Hrvatsko katoličko sveučilište - unicath.hr · Uvod u teologiju 3 2 Strani jezik 2 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 2 Izborni predmeti 6 2. estar Novovjekovne civilizacije 4

1

Hrvatsko katoličko sveučilište Ilica 242 HR-10000 Zagreb www.unicath.hr

INFORMACIJSKI PAKET

za akademsku godinu 2013./2014.

Zagreb, listopad 2013.

2

Naziv publikacije Informacijski paket za akademsku godinu 2013./2014. Urednik Prorektor za nastavu prof. dr. sc. Gordan Črpić

---------- Sudjelovali u izradi doc. dr. sc. Ines Sabotič doc. dr. sc. Marija Šakić doc. dr. sc. Roko Mišetić dr. sc. Krunoslav Novak Jasna Laura, dipl. iur. Suzana Obrovac Lipar, prof.

Copyright © Hrvatsko katoličko sveučilište

3

O Hrvatskom katoličkom sveučilištu Hrvatsko katoličko sveučilište osnovano je dana 3. lipnja 2006. godine dekretom Luce vera illuminata (Istinskom svjetlošću obasjana), koji je u ime osnivača Zagrebačke nadbiskupije potpisao nadbiskup Josip kardinal Bozanić. Hrvatsko katoličko sveučilište pripada široj skupini katoličkih javnih sveučilišta koja su stekla velik ugled u društvima u kojima djeluju. U oblikovanju unutarnjeg ustroja Hrvatsko katoličko sveučilište orijentirano je na raspoloživa iskustva i modele što ih primjenjuju najbolja sveučilišta u skupini, vodeći računa o hrvatskom društvenom kontekstu i specifičnostima hrvatskog visokoškolskog sustava. Hrvatsko katoličko sveučilište promiče zaštitu i razvoj ljudskog dostojanstva; pridonosi jačanju katoličkog i hrvatskog nacionalnog identiteta; promiče nacionalnu kulturnu baštinu; poštuje i zauzima se za znanstvenu izvrsnost i autonomiju znanosti; skrbi o uspostavljanju i podržavanju primjerenih odnosa i suradnje s istraživačkim, znanstvenim, nastavnim, kulturnim i crkvenim ustanovama, posebice katoličkim sveučilištima diljem svijeta, radi međusobne razmjene spoznaja, iskustava, znanja i vještina, osobito na području znanosti, kulture i umjetnosti. Misija Hrvatskog katoličkog sveučilišta kontinuirana je potraga za istinom kroz istraživanja te očuvanje i prenošenje znanja za dobrobit društva, pri čemu se osobita pozornost posvećuje odgoju cjelovite osobe na katoličkoj tradiciji i duhovnosti. Vizija Hrvatskog katoličkog sveučilišta je ponuditi prepoznatljive programe u odnosu na postojeće u Hrvatskoj s obzirom na sadržaj i katolički duh sveučilišta a uz poštivanje najviših standarda znanstvenog integriteta, uvažavajući zadane vrijednosti: razvoj cjelovite osobe, katolički identitet, razboritost i ulaganja. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu za sada djeluju tri studijska odjela: Odjel za povijest, Odjel za psihologiju i Odjel za sociologiju. Za ta tri studija Sveučilište je dobilo trajne dopusnice za izvođenje preddiplomske i diplomske nastave. Geslo Sveučilišta: LUX VERA – ISTINSKO SVJETLO

4

Uprava Sveučilišta Veliki kancelar Zagrebački nadbiskup i metropolit Josip kardinal Bozanić Rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić Prorektor za nastavu prof. dr. sc. Gordan Črpić Prorektor za znanost prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić Prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Emilio Marin Pročelnica Odjela za povijest doc. dr. sc. Ines Sabotič Pročelnica Odjela za psihologiju doc. dr. sc. Marija Šakić Pročelnik Odjela za sociologiju prof. dr. sc. Gordan Črpić Zamjenik pročelnika Odjela za sociologiju doc. dr. sc. Roko Mišetić Pomoćnica glavnog tajnika Jasna Laura, dipl. iur.

5

Adresa Hrvatsko katoličko sveučilište Ilica 242 (ulaz iz Domobranske ulice) HR – 10 000 Zagreb www.unicath.hr Kontakti Centrala telefon: + 385 (0) 1 370 66 00 faks: + 385 (0) 1 370 66 01 e-mail: [email protected] Studentska služba telefon: + 385 (0) 1 370 66 13 faks: + 385 (0) 1 370 66 01 e-mail: [email protected] Sveučilišni ECTS koordinator doc. dr. sc. Hrvoje Kekez telefon: +385 (0) 1 370 66 25 faks: +385 (0) 1 370 66 01 e-mail: [email protected] Akademski kalendar 2013./2014. Akademski kalendar donosi Senat Sveučilišta, a objavljuje se za svaku akademsku godinu na internetskoj stranici Sveučilišta: www.unicath.hr. Nastava Zimski semestar: 1. listopada 2013. – 27. siječnja 2014. Ljetni semestar: 25. veljače 2014. – 9. lipnja 2014. Ispitni rokovi Zimski ispitni rok: 28. siječnja 2014. – 24. veljače 2014. Ljetni ispitni rok: 10. lipnja 2014. – 7. srpnja 2014. Jesenski ispitni rok: 1. rujna 2014. – 26. rujna 2014. Informacije o ispitnim rokovima za pojedine predmete mogu se potražiti na mrežnim stranicama Sveučilišta: www.unicath.hr.

http://www.unicath.hr/

mailto:[email protected]





6

7

Opis djelatnosti Hrvatsko katoličko sveučilište (u daljnjem tekstu: Sveučilište) provodi visokoškolsku i znanstvenu djelatnost, uz razvijanje nastavnog, znanstvenog, istraživačkog i stručnog rada, te obavlja odgovarajuće popratne djelatnosti u skladu s temeljnim etičkim načelima katoličke vjere. Sveučilište, povezivanjem znanstvenog istraživanja, umjetničkog stvaralaštva i izvođenja studijskih programa, razvija znanost, struku i umjetnost, priprema studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetničkih vrijednosti, stvara visokoobrazovni, znanstveni i umjetnički pomladak, sudjeluje u ostvarivanju društvenih interesa studenata, te promiče međunarodnu suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti. Obrazovanje na Sveučilištu obuhvaća razine: - preddiplomski sveučilišni studij, - diplomski sveučilišni studij, - poslijediplomski sveučilišni studij, - preddiplomski stručni studij, - diplomski stručni studij, - poslijediplomski specijalistički studij. Svaka razina sveučilišnog studija završava stjecanjem određenog naziva ili stupnja. Sveučilište izvodi preddiplomske i diplomske sveučilišne studije:

Studij povijesti - preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe

180 ECTS bodova i akademski naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica povijesti; - diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe 120

ECTS bodova i akademski naziv: magistar/magistra povijesne struke. Studij psihologije

- preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica psiholo-gije;

- diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra psihologije.

Studij sociologije

- preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od tri godine, čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica sociologije;

- diplomski sveučilišni studij u trajanju od dvije godine, čijim se završetkom stječe 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra sociologije.

