT BREEDING

Z. ŠATOVIĆ1,2, D. ŠIMIĆ2,3, D. NOVOSELOVIĆ2,3, Aleksandra SUDARIĆ2,3, E. MALETIĆ1,2, F. STRIKIĆ2,4, D. BAN2,5,

Klaudija CAROVIĆ-STANKO1,2, Z. LIBER2,6, Smiljana GORETA BAN2,5



3Poljoprivredni institut Osijek,Agricultural Institute Osijek


5Institut za poljoprivredu i turizam PorečInstitute of Agriculture and Tourism Poreč


SAŽETAKZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bi-

lja, osnovan 2015. godine, istraživačka je mreža usmjerena na prijenos znanja i teh-nologije sa svrhom izravnog doprinosa napretku istraživanja u poljoprivredi. Ciljevi Znanstvenog centra izvrsnosti su povećanje dobiti koja proizlazi iz upotrebe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, identifikacija ključnih svojstava biljnih vrsta pomoću poljskih pokusa i laboratorijskih analiza, te optimizacija protokola fenotipizacije, optimizacija protokola genotipizacije uvođenjem standardiziranih la-boratorijskih postupaka, te primjena novih pristupa u statističkoj analizi podataka.

Istraživanja će se provesti na osam biljnih vrsta - modela koje predstavljaju glav-ne poljoprivredne kulture kao i kulture koje bi mogle postati zanimljive za poljo-privrednu proizvodnju u budućnosti u Republici Hrvatskoj, kukuruz, pšenica, soja, vinova loza, maslina, kupusnjače, grah i dalmatinski buhač.

106



Krajnji je cilj Znanstvenog centra izvrsnosti poticanje suradnje i sinergije između hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta na području poljoprivrede u svrhu ute-meljenja nove istraživačke platforme koja će objediniti nova znanstvena saznanja i tehnološka postignuća u svrhu prevladavanja poteškoća u području oplemenjivanja bilja.

Ključne riječi: oplemenjivanje bilja, biljni genetski izvori, fenotipizacija, geno-tipizacija, bioinformatika

SUMMARYThe Centre of Excellence for Biodiversity and Molecular Plant Breeding, estab-

lished in 2015, is a research driven network aimed to deliver both knowledge and outputs in direct support for agricultural research progress. The objectives of the CoE are increase of benefits arising out of use of plant genetic resources for food and agriculture, identification of key plant traits through field experiments and labora-tory analysis and optimize protocols for phenotyping, optimalization of genotyping protocols introducing common standardized lab analysis procedures and implemen-tation of novel statistical methodology.

The research will be conducted in eight model species chosen to represent eco-nomically most important as well as the most promising crops in Croatia, maize, wheat, soybean, grape vine, olive, Brassicas, common bean and Dalmatian pyre-thrum.

The main aim is to promote cooperation and synergy among all Croatian univer-sities and research institutes dedicated to research and development of agriculture in order to establish the novel research platform that will incorporate recent scientific and technological advancements to cope with and respond to impending challenges in plant breeding sector.

Key words: plant breeding, plant genetic resources, phenotyping, genotyping, bioinformatics

107



PROIZVODNJA VOĆNOG I LOZNOG POLJOPRIVREDNOG SADNOG MATERIJALA

2016. GODINE U HRVATSKOJ

PRODUCTION OF FRUIT AND VINE AGRICULTURAL PLANTING MATERIAL IN 2016 IN CROATIA

K. BRUS, Kristina HORVAT-BUDIMIR

HCPHS – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, OsijekHCPHS – Institute for Seeds and Seedlings, Osijek

SAŽETAKProizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2016. godini

za stručni nadzor Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, Zavodu za sjeme-narstvo i rasadaničarstvo prijavilo je 47 voćnih i 15 loznih rasadnika.

Ukupno je prijavljeno 3.691.815 voćnih sadnica i 2.480.734 loznih cijepova što predstavlja blagu stagnaciju trenda smanjenja količine proizvodnje voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala. Ukupno su u proizvodnji bile zastupljene 34 voćne vrste i 64 sorata vinove loze.

U strukturi proizvodnje voćnih sadnica najviše su zastupljene jabuke sa 42% i lijeska s 15%, zatim masline i kruške sa 6%, višnje 5, trešnje 4% te šljive 3%.

Od ukupno prijavljenog broja voćnih sadnica za stručni nadzor 36% su sadnice certificirane kategorije, dok je udjel certificiranih loznih cijepova 46%.

Ključne riječi: poljoprivredni sadni materijal, voćne sadnice, lozni cijepovi

108



SUMMARYProduction of fruit and vine planting material in 2016 for professional supervi-

sion to Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seeds and Seedlings has reported 47 fruit and 15 vine nurseries.

In total 3,691,815 of fruit plants and 2,480,734 of vine plants have been reported, what represents a minor termination of decreasing trend in production of fruit and vine planting material. The total application for professional supervision includes 34 fruit species and 64 varieties of grapevine.

In the structure of fruit plants production, the most represented fruit varieties are apples with 42% and hazelnuts with 15%, followed by olives and pears with 6%, cherries 5%, sweet cherries 4% and plums 3%.

Of the total reported amounts of fruit plants 36% of the plants are category “cer-tified” while the total reported quantities of “certified” vine plants is 46%.

Key words: agricultural planting material, fruit plants, vine plants

109



INTEGRIRANA ZAŠTITA I RASADNIČARSTVOINTEGRATED PEST MENAGMENT AND SEEDLING

PRODUCTION

Ž. BUDINŠĆAK, G. IVANČAN

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zaštitu biljaCroatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs - Plant Protection Institute

SAŽETAKIntegrirana zaštita bilja, oplemenjivanje i rasadničarstvo međusobno su povezani.

Oplemenjivanje ima za cilj dobivanje otpornih sorata voćnih vrsta i vinove loze na najvažnije uzročnike bolesti i štetnike. Izbor otpornih ili tolerantnih sorata voćnih vrsta i vinove loze na najvažnije uzročnike bolesti i štetnike podrazumijeva se jed-nom od najvažnijih neizravnih preventivnih mjera integrirane zaštite bilja. Stvaranje otpornih sorata na uzročnike bolesti prioritet je zbog smanjenja korištenja pesticida u proizvodnji voća. Prioritet oplemenjivanja je stvaranje sorti otpornih na bolesti koje traže mnogo tretiranja npr. otpornost sorti jabuka na krastavost ili otpornost sorti vinove loze na peronosporu kao i otpornost sorti na bolesti uzrokovanih viru-sima (virus šarke šljive) ili bakterijama (bakterijska palež). U Hrvatskoj proizvod-nja sadnog materijala otpornih sorti voćnih vrsta na uzročnike bolesti i štetnike je ograničena na nekoliko rasadnika koji ih proizvode u malim količinama. Najčešće su to sorte jabuka Gold rush, Florina, Prima i Enterprise otporne na krastavost. Ove sorte su uglavnom sađene na okućnicama, najvjerojatnije zbog nezadovoljavajućih organoleptičkih svojstava. Nove otporne sorte jabuka na krastavost imaju dobra or-ganoleptička svojstva i sve se više sade u komercijalnim voćnjacima.

Međusobna povezanost integrirane zaštite i rasadničarstva proizašla je iz propisa Europske unije čije odredbe propisuju smanjenu uporabu pesticida, a cilj je smanje-nje rizika i negativnog učinka na zdravlje ljudi i okoliš. To je propisano Direktivom 2009/128/EZ i usvojeno na razini EU. U Hrvatskoj su odredbe Direktive ugrađene u Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14). Jedan od glavnih ciljeva rasadničar-ske proizvodnje je proizvodnja zdravih sadnica koje u potpunosti moraju zadovoljiti zahtjeve kvalitete određene brojnim propisima. Načela integrirane zaštite, a pogoto-vo ekološka proizvodnja daju uvijek prednost nekemijskim i ekološki prihvatljivim mjerama zaštite bilja od štetnih organizama. Poznato je da neke mjere zaštite bilja, u integriranoj, a pogotovo u ekološkoj proizvodnji, nisu dovoljno učinkovite te dolazi do pojave šteta i zaraze štetnim organizama što u proizvodnji sadnog materijala nije dopustivo. U integriranoj zaštiti bilja uz ekološki povoljnije mjere dopuštene su i kemijske mjere iz tzv. „žute liste mjera“ koje su učinkovitije u suzbijanju štetnih or-

110



ganizama pa ih je iz tog razloga i poželjnije koristiti u proizvodnji sadnog materijala. Rasadničarsku proizvodnju voćnog i loznog sadnog materijala ne smije se izjednača-vati s proizvodnjom voća i grožđa.

Ključne riječi: integrirana zaštita bilja, rasadničarstvo, otporne sorte, štetni or-ganizmi, zdrave sadnice

SUMMARYIntegrated pest management, breeding and plant reproductive material production

are connected. The goal of breeding is obtaining of fruit and vine varieties resistant to main agents causing diseases and pests. Election of resistant or tolerant varieties of fruits and vines are the main indirect preventive measures of integrated pest man-agement. The priority of breeding is obtaining resistant varieties to agents causing diseases that demand many applications of pesticides like resistance to scab on ap-ples or downy mildew on vine or obtaining varieties resistant to viruses (PPV) or bacteria (fire blight). Production of resistant fruit seedlings is only in small amounts in some nurseries in Croatia. The most often resistant on scab are apple varieties Gold rush, Florina, Prima and Enterprise. These varieties are most often planted on small plots around houses due to poor organoleptic characteristics. New resistant ap-ple varieties on scab have good organoleptic characteristics and are more and more planted in commercial orchards. Connection between integrated pest management and plant reproductive material production resulted due to European Union legis-lation. The goal is to decrease risk and negative influence on human health and the environment by reduced use of pesticides. This is prescribed by Directive 2009/128/EC and accepted on the EU level. In Croatia Directive is implemented in the Act of sustainable use of pesticides (OG 14/14).

Production of healthy plants that have to fulfil many demands prescribed by nu-merous legislation is one of the main goals of seedling production. Principals of integrated pest management and especially ecological production give advantage to nonpesticide and ecologically acceptable plant protection measures against harmful organisms. It is known that some plant protection measures in integrated pest man-agement but especially in ecological production are not enough effective. That’s why infections with harmful organisms and damages appear what is not allowed in seedling production. In integrated pest management beside ecologically accept-able measures chemical measures in accordance with “yellow list measures” that are more effective in pest control are preferred in use of seedling production.

Fruit and vine seedling production must not be equalised with fruit and grape consumption product.

Key words: integrated pest management, plant reproductive material production, resistant varieties, harmful organisms, healthy plants

111



ISTRAŽIVANJE KORIJENOVOG SUSTAVA JABUKE NA RAZLIČITIM PODLOGAMA I TIPOVIMA TLA

INVESTIGATION OF APPLE ROOT SYSTEMS ON DIFFERENT ROOTSTOCKS AND SOIL TYPES

I. MILJKOVIĆ

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet University of Zagreb, Faculty of Agriculture

SAŽETAKFiziološka ravnoteža, kao osnova rasta i rodnosti stabla, ovisi o razvijenosti, od-

nosno masi nadzemnog i podzemnog dijela. Mogući nesklad očitovati će se u omjeru mase nadzemnog i podzemnog dijela. Ravnoteža između rasta i rodnost stabla posti-že se uz uravnotežen omjer mase nadzemnog i podzemnog dijela. Fiziološka osnova krošnje ovisi o genetskim osobinama sorte i podloge, uzgojnom obliku, gustoći sklo-pa i indeksu lisne površine, odnosno potencijalu fotosinteze. Indeks lisne površine u suvremenim nasadima uzgoja jabuka na slabo bujnim podlogama u gustom sklopu od 3000 i više stabala po hektaru, može dostići i do 10. Nove tehnologije uzgoja omogućavaju bolje korištenje prirodnog izvora energije to jest solarne radijacije o kojoj ovisi akumulacija ugljikohidrata, odnosno organskih spojeva.

Nove sustave uzgoja mora pratiti dobra fiziološka aktivnost korijenovog sustava. Fiziološka aktivnost korijenovog sustava ovisi o podlozi, snazi rasta i rasprostiranja kao i fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima tla.

U radu se iznose rezultati višegodišnjih istraživanja razvijenosti nadze-mnog dijela stabala i korijenovog sustava za pet tipova tla, černozem, smeđe tlo na karbonatnom lesu, plitki obronačni pseudoglej, srednje duboki obro-načni pseudogleju i aluvij. Istraživanja obuhvaćaju endomorfologiju profila, fizikalna i kemijska svojstva u pojedinim horizontima tla te morfologiju i ra-sprostranjenost korijenovog sustava sorti na podlogama: M1, M2, M4, M 5, M9, M11 i sjemenjacima Malus sylvestris po dubini i širini u horizontima tla.

Ključne riječi: jabuka, podloge, tipovi tla

112



SUMMARY

Physiological balance, as the basis of growth and yield of trees, depends on the development of mass of the above and underground part. Possible disharmony can be revealed in it ratios. The balance between growth and yield of trees is achieved with an adequate ratio of the above and underground part. The physiological basis of crown depends on the genetic characteristics of the variety and rootstock, training system, plant density and leaf area index, or the potential of photosynthesis. Leaf area index, in modern apple plantations on the draft rootstocks in high density grow-ing with 3000 and more trees per hectare, can reach up to 10.

New technologies of growth allow for better use of natural source of energy, i.e. the solar radiation on which depends the accumulation of carbohydrates and organic compounds.

The new systems of cultivation must be accompanied by good physiological ac-tivity of root system. The physiological activity of the root system depends on the substrate, power of the growth and distribution, as well on physical, chemical and biological properties of the soil.

The paper presents the results of more years of research of development of trees and root systems in five soil series, chernozem, brown soil on calcareous loess, shallow slope pseudogley, medium depth slope pseudogley and alluvial soil. The investigations include endomorfology of profile, physical and chemical properties in different soil horizons, morphology and distribution of root system varieties on rootstocks, M1, M2, M4, M5, M9, M11 and seedlings of Malus sylvestris in depth and width in the soil horizons.

Key words: apple, rootstocks, soil types

113



ISTRAŽIVANJE POGODNOSTI SORTI JABUKA ZA PROIZVODNJU U ODRŽIVOM SUSTAVU UZGOJA

SUITABILITY OF APPLE CULTIVARS FOR SUSTAINBLE PRODUCTION SYSTEMS

P. VUJEVIĆ, Bernardica MILINOVIĆ, T. JELAČIĆ, Dunja HALAPIJA KAZIJA, D. ČIČEK, A. BIŠKO

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvoCroatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute of Pomology

SAŽETAKU posljednje vrijeme sve je veće zanimanje voćara za uvođenje sustava održive

poljoprivrede u voćarsku proizvodnju. Pri tome je poseban interes proizvođača i potrošača usmjeren prema starim domaćim sortama i sortama koje su prikladne za proizvodnju sa smanjenom uporabom sredstva za zaštitu bilja i mineralna gnojiva. Provedeno istraživanje usmjereno je na ispitivanje mogućnosti uzgoja tradicionalnih i autohtonih sorti u intenzivnim nasadima u usporedbi s najzastupljenijim komerci-jalnim sortama i sortama otpornim na bolesti.

U istraživanju su uspoređene stare sorte jabuka Ovčji gubec, Mašanka i Zlatna zimska parmenka s novim na bolesti otpornim sortama Topaz, Pinova i Florina te komercijalnim sortama Gala Schnitzer Schniga, Golden Delicious i Idared u sustavu intenzivne proizvodnje.

Tijekom istraživanja bilježene su fenološke faze, vršena su mjerenja morfološ-kih i pomoloških svojstava te fizikalna i kemijska svojstva ploda, čvrstoća ploda destruktivno i nedestruktivno, boja kožice ploda, topljiva suha tvar refraktometrijski, ukupna kiselost te pH s ciljem bolje procjene potencijala istraživanih sorti za stvara-nje dodane vrijednosti kroz preradu.

U istraživanju u 2015. godini prosječna masa ploda kretala se od 95 g kod sorte Mašanka do 230 g koliko je imala sorta Florina. Čvrstoća ploda mjerena destruktiv-no bila je najmanja kod sorte Idared, 5,31 kg/cm2, a najveća kod sorte Topaz, 8,09 kg/cm2. Topljiva suha tvar kretala se od 12,37 °Brixa kod sorte Idared do 16,78 °Brixa kod sorte Golden Delicious, a sadržaj ukupnih kiselina od 5,1 g/l kod sorte Gala Schnitzer Schniga do 17,3 koliko je imala sorta Topaz.

Degustacijom sušenih plodova jabuka najbolje su ocijenjene sorte Ovčji gubec, Topaz i Mašanka.

114



Preliminarni rezultati upućuju da je za uzgoj jabuka u održivoj proizvodnji po-trebno odabrati sortiment koji daje zadovoljavajuću kvalitetu plodova uz značajno manju uporabu kemijskih sredstava i koji je prikladan za preradu kako bi se dobila dodatna vrijednost plodova jabuka.

Ključne riječi: sorte jabuka, održiva proizvodnja, intenzivni uzgoj

SUMMARY Recently, fruit growers are showing increased interest in implementation of sus-

tainable agricultural practices into fruit production. Special interest of producers and consumers thereto is directed towards domestic old cultivars and cultivars suitable for production with less usage of plant protection products and mineral fertilizers. This research is therefore focused on examining the possibility of cultivation tradi-tional and autochthonous cultivars in intensive production systems in comparison to most represented commercial and resistant cultivars.

In this research old cultivars Ovčji gubec, Mašanka and Zlatna zimska parmenka with resistant new cultivars Topaz, Pinova and Florina and commercial cultivars Gala Schnitzer Schniga, Golden Delicious and Idared were compared in the system of intensive orchard production.

During research notation of phenological stages, measurements of morphological and pomological characteristics as well as physical and chemical fruit characteris-tics, fruit firmness measured destructively and non-destructively, fruit skin colour, soluble solids content, total acidity and pH were performed with the aim to better evaluate the potential of cultivars in this research to create added value through processing.

During 2015, average fruit weight ranged from 95 g for cultivar Mašanka) to 230 g for cultivar Florina. Fruit firmness measured destructively was the lowest in cultivar Idared, 5,31 kg/cm2, and the highest in cultivar Topaz, 8.09 kg/cm2. Soluble solids content ranged from 12.37 °Brix for cultivar Idared to 16.78 °Brix for culti-var Golden Delicious. Total acidity ranged from 5.1 g/l for cultivar Gala Schnitzer Schniga to 17.3 for cultivar.

The best scores in organoleptic analysis of dried apples were achieved for culti-vars Ovčji gubec, Topaz and Mašanka.

Preliminary results indicate the importance of selection of suitable apple cultivars for growing in sustainable production systems that include significantly lesser usage of chemical products and give fruits of appropriate quality and are suitable for pro-cessing in order to add value of apple fruits.

Key words: apple cultivars, sustainable production, intensive cultivation

115



MORFOLOŠKA KARAKTERIZACIJA PLODOVA I SJEMENKI INTRODUCIRANIH SORATA MARELICE

FRUIT AND STONE MORPHOLOGICAL CHARACTERIZATION OF INTRODUCED APRICOT

CULTIVARS

Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ1, Petra ŠKRLEC1, Bernardica MILINOVIĆ2, D. DRVODELIĆ3, D.VUKOVIĆ4, K. DUGALIĆ4

1Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet University of Zagreb, Faculty of Agriculture

2Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvoCroatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Department of Pomology

3Sveučilište u Zagrebu, Šumarski Fakultet,University of Zagreb, Faculty of Forestry

4Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek

SAŽETAKMarelica (Prunus armeniaca L.) značajna je voćna vrsta koja se uzgaja u uvjeti-

ma umjerene klime te se odlikuje ograničenom adaptabilnošću s obzirom na agroe-kološke uvjete uzgoja. Rezultat toga je varijabilnost sorata u pojedinim područjima uzgoja koja se najviše uočava po morfološkim svojstvima vegetativnih i generativ-nih organa, posebno plodova i sjemenki.

Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi razlike u morfološkim svojstvima plodo-va i sjemenki sorata marelice Bergeron, Gencika i Mandula te utvrditi opravdanost primjene WinSEEDLE™ sustava u morfološkoj karakterizaciji sjemenki.

Rezultati ukazuju da su između istraživanih sorata utvrđene statistički značajne razlike u visini, širini i masi ploda, masi mesa ploda, masi sjemenke, projiciranoj površini sjemenke, ravnoj i zakrivljenoj duljini sjemenke, ravnoj i zakrivljenoj širini sjemenke, zakrivljenosti sjemenke, volumenu sjemenke s kružnim presjekom mo-dela, površini regije sjemenke s kružnim i elipsoidnim presjekom modela te omjeru širine i duljine sjemenke, dok za svojstva udio sjemenke u plodu, indeks oblika ploda i horizontalan položaj sjemenke na slici iz gornjeg lijevog kuta nije utvrđena stati-stički značajna razlika.

Kod sorte Mandula su utvrđene značajno najveće vrijednosti u svim istraživanim svojstvima ploda i sjemenke.

116



WinSEEDLE™ sustav omogućuje istovremeno rezultate za značajno veći broj parametara izmjerenih u kraćem vremenu, a oni su ujedno i precizniji od podataka utvrđenih ručnim mjerenjem. Morfološka karakterizacija pruža korisne informacije u rješavanju taksonomskih i evolucijskih problema, a rezultati predstavljaju znača-jan izvor podataka kao dopuna istraživanja u vrednovanju i usporedbi sorata kao i odabiru adekvatnih sorata za uzgoj.

Ključne riječi: marelica, plod, sjemenke, sorta, WinSEEDLE™ sustav

SUMMARY Apricot (Prunus armeniaca L.) is an important fruit species grown in conditions

of moderate climate and it is characterized by a limited adaptability with regard to agro-ecological conditions of cultivation. As a result of this there are different vari-ations of cultivars in certain areas of cultivation which is most evident by morpho-logical properties of vegetative and generative organs, especially fruits and stones.

The aim of this study was to determine the differences in morphological charac-teristics of fruits and stones of apricot cultivars Bergeron, Gencika and Mandula and to confirm the application accuracy of the WinSEEDLE ™ system in the morpholog-ical characterization of stones.

The results indicate that among the cultivars were no statistically significant dif-ferences in fruit height, width and weight, fruit flesh weight, stone weight, stone projected surface, stone flat and curved length, stone flat and curved width, stone curvature, volume of the stone with a circular cross-section model, surface region of stone with circular and elliptical cross-section model and the stone width and length ratio while for the properties stone share in the fruit, fruit shape index and the hori-zontal position of the seeds in the picture from the upper left corner no statistically significant differences were found.

Cultivar Mandula is determined as cultivar with significantly highest values in all investigated properties of the fruits and stones.

WinSEEDLE ™ system simultaneously enables results in a significantly higher number of parameters measured in a shorter time, which are also more accurate than results gained with manual measurements. Morphological characterization provides useful information for solvation of taxonomic and evolutionary problems. Also, the results represent an important source of information as a research supplement in the evaluation and comparison of cultivars as well as the selection of appropriate varie-ties for cultivation.

Key words: apricot, cultivar, fruit, stone, WinSEEDLE™ system

117



UPOTREBA MIKROSATELITSKIH DNA MARKERA ZA IDENTIFIKACIJU SORATA VIŠNJE (Prunus cerasus L.)

USING OF MICROSATELLITE DNA MARKERS TO IDENTIFY SOUR CHERRY (Prunus cerasus L.)

Maja ŽULJ MIHALJEVIĆ1, Dora KARAMATIĆ, S. ŠIMON2, D. NIKO-LIĆ3, K. DUGALIĆ4, I. PEJIĆ1

1Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet University of Zagreb, Faculty of Agriculture

2Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i seloCroatian Centre for Agriculture, food and rural affairs

3Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultetUniversity of Belgrade, Faculty of Agriculture


SAŽETAKVišnja se u Republici Hrvatskoj uzgaja u dva područja, u sjevernom kontinen-

talnom i sredozemnom dijelu. Postoje mnogobrojne sorte, ali samo su najbolje i na-jkvalitetnije zadržane u proizvodnji. Problematika mnogobrojnih sorti prvenstveno je postojanje sinonimije i homonimije. Danas se identifikacija, osim praćenjem mor-foloških i fenoloških osobina nadopunjuje s genetičkim DNA analizama i to pona-jprije analizom mikrosatelitskih (SSR) markera koji omogućavaju bržu i sigurniju identifikaciju, neovisno o okolini. Cilj rada bio je ispitati mogućnost amplifikacije različitih SSR markera razvijenih na rodu Prunus za potrebe identifikacije sorata višnje iz kolekcija jugoistočne Europe. Također, cilj je bio utvrditi minimalni set polimorfnih lokusa koji pouzdano razdvajaju sve istraživane sorte, te izraditi tablicu SSR profila višnje. U istraživanju je korišteno šest SSR markera na 24 genotipa koji su uspješno amplificirali i razdvojili svih 19 genotipova višnje, osim šest klonova sorte Oblačinska, čime je potvrđena njihova prikladnost u razlikovanju sorata višnje. Odabrani set markera pokazao se vrlo informativnim, te je detektirao visok stupanj polimorfizma. Najinformativnijim pokazali su se lokusi BPPCT 26 i BBPCT 34 koje se ujedno mogu smatrati i minimalnim setom markera dovoljnih za identifikaciju. Dobivena neredundantna tablica genotipova predstavlja početak baze profila koja može služiti za daljnju identifikaciju germplazme kao i u istraživanju porijekla sor-ata višnje.

Ključne riječi: višnja, sorte, SSR markeri, identifikacija

118



SUMMARY In Croatia, sour cherry is grown in two production areas, in the northern conti-

nental and Mediterranean part. Many varieties of sour cherry exist but only the best are in production. Due to this there are many synonyms and homonyms. Nowa-days, identification is carried out by measurement of morphological and phenologi-cal characteristics and is combined with genetic DNA analyzes, mainly genotyping trough microsatellite markers (SSR) which ensure fast and reliable identification independent of environmental factors.

The aim of this study was to examine the possibility of amplification of different SSR markers developed in genus Prunus, all for the purpose of identifying sour cherries varieties from the South East Europe collections. Moreover, the aim was to determine the minimum set of polymorphic loci that can separate analyzed varieties and create a database of sour cherry SSR profiles.

Six SSR markers that were used to genotype 24 sour cherry accessions suc-cessfully amplified and distinguished all 19 varieties except six Oblačinska variety clones thus confirming their suitability for cultivar identification. Selected set was very informative and detected high polymorphism level. The most polymorphic loci were BPPCT 26 and BPPCT 34 which can also be considered as a minimum set sufficient for identification. The resulting table of genetic profiles represents the be-ginning of a database that can be used for further identification and pedigree analysis of sour cherry germplasm.

Key words: sour cherry, varieties, SSR markers, identification

119



ZNAČAJKE SORTI I SELEKCIJA ORAHA NA POKUŠA-LIŠTU ZAVODA ZA VOĆARSTVO U DONJOJ ZELINI

FEATURES OF WALNUT CULTIVARS AND SELECTI-ONS ON THE EXPERIMENTAL STATION OF INSTITUTE

OF POMOLOGY IN DONJA ZELINA

D. ČIČEK, T. JELAČIĆ, Bernardica MILINOVIĆ, Dunja HALAPIJA KAZIJA, P. VUJEVIĆ, A. BIŠKO

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvoCroatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute of Pomology

SAŽETAKNa pokušalištu Zavoda za voćarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i

selo u Donjoj Zelini u proljeće 2006. godine posađene su 23 sorte i selekcije oraha od kojih je deset obrađeno u ovome radu. Ispitivane su sorte i selekcije Franquette, Fernette, Lara, Meylannaise, Geisenheim 139, Hartley, Milotai 10, Elit, Rasna i Ka-sni grozdasti. Svaka sorta odnosno selekcija je zastupljena s 5 stabala, osim selekcije Milotai 10 koja je zastupljena s 3 stabla. Sorte odnosno selekcije su cijepljene na podlozi običnog oraha Juglans regia L. Razmak sadnje je 8,0 x 8,0 m. Cilj istraživa-nja bio je utvrditi svojstva plodova i značajke ispitivanih sorti i selekcija u agroeko-loškim uvjetima Donje Zeline.

Tijekom vegetacijske sezone u 2011. i 2012. godini mjereni su i praćeni masa ploda i jezgre, debljina, širina i dužina ploda, oblik ploda, indeks oblika ploda, hra-pavost ljuske, masa jezgre , boja jezgre i randman.

U radu su obrađeni podaci o vremenu listanja, cvatnje, zriobe plodova i podri-jetlu sorti.

Masa ploda kretala se od 11,74 g koliko je imala sorta Rasna do 8,26 g utvrđena kod sorte Lara, debljina ploda od 35,02 mm kod sorte Meylannaise do 28,66 mm kod sorte Kasni grozdasti, širina ploda od 34,40 mm kod sorte Rasna do 28,31 mm kod sorte Elit, dužina ploda od 46,19 mm kod sorte Rasna do 32,30 mm kod sorte Lara, indeks oblika ploda od 1,02 kod sorte Lara do 0,75 kod sorte Rasna, masa jezgre od 5,25 g kod sorte Hartley do 4,08 g kod sorte Lara, randman od 49,39 % kod sorte Lara do 41,35 % kod sorte Franquette.

120



Kretanje vegetacije bilo je relativno kasno, tijekom treće dekade travnja i prve dekade svibnja. Cvatnja muških cvjetova odvijala se od kraja travnja do kraja druge dekade svibnja, a cvatnja ženskih cvjetova od kraja travnja do kraja svibnja. Berba je obavljena u listopadu.

Ključne riječi: orah, sorte, selekcije, plod, pomologija

SUMMARYOn the experimental station of Institute of Pomology, Croatian Centre for Agri-

culture, Food and Rural Affairs in Donja Zelina in the spring of 2006 were planted 23 varieties and selection of walnuts, ten of which dealt with in this paper. Investigation was done on cultivars Franquette, Fernette, Lara, Meylannaise, Geisenheim 139, Hartley, Milotai 10, Elit, Rasna and Kasni grozdasti. Each cultivar is represented by 5 trees, except selection Milotai 10 which is represented by 3 trees. Cultivars was grafted on common walnut Juglans regia L. Spacing is 8.0 x 8.0 m. The objective was to determine the properties of fruits and features cultivar in the environmental conditions of Donja Zelina.

During the growing season 2011 and 2012 fruit weight, thickness, width and length of the fruit, fruit shape, fruits shape index, the roughness of the shell, kernel weight, kernel color and percent kernel were measured and accompanied.

The paper deals with the information time of leafing, flowering and fruit ripening of cultivars. Fruit weight ranged from 11.74 g for cultivar Rasna to 8.26 g for cul-tivar Lara, the thickness of the fruit of 35.02 mm for cultivar Meylannaise to 28.66 mm for cultivar Kasni grozdasti, fruit width of 34.40 mm for cultivar Rasna to 28.31 mm for cultivar Elit, fruit length of 46.19 mm for cultivar Rasna to 32.30 mm for cultivar Lara, fruit shape index of 1.02 for cultivar Lara to 0.75 for cultivar Rasna, the weight of the kernel 5.25 g for cultivar Hartley to 4.08 g for cultivar Lara, percent kernel 49.39% for cultivar Lara to 41.35% for cultivar Franquette.

Vegetation was relatively late, during the third decade of April and the first week in May. Flowering of male flowers was carried out by the end of April to the end of the second week in May and flowering of female flowers from late April to late May. The harvest was carried out in October.

Key words: walnut, variety, selection, fruit, pomology

121



BIOLOŠKE I POMOLOŠKE ZNAČAJKE NOVIH SORATA MASLINE SIKITITA I TOSCA POGODNIH ZA UZGOJ U

SUPER GUSTOM SKLOPU BIOLOGICAL AND POMOLOGICAL

CHARACTERISTICS OF NEW OLIVE CULTIVARS SIKITITA AND TOSCA SUITABLE FOR SUPER

HIGH-DENSITY CULTIVATION

A. BIŠKO, P. VUJEVIĆ, Bernardica MILINOVIĆ, Dunja HALAPIJA KAZIJA,T. JELAČIĆ, D. ČIČEK

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvoCroatian Centre for Agriculture, Food and Rural affairs, Institute of Pomology

SAŽETAKTijekom dvadesetog stoljeća selekcionirane su i uspješno se koriste slabobujne

podloge za većinu voćnih vrsta. Smanjenje bujnosti stabla, intenzifikacija proizvod-nje i pojačano korištenje strojeva značajke su suvremene voćarske proizvodnje. In-tenzifikacija maslinarske proizvodnje krenula je u Španjolskoj sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća na način da je gustoće sklopa sa oko 100 stabala po hektaru podignuta na 300 - 400 uz pojačanu primjenu mehanizacije. Istovremeno tragalo se za pronalaskom i sorata koje su pogodne za gusti do 1.000 stabala po hektaru i super gusti sklop od 1.000 – 2.000. Super gusti sklop predstavlja novi sustav uzgoja koji zahtijeva sorte niskog vegetativnog vigora, a većina operacija od sadnje do berbe obavlja se strojno čime se značajno pojeftinjuje proizvodnja. Iz postojećeg sorti-menta izdvojene su i uspješno se koriste sorte Arbequina, Arbosana i Koroneiki, a selekcionirane su i nove Sikitita i Tosca.

Temeljem petogodišnjih istraživanja u radu su prikazane biološke i pomološke značajke sorti Sikitita i Tosca uzgajanih u gustom sklopu od 1,544, 1,744 i 2,002 sadnica po hektaru. Obje sorte pripadaju ranim sortama dozrijevanja u prvoj polovici studenog, a ušle su u rod u trećoj godini, Sikitita je dala 3,16 kg po stablu, a Tosca 1,92. Sorte su se značajno razlikovale u formiranju krošnje, Sikitita ima piramidalnu, a Tosca kuglastu krošnju. Također razlike su utvrđene i u karakteristikama ploda i ulja. Ulja obiju sorata pripadaju kategoriji ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Sorta Sikitita imala je blago i slatko ulje, veoma pogodno za konzumente koji se prvi put susreću s maslinovim uljem.

Ključne riječi: maslina, sorte, Sikitita, Tosca, super gusti sklop

122



SUMMARY Dwarfing rootstocks have been selected and used successfully in the twentieth

century for the majority of fruit crops. Modern fruit production is characterised by reduced tree-vigour, intensified production and increased use of mechanization.

Intensification of olive production started in Spain in the 1970s whereby the plant density was increased from approximately 100 plants per hectare to 300 - 400 with intensified use of mechanisation and equipment. At the same time growers were trying to find varieties suitable for high-density planting system up to 1,000 plants per hectare and super high density system 1,000 - 2,000. Super high density is a new cultivation system which requires varieties of a low vegetative vigour. Most opera-tions from planting to harvest are done mechanically, which improves the cost effec-tiveness of olive production. Arbequina, Arbosan and Koroneiki have been chosen for this purpose from the existing varieties, and some new Sikitita and Tosca were selected.

Based on five year research, the paper describes biological and pomological char-acteristics of Sikitita and Tosca grown in super high density system of 1,544, 1,744 and 2,002 plants per hectare. Both varieties are early ripening varieties with ma-turing in first half of November, and started yielding in the third year, Sikitita with 3.16 kg per tree and Tosca 1.92. They differed significantly in the formation of the crown, Sikitita have pyramidal and Tosca globular crown, as well as in the fruit and oil characteristics. Oils of both varieties belong to extra virgin olive oils. Sikitita’s oil was mild and sweet, very suitable for first time consumers.

Key words: olive, variety, Sikitita, Tosca, super high plant density

123



PERSPEKTIVE UZGOJA DIVLJE RUŽE (Rosa canina L.) U HRVATSKOJ

CULTIVATION PERSPECTIVE OF DOGROSE (Rosa canina L.) IN CROATIA

N. TOMLJENOVIĆ1, Marija ŠEVAR2, T. JEMRIĆ1, I. PEJIĆ1

1Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultetUniverity of Zagreb, Faculty of Agriculture

2Savjetodavna služba Republike HrvatskeAdvisory Service Republic of Croatia

SAŽETAKDivlja ruža (Rosa canina L.) u Hrvatskoj je raširena u divljem stanju i najzastu-

pljenija je od vrsta iz roda Rosa. Godišnja potrošnja šipka na svjetskoj razini je oko 45.000 tona. Najveći svjetski proizvođači i izvoznici očišćenog šipka bez sjemenki su Peru i Čile, gdje se plod bere ručno uglavnom iz prirodnih staništa. Velike hr-vatske prehrambene tvrtke uvoze značajne količine šipka radi prerade u različite prehrambene proizvode poput čaja i džemova. Posljednjih godina raste interes za šipkom kao kulturom zbog njegovih prehrambenih i zdravstvenih vrijednosti. Zreli plodovi sadrže pepeo, sirova ulja, vlakna i proteine, vitamine C, F, A, B1, B2, B3, K, flavonoide, fenole, karotenoide, te minerale, što upućuje na izuzetan potencijal primjene za hranu i dodatke prehrani. Plod šipka sadrži i do 50 puta više vitamina C od naranče. U Hrvatskoj se šipak uzgaja plantažno na svega 25 - 30 ha. U sustavu potpore trenutno je 14 proizvođača na 16,46 ha od čega je 13,41 ha ekološka proi-zvodnja

Cijena svježeg ploda je 6 kn/kg, a osušenog 14 kn/kg. Uvozni sadni materijal razmnožava se generativno i nabavlja u Hrvatskoj po cijeni od 4,50 do 6,00 kn/kom.

U uzgoju za plod dostupan je najčešće kultivar Laxa, a u proizvodnji se koristi i kao podloga za cijepljenje plemenitih ruža. Ograničenja za veću plantažnu proi-zvodnju su nedostatak domaćeg sadnog materijala i matičnih nasada i nepostoja-nje organiziranog otkupa. U oplemenjivanju se najveća pažnja posvećuje prinosu i kvaliteti ploda kao što su sadržaj vitamina C i topive suhe tvari što je uvjet za veću tržišnu ekspanziju. Osim toga važni su bestrnost, randman, adaptabilnost, otpornost na štetne organizme. Metodama klasične selekcije moguće je iz prirodnih populacija izdvojiti genotipove dobrih svojstava.

124



U radu se iznose dvogodišnji rezultati morfoloških i pomoloških ispitivanja hr-vatskih populacija divlje ruže koje reprezentiraju agrobiodiverzitet ove vrste u našoj zemlji, a u cilju izdvajanja poželjne genetske varijabilnosti za potrebe oplemenjiva-nja.

Ključne riječi: divlja ruža, Rosa canina L., uzgoj, oplemenjivanje

SUMMARYThe dogrose (Rosa canina L.) is spread across Croatia as a wild growing and

most common species within the genus Rosa. Annual consumption of the rosehip at the world scale is around 45,000 t. Peru and Chile are world leading producers and exporters of rosehip which is there mainly hand collected in the wild. Large Croatian processing companies mostly import significant amounts of rosehip raw material for processing into tee and jams. Since recently there is an increased interest in dogrose cultivation because of its nutritive and health properties. Mature fruits contain ash, crude oils, fibers and proteins, vitamins C, F, A, B1, B2, B3, K, flavonoids, phenols, carotenoids, as well as minerals, what points on great potential in production of food and food additives’. Rosehip fruit can contain up to 50 times more vitamin C com-pared to orange.

In Croatia, the dogrose is cultivated as plantation on 25 - 30 ha, only. According to official data there are 14 registered dogrose producers cultivating in total 16.46 ha under state subsidies, 13.41 ha out of them being certified as organic farming. The price of fresh fruit is 6.00 HRK/kg and the dry one is 14.00 HRK/kg. Planting ma-terial is imported and generatively propagated and put on the market under price of 4.50 to 6.00 HRK/pc. Most commonly available rosehip genotype is Laxa, which is also used as rootstock for ornamental cultivars. Main limitations for more extensive cultivation are lack of domestic planting material and organized redemption.

In dogrose breeding main goals are yield and quality characters as a content of vitamin C and soluble solids which is prerequisite for larger market expansion. Be-sides, during selection focus is put on pricklesness, fresh flesh portion, adaptability and resistance to pests. By using methods of conventional breeding it is possible to select genotypes of acceptable characters out of wild populations.

In this paper results of two year analysis of several agronomic characters within Croatian native dogrose populations, with the aim of selecting most promising ge-netic variability for breeding are presented.

Key words: dogrose, Rosa canina L., cultivation, breeeding

125



NOVE DIREKTIVE EUROPSKE KOMISIJE VEZANE ZA REPRODUKCIJSKI SADNI MATERIJAL U VOĆARSTVU

THE NEW DIRECTIVES OF EUROPEAN COMMISSION CONECTED WITH FRUIT PROPAGATION MATERIAL

I. DELIĆ1, Luca GALIĆ1, Dunja Halapija Kazija2, Bernardica Milinović2

1 Ministarstvo poljoprivredeMinistry of Agriculture Republic of Croatia

2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za voćarstvoCroatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute of Pomology

SAŽETAK

S 1. siječnjem 2017. godine stupaju na snagu tri nove provedbene Direktive Ko-misije, vezane za proizvodnju, označavanje, priznavanje i stavljanje na tržište voć-nog sadnog materijala.

U tijeku je izrada novog Pravilnika o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća.

U navedeni Pravilnik u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se dvije di-rektive Europske unije: Provedbena Direktiva Komisije 2014/96/EU od 15. listopa-da 2014. o uvjetima označivanja, pečaćenja obuhvaćenima i pakiranja reprodukcij-skog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća područjem primjene Direktive Vijeća 2008/90/EZ i Provedbena Direktiva Komisije 2014/98/EU od 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu posebnih za-htjeva za rod i vrstu sadnica navedenih u njezinu Prilogu I., posebnih zahtjeva koje moraju ispuniti dobavljači i detaljnih pravila o službenim inspekcijskim pregledima.

Provedbena Direktiva Komisije 2014/97/EU od 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu registracije dobavljača i sorti i zajedničkog popisa sorti dijelom će biti ugrađena u novi Pravilnik o postupku utvrđivanja razli-čitosti, ujednačenosti i postojanosti sorti voćnih vrsta u svrhu priznavanja sorti, a dijelom u Pravilnik o upisu sorti u popis sorti voćnih vrsta.

Navedena Direktiva predstavlja pravni temelj za Zajednički popis sorti voćnih vrsta koji će sadržavati popise registriranih sorti voćnih vrsta svih 28 država članica Europske unije.

126



U radu su detaljno prikazane novosti u propisima koji reguliraju proizvodnju, označavanje, priznavanje i stavljanje na tržište voćnog sadnog materijala, kao i oba-veze dobavljača.

Ključne riječi: nacionalni propisi, reprodukcijski sadni materijal, zajednički po-pis sorti EU

SUMMARY

On January 1 2017, three new Commission’s Implementing Directive shall come into force, relating producing, labelling, registering and marketing of fruit planting material.

At this moment, the new Ordinance on the marketing of propagating material and fruit plants intended for fruit production is in the drafting process.

In this new Ordinance two EU directives are transferred: Commission Imple-menting Directive 2014/96 / EU of 15 October 2014 on the conditions of labelling, sealing and packaging of propagating material and fruit plants intended for fruit production within the scope of Council Directive 2008/90 / EC and Commission Implementing Directive 2014/98 / EU of 15 October 2014 implementing Council Directive 2008/90 / EC as regards the specific requirements for genus and species plants listed in its Annex I, the specific requirements to be met by suppliers and de-tailed rules on official inspections.

Commission Implementing Directive 2014/97 / EU of 15 October 2014 imple-menting Council Directive 2008/90 / EC as regards the registration of suppliers and varieties and a common list of varieties part will be incorporated in the new Ordi-nance on the procedure for establishing distinctness, uniformity and stability of va-rieties of fruit species for the purposes of registering varieties, and partly in the new Ordinance of inclusion varieties in the list of varieties of fruit species.

Commission Implementing Directive 2014/97 / EU is a legal basis for a Common list of varieties of fruit species that will contain the lists of registered varieties of fruit species in all 28 EU member states.

The paper presents detail news in legislation that is regulating the production, labelling, registering and marketing of fruit planting material, as well as the obliga-tions of the supplier.

Key words: national regulations, propagating plant material, Common list of varieties EU

127



UPUTE AUTORIMA

ŠTO SE OBJAVLJUJE

Časopis SJEMENARSTVO objavljuje znanstvene i stručne radove iz ge-netike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljoprivrednih kultura. Objavljuju se samo radovi koji nisu drugdje objavljeni niti predani za objavljivanje drugom časopisu. Objavljuju se i recenzije knjiga, osvrti s kongresa, sim-pozija i skupova u zemlji i inozemstvu, te vijesti iz znanstvene i stručne djelatnosti s područja genetike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljo-privrednih kultura.

TKO MOŽEOBJAVLJIVATI Domaći i strani znanstveni i stručni djelatnici.

KATEGORIZACIJA

Pristigli radovi se kategoriziraju kao znanstveni odnosno stručni.A) Znanstveni se radovi kategoriziraju kao:- izvorni znanstveni rad (orginal scientific paper)- pregledni znanstveni rad (scientific review)- izlaganje na znanstvenom skupu (conference paper)B) Stručni radovi kategoriziraju se kao:- stručni rad (professional paper)- pregledani stručni rad (professional review)- izlaganje na stručnom skupu (conference paper)Znanstvene radove recenziraju najmanje dva znanstvena djelatnika iz odgovarajućeg znanstvenog područja, a stručne najmanje jedan. Kategoriju članka određuju recenzenti, a UDC Uredništvo.

Razlučivanje znanstvenog odstručnog rada

Važnost ili korisnost rada ne određuje njegova znanstvenost odnosno stručnost. Razlika između znanstvenog i stručnog rada leži u izvornosti re-zultata istraživanja, raspravi i zaključcima dobivenim provjerenim znanst-venim metodama. Stručni rad može biti važniji za širenje znanja i struke te gospodarski korisniji u primjeni, ali time nije i novi doprinos povećanju znanstvenih spoznaja.

Izvorni znanstveni rad

Izvorni znanstveni rad sadrži prvo objavljivanje izvornih istraživanja. On mora biti određen tako da se istraživanje može ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom točnošću u granicama pokusne greške, odnosno da se može provjeriti točnost analiza i zaključaka.

Pregledni znanstvenirad

Pregledni znanstveni rad je cjelovit pregled nekog problema ili područja istraživanja na osnovi već objavljenih radova ali sadrži originalne analize, sinteze ili prijedloge za daljnja istraživanja. Ima opsežniji uvod i raspravu nego izvorni znanstveni rad.

Prethodno priopćenje

Prethodno priopćenje sadrži nove znanstvene rezultate koji traže hitno ob-javljivanje, a istraživanja su u tijeku. Takav članak ne mora omogućavati ponavljanje i provjeru prikazanih rezultata. Objavljuje se samo uz obav-ezu autora da nakon toga objavi i izvorni znanstveni članak po završetku istraživanja.

128



Izlaganje na znanstvenom skupu

Izlaganje na znanstvenom skupu biti će tiskano samo ako, kao cjeloviti rad, prije toga nije objavljeno u zborniku.

Stručni radStručni rad obrađuje određene probleme koji se javljaju u određenoj stru-ci. On daje stručne naputke i prijedloge kako se taj problem može riješiti (tehnika, tehnologija, metodika).

Pregledni stručni radPregledni stručni rad daje cjeloviti pregled određenog stručnog problema (tehnika, tehnologija , metodika) na temelju već objavljenih radova i upućuje na najbolje načine rješavanje navedenog problema.

Izlaganje na stručnom skupu

Izlaganje na stručnom skupu je rad predstavljen na skupu stručnjaka or-ganiziranom na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini. Bit će objavljen samo ako, kao cjelovit rad, nije objavljen u zborniku, izvješću, studiji i sl.

KAKAV SE RUKOPISPRIMA

Rukopisi se šalju na adresu uredništva :

Časopis SJEMENARSTVOHrvatsko agronomsko društvo

Berislavićeva 6, HR – 10000 Zagreb

Rukopisi se dostavljaju elektronskom poštom na adresu: [email protected] pisani dvostrukim proredom (Double Spacing) na formatu A4 (210 x 297 mm) s gornjom i donjom marginom 2,54 cm odnosno li-jevom i desnom 3,17 cm.Uobičajena veličina slova je 12.Objavljuju se rukopisi pisani:a) na hrvatskom književnom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na en-

gleski jezik (u iznimnim slučajevima kada zato postoji opravdan razlog prijevod može biti napisan na njemačkom, francuskom ili talijanskom jeziku)

b) na standardnom engleskom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na hrvatski jezik

c) u iznimnim slučajevima mogu se tiskati radovi i na njemačkom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na hrvatski jezik

129



VELIČINA RADA Rad ne smije imati više od 20 stranica uključujući priloge.

ISTICANJE RIJEČI UNUTAR REDA

Isticanje riječi se vrši spacioniranjem (razmaknuto) ili kurzivom.Masno otisnuti tekst koristi se isključivo za isticanje naslova rada.U tekstu se citirani autor navodi prezimenom i to spacionirano (razmaknu-to), te godina objavljivanja citiranog članka; u slučaju dva autora između prezimena autora stavlja se veznik ˝i˝; ako je članak potpisalo više autora navodi se prezime svakog prvog autora i riječi ˝i sur.˝, odnosno ”et al”.- Npr.W e e d e n (1991)W e e d e n i Gottlieb (1980)W e e d e n i sur. (1992) ili Weeden et al (1992)U svim ostalim slučajevima isticanje se vrši kurzivom (npr. latinski tak-sonomski nazivi)

PRILOZI UZ TEKST

Prilozi uz tekst (tabele, grafikoni, crteži, i fotografije) predaju se odvojeno i moraju biti razumljivi bez čitanja rukopisa.Ukupan broj priloga ne smije biti veći od 10.Prilozi se označavaju arapskim brojevima i moraju biti spomenuti u tekstu na mjestu iza kojeg će biti smješteni u tisku.Naslovi priloga kao i svi podaci unutar priloga pišu se na hrvatskom i en-gleskom jeziku.U tabelama se postavljaju samo vodoravne crte (što je moguće manji broj); pojedini podaci u tabelama se ne ističu sjenčanjem.Voditi računa o veličini tabela te izbjegavati tabele koje ne mogu stati na jednu cijelu stranu.Priloge ne stavljati u okvir (Border, Frame i sl.)U slučaju kad je prilog preuzet obavezno navesti izvor npr.:Izvor/Source: W e e d e n (1992)

NASLOV

Naslov treba biti što kraći i bez suvišnih riječi kao npr.Prilog istraživanja i sl.Navesti prvo slovo imena autora (odnosno puno ime autorice) i prezime velikim slovima bez titula, te naziv ustanove na hrvatskom i engleskom jeziku.- Npr.

UTJECAJ TRETIRANJA I SKLADIŠTENJA NA KAKVOĆU SJEMENA SUNCOKRETA

L. ANDRIĆ, B. ŠIMIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ i H. PLAVŠIĆ

Poljoprivredni institut Osijek

Agricultural Institute Osijek

130



iliKOMPONENTE GENETSKE VARIJANCE DUHANA TIPA BURLEY

Jasminka BUTORAC1 i J. BELJO2

1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Faculty of Agriculture University of Zagreb2Duhanski institut Zagreb

Tobacco Institute Zagreb

SAŽETAK Najpovoljnije je u 25 redaka ili izuzetno 400 riječi. Kao riječi natuknice (do 5) izabrati jasne pojmove povoljne za indeksiranje.

GLAVNI TEKST Izvorni znanstveni rad treba u pravilu sadržavati slijedeća poglavlja: uvod, pregled literature, materijal i metode, rezultate, raspravu i zaključak.

SUMMARY Engleski prijevod naslova rada, sažetka i ključnih riječi.

LITERATURA

Napisati na posebnoj stranici i radove numerirati po abecednom redu:1. Benson , E . (1990): Free radical damage in stored plant germplasm.

Intrnational Board for Planet Genetic Resources, Rome, pp. 63-66.2. Bi landž ić . M. , Kr izmanić , M. , Mi j ić , A. , Duvnjak , T. (2001): Pokus s primjenom fungicida na sjeme suncokreta. Osijek,

1998-2000. Sjemenarstvo, br.3-4. Zagreb3. Chai , J. (1998): Optimum moisture contents of seeds stored at ambi-

ent temperatures seed science research 8 (suppl. 1): 23-28.4. Moor, F. D. and Jo l l i ffe . P. A. (1987): Mathematical characteriza-

tion in storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci.,112(4) pp. 681-686.

ADRESA AUTORA Napisati puno ime i prezime autora s naznakom titule, adresu ustanove autora, te e-mail adresu.

SEPARATIAutor će primiti besplatno 25 otisaka (separata) rada, a veći broj može se posebno naručiti od uredništva uz nadoplatu.

131



INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

WHAT IS PUBLISHED

The journal SJEMENARSTVO (SEED SCIENCE) publishes scientific and professional papers from plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops. Only papers that have not been printed or sent to be printed in another journal will be published. Book reviews, comments from congresses, symposia and conferences in Croatia and abroad are also published as well as the scientific and professional news from the field of plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops.

WHOSE PAPERS ARE PUBLISHED

Papers of Croatian and foreign scientists and professionals.

CLASSIFICATION

The submitted papers are classified as scientific or professional.Scientific paper is classified as:original scientific paperscientific reviewconference paperProfessional paper is classified as:professional paperprofessional reviewconference paper

Scientific papers are reviewed by at least two scientists from the relevant field and professional papers are reviewed by at least one.The reviewers classify the papers and the UDC is decided by the editors.

DISTINGUISHING SCI-ENTIFIC FROM PRO-FESSIONAL PAPERS

The importance or usefulness of the paper is not determined by whether it is scientific or professional. The difference between scientific and pro-fessional paper is the originality of the results of research, debate and conclusions obtained by verified scientific methods. A professional paper can be more important for spreading knowledge and profession and eco-nomically more useful in application, but this does not mean it is a new contribution to the increase of scientific knowledge.

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Original scientific paper means it is the first publication of original re-search. It must be presented so that the research can be repeated giving re-sults with equal precision within the limits of the trial error, which means that the correctness of analyses and conclusions can be checked.

SCIENTIFIC REVIEW

Scientific review is a complete review of the problem or a field of re-search based on already published work, but contains original analyses, synthesis or suggestions for further research. It has a more comprehensive introduction than the original scientific paper.

INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

WHAT IS PUBLISHED

The journal SJEMENARSTVO (SEED SCIENCE) publishes scientific and professional papers from plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops. Only papers that have not been printed or sent to be printed in another journal will be published. Book reviews, comments from congresses, symposia and conferences in Croatia and abroad are also published as well as the scientific and professional news from the field of plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops.

WHOSE PAPERS ARE PUBLISHED

Papers of Croatian and foreign scientists and professionals.

CLASSIFICATION

The submitted papers are classified as scientific or professional.Scientific paper is classified as:original scientific paperscientific reviewconference paperProfessional paper is classified as:professional paperprofessional reviewconference paper

Scientific papers are reviewed by at least two scientists from the relevant field and professional papers are reviewed by at least one.The reviewers classify the papers and the UDC is decided by the editors.

DISTINGUISHING SCI-ENTIFIC FROM PRO-FESSIONAL PAPERS

The importance or usefulness of the paper is not determined by whether it is scientific or professional. The difference between scientific and pro-fessional paper is the originality of the results of research, debate and conclusions obtained by verified scientific methods. A professional paper can be more important for spreading knowledge and profession and eco-nomically more useful in application, but this does not mean it is a new contribution to the increase of scientific knowledge.

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Original scientific paper means it is the first publication of original re-search. It must be presented so that the research can be repeated giving re-sults with equal precision within the limits of the trial error, which means that the correctness of analyses and conclusions can be checked.

SCIENTIFIC REVIEW

Scientific review is a complete review of the problem or a field of re-search based on already published work, but contains original analyses, synthesis or suggestions for further research. It has a more comprehensive introduction than the original scientific paper.

132



PRELIMINARYCOMMUNICATION

Preliminary communication includes new scientific results demanding urgent publication while the research is underway. This kind of article does not have to ensure the repetition and checking the presented results. It is published only with the author’s obligation to publish the original scientific paper when the research is completed.

CONFERENCE PAPER

Conference paper will be published only if it has not been published in the Proceedings.

PROFESSIONAL PAPER

Professional paper deals with the problems in the profession. It gives professional instructions and suggestions for how to solve the problem (technique, technology, methodology).

PROFESSIONAL REVIEW

Professional review is a complete review of a professional problem (tech-nique, technology, methodology) based on already published work indi-cating the best ways for solving the problem.

CONFERENCE PAPERConference paper is the work presented at a professional conference or-ganized on local, regional, state or international level. It will be published if it has not been published in full in Proceedings, as a report, a study etc.

MANUSCRIPTS ACCEPTED

Manuscripts are submitted to the Editors for the journal

SJEMENARSTVOCroatian Society of Agronomists

Berislaviceva 6,10000 Zagreb, Croatia

Manuscripts should be submitted electronically to the address: [email protected] should be written in double space with a margin of at least 2.5 cm from the edge of the paper to the text (the customary margin is 2.54 cm at the top and at the bottom of the text and 3.17 cm to the left and the right of the text). The customary size of letters is 12.

Published are manuscripts written:a) In the Croatian language with the summary, tables and graphs in the

English language (exceptionally, for a justified reason, they can be in German, French or Italian).

b) In the standard English with the summary and attachments in Croatianc) In exceptional cases articles can be printed in German with the sum-

mary in CroatianSIZE OF ARTICLE The article must not have more than 20 pages, including attachments.

HIGHLIGHTING WORDS IN A LINE

Words are highlighted either by spacing out letters or using italics. Bold type is used only to highlight the title of an article.In the text the author’s surname is written spaced, followed by a comma and the year of publication of the referred article. If there are two authors „and“ is written between the two surnames. If the article is signed by

PRELIMINARYCOMMUNICATION

Preliminary communication includes new scientific results demanding urgent publication while the research is underway. This kind of article does not have to ensure the repetition and checking the presented results. It is published only with the author’s obligation to publish the original scientific paper when the research is completed.

CONFERENCE PAPER

Conference paper will be published only if it has not been published in the Proceedings.

PROFESSIONAL PAPER

Professional paper deals with the problems in the profession. It gives professional instructions and suggestions for how to solve the problem (technique, technology, methodology).

PROFESSIONAL REVIEW

Professional review is a complete review of a professional problem (tech-nique, technology, methodology) based on already published work indi-cating the best ways for solving the problem.

CONFERENCE PAPERConference paper is the work presented at a professional conference or-ganized on local, regional, state or international level. It will be published if it has not been published in full in Proceedings, as a report, a study etc.

MANUSCRIPTS ACCEPTED

Manuscripts are submitted to the Editors for the journal

SJEMENARSTVOCroatian Society of Agronomists

Berislaviceva 6,10000 Zagreb, Croatia

Manuscripts should be submitted electronically to the address: [email protected] should be written in double space with a margin of at least 2.5 cm from the edge of the paper to the text (the customary margin is 2.54 cm at the top and at the bottom of the text and 3.17 cm to the left and the right of the text). The customary size of letters is 12.

Published are manuscripts written:a) In the Croatian language with the summary, tables and graphs in the

English language (exceptionally, for a justified reason, they can be in German, French or Italian).

b) In the standard English with the summary and attachments in Croatianc) In exceptional cases articles can be printed in German with the sum-

mary in CroatianSIZE OF ARTICLE The article must not have more than 20 pages, including attachments.

HIGHLIGHTING WORDS IN A LINE

Words are highlighted either by spacing out letters or using italics. Bold type is used only to highlight the title of an article.In the text the author’s surname is written spaced, followed by a comma and the year of publication of the referred article. If there are two authors „and“ is written between the two surnames. If the article is signed by

133



several authors, the surname of the first authors is followed by „et al.“.

E.g.Weeden (1991)Weeden and Gottlieb (1980)Weeden et al. (1992)

In all other cases highlighting is done by italics (e.g. Latin taxonomic names)

ATTACHMENTS WITH THE TEXT

Attachments with the text (tables, graphs, charts and photographs) are submitted separately and must be understandable without reading the manuscript.The total number of attachments must not be more than 10.Attachments are marked by Arabic numerals and the place where they will be printed must also be marked in the text. Headings of all the tables, graphs, charts and photographs must be written in both Croatian and Eng-lish. All the data in attachments are written in Croatian and in English. In tables only the horizontal lines are drawn (the smallest possible number); data in tables are not highlighted by shading. As for the size, tables that take more than one page should be avoided.Letters and figures in attachments should be written in the size that they remain readable when printed. Attachments are not to be bordered.If the information given in an attachment is taken from another source it must be stated, e.g. Source/Izvor: Weeden (1992).

TITLE

Title should be as short as possible without unnecessary words like Con-tribution to research.Write the first letter of the author’s name (full name of a woman author) and the surname in capital letters, without titles, and the name of the institution in Croatian and in English.E.g.

EFFECT OF TREATMENT AND STORAGE ON THE QUALITY OF SUNFLOWER SEED

L.ANDRIĆ, B.SIMIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, and H. PLAVŠIĆ

Agricultural Institute Osijek

134



or

GENETIC VARIANCE COMPONENTS OF TOBACCO CULTIVARS TYPE BURLEY

Jasminka BUTORAC1 and J. BELJO2

1Faculty of Agriculture, University of Zagreb2Tobacco Institute Zagreb

SUMMARY Best in 25 lines or exceptionally 400 words. For key words choose terms (not more than 5) suitable for indexing.

MAIN TEXTOriginal scientific paper should as a rule include the following chapters: introduction, review of the literature/references, material and methods, results discussion and conclusion.

SAŽETAK Croatian translation of the title of the paper, summary and key words.

REFERENCES

Write on a separate page the references listing them alphabetically.

1. Benson , E. (1990): Free radical damage in stored plant germ-plasm. Intrnational Board for Planet Genetic Resources, Rome, pp. 63-66.

2. Bi landž ić . M., Kr izmanić , M., Mi j ić , A., Duvnjak , T. (2001): Pokus s primjenom fungicida na sjeme suncokreta. Osijek, 1998-2000. Sjemenarstvo, br.3-4. Zagreb.

3. Chai , J. (1998): Optimum moisture contents of seeds stored at ambient temperatures seed science research 8 (suppl. 1): 23-28.

4. Moor, F. D. and Jo l l i ffe . P. A. (1987): Mathematical charac-teriza-tion in storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci.,112(4) pp. 681-686.

AUTHOR’S ADDRESS Write the full name and surname of the author(s), the title, the address of the author’s institute and the e-mail address.

OFF PRINTS Author is entitled to 25 off prints of the article free; if more copies are required they can be obtained from the editors for a charge.

135



SADRŽAJ – CONTENT

Pregled suorganizatora .............................................................................................3

Organizacijski i znanstveni odbori ...........................................................................4

Z. Matotan i J. HaramijaUvod .........................................................................................................................5

Program skupa 09.11.2016. .....................................................................................7

Program skupa 10.11.2016. .....................................................................................9

Program skupa 11.11.2016. ...................................................................................14

SAŽECI - ABSTRACTSI. Delić, Luca Galić, Tisa Vizek Borovina, Željka Cegur Predstojeće promjene zakonske regulative u sjemenarstvu

i rasadničarstvu Republike Hrvatske Forthcoming changes in legislation in the area of seed

and nursery production in Republic of Croatia .................................................19Sandra Bogdanović, Svetlana Balešević-Tubić, D. Dedić,

Danijela Stojanović, J. Vujović, V. Mladenov Zakonska regulativa u procesu priznavanja sorti i zaštite prava

oplemenjivača u Republici Srbiji Legislation concerning the process of plant varieties registration

and protection of plant breeders’ rights in the Republic of Serbia ....................21

G. Jukić, Z. Mijić Trendovi proizvodnje poljoprivrednog sjemena u Republici Hrvatskoj Trends in agricultural seed production in Republic of Croatia .........................23

Ružica Ore Jurić, Marina Zorić Izuzeća od oplemenjivačkog prava Exemptions from the breeder’s right .................................................................25

136



D. Miloloža Vanjskotrgovinska razmjena sjemena i sadnog materijala

Republike Hrvatske Foreign trade exchange of seed and seedlings of Republic of Croatia .............27

K. Dugalić, Vesna Tomaš, Ines Mihaljević, Dominik Vuković Budućnost hrvatskog rasadničarstva Futurity of Croatian nursery production ...........................................................29

Sonja Grljušić, Nikolina Šimić, L. Andrić, Sonja Šimić, I. Beraković, R. Šimek, D. Novoselović

Procjena morfometrijskih svojstava zrna genotipova pšenice Evaluation of kernel morphometric traits of wheat genotypes .........................32

J. Šimenić, B. Šimić, G. Drezner, G. Jukić, Dalija Gašo Sortiment pšenice u Republici Hrvatskoj u periodu 2010.-2015. Wheat varieties in Croatia from period 2010-2015 .........................................34

V. Mladenov, B. Banjac, M. Dimitrijević, Sofija Petrović, Dragana Latković, G. Jaćimović, Sandra Bogdanović

Interakcija genotip x okolina i agronomska svojstva ozime pšenice uzgajane u semiaridnim uvjetima

Genotype x environment interaction and agronomic performance of winter wheat cultivars grown in semiarid conditions ...................................36

N. Đurić, Gorica Cvijanović, Gordana Dozet, Mirela Matković, Gordana Branković, Vera Đekić

Korelacijska analiza nekih proizvodnih osobina PKB sorti ozime pšenice

Correlation analysis of some production traits of PKB winter wheat varieties ...................................................................................................38

G. Drezner, K. Dvojković, D. Novoselović, Valentina Španić, A. Lalić, L. Andrić, Daniela Horvat, R. Šimeki, Kristina Lutrov, J. Primorac

Rodnost i kakvoća pšenice ovisno o sorti i fungicidnom tretmanu Yield and quality of wheat depend of variety and fungicide treatment ............40

K. Puškarić, L. Andrić Doprinos oplemenjivanja bilja europskoj poljoprivredi,

proizvodnji hrane, gospodarskom rastu i zaštiti okoliša The contribution of plant breeding for European agriculture,

food production, economic growth and environmental protection ...................42

137



I. Pejić, H. Šarčević, V. Konzumplik Znanstveni projekti u području oplemenjivanja bilja i njihov

doprinos razvoju hrvatske poljoprivrede Research projects in the field of plant breeding and their contribution

to the development of Croatian agriculture .......................................................45

Z. Matotan, Svjetlana Matotan Oplemenjivanje bilja kao gospodarska inovacija - primjer iz prakse Plant breeding as an economic innovation - the case study ..............................47

M. Maričević, I. Ikić, I. Živković, Katarina Jukić Noviteti iz oplemenjivačkih programa strnih žitarica Bc Instituta d.d. Novelties from cereal breeding programs in Bc Institute .................................49

Katarina Jukić, I. Ikić, M. Maričević, I. Živković Pokazatelji kvalitete i urod zrna Bc ozimih pšenica

u vegetacijskoj godini 2015.-2016. Indicators of the quality and grain yield of Bc winter wheat

in season 2015-2016 ..........................................................................................51

M. Spevec, G. Tonković Aktualni sortiment RWA pšenica Actual RWA wheat varieties..............................................................................53

Tatjana Međimurec, S. Ružić, T. Ivandija Utjecaj kalcizacije kiselog tla na prinos zrna pšenice

i sadržaj proteina u zrnu The influence of acidic soil liming on wheat yield

and grain protein conten ....................................................................................55

Suzana Pajić Utjecaj kasne primjene UAN-a na sadržaj proteina u zrnu pšenice The influence of UAN late application on protein content in wheat grain .......57

Marina Zorić, J. Gunjača, D. Šimić Parametri stabilnosti prinosa sorti ozimog ječma u sortnim pokusima Parameters of winter barley yield stability in the variety trails ........................59

A. Lalić, I. Abičić, Gordana Šimić, K. Dvojković, Daniela Horvat, V. Krstanović, M. Jukić, J. Babić, L. Andrić Agronomske i gospodarske odlike OS-genotipova golozrnog ječma Agronomic and economic parameters of OS-genotypes of hulless winter barley ....61

138



M. Jukić, I. Buhiniček, Z. Kozić Rezultati ispitivanja novih Bc hibrida kukuruza

u uvjetima intenzivne agrotehnike The results of testing of new Bc maize hybrids under

intensive agrotechnics .......................................................................................63S. Hrgović, Mirela Trdenić, Ruža Vukadin Utjecaj primjene ASN-a i KAN-a u prihrani kukuruza na pH

vrijednost tla i prinos zrna Influence of ASN and KAN application in fertilization of

corn on pH value of soil and yield ...................................................................65

B. Šimić, L. Andrić, I. Beraković, G. Todorović, Snežana Jovanović Značaj uvjeta skladištenja na očuvanje kakvoće sjemena hibrida kukuruza Significance of storage conditions on the keeping quality of maize seed .........67

A. Mijić, I. Liović, Aleksandra Sudarić, T. Duvnjak Matej – Novi hibrid suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek Matej – New sunflower hybrid of Agricultural Institute Osijek .......................69

B. Šimić, L. Andrić, Ilonka Ivanišić, I. Beraković, H. Plavšić, Sonja Grljušić Utjecaj duljine skladištenja na kakvoću sjemena suncokreta The effect of the length of storage on the quality of sunflower seeds ...............71

Jelena Ovuka, V. Miklič Sjemenarstvo suncokreta u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo

iz Novog Sada Sunflower seed production at the Institute of field and vegetable

crops from Novi Sad ........................................................................................73

Sonja Grljušić, L. Andrić, I. Beraković, Nikolina Šimić, B. Šimić, D. Agić, Gordana Bukvić

Predsjetveni tretman sjemena kao mjera za poboljšanje kvalitete sjemena Seed priming as a measure for enhancing quality of seed ................................75

Danijela Stojanović, D. Dedić, Ana Marjanović Jeromela, Svetlana Balešević-Tubić, S. Jocić, Sandra Cvejić

Rezultati ispitivanja sorti suncokreta, uljane repice i soje u pokusima za utvrđivanje proizvodne i upotrebne vrijednosti u Republici Srbiji

The results of the testing of sunflowers, winter oil seed rape and soybean varieties to determine the value for cultivation and use in the Republic of Serbia ......................................................................77

139



Aleksandra Sudarić, T. Duvnjak, I. Drenjančević Sunce – nova OS sorta soje Sunce – new OS soybean variety ......................................................................79S. Jelovčan, G. Kovačić, Vesna Kadija – Cmrk Tolerantnost hibrida ozime uljane repice na uvjete

prezimljenja u 2015.-2016. Overwintering tolerance of winter oilseed rape hybrids

in 2015-2016 .....................................................................................................81B. Šimić, Ilonka Ivanišić, J. Šimenić, S. Popović, T. Čupić,

Marijana Tucak, G. Krizmanić Utjecaj primjene biostimulatora na gospodarska svojstva jarog

stočnog graška Influence of biostimulators on economic characteristics of

spring pea ..........................................................................................................83

Z. Matotan, Vesna Samobor, Svjetlana Matotan, J. Haramija Podravski ozimi češnjak i Dubravski crveni luk dvije novoupisane

čuvane sorte povrća na Sortnu listu Republike Hrvatske Podravski ozimi garlic and Dubravski crveni onion a new registered

conservation vegetable varieties in Varity list of Republic of Croatia ..............85

D. Vernik Rezultati oplemenjivačkog rada na povrću u Semenarni d.o.o. Ljubljana Results of breeding activity on vegetable at Semenarna d.o.o. Ljubljana ........87

M. Matjačić Stanje i mogućnosti razvoja hrvatske proizvodnje krumpira Situation and possibilities for development of Croatian potato production ....89D. Jelković, Tamara Rehak Biondić Štete od abiotskih čimbenika na sjemenskom krumpiru u 2016. godini Damages caused by abiotic factors on seed potato in 2016 .............................91Tamara Rehak Biondić, D. Jelković, Ž. Tomić, D. Masnica Crna krastavost gomolja ili „bijela noga“ stabljike (Rhizoctonia solani,

Kühn) sve veći problem u proizvodnji sjemenskog krumpira Black scurf of tubers or „white leg“ of stems (Rhizoctonia solani,

Kühn) as a growing problem in the seed potatoes production .........................93

140



Klaudija Carović-Stanko, Monika Vidak, Martina Grdiša, Ana Barešić, Mirjana Herak Ćustić, B. Lazarević, T. Karažija, I. Palčić, I. Radosavljević, Z. Liber, Z. Šatović, J. Gunjača

Raznolikost tradicijskih kultivara graha u Republici Hrvatskoj Diversity among Croatian common bean landraces ........................................95Nataša Romanjek Fajdetić, Božica Japundžić-Palenkić,

Brigita Popović, J. Haramija Razlika u prinosu šampinjona (Agaricus bisporus Imbach)

upotrebom dvije različite Cac-ing metode The difference in the yield of mushrooms (Agaricus bisporus Imbach)

using two different methods Cas-ing ..............................................................97Tonka Ninčević, Z. Liber, Z. Šatović, Marija Jug-Dujaković Genetska raznolikost sjevernojadranskih populacija sredozemnog smilja

(Helichrysum italicum /Roth/ G.Don): Stanje i perspektive Genetic diversity of northern Adriatic immortelle (Helichrysum italicum

/ Roth/ G.Don) populations: Current status and future prospects ...................99Z. Liber, Klaudija Carović-Stanko, I. Šoštarić, F. Varga,

Martina Grdiša, Z.Šatović Razvitak EST-SSR biljega u svrhu genetske identifikacije kultivara bosiljka (Ocimum basilicum L.) Development of EST-SSR markers for genetic identification of basil

(Ocimum basilicum L.) cultivars ..................................................................101Martina Grdiša, Ivana Rešetnik, Z. Liber, I. Radosavljević,

Klaudija Carović-Stanko, Marija Jug-Dujaković, Z. Šatović Genetska demografija ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.):

Putovanje u prošlost Genetic demography of Dalmatian sage (Salvia officinalis L.):

A journey to the past ......................................................................................103Z. Šatović, D. Šimić, D. Novoselović, Aleksandra Sudarić, E. Maletić,

F. Strikić, D. Ban, Klaudija Carović-Stanko, Z. Liber, Smiljana Goreta Ban

Uspostava Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

The establishment of the Centre of excellence for biodiversity and molecular plant breeding .........................................................................105

141

K. Brus, Kristina Horvat-Budimir Proizvodnja voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala

2016. godine u Hrvatskoj Produciton of fruit and vine agricultural planting material

in 2016 in Croatia ..........................................................................................107Ž. Budinščak, G. Ivančan Integralna zaštita i rasadničarstvo Integrated pest management and seedling production ...................................109I. Miljković Istraživanje korijenovog sustava jabuke na različitim podlogama

i tipovima tala Investigation of apple root systems on different rootstocks and

soil types ........................................................................................................111P. Vujević, Bernardica Milinović, T. Jelačić, Dunja Halapija Kazija, D. Čiček, A. Biško Istraživanje pogodnosti sorti jabuka za proizvodnju

u održivom sustavu uzgoja Investigations of suitability of apple cultivars for sustainable

production systems ........................................................................................113Martina Skendrović Babojelić, Petra Škrlec, Bernardica Milinović, D. Drvodelić, D. Vuković, K. Dugalić Morfološka karakterizacija plodova i sjemenki indtroduciranih

sorata marelice Fruit and stone morphological characterization of introduced

apricot cultivars .............................................................................................115Maja Žulj Mihaljević, Dora Karamatić, S. Šimon, D. Nikolić,

K. Dugalić, I. Pejić Upotreba mikrosatelitskih DNA markera za identifikaciju sorata

višnje (Prunus cerasus L.) Using of microsatellite DNA markers to identify sour cherry

(Prunus cerasus L.) ......................................................................................117D. Čiček, T. Jelačić, Bernardica Milinović, Dunja Halapija Kazija,

P. Vujević, A. Biško Značajke sorti i selekcija oraha na pokušalištu Zavoda

za voćarstvo u Donjoj Zelini Features of walnut cultivars and selections on

the experimental station of Institute of pomology in Donja Zelina ...............119

142

A. Biško, P. Vujević, Bernardica Milinović, Dunja Halapija Kazija, T. Jelačić, D. Čiček

Biološke i pomološke značajke novih sorata masline Sikitita i Tosca pogodnih za uzgoj u super gustom sklopu

Biological and pomological characteristic of new olive cultivars Sikitita and Tosca suitable for super high density cultivation.........121

N. Tomljenović, Marija Ševar, T. Jemrić, I. Pejić Perspektive uzgoja divlje ruže (Rosa canina L.) u Hrvatskoj Perspective of dog rose (Rosa canina L.) cultivation in Croatia ...................123I. Delić, Luca Galić, Dunja Halapija Kazija, Bernardica Milinović Nove direktive Europske komisije vezane za reprodukcijski

sadni materijal u voćarstvu The new directives of European Commission connected

with fruit propagation material ......................................................................125

143

144



www.poljinos.hr Utemeljen 1878.

Poljoprivredni institut Osijek, s tradicijom od 1878. godine i danas djeluje kao vrhunski javni znanstveno-istraživački institut, čiju temeljnu djelatnost čine znanstvena i razvojna istraživanja u području genetike, te s tim u vezi razvoj (oplemenjivanje) i sjemenarstvo sorti i hibrida najvažnijih ratarskih kultura u RH. Razvoj i primjena laboratorijskih tehnika i analiza, te istraživanja u području voćarstva i rasadničarstva, agrotehnike i melioracija čine sastavni dio znanstveno-istraživačkog rada na institutu.

Gradimo uspjeh zajedno!

145



2014. PHII.

146



147



0

5

25

75

95

100

148



149



Documents

HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO...2 Izdavač / Publisher Hrvatsko agronomsko društvo Croatian society of agronomists Berislavićeva 6/1, 10000 ZAGREB Phone/fax: +385 (0)1 4872 493 e-mail: