Hrvatsko slavlje u Heidenheimu i Aalenu Papa Franjo dolazi u

Hrvatsko slavlje u Heidenheimu i Aalenu

Papa Franjo dolazi u pohodBosni i HercegoviniPapa Franjo dolazi u pohodBosni i Hercegovini


D 2384 E — 1,50€ — SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2015 — BR./NR. 1-2 (351)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28u_ 01und28 II 02.02.15 14:45 Seite 2

Vaša nastojanja oko općega dobra pojedinca i sku-pina vjernici će sa svojim pastirima pratiti i podupi -rati svojim molitvama.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Pu ljić uputio je čestitku novoizabranoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović sljedećeg sadržaja:

„Poštovana novoizabrana predsjednice Republike Hrvatske, uime Hrvatskebiskupske konferencije i vjernika Katoličke Crkve u našoj domovini čestitam Vamna izboru za predsjednicu Republike Hrvatske.

Služba predsjednice Republike Hrvatske, na koju ste izabrani voljom ve ćinehrvatskih građana, uključuje iznimnu čast i veliku odgovornost. Birači su Vamiskazali povjerenje da ste postali prvom predsjednicom Lijepe Naše koju namje darovao višnji Bog. To je osobita čast koju su Vam iskazali građani naše Domovine kao i svi koji žive i rade izvan njezinih granica, diljem svijeta. No, biti predsjednicom Republike Hrvatske velika je i odgovornost. Naša se zem lja,naime, nalazi pred brojnim izazovima koji traže hrabro vodstvo i mudre i raz-borite odluke na dobro i boljitak svih njezinih stanovnika.

Vi ćete ovih dana primiti brojne čestitke, želje i prijedloge. Budući da stejavno očitovali da Vam vjera puno znači u životu, te da ste ponosni na svojeroditelje, rodbinu i kraj u kojem ste nikli, kao i na hrvatsku kulturu kojoj pripa-date, usuđujem se poželjeti Vam ono što je mladi kralj Salomon tražio u susre-tu s Gospodinom. On je, naime, na upit što želi odgovorio: „Podaj svome slu-zi pronicavo srce da može suditi tvom narodu i razlikovati dobro od zla“ (1 Kr3,9). Pisac knjige Kraljeva veli kako se Bogu svidjelo što je Salomon tražio pamu je rekao da će mu dati „srce mudro i razumno kakvo nije imao nitko prijenjega“, te ako bude „išao stopama Gospodnjim, umnožit će njegove dane“ (isto3, 13-14).

U svom obraćanju nakon objave rezultata izrazili ste nakanu i želju raditina promicanju sloge i zajedništva u zemlji i inozemstvu, kao i širenju ozračjanade, optimizma, uzajamnog povjerenja i solidarnosti među ljudima. Vi ćetekao predsjednica imati velike mogućnosti, sukladno svojim ovlastima, davati do-prinos i poticaje u osnaživanju općega dobra i promicanju temeljnih vrijedno-sti na kojima počiva svako zdravo i napredno društvo kao što su poštivanje do-stojanstva svake ljudske osobe, od rođenja do naravne smrti, promicanje i za-štita braka i obitelji. Neka Vam Gospodin kao i Salomonu udijeli „mudro i pro-nicavo srce“ u ostvarivanju stvaralaštva, solidarnosti i subsidijarnosti u svim seg-mentima društva.

Vaša nastojanja oko općega dobra pojedinca i skupina vjernici će sa svo-jim pastirima pratiti i podupirati svojim molitvama. Neka Vas u svim državnič-kim poslovima na dobro svih hrvatskih ljudi prati zagovor sv. Josipa, zaštitnikaHrvatske, blaženoga Alojzija Stepinca i svih hrvatskih svetaca i blaženika te zagovor naše nebeske Majke Marije, Majke Milosti koju kao takvu časti vjernipuk Vaše rodne Grobinštine u drevnom svetištu na riječkom Trsatu.“ IKA

Snimke: www.zadarskanadbiskupija.hr i www.hu-benedikt.hr

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica: Program II. nacionalnog susreta

hrvatskih katoličkih obitelji 19. trav nja 2015. u Rijeci na Trsatu


Papa Franjo dolazi u pohodBosni i HercegoviniPapa Franjo dolazi u pohodBosni i Hercegovini


D 2384 E — 1,50€ — SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2015 — BR./NR. 1-2 (351)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Detalj s proslave 45. obljetnice

Hrvatske katoličke misije (zajednica)Aalen-Heidenheim;

snimio: A. Polegubić

AKTUALNO

lebendige gemeinde

ZAGREB

Čestitka predsjednika HBKnovoizabranoj predsjednici R. Hrvatske

Mons. ŽelimirPuljić pred sjednikHrvatskebiskup skekonferencije,zadarskinadbiskup

KolindaGrabar-Kitarović,novoizabranapredsjednica Republike Hrvatske

02u.27_02u.27farbs.II 02.02.15 14:43 Seite 1

u OvOm BrOju

ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2015 3

Brak i obitelj u proturječju sa suv-remenim društvom — tema jeovogodišnjeg 55. teološko-pas -

toralnog tjedna održanog u Zagrebu,u organizaciji Katoličkoga bogoslov-nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Veliki kancelar KBF-a, zagrebačkinadbiskup kardinal Josip Bozanićpoz dravio je okupljene biskupe, pre -zbitere, đakone, redovnike i re dov -nice kao i vjernike laike te sve ugled-ne goste koji su došli iz cijele Hrvat -ske, iz Bosne i Hercegovine, Srbije,posebno iz Srijema i Bačke, te CrneGore, osobito iz Boke Kotor ske, kaoi iz drugih europskih zema lja, međukojima je bio i znatan broj sudionikaiz hrvatske pastve u Njemačkoj.

Kardinal Bozanić je istaknuo kakoje obitelj u naše vrijeme pogođena du-bokim promjenama društva i kulture.„Brojne obitelji svakodnevno se sus-reću s raznim izazovima i opasnosti-ma. Mnoge obitelji, unatoč tim iza-zovima, ostale su vjerne teme ljnim ob-iteljskim vrednotama. Druge su zapa-le u probleme, nesigurnost i sumnjuglede smisla i istine o bračnom i obi -teljskom životu. Suvremena obitelj pro-lazi kroz duboku kulturnu krizu koja

na različite načine potiče stilove živo-ta koji iskrivljavaju istin ske obitelj skeveze i vrednote. Podr žimo stoga našeobitelji, potičimo ih da prenose poru-ku života i zajedništva, neka budu oslonac onima koji posrću na putu tena taj način izgrađuju i samu Crkvu,koja je sigurno uporište svakoj obite -lji. Obitelj treba biti škola opraštanja,uzajamnog prihvaćanja i suradnje,gdje ljubav roditelja potiče djecu naotvorenost i povjerenje, a privrženostdjece na velikodušnost i zalaganje roditelja. Neka u našim obiteljimanes tane psov ke, ogovaranja, klevet-anja, a zavlada blagoslov, kako bis-mo se mogli radovati s radosnima iplakati sa zaplakanima, biti istomiš -ljenici među sobom (usp. Rim 12, 14-21), s vjerom da je dobro uvijek mo-guće.“ I hrvatske obitelji u Njemačkojsve se više suočavaju sa sličnim iza-zovima i opasnostima. Istaknuto je kako je tema Tjedna na poseban na-čin važna jer se uklapa u kontekstcrkvenog razmišljanja na koji potičepapa Franjo, i u pripravu za Redovituskupštinu Sinode biskupa, koja će seodržati u Vatikanu, u listopadu ovegodine. Urednik

● DAN SELILACA I IZBJEGLICA 2015.

IZ CRKVE U SVIJETUKultura odbacivanja je protiv miraPapa Franjo je poručio da postoje gra-nice slobode izražavanja i da vrije -đanje tuđih svetinja ne vodi ničemu i nepridonosi miru.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINIZauzetost za brak i obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

HEIDENHEIM AN DER BRENZPoslava 45. obljetnice hrvatske misijei zajednica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTNasilje u ime vjere je grijeh i zločinSvi smo mi stvorenja Božja i privremenigosti, odnosno stranci, na ovoj zemlji.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. I. Komadina: Fröhlich sein, Gutestun und die Spatzen pfeifen lassen

Familiensonntag 2015: „Familienbrauchen echte Wahlfreiheit“. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Crkva bezgranica,majka svimljudima

● INTERVJU: mr. S. Pavešić Hirschfeld

„Colonia Croatica“ promovirahrvatsku kulturu

Otac u Bibliji

● TEOLOŠKI OSVRT: mr. Anđela Jeličić

Iz delegatove Poruke

str.12

Salezijanska redovnička zajed -nica sv. Ivana don Bosca slaviove godine 200. obljetnicu ro-

đenja svoga osnivača. Gi o va nniMelchiorre Bosco rođen je 16. kolo -voza 1815. u blizini To ri na. Zare -đen je za svećenika 1841. u Tori nute se odmah počeo brinuti za si ro -mašne i zapostavljene mlade togagrada. Don Bosco osniva vjerskuudrugu, koju papa Pio IX. 1874.priznaje kao „Udrugu sv. Franje Sa-leškog“, poznatiju kao Don Boscovisalezijanci. Kako Crk va 31. siječnjaslavi spomendan sv. Ivana don Bo-sca, to su njegovi duhovni sinovi od-lučili sve čano pros laviti 200. obljet-nicu don Boscova rođenja. Don Bo-sco se posebno osje ćao pozvanimdjelovati s mladim ljudima, kojimaje život bio težak i koji su bili od-bačeni. Kao odgojitelj i svećenik po-kušao je mladima posredovati naduiz kršćan ske vjere te im riječju i dje-lom posvjedočiti evanđelje — rados -nu vijest. Kao dušobrižnik je znao

tko je ukorije njen u Isusovu Radosnuvijest, taj dobiva hrabrost i snagu usvaladavanju životnih poteškoća.

Hrvatska salezijanska provinci-ja broji danas preko 100 članova.Ima dvije formacijske, 11 regularnihkuća i 13 župa i 3 omladinska cen-tra. Sjedište provincije je u Zag rebu,Omiška 8. Osim salezijanaca (SDB)u Hrvatskoj djeluju i druge grane Salezijanske obitelji: Kćeri MarijePomoćnice u Zagrebu, Rijeci i Čab ru; salezijanci suradnici u Zag -rebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Žepču;bivši učenici u Zagrebu, Rije ci i Žepču. Svi oni žive i rade u istomduhu i s istom svrhom — za dobrobitmladih, djelujući organizirano pre-ko zajednica i udruga ili pak spon -tano iz vlastite pobude i uvjerenja.Slavimo i mi zajedno s našom hrvat -skom subraćom salezijancima i nji-ma povjerenim vjernicima u našimmisijama diljem Njemačke!

VašIvica Komadina, delegat

I hrvatske obitelji u Njemačkoj sve se više suočavaju s izazovima iopasnostima.

Obitelj pogođena dubokim promjenama

Biti radostan i činiti dobro

str. 8

str. 6

03u ovom_03u ovom 02.02.15 15:44 Seite 1

Ima li mjesta na svijetu bez nasilja?

Zlo vlada svijetom, na mnogimmjestima, pa je Papina misao „pošla“u Pakistan, „gdje je prije mjesec dananečuvenom surovošću ubijeno više odstotinu djece“. Osobnoj dimenziji od-bacivanja neizbježno se pridru žuje

Sedam dana papa Franjo proveoje izvan Rima — na apostolskomputovanju u Šri Lanki i na Filipini -

ma — te se 19. siječnja nakon 14 satileta vratio u Vječni grad. Odmah jeotišao u baziliku Svete Marije Velike itamo se pomolio pred likom MajkeBož je — „Salus populi Romani“, „Spa-siteljice rimskoga puka“ i zahvalio joj

iz crKve u svijetu

4 ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2015

Kultura odbacivanja je protiv mira

Jaslice — simbol tvrdoćeljudskog srca

Mir je riječ koju su ljudima doni-jele čete anđela u božićnoj noći kao„dragocjeni Božji dar“, ali istodobnoupućuju i na osobnu i društvenu od-govornost za njega. No, osim mira,jaslice govore i o drugoj dramatičnoj

stvarnosti: stvarnosti odbacivanja. Jer,i sam je Isus bio odbačen, ostavljen

nja u medi jima i s njom povezene pro-vokacije. Ustrajao je na svojoj osudi

na zaštiti za koju ju je molio i 10.siječnja prije puta.

Mnogo je poruka uputio imnogo je dojmova Sveti Otacdonio u Rim sa svoga putova nja,a najočitiji znak njegove dir -nutos ti bio je vidljiv i tijekom raz-govora s novinarima koji su pu-tovali s njime, kada su mu oči za-suzile, posebno govoreći o Fili -pinima gdje je osjećao nemoćzbog žrta va tajfuna Yolanda.Mnogo je novinara htjelo čuti nje-gova razmiš ljanja o korupciji,ras koši, gladi i ulozi žena u Crkvii druš tvu, a Franjo se ponovnoosvrnuo i na slobodu izražava -

društvena: kultura koja odbacujedrugoga, kida prisne i prave ve-ze, te na taj način rastače cijelodruštvo te stvara nasilje i mir. Ža-losni odjek nalazimo u svakod-nevnoj kronici, među kojima je iona o pokolju koji se nedavno do-godio u Parizu. Druge se više neshvaća kao bića s jednakim dos -tojanstvom, kao braću i sestru učovječnosti, nego ih se gleda kaopredmete, objekte. Ljud sko bićeod slobodnoga postaje rob — robmode, rob moći, rob novca, a po-nekad čak rob pogrešnih shva -ćanja vjere. Sa žalošću je SvetiOtac rekao da vidi dramatične

posljedice toga mentaliteta odbaci-vanja i „kulture porobljavanja“ u stal-

Misa u zračnoj luci Tacloban — izvor: Stranica posjetapape Franje na Filipine — Benhur Arcayan; ovdje pre-ma: IKA

Nastavak na str. 24

Papa Franjo je poručio da postoje granice slobode izražavanja i da vrijeđanje tuđih svetinja ne vodi ničemu i ne pridonosi miru.

I sama je obitelj često predmet odba ci -vanja zbog sve raširenije in di vi du a lis -tičke i sebične kulture koja dovodi dosve manjega broja rađanja, ali i do za-konodavstva koje povlašćuje razne ob-like suživota umjesto da prikladno po-dupre obitelj za dobro cijeloga društva.

nasilja, ali je ponovno pozvanonovinare: Budite oprezni i raz-boriti. Na taj je način još jednomporučio da postoje granice slo-bode izražavanja i da vrijeđan-je tuđih svetinja ne vodi ničemu ine pridonosi miru.

I dok je s oduševljenjem go-vorio o filipinskim očevima — ko-ji su mu donosili svoju djecu nablagoslov, kao i majkama — kojenisu skrivale svoju invalidnu djecu ne-go ih predstavljale da ih blagoslovi,papa Franjo vratio se ponovno na te-mu siromaštva i siromaha koji su zap -ravo žrtve kulture bacanja i rasipa njahrane.

A o toj kulturi bacanja i odbaciva -nja „koja ne štedi nikoga“, Sveti Otacgovorio je u svom dugom govoru čla-novima Diplomatskoga zbora akredi-tiranog pri Svetoj Stolici 12. siječ nja. Uposebnoj svakogodišnjoj audijencijiporučio je da u svijetu ponov no morasnažno odjeknuti riječ mir, jer tim svi-jetom haraju krvavi ratovi. Uzrok rato-va je prema njegovom mišljenju upra-vo ta kultura odbacivanja drugoga.

vani, na hladnoći, prisiljen roditi se uštali jer za njega nije bilo mjesta usvratištu. A ako se tako postupalo saSinom Božjim, kako se tek postupa„sa mnogom našom braćom i sestra-ma!“, koje ni vjernici više ne gledajukao brata kojeg treba prihvatiti, negoga se ostavlja izvan osobnoga život-nog obzora, „pretvarajući ga radije ukonkurenta, u podložnika kojim vla-dati. Riječ je o mentalitetu koji stvaraonu kulturu odbacivanja koja ne šte-di ništa i nikoga: od stvorenja doljudskih bića pa čak i do samoga Bo-ga. Iz nje se rađa ranjeno čovje -čanstvo, uvijek razdirano napetostimai sukobima svake vrste.“

nome širenju sukoba — od Ukra-jine, „koja je postala dramatič-nim prizorištem sukoba“, pa doBliskoga Istoka — polazeći od„ljubljene Isusove zemlje“. Na to-me se pod ručju vode i drugi ra-tovi koji traju već predugo a po-gađaju posebno Siriju i Irak kojisu pogođeni fundamentalističkimterorizmom. Vjerski fundamenta-lizam odbacuje ljudska bića i

čini zastrašujuće poko lje, ali još višeodbacuje samoga Boga jer ga pretva-ra u ideologiju. Papa je upozorio i me -đunarodnu zajednicu da ne ostaneravnodušna na progon, te je pozvaovjer ske, političke i intelektualne vođe —posebno muslimanske — da osude sva-ko fundamentalističko i ekstremističkotumačenje religije koje želi opravdatita nasilna djela.

Na slične oblike nasilja i brutal-nosti Papa je upozorio — posebnozbog žrtava nevine djece i nezaš ti -ćenih — na Nigeriju gdje ne prestajenasilje i gdje se i dalje otima ljude, često mlade djevojke koje se onda

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 02.02.15 13:58 Seite 1

Molitvenu osminu pripremljeno u Brazilu, koji je vrlo religiozna zemlja,ali koji proživljava vrijeme rastuće netolerancije što se očituje u nasiljuprema ma njinama i slabima. Dodao

Veliko srce za male ljude

Trajni projekt Caritasa Đakovač-ko-osječke nadbiskupije „Veliko srceza male ljude 2014.“ uspješno je pro-

iz crKve u DOMOviNi

zauzetost za brak i obitelj


veden jedanaestu godi-nu za redom na pod -ručju Osječkog istoč-nog, Osječ kog zapad-nog i Čepinskoga de ka -nata. Akcija je trajalaod 3. studenoga 2014.do 15. siječnja 2015.godine, a sveukupnavrijednost prikupljenihsredstava je 81.747,98kuna, od če ga su nov -čane donacije 32.600kuna, dok je vrijednost

Želim objaviti da ću u subotu 6.lipnja ako Bog da ići u Sarajevo,glavni grad Bosne i Hercegovi-

ne, rekao je papa Franjo nakon An-gelusa, u nedjelju 1. veljače. Papa

Snm

ka: IK

A

je da postoji netolerancija i među tamošnjim krš ćanskim skupinama iCrkvama pa neke od tih Crkava i sku-pina prestaju tragati za većim stup -njem vidljivoga jedinstva. Potaknuo jesve kršćane na molitvu za jedinstvokršćana. Nakon ekumenskog bogos-lužja Riječi kardinal Puljić ugostio jepravoslavno izaslanstvo u prostorija-ma Nadbiskupskog ordinarijata vrh -bosanskog. Pos ljednjeg dana Molit-vene osmine u Sabornoj crkvi u Sara-jevu priređena je služba čitanja, jek-tenija, a prigodnu propovijed uputioje apostolski nuncij u Bosni i Herce-govini nadbiskup Luigi Pezzuto. Diljem Hrvatske u sklopu Molitveneosmine za jedinstvo krš ćana koja seodržavala na temu „Kaže joj Isus: Dajmi piti!“ zajednički se molilo. TajnikVijeća HBK za ekumenizam i dijalogdr. Jure Zečević, OCD, u osvrtu na temu Osmine istaknuo je kako su to riječi Svemogućega Boga. On od že-ne Samarijanke traži vodu sa zden-ca. Traži vodu vremenitosti, želi bitisastavnim dijelom vremena i prostora.Žena prepoznaje u njemu više odčovjeka, traži od njega vodu živu.No, taj susret vode vremenitosti i vode života vječnoga postao je moguć tek nakon što su se nadišlepredrasude.

Suvremena obitelj prolazi kroz duboku kulturnu krizu koja na različite načine po-tiče stilove života koji iskrivljavaju istinske obiteljske veze i vrednote, kazao je uuvodnom govoru na otvorenju 55. teološko-pastoralnog tjedna kardinal Josip Bo zanić, zagrebački nadbiskup i metropolit, veliki kancelar Katoličkoga bogos-lovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici su na 55. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu razmiš ljali oaktualnoj temi „Brak i obitelj u proturječju sa suvremenim društvom“

Franjo pozvao je vjer-nike na molitvu za ovajnjegov pohod kojemuje cilj ohrabriti tamoš -nje vjernike katolike,probuditi kvasce dobrai pri do nijeti učvršćenjubrat stva i mira, javljaIKA.

Teološko-pastoralnitjedan s temom „Brak iobitelj u proturječju sasuvremenim društvom“održan je od 27. do29. siječnja u Međubiskupijskom sje-meništu u Zagrebu u organizaciji Ka-toličkoga bo go s lovnog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu. Uvodnu riječ uputioje dekan KBF-a prof. dr. Tonči Ma -tulić, a predavanje „Brak i obitelj upromijenjenom društveno-kulturnomkontekstu“ odr žao je dr. Ivan Bubalo.Nakon rasprave zagrebački nadbi-skup kardinal Josip Bozanić predvo-dio je euharistij sko slavlje. O temi„Brak i obitelj“ u današnjem vremenu,u tjednu znanstvenoga i pastoralnogskupa teologa izneseni su različiti po-gledi koji dotiču život Crkve.

Ekumensko bogoslužje Riječi u ka-tedrali Srca Isusova u Sarajevu zaMolitvenu osminu za jedinstvo krš -ćana predvodio je vrhbosanski nad-biskup metropolit kardinal Vinko Pu ljiću zajedništvu s apostolskim nuncijemu Bosni i Hercegovini Luigijem Pezzu-tom te uz sudjelovanje šestočlane de-legacije Metropolije SPC dab -robosanske, brojnih svećenika, re-dovnica, bogoslova i ostalih vjernika.

Za jedinstvo i mir

Kardinal Puljić pozdravio je svenazočne, a na osobit način pravos-lavno izaslanstvo te podsjetio da jemolitveno slavlje za ovogodišnju

prikupljenih namirnica i sredstava začiš ćenje 49.147,98 kuna, stoji u izv-ješću o rezultatima projekta, koji pot-pisuje ravnatelj Nadbiskupijskog Ca-ritasa preč. Ivica Rebić, koji je ujedno,uz Oliveru Balatinac i Maju Cindrić,vodi telj projekta.

Ured za promicanje socijalnognauka Crkve Sisačke biskupije uputioje izjavu u povodu pres tanka proiz-vodnje Rafi nerije nafte Sisak, u kojoj iz-ražava duboku zabrinutost zbog neiz -vjesnosti u kojoj se nalaze svi radnici.„Grad u kojem je već prestala ili jeznatno smanjena proizvodnja u neka-dašnjim pogonima Željezare, Sajmacvijeća, Radnika, Metalotehne, Herbo-sa, Segestice, teško može izdržati jošjedan udar na ekonomski položaj u ko-jem će se naći. Caritas Sisačke bisku-pije kroz svoju pučku kuhinju u Siskusvakodnevno priprema 120 obroka, apotrebe su već sada puno veće“, ističese, između ostaloga, u izjavi.

Predsjednik Hrvatske biskupskekon ferencije zadarski nadbiskup Že li -mir Puljić uputio je čestitku novo iza bra -noj predsjednici Republike Hrvat skeKolindi Grabar-Kitarović ( vidi opšir -nije na str. 2 ). Čestitku je uputio i zag -rebački nadbiskup kar dinal Josip Bo zanić i drugi hrvatski (nad)biskupi.

A.O.

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 02.02.15 13:58 Seite 2

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld rođena je uZagrebu, a u Njemačku je došla sa 7godina. Roditelji su joj nakon studija

že ljeli steći internacijonalno iskustvo u svojojstruci i ujedno cijeloj obitelji pružiti mogućnostdobro naučiti jedan strani jezik. Pohađala ješkolu u Kölnu, Mannheimu, Frankfurtu i Ber-gisch Gladbachu, a magistrirala je u Kölnu naFilozofskom fakultetu. Njezin suprug Thomas jeNijemac, a njihovi sinovi Marin i Luca su odras-li, ali govore i hrvatski i svake godine provo-de dio svog odmora u Hrvatskoj. ČlanicomHrvat ske kulturne zajednice „Colonia Croatica“e.V. postala je 1991. Nekoliko je godina živje-la sa obitelji u Engleskoj i Americi, a nakon pov-ratka