Od početka akademske godine 2013./2014. studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta omogućeno je stjecanje kompetencija za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

8

Upis na studije Preddiplomski sveučilišni studij može upisati osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, sukladno uvjetima iz javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište. Diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski studij, sukladno uvjetima iz javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište. Upis određene razine studija (preddiplomske i diplomske) obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište najmanje šest mjeseci prije početka nastave na mrežnim stranicama i javnom glasilu. Odluku o raspisivanju natječaja donosi Senat u skladu sa studijskim programom i prijedlogom stručnog vijeća odjela, nastavnim opterećenjem iz odgovarajućih normativa za izvedbu nastave i aktima Sveučilišta. Pravo na upis ima pristupnik koji ispunjava uvjete utvrđene u natječaju, a prema postignutim bodovima u razredbenom postupku, mjestu na rang-listi i dodatno utvrđenim uvjetima. Podrobna pravila za izbor pristupnika za upis na pojedini studij Sveučilišta te sadržaj i način provedbe razredbenog i upisnog postupka određuje se posebnom odlukom Senata, a na prijedlog pojedinog vijeća odjela. Razredbeni postupak za upis provodi Povjerenstvo za upis studenata koje imenuje Senat. Rezultati razredbenog postupka objavljuju se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Sveučilišta. Pristupnik može, na rezultate razredbenog postupka, uložiti prigovor Povjerenstvu za upise u roku od 24 sata od objave rezultata razredbenog postupka. Pristupnik koji je ostvario pravo na upis, ali u roku određenom natječajem nije obavio upis, gubi pravo upisa. Sveučilišni odjeli

Sveučilišni studiji izvode se unutar sveučilišnih odjela. Na Sveučilištu su ustrojeni Odjel za povijest, Odjel za psihologiju i Odjel za sociologiju. Odjel za povijest – pročelnica doc. dr. sc. Ines Sabotič Studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu utemeljen je sa svrhom da omogući što većem broju mladih u Hrvatskoj, i onih u inozemstvu koje privuče njegov program, osposobljavanje za dobro, kreativno i etično obnašanje stručnih poslova koje zahtijeva suvremeno školstvo, državna administracija, kulturne i druge ustanove od općeg značenja te poslovni svijet. Cilj je studija povijesti na HKS-u stvaranje mladih sposobnih za samostalan rad, ali i za skupni rad u manjim ili većim organizacijskim strukturama. Student koji završi studija povijesti na HKS-u bit će osposobljen za rad u osnovnim i srednjim školama, knjižnicama, arhivima, kulturnim ustanovama, znanstvenim i istraživačkim organizacijama, diplomatskoj službi i sl. Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Preddiplomski sveučilišni studij povijesti traje tri godine i njime se stječe 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Preddiplomski sveučilišni studij povijesti ponajprije je namijenjen stjecanju nužnih znanja, kompetencija i vještina važnih za povijesnu struku. Također služi kao uvod u različita područja povijesti (stari vijek, srednji vijek, novi vijek, suvremeno doba), ali pruža mogućnost širenja intelektualnih i teorijskih okvira slušanjem izbornih predmeta drugih disciplina. Cilj preddiplomskog sveučilišnog studija povijesti jest razvijanje kritičkog promišljanja i samostalnosti u radu te ovladavanje istraživačkom metodologijom i vještinama izradbe i izlaganja znanstvenog rada.

9

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica povijesti. Student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati (za

studente koji po prvi put upisuju studij akademske godine 2013./2014.)

Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Svjetska povijest: 1914. – 1991. 4 3

Hrvatska povijest: 1918. – 1945. 4 3


Stvaranje suverene Hrvatske 4 3

Uvod u akademski studij 2 2

Informatika i mediji u studiju povijesti 1 1

Uvod u teologiju 3 2

Strani jezik 2 2

Tjelesna i zdravstvena kultura 0 2

Izborni predmeti 6

2.

sem

esta

r

Novovjekovne civilizacije 4 3

Svjetska povijest 19. stoljeća 4 3

Hrvatske zemlje: 16. – 18. stoljeće 4 3

Hrvatske zemlje u 19. stoljeću 4 3

Uvod u pomoćne povijesne znanosti I 2 2

Uvod u arhivistiku 2 2

Strani jezik 2 2


Izborni predmeti 8

Ukupno 1. godina 60

3.

sem

esta

r

Opća povijest srednjeg vijeka 4 3

Povijest Crkve u srednjem vijeku 4 3

Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku 4 3

Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4 3

Uvod u pomoćne povijesne znanosti II 2 2

Glagoljica i hrvatska ćirilica 2 2

Uvod u bioetiku 3 2


Izborni predmeti 7

4.

sem

esta

r

Stara povijest Istoka 4 3

Povijest Grčke i Rima 4 3

Fenomen kršćanstva 4 3

Hrvatski prostor u prapovijesti i antici 4 3

Historiografija I 2 2

Kartografski izvori 2 2


Izborni predmeti 10

Ukupno 2. godina 60

5.

sem

esta

r Urbana povijest 4 3

Kulturna povijest 4 3

Povijest institucija i političke uprave hrvatskih zemalja 4 3

Povijest svakodnevice 4 3

Historiografija II 2 2

10

Uvod u demografiju 2 2

Klasični jezik 2 2

Izborni predmeti 8 6.

se

mes

tar

Gospodarska i društvena povijest 4 3

Povijest zapadne duhovnosti 4 3

Povijest znanosti i tehnologije 4 3

Klasični jezik 2 2

Filozofija povijesti 2 2

Hrvatska historiografija 2 2

Socijalni nauk Crkve 3 2

Izborni predmeti 9

Ukupno 3. godina 60

Ukupno preddiplomski sveučilišni studij povijesti 180

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno

(za studente koji su po prvi put upisali studij u akademskoj godini 2010./2011., 2011./2012. i 2012./2013.)

Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Svjetska povijest: 1914. – 1991. 4 3



Stvaranje suverene Hrvatske 4 3

Uvod u arhivistiku 3 2

Informatika i mediji u studiju povijesti 1 1

Strani jezik 2 2


Izborni predmeti 8

2.

sem

esta

r

Novovjekovne civilizacije 4 3

Povijest srednje i mediteranske Europe u novom vijeku 4 3

Hrvatske zemlje: 16. – 18. stoljeće 4 3

Hrvatske zemlje u 19. stoljeću 4 3

Uvod u pomoćne povijesne znanosti I 2 2

Izradba znanstvenog rada 2 1

Strani jezik 2 2


Izborni predmeti 8

Ukupno 1. godina 60

3.

sem

esta

r

Opća povijest srednjeg vijeka 4 3

Povijest Crkve u srednjem vijeku 4 3

Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku 4 3

Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4 3

Uvod u pomoćne povijesne znanosti II 2 2

Glagoljica i hrvatska ćirilica 2 2

Strani jezik 2 2


Izborni predmeti 8

4.

sem

e

star

Stara povijest Istoka 4 3

Povijest Grčke i Rima 4 3

Fenomen kršćanstva 4 3

Hrvatski prostor u prapovijesti i antici 4 3

11

Historiografija I 2 2

Kartografski izvori 2 2

Strani jezik 2 2


Izborni predmeti 8

Ukupno 2. godina 60

5.

sem

esta

r

Urbana povijest 4 3

Kulturna povijest 4 3

Povijest institucija i političke uprave hrvatskih zemalja 4 3

Povijest svakodnevice 4 3

Historiografija II 2 2

Uvod u demografiju 2 2

Strani jezik 2 2

Klasični jezik 2 2

Izborni predmeti 6

6.

sem

esta

r

Gospodarska i društvena povijest 4 3

Povijest zapadne duhovnosti 4 3

Povijest znanosti i tehnologije 4 3

Strani jezik 2 2

Klasični jezik 2 2

Filozofija povijesti 2 2

Hrvatska historiografija 2 2

Izborni predmeti 10

Ukupno 3. godina 60


Popis izbornih predmeta za studente preddiplomskog sveučilišnog studija povijesti

Predmeti ECTS Sati

Uvod u političku filozofiju 4 3

Uvod u filozofiju 4 3

Povijest i arheologija 4 3

Hrvatski prinosi drugim kulturama 4 3

Hrvatska heraldička baština 4 3


Uvod u bioetiku 4 3

Osnove geografije 4 3

Stanovništvo Hrvatske 4 3

Uvod u filmsku umjetnost 4 3

Novi medijski žanrovi 4 3

Stilovi medijske kulture 4 3

Transcendentno u filmu 4 3

Televizijski igrani i serijski program 4 3

Mitska bića tradicijskih vjerovanja 4 3

Hrvatska tradicijska kultura i formiranje identiteta 4 3

Povijest komunikacije i medija 4 3

Uvod u komunikologiju 4 3

Upravljanje stresom 3 4

Računske osnove kvantitativnih metoda u psihologiji 3 2

12

Parapsihologija 3 2

Pozitivna psihologija 3 2

Evolucijska psihologija 3 2

Psihologija religioznosti 3 2

Međukulturalna psihologija 3 2

Kulturalna psihologija 3 2

Neurokemija ponašanja s osnovama psihofarmakologije 3 2

Vještine komunikacije 3 2

Opća biologija 3 2

Osnove stanične biologije i genetike 3 2

Izvedbeni planovi za preddiplomski studij povijesti: http://www.unicath.hr/wp-unicath/povijest/izvedbeni-planovi Diplomski sveučilišni studij povijesti

Diplomski studij povijesti traje dvije godine i njime se stječe 120 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Diplomski sveučilišni studij povijesti služi produbljivanju znanja i usavršavanju vještina koje su stečene tijekom preddiplomskog studija, odnosno kritičkog promišljanja i samostalnosti u radu, ovladavanja istraživačkom metodologijom i vještinama izradbe i izlaganja znanstvenog rada. Diplomski sveučilišni studij povijesti omogućuje studentu progresivnu orijentaciju, od temeljne izobrazbe prema sve većoj specijalizaciji i to u dva usmjerenja: Stari vijek i srednji vijek te Suvremena povijest. Završetkom diplomskog sveučilišnog studija povijesti stječe se akademski naziv magistar/magistra povijesne struke. Student stječe diplomu visoke stručne spreme i mogućnost upisa na poslijediplomski sveučilišni studij. Usmjerenje: Stari vijek i srednji vijek


Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Rimska ekspanzija i Delmati 5 3

Antička vojna povijest 5 3

Bellum civile 5 3

Biblijska arheologija 5 3

Antički seminar 2 2

Klasični jezik 3 2

Izborni predmet 5

2.

sem

esta

r

Srednjovjekovna Crkva 5 3

Srednjovjekovna društva 5 3

Srednjovjekovna filozofija 5 3

Diplomatički seminar I 2 2

Srednjovjekovni latinitet 3 2

Izborni predmet 10

Ukupno 1. godina

3.

sem

e

star

Kršćanstvo u Europi 5 3

Kulturna povijest srednjeg vijeka 5 3

Diplomatički seminar II 2 2

Klasični jezik 3 2

http://www.unicath.hr/wp-unicath/povijest/izvedbeni-planovi

13

Seminar uz magistarski rad 10

Izborni predmet 5 4.

se

me

star

Povijest Bizanta 5 3

Hrvatsko srednjovjekovlje 5 3


Magistarski rad 15

Ukupno 2. godina

Ukupno preddiplomski sveučilišni studij povijesti

Usmjerenje: Suvremena povijest


Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Ekonomska misao: 19. i 20. stoljeće 5 3

Ishodišta državno-pravne preobrazbe 1918. 5 3

Globalizacija i religija 5 3

Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 5 3

Suvremeni historiografski pristupi 3 2

Povijesna demografija 2 2

Izborni predmet 5

2.

sem

esta

r

Komparativna urbana povijest: 19. i 20. stoljeće 5 3

Živjeti u Jugoslaviji: 1945. – 1990. 5 3

Povijest europskih integracija 5 3

Hrvatske političke ideje u 19. i 20. stoljeću 5 3

Kvantitativne metode u historiografiji 2 2

Slika i film kao povijesni izvor 3 2

Izborni predmet 5

Ukupno 1. godina 60

3.

sem

esta

r Crkva u suvremenom svijetu 5 3

Samostalna Hrvatska i Domovinski rat 5 3

Drugi svjetski rat 5 3

Hrvatski narod od 1945. do 1991. 5 3


4.

sem

e

star

Nacionalna kultura u europskom kontekstu 5 3


Magistarski rad 15

Izborni predmet 5

Ukupno 2. godina 60


Popis izbornih predmeta za studente diplomskog sveučilišnog studija1

Predmet ECTS Sati

Povijest Crvenog križa 5 3

Izvedbeni planovi za diplomski studij povijesti: http://www.unicath.hr/wp-unicath/povijest/izvedbeni-planovi

1 Student može kao izborni predmet birati obvezni predmet drugog usmjerenja.



14

Odjel za psihologiju – pročelnica doc. dr. sc. Marija Šakić Glavni cilj preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog programa obrazovanja budućih psihologa jest primjena i unapređivanje psiholoških znanja, modela i metoda na etički i znanstveni način radi promicanja razvoja, dobrobiti i efikasnosti pojedinaca, skupina, organizacija i društva. Programom studija psihologije nastoji se ostvariti uvjete i okolinu u kojoj će se provoditi znanstvena istraživanja, nastava, priprema za neovisan rad u struci i općenito obrazovanje kao integralni dio razvoja karaktera svake osobe. Osim znanstvenih temelja studiranja, program je vođen i idejom intelektualne otvorenosti i suradnje sa srodnim znanostima i drugim studijima psihologije. Studij psihologije usuglašen je sa srodnim studijima u Hrvatskoj te studijima u ovom polju na europskim i svjetskim sveučilištima. Program uvažava zajednička uporišta koja proizlaze iz Bolonjske deklaracije i Europske diplome iz psihologije, kao i etička načela rada psihologa koja se odnose na poštivanje ljudskih prava i dostojanstva osobe, visoku razinu kompetentnosti u radu te profesionalnu i znanstvenu odgovornost prema osobama s kojima psiholozi radeći dolaze u doticaj, kao i prema zajednici i društvu u kojemu žive i rade. Preddiplomski sveučilišni studij psihologije Preddiplomski sveučilišni studij psihologije traje tri godine i njime se stječe 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Preddiplomski sveučilišni studij psihologije daje orijentir studentima u različitim područjima psihologije te u proučavanju pojedinih sadržaja iz psihologiji bliskih znanstvenih disciplina, a ponajprije je namijenjen stjecanju nužnih znanja, kompetencija i vještina potrebnih za diplomski studij psihologije. Studenti su po završetku te razine obrazovanja osposobljeni za poslove i radne zadatke u kojima se traže znanja i vještine kao što su metodološka istraživačka znanja temeljne razine, sposobnost osmišljavanja jednostavnijih programa i projekata, vještine razumijevanja stručne literature, sposobnost pisanja jednostavnijih istraživačkih izvještaja te vještine primjene statističkih paketa. Završetak obrazovanja na toj razini ne omogućuje obavljanje bilo kakve psihološke prakse i poslova niti pruža potrebne nužne kompetencije za njihovo obavljanje. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija psihologije stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica psihologije. Student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno2

Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Uvod u psihologiju 3 2

Biološka psihologija I 5 4

Engleski jezik 4 3


Izborni predmeti 6 4

Izborni nepsihologijski predmeti 9 6

2.

sem

e

star

Teorijski sustavi u psihologiji 3 2

Percepcija 5 4

Biološka psihologija II 5 4

Deskriptivna statistika 6 5

2 Napomena: Predmeti iz 5. i 6. semestra ne izvode se u akademskoj godini 2013./2014.

15

Informatički praktikum 2 2


Zajednički predmeti 6 4

Ukupno 1. godina 60 46

3.

sem

esta

r

Pamćenje 6 4

Psihologija djetinjstva 5 4

Motivacija 6 4

Eksperimentalna metodologija 5 4

Inferencijalna statistika 5 5


4.

sem

esta

r

Učenje 6 4

Emocije 6 4

Psihologija adolescencije 5 4

Neeksperimentalna kvantitativna metodologija 5 4

Modeli analize varijance 5 5



5.

sem

esta

r

Psihologija odrasle dobi i starenja 5 4

Socijalna psihologija I 5 4

Teorijski sustavi i modeli u psihologiji ličnosti 4 3

Psihopatologija I 5 4

Uvod u kliničku psihologiju 4 3

Kvalitativna metodologija 5 4


6.

sem

esta

r

Diferencijalna psihologija 4 3

Socijalna psihologija II 5 4

Psihologija rada 5 3

Psihopatologija II 5 4

Praktikum iz metodologije 5 4

Mjerenje u psihologiji 5 4


Ukupno preddiplomski studij psihologije 180 138

Popis psihologijskih izbornih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati



Parapsihologija 3 2





Kulturalna psihologija3 3 2

3 Predmet nije ponuđen studentima 1. godine preddiplomskog studija psihologije.

16

Neurokemija ponašanja s osnovama psihofarmakologije4 3 2

Popis zajedničkih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati


Uvod u bioetiku 3 2

Popis nepsihologijskih izbornih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Opća biologija 3 2


















Izvedbeni planovi za preddiplomski studij psihologije: http://www.unicath.hr/wp-unicath/psihologija/izvedbeni-planovi

Diplomski sveučilišni studij psihologije Diplomski sveučilišni studij psihologije traje dvije godine i njime se stječe 120 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Diplomski sveučilišni studij psihologije omogućuje stjecanje potrebnih profesionalnih znanja i vještina nužnih za samostalan rad psihologa, a uspješnim završetkom diplomskog programa psihologije stečene su osnove za dobivanje profesionalne licence za posao psihologa. U ovom dijelu studijskog programa studentima se nude sva teorijska i metodološka znanja te se traži stjecanje onih profesionalnih i specifičnih vještina koje su sastavni dio suvremene profesionalne izobrazbe psihologa i detaljno su opisane u Europskoj diplomi iz psihologije. Uz zajedničke obvezne predmete, studentima su ponuđene pojedine tematski sličnije predmetne cjeline u obliku modula, pri čemu im se nudi sloboda odabira izbornih predmeta iz pojedinih skupina predmeta kako bi time iscrpnije stekli znanja, razvili kompetencije i vještine u području socijalne i komunikacijske psihologije te njihovim primijenjenim područjima, u području psihologije rada, organizacije i menadžmenta, u

4 Predmet nije ponuđen studentima 1. godine preddiplomskog studija psihologije.

http://www.unicath.hr/wp-unicath/psihologija/izvedbeni-planovi

17

području kliničke, savjetodavne i zdravstvene psihologije. Studentima se također pruža mogućnost odabira izbornih predmeta iz područja koja pokrivaju pojedina teorijska ili metodologijska područja psihologije. Završetkom diplomskog sveučilišnog studija psihologije stječe se akademski naziv magistar/magistra psihologije. Student stječe diplomu visoke stručne spreme i mogućnost upisa na poslijediplomski sveučilišni studij. Diplomski studij psihologije ne izvodi se u akademskoj godini 2013./2014. Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno 5

Semestar Predmeti ECTS Sati

1. s

emes

tar

Razvoj u društvenom kontekstu 4 3

Psihologija ličnosti 4 3

Socijalna psihologija III 4 3

Kognitivna psihologija 4 3

Psihologija ponašanja u organizaciji 4 3

Regresijska analiza 4 3

Teorija psihologijskih testova 4 3

Psihologijska etika 2 1

2. s

emes

tar

Psihologija obrazovanja 4 3

Klinička psihodijagnostika 4 3

Zdravstvena psihologija 4 3

Psihološko savjetovanje 4 3

Faktorska analiza 4 4

Izradba psihologijskog istraživanja 5 4

Vještine psihologijskog testiranja 2 2

Stručna praksa 3


3.

sem

esta

r

Psihologijski intervju 2 2

Izborni predmeti – teorija 21 14

Izradba magistarskog rada 4 6

Stručna praksa 3

4.

sem

esta

r

Izborni predmeti – specifične i profesionalne vještine 12 12

Izradba magistarskog rada 14 10

Stručna praksa 4


Ukupno diplomski studij psihologije 120 88

Popis općih izbornih teorijskih i metodologijskih predmeta s brojem ECTS bodova i

nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Konstrukcija mjernih instrumenata 3 2

Teorije i tehnike uzorkovanja 3 2

Multivarijantno razlikovanje grupa 3 2

5 Napomena: Studijski program se ne izvodi u akademskoj godini 2013./2014.

18

Evaluacija programa 3 2

Mjerenje i procjena ličnosti 3 2

Mjerenje i procjena sposobnosti 3 2

Noviji modeli intelekta 3 2

Vojna psihologija 3 2

Ekološka psihologija 3 2

Psihologija sporta 3 2

Modul: Socijalna i komunikacijska psihologija te primijenjena područja

Popis teorijskih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Primijenjena socijalna psihologija 3 2

Eksperimentalna socijalna psihologija 3 2

Politička psihologija 3 2

Socijalna psihologija pregovaranja i diplomacije 3 2

Komunikacijska psihologija 3 2

Socijalna psihologija medija 3 2

Grupni procesi i socijalni identitet 3 2

Psihologija antisocijalnog ponašanja 3 2

Forenzička psihologija 3 2

Penološka psihologija 3 2

Odnosi s javnošću 3 2

Popis predmeta iz specifičnih i profesionalnih vještina s brojem ECTS bodova i nastavnih

sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Preventivni programi: izradba, izvođenje i vrednovanje 2 2

Tehnike pregovaranja i rješavanja konflikata 2 2

Tehnike političke komunikacije i promidžbe 2 2

Medijsko planiranje i analiziranje 2 2

Psihološko forenzično vještačenje odraslih osoba 2 2

Modul: Psihologija rada, organizacije i menadžmenta


Predmeti ECTS Sati

Psihologija menadžmenta 3 2

Menadžment ljudskih potencijala 3 2

Psihologija izbora zanimanja 3 2

Vođenje (Leadership) 3 2

Psihologija marketinga 3 2

Psihologija oglašivanja 3 2

Psihologija oblikovanja 3 2

Psihologija spavanja i budnosti 3 2

19

Popis predmeta iz specifičnih i profesionalnih vještina s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Praktikum iz organizacijskih vještina 2 2

Tehnike upravljanja učincima pojedinca i organizacija 2 2

Interpersonalne vještine u grupi i organizaciji 2 2

Istraživanja tržišta: planiranje i provođenje 2 2

Modul: Razvojna, obrazovna i psihologija obitelji


Predmeti ECTS Sati

Primijenjena razvojna psihologija 3 2

Psihologija braka i obitelji 3 2

Psihologija roditeljstva 3 2

Razvojna psihopatologija djetinjstva i adolescencije 3 2

Psihologija starenja 3 2

Psihologija obrazovanja odraslih 3 2

Odgoj i obrazovanje darovite djece 3 2

Popis predmeta iz specifičnih i profesionalnih vještina s brojem ECTS bodova i nastavnih

sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Mjerenje kvalitete života djece i mladih 2 2

Metodika rada školskog psihologa 2 2

Obiteljsko savjetovanje 2 2

Modul: Klinička, savjetodavna i zdravstvena psihologija


Predmeti ECTS Sati

Klinička neuropsihologija 3 2

Dječja neuropsihologija 3 2

Dijagnostički kriteriji u kliničkoj praksi 3 2

Psihologija ovisnosti 3 2

Psihologija rehabilitacije 3 2

Preventivna zdravstvena psihologija 3 2

Psihoonkologija 3 2

Psihoterapijski smjerovi 3 2

Psihologija stradalništva 3 2

Popis predmeta iz specifičnih i profesionalnih vještina s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Vještine psihologijskog testiranja u kliničkoj praksi 2 2

Klinički intervju 2 2

20

Pisanje nalaza u kliničkoj praksi 2 2

Osnove geštalt terapije 2 2

Osnove kognitivno-bihejvioralne terapije 2 2

Osnove realitetne terapije 2 2

Vještine u pružanju psihološke pomoći 2 2

Psihološko vještačenje traumatiziranog djeteta 2 2

Rad s grupama 2 2

Odjel za sociologiju – pročelnik prof. dr. sc. Gordan Črpić zamjenik pročelnika doc. dr. sc. Roko Mišetić

Program studija sociologije baštini pozitivne aspekte ponovno oživljenog procesa profesionalizacije hrvatske sociologije, ali i pojave novih istraživačkih interesa, sukladno novom nacionalnom i europskom institucionalnom okruženju. Taj studij omogućuje studentima ne samo razmjerno široko obrazovanje iz sociologije i drugih društvenih znanosti nego i dovoljno znanja u području istraživanja i analize. Na taj način studij stvara pretpostavke za rad stručnjaka koji će u okviru svojih profesionalnih disciplina znati poštivati i „analitička oruđa“ struke i etička načela šira od uskostručnih predmeta istraživanja. Način provođenja programa slijedi ideje oblikovane u Etičkom kodeksu Hrvatskog sociološkog društva, kao modelu strukovnog ponašanja čija se temeljna načela odnose na poštivanje ljudskih prava i dostojanstva svake osobe, te visoku razinu kompetentnosti sociologa u radu i odnosu prema ispitanicima, naručiteljima kao i prema zajednici i društvu u kojem žive i rade. Preddiplomski sveučilišni studij sociologije Preddiplomski sveučilišni studij sociologije traje tri godine (šest semestara) i njime se stječe 180 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Taj dio obrazovanja služi upoznavanju studenata s različitim područjima sociologije, proučavanju pojedinih sadržaja iz sociologiji bliskih znanstvenih disciplina, a također je namijenjen stjecanju nužnih znanja, kompetencija i vještina potrebnih za diplomski studij sociologije. Ako studenti odluče na toj razini završiti svoje obrazovanje, osposobljeni su za poslove i radne zadatke u kojima se, među ostalim, traže znanja i vještine kao što su:

metodološka istraživačka znanja temeljne razine;

sposobnost osmišljavanja jednostavnijih programa i projekata;

vještine razumijevanja stručne literature;

sposobnost pisanja stručnih istraživačkih izvještaja;

vještine primjene statističkih računalnih paketa i sl. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica sociologije. Student stječe mogućnost upisa na diplomski sveučilišni studij.

21

Studijski program s popisom predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno6

Predmeti ECTS Sati 1.

se

mes

tar

Uvod u sociologiju 4 3

Uvod u analizu modernog društva 4 4

Uvod u akademski studij 3 2


Uvod u kulturnu antropologiju 3 2


Uvod u ekonomiju 3 2

Uvod u psihologiju 3 2

Engleski jezik 1 2



2.

sem

esta

r

Klasične sociološke teorije 4 3

Temeljni pristupi u analizi modernog društva i modernizacije

5 4

Uvod u sociologiju braka i obitelji 4 3

Deskriptivna statistika 4 4

Povijest 20. stoljeća 3 2

Engleski jezik 1 2

Socijalna psihologija 4 3




3.

sem

esta

r

Suvremene sociološke teorije I 5 4

Uvod u evolucijsku biologiju 4 3

Uvod u sociologiju kulture 4 2

Eksperimentalna metodologija 4 4

Inferencijalna statistika 5 4

Demografija 3 2



4.

sem

esta

r

Suvremene sociološke teorije II 4 4

Sociologija europskih integracija 4 3

Uvod u urbanu sociologiju 3 2

Neeksperimentalna kvantitativna metodologija 5 4

Modeli analize varijance 5 4

Uvod u bioetiku 3 2




5.

sem

esta

r

Odabrane teme iz suvremene sociologije I 5 4

Sociologija hrvatskog društva 5 4

Uvod u sociologiju politike 4 3

Uvod u sociologiju religije 4 3

Kvalitativna metodologija 4 4

Socijalni nauk Crkve 2 2

6 Napomena: Predmeti iz 5. i 6. semestra ne izvode se u akademskoj godini 2013./2014.

22


6.

sem

esta

r Odabrane teme iz suvremene sociologije II 5 4

Europska modernizacija: komparativna analiza 5 4

Uvod u sociologiju medija 4 3

Središnje teološke teme 2 2

Metodologijska radionica 3 2



Ukupno preddiplomski studij sociologije 180 147

Popis izbornih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati



















Parapsihologija 3 2





Kulturalna psihologija 3 2

Neurokemija ponašanja s osnovama psihofarmakologije 3 2

Vještine komunikacije 3 2

Opća biologija 3 2


Izvedbeni planovi za preddiplomski studij sociologije:

http://www.unicath.hr/wp-unicath/sociologija/izvedbeni-planovi

http://www.unicath.hr/wp-unicath/sociologija/izvedbeni-planovi

23

Diplomski sveučilišni studij sociologije7 Diplomski sveučilišni studij sociologije traje dvije godine i njime se stječe 120 ECTS bodova (60 ECTS bodova po godini). Diplomski studij sociologije, u trajanju od 4 semestra, nudi stjecanje potpunih profesionalnih znanja i vještina nužnih za rad sociologa i njegovo daljnje znanstveno usavršavanje. Uspješno svladavanje tog dijela profesionalnog osposobljavanja za posao sociologa traži stjecanje minimalno 120 ECTS bodova tijekom diplomskog studija.

U tom dijelu studijskog programa studentima se nude sva teorijska i metodološka znanja te se traži stjecanje profesionalnih i specifičnih vještina koje su sastavni dio suvremene profesionalne izobrazbe sociologa. Uz zajedničke temeljne predmete, koji su nužni u postizanju tog cilja i koje trebaju s uspjehom završiti svi studenti, u ovom dijelu profesionalnog osposobljavanja studentima su ponuđena pojedina tematska usmjerenja. Pri tome im se nudi sloboda odabira izbornih predmeta iz pojedinih skupina predmeta, kako bi time stekli iscrpnija znanja, razvili potrebne kompetencije i vještine u području sociologije naselja, teritorija i okoliša, upravljanja i javnih politika te iz područja socijalne etike. Pored tih triju usmjerenja, studentima je pružena mogućnost odabira izbornih predmeta iz područja koja pokrivaju pojedina teorijska ili metodologijska područja sociologije. Također će tijekom diplomskog studija studentima koji se žele osposobiti za rad u školsko-obrazovnim ustanovama i ispuniti Zakonom propisane uvjete, biti pružena mogućnost polaganja potrebnih predmeta.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: Završetak diplomskog studija sociologije ostvaruje se nakon dodatnoga dvogodišnjeg studija (3+2), nakon čega student postaje magistar/magistra sociologije. Student stječe diplomu visoke stručne spreme i mogućnost upisa na poslijediplomski sveučilišni studij.

Upis u prvu godinu diplomskog studija očekuje se u akademskoj godini 2015./2016.

Studijski program diplomskog studija Socijalne etike s popisom predmeta, ECTS

bodovima i brojem nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Društvo i vrijednosti I 5 4

Sociologija zločina i devijantnosti 4 3

Anketno istraživanje i srodne metode 3 2



Opća i individualna etika 4 2

Socijalna ekologija 4 2


2.

sem

esta

r

Društvo i vrijednosti II 5 4

Posebna bioetika 4 3

Analiza sadržaja 3 2

Teorije mjerenja u društvenim znanostima 4 3


Religijska antropologija 3 2


7 Napomena: Diplomski sveučilišni studij sociologije ne izvodi se u akademskoj godini 2013./2014.

24


3.

sem

esta

r Javne politike II: Socijalna politika 4 4

Sociologija morala 5 4

Ljudska prava 4 3

Kvalitativne metode: dubinske tehnike 3 2

Magisterij 4 1


4.

sem

esta

r

Društvo i korupcija 5 3

Sociologija kibernetičkog prostora 4 3

Etika u medijima 3 2

Medicinska etika 3 2

Magisterij 4 1



Ukupno diplomski studij Socijalne etike 120 84

Studijski program diplomskog studija Upravljanje i javne politike s popisom predmeta,

ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Sociologija upravljanja I 4 4

Sustav javne uprave 4 3

Osnove mikroekonomije 4 4

Javne politike I: Uvod 4 3

Anketno istraživanje 3 2




2.

sem

esta

r

Sociologija upravljanja II: Upravljanje institucijama javnog sektora

4 4

Osnove makroekonomije 4 3

Javne politike II: Socijalna politika 4 4



Urbana sociologija 3 2



3.

sem

esta

r

Teorija javnog izbora 4 4

Sociologija hrvatskoga društva II 4 4

Kulture kapitalizma u Europi 4 3

Javne politike III: Evaluacija 4 3


Osnove proračuna 3 3

Magisterij 4 1


4.

sem

esta

r

Društvo i korupcija 5 3

Sociologija profesija 5 3

Sociologija medija 4 3

Socijalna psihologija 4 3

25

Magisterij 4 1



Ukupno diplomski studij Upravljanje i javne politike 120 89

Studijski program diplomskog studija Sociologija naselja, teritorija i okoliša s popisom

predmeta, ECTS bodovima i brojem nastavnih sati tjedno

Predmet ECTS Sati

1.

sem

esta

r

Mobilnost i prostor 3 2

Društvena osnova prostornog planiranja 3 2

Sociologija migracija 3 2

Anketno istraživanje 3 2

Tehnike uzorkovanja 3 2


Teorija prostornog planiranja 2 1


2.

sem

esta

r

Mobilnost i prostor II: Migracije u hrvatskom kontekstu 3 2

Hrvatska urbanizacija I 3 2

Društvene osnove urbanističkog planiranja 3 2

Sociologija profesija 5 3

Urbana sociologija 3 2





3.

sem

esta

r

Mobilnost i prostor III: Suvremene europske migracije 4 3

Hrvatska urbanizacija II 4 3

Sociologija stanovanja 4 3


Magisterij 4 1


4.

sem

esta

r

Mobilnost i prostor IV: Globalizacija i koncepti prostora 4 3

Stanovanje i stambena politika 4 3

Socijalna ekologija 4 2

Normativni okvir urbanističkog planiranja 4 3

Magisterij 4 1



Ukupno diplomski studij Sociologija naselja, teritorija i okoliša 120 81

26

Popis izbornih predmeta s brojem ECTS bodova i nastavnih sati tjedno

Predmeti ECTS Sati

Migracije i etnički procesi u predmodernom razdoblju 3 2

Zaštita prirode i okoliša 3 2

Sociologija politike: izgradnja nacije i globalizacija 2 2

Ekonomska sociologija 2 2

Socijalna geografija 2 1

Odabrane teme iz informacijske kulture. Socijalna povijest knjige i čitanja

3 2

Komparativna urbana povijest: 19. – 20. stoljeće 4 3

Suvremene europske migracije 4 3

Sociokulturna antropologija 3 2

Sociologija grada 3 2

27

Studirati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Opterećenje studenata Europski sustav prijenosa bodova (ECTS sustav) uključuje:

precizno utvrđivanje očekivanih ishoda učenja za svaki predmet; utvrđivanje radnog opterećenja studenata za predviđene aktivnosti u predmetu,

odnosno modulu; određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki definirani ishod učenja; određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja pojedine aktivnosti.

Student može steći ECTS bodove za sve predmete koje upisuje – obvezne i izborne za nastavne aktivnosti utvrđene studijskim programom, kao i za druge aktivnosti koje nisu predviđene studijskim programom.

Koeficijenti opterećenja, izraženi u ECTS bodovima, postaju zasluženi ECTS bodovi za

pojedini predmet i računaju se nakon položenog završnog ispita tog predmeta, odnosno

drugih zahtjeva ispunjenih u skladu s studijskim programom i izvedbenim nastavnim

planom. Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je do vremena upisa stekao

propisani broj bodova za upis u višu godinu studija i položio ispite iz predmeta koji su

studijskim programom propisani kao uvjet upisa u višu godinu studija. Izrazito uspješnom

studentu se može odobriti upis i više predmeta iz više godine. Takvu se studentu imenuje

mentor u znanstveno-nastavnom zvanju. O imenovanju mentora odlučuje stručno vijeće

odjela.

Sveučilište je obvezno osigurati svakom studentu prijepis svih elemenata potrebnih za

prijenos i priznavanje ECTS bodova (ECTS Transcript of Records). Po završetku dijela studija

ili cijelog studijskog programa, Sveučilište je uz diplomu ili potvrdu studentu bez naknade i

na hrvatskome i engleskom jeziku izdati i dopunsku ispravu o studiju. Ako student zahtijeva

izdavanje dopunske isprave o studiju na nekom drugom jeziku, od njega se može zahtijevati

novčana naknada sukladno Zakonu.

Rad i uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu iz predmeta primjenom Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) i nacionalnog brojčanog sustava ocjenjivanja. Stečeno znanje studenta provjerava se i ocjenjuje tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog predmeta. Ocjena iz predmeta se sastoji od:

- nastavne aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokvij, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom) iznose 70%,

- završni ispit iz predmeta iznose 30%. Konačna ocjena studenta izražava se brojčanom (nacionalnom) ocjenom studenata na temelju konačnog postignuća i ljestvice kako slijedi:

- prolaznim ocjenama: izvrstan (5) – 90 do 100% bodova vrlo dobar (4) - 80 do 89,9% bodova dobar (3) - 65 do 79,9 % bodova dovoljan (2) - 50 do 64,9 % bodova

- neprolaznom ocjenom (pad): nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova U indeks, prijavnicu i ISVU sustav unosi se prolazna brojčana ocjena, datum polaganja ispita i potpis nositelja predmeta. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u prijavnicu i ISVU sustav. Srednja ocjena studija utvrđuje se kao prosjek ocjena iz svih predmeta i zaokružuje se na jednu decimalu, a glasi:

28

- prosječna ocjena jednaka ili iznad 4,5 – izvrstan (5); - prosječna ocjena jednaka ili iznad 3,5 do 4,4 – vrlo dobar (4); - prosječna ocjena jednaka ili iznad 2,5 do 3,4 – dobar (3); - prosječna ocjena jednaka ili iznad 2,0 do 2,4 – dovoljan (2); - prosječna ocjena ispod 2,0 – nedovoljan (1).

Težinski prosjek ocjena je zbroj umnožaka ocjena iz predmeta i pripadajućih ECTS bodova svih predmeta podijeljena s ukupnim brojem stečenih ECTS bodova. Na sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima pravo pristupa završnom ispitu iz predmeta ostvaruje student kojem je potpisom nositelja predmeta u indeksu ovjereno izvršenje svih obveza iz studijskog programa i izvedbenog plana (prisutnost predavanjima najmanje 70% nastave i stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti koje čine 70% od ukupne ocjene). Predmetni nastavnik dužan je popis studenata koji nisu izvršili obveze dostaviti Studentskoj službi do zadnjeg dana predavanja u tekućem semestru kako bi im se sustavom ISVU onemogućilo prijavljivanje završnog ispita iz određenoga predmeta. Ako student opravdano izostane s više od 30% izvedene nastave, a stekne minimalni uspjeh od 35% tijekom nastave iz zadanih nastavnih aktivnosti, stručno vijeće odjela donosi odluku o pristupu studenta završnom ispitu iz predmeta. Na završnom ispitu iz predmeta student može ostvariti najviše 30% od ukupne ocjene. Ispitni prag na završnom ispitu iz predmeta ne može biti manji od 50%. Ako student ostvari više od 50% od ukupne ocjene tijekom nastavnih aktivnosti, mora pristupiti završnom ispitu iz predmeta jer je to uvjet za uspješan prolaz predmeta. Ispitni rokovi mogu biti redoviti i izvanredni.

Preddiplomski sveučilišni studij završava polaganjem svih ispita, prikupljanjem 180 ECTS bodova i ispunjavanjem svih drugih obveza u skladu sa studijskim programom. Diplomski sveučilišni studij završava polaganjem svih ispita, prikupljanjem 120 ECTS bodova i ispunjavanjem svih drugih obveza te samostalnom izradom diplomskog (magistarskog) rada i njegovom javnom obranom u skladu sa studijskim programom. Temu diplomskog rada na zahtjev studenta odobrava stručno vijeće odjela. Stručno vijeće odjela utvrđuje popis predmeta za odabir teme, prijavu, način ocjenjivanja, postupak obrane, te članove povjerenstva za obranu diplomskog rada. Student je dužan nakon uspješne obrane predati 6 primjeraka diplomskog rada opremljenih u skladu s Knjigom grafičkih standarda Sveučilišta do izdavanja isprave o završetku studija. Po završetku sveučilišnog preddiplomskog studija studentu se izdaje diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje određenog akademskog naziva. Nakon završetka diplomskog sveučilišnog, poslijediplomskog sveučilišnog i poslijediplomskog specijalističkog studija studentu se izdaje diploma. Diplomom se potvrđuje da je student završio određeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj. Nakon završenog programa cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrda koja sadrži opis obveza polaznika, a ako se opterećenje u sklopu programa mjeri ECTS bodovima, sadrži i ECTS bodove. Uz diplomu ili potvrdu studentu se bez naknade i na hrvatskome i engleskom jeziku izdaje i dopunska isprava o studiju.

Studentu se na njegov zahtjev može izdati potvrda prijepisa ocjena.

Diploma, dopunska isprava o studiju kao i potvrda prijepisa ocjena javne su isprave.

29

Studentska pokretljivost Status studenata stječe se upisom na preddiplomski, odnosno diplomski sveučilišni studij.

Predviđeni oblici studentske pokretljivosti su: - studiranje studenata unutar odjela Sveučilišta; - studiranje studenata Sveučilišta na drugim sveučilištima i visokim učilištima; - studiranje na Sveučilištu studenata s drugih sveučilišta i visokih učilišta.

Studiranje studenata unutar odjela Sveučilišta, studiranje studenata Sveučilišta na drugim

sveučilištima i studiranje na Sveučilištu studenata s drugih sveučilišta odobrava se odlukom

prorektora za nastavu, uz prethodno pribavljeno mišljenje sveučilišnog ECTS koordinatora,

ECTS koordinatora odjela i pročelnika odjela na osnovi prijave.

Međusveučilišna studentska pokretljivost u pravilu se temelji na prethodno sklopljenim međusveučilišnim ugovorima, na osnovi kojih se zaključuju pojedinačni ugovori o studiranju.

Korisne informacije Kako doći do Sveučilišta? Hrvatsko katoličko sveučilište smješteno je u zapadnom dijelu grada, na Črnomercu, u blizini prometnog terminala Črnomerec. Voze autobusne linije broj 109 (stanica Selska), vlak do Zapadnog kolodvora i tramvajske linije broj 2, 6 i 11 (stanica Sveti Duh). Više informacija na: http://www.unicath.hr/wp-unicath/kontakt-karta. Prilagođenost zgrade Sveučilišta osobama s invaliditetom Za osobe s invaliditetom preporuča se korištenje ulaza iz dvorišne strane, koji je za to prilagođen. Pohađanje nastave na prvom i drugom katu mogućno je dizalom. Svi sanitarni čvorovi prilagođeni su osobama s invaliditetom. Informacije za strane studente Reguliranje boravka stranih studenata u Hrvatskoj: točne i detaljne informacije potražite na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova: www.mvep.hr i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske: www.mup.hr. Internet i obavijesti za studente na Sveučilištu Bežični internet je dostupan studentima na Sveučilištu, kao i pristup računalima u studentskoj prostoriji Buksa i knjižnici. Studentima se dodjeljuje e-mail adresa: [email protected], kojom se ostvaruje službena komunikacija s profesorima i službama Sveučilišta. Studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta mogu otvoriti korisničke račune preko servera Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, što im omogućuje pristup internetu izvan Sveučilišta, bez pretplate i uz najpovoljnije cijene. Korištenje mrežnih usluga preko CARNeta moguće je na dva načina: s institucija članica spojenih na CARNet ili individualno preko CARNetovih modemskih ulaza (CMU). Za dodatne informacije obratiti se Studentskoj službi. Obavijesti studentima dostupne su na internetskim stranicama: www.unicath.hr u rubrici Obavijesti studentima, kao i na oglasnim pločama studijskih odjela u prizemlju Sveučilišta. Ispisivanje dokumenata (PrintKvota) Studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta projektom PrintKvota omogućeno je na jednostavan i brz način ispisivanje dokumenata za akademske potrebe u prostoru samog Sveučilišta. Za ispis dokumenata koristi se ispisna stanica smještena u hodniku Sveučilišta.

http://www.unicath.hr/wp-unicath/kontakt-karta

http://www.unicath.hr/wp-unicath/kontakt-karta

http://www.mvep.hr/

http://www.mup.hr/



30

Studentu se dodjeljuje određeni besplatan broj ispisa dokumenata koji odgovara akademskim potrebama njegova studija. Sveučilišna knjižnica U prostoru Hrvatskog katoličkog sveučilišta djeluje Sveučilišna knjižnica. U knjižnici je, osim posuđivanja knjiga iz knjižničnog fonda, moguće učiti i obrazovati se u čitaonici koja je opremljena računalima. Na internetskim stranicama Sveučilišta moguće je pretraživati katalog knjižnice Sveučilišta i drugih knjižnica. Radno vrijeme: ponedjeljak – četvrtak: 8:00 – 17:00 sati, petkom: 8:00 – 16:00 sati. Sveta misa na Sveučilištu Sveta misa na Hrvatskom katoličkom sveučilištu slavi se svaki dan: ponedjeljkom, srijedom i petkom u 8:15, utorkom i četvrtkom u 12:00 sati. Studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta hodočaste u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici zajedno sa studentima Sveučilišta u Zagrebu u svibnju, a zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu održava se početkom rujna. Hrvatsko katoličko sveučilište organizira niz događaja, aktivnosti i tribina koje oblikuju i izražavaju katolički identitet Sveučilišta. Studentska prostorija Buksa Studentima Hrvatskog katoličkog sveučilišta na raspolaganju je studentska prostorija Buksa, koja se nalazi na prvom katu i opremljena je računalima. Zdravstvena zaštita Primarna zdravstvena skrb pruža se u domovima zdravlja. Preventivnu zdravstvenu zaštitu studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta provodi Ljiljana Tirić Cihoratić, dr. med, specijalist školske medicine. Ordinacija se nalazi u Domu zdravlja Zagreb-Zapad, Prilaz baruna Filipovića 11. Tel.: 01/ 3707 029 ili 3758 404. Radno vrijeme: parni datumi popodne, neparni datumi ujutro. Informacije o zdravstvenom osiguranju potražite na: www.hzzo.hr. Prehrana na Sveučilištu U prizemlju Hrvatskog katoličkog sveučilišta nalazi se kantina koja nudi brzu prehranu (sendvič, pizza, salate, topli i hladni napitci). U blizini Sveučilišta nalazi se više dućana, pekarnica i ugostiteljskih objekta. Redoviti studenti hrvatskih sveučilišta imaju identifikacijsku karticu studenta (iksica), kojom se dokazuje studentski status i dobiva pravo na subvencioniranu prehranu, gradski prijevoz i dr. Blagdani u Republici Hrvatskoj 1. siječnja - Nova godina 6. siječnja - Sveta tri kralja 20. travnja - Uskrs 21. travnja - Uskrsni ponedjeljak 1. svibnja - Praznik rada 19. lipnja - Tijelovo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti 5. kolovoza - Dan domovinske pobjede i zahvalnosti 15. kolovoza - Velika Gospa 8. listopada - Dan neovisnosti 1. studenog - Svi sveti 25. prosinca - Božić 26. prosinca - Sv. Stjepan

http://www.hzzo.hr/

31

Važni telefonski brojevi

112 jedinstveni europski broj za hitne službe 11802 međunarodne informacije

11981 opće informacije

11888 telefonski brojevi vlastite mrežne skupine

1987 HAK Općenito o Zagrebu Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i sveučilišno, obrazovno, kulturno, znanstveno, vjersko, gospodarsko, političko i administrativno središte države, gdje su zastupljene i prisutne sve važne institucije države. Zagreb je i najveći grad RH. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine gotovo 20% stanovništva RH živi u Zagrebu (792.875 stanovnika). Grad se prvi put spominje u pisanim izvorima prije više od 900 godina, točnije 1094. godine kada je na brežuljku Kaptolu osnovana biskupija. Na susjednom brežuljku godine 1242. Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. nastaje Gradec, slobodni kraljevski grad. Tijekom dugog razdoblja od 14. do 18. stoljeća Zagreb se uspio obraniti od napada Osmanskog Carstva te razviti u važno središte hrvatskih zemalja. Godine 1557. postaje glavni grad Hrvatske, a 1776. sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća. U to vrijeme, 1607. godine, Družba Isusova osniva prvu gimnaziju i Akademiju iz kojih će kasnije nastati Zagrebačko sveučilište. Zagreb svoj puni i cjeloviti razvoj te modernizaciju započinje nakon 1850. godine, kada se ujedinjuju Kaptol, Gradec i okolna naselja u jedinstveni grad Zagreb – glavni grad Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a potvrđuje svoju funkciju glavnoga grada 1991. godine, kada je nakon izborene samostalnosti proglašen glavnim gradom Republike Hrvatske. Zagreb je sjedište Zagrebačke nadbiskupije koja je imala mnoge časne biskupe, među njima blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji je zaštitnik Sveučilišta. Zaštitnica grada Zagreba je Majka Božja od Kamenitih vrata, čiji se blagdan slavi 31. svibnja, a ujedno je to i Dan grada Zagreba. Informacije o gradu Zagrebu dostupne su na: www.zagreb.hr. Informacije o događanjima u gradu Zagrebu dostupne su na: www.zagreb-touristinfo.hr.

http://www.zagreb.hr/

http://www.zagreb-touristinfo.hr/

Documents

Hrvatsko katoličko sveučilište - unicath.hr · Uvod u teologiju 3 2 Strani jezik 2 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 2 Izborni predmeti 6 2. estar Novovjekovne civilizacije 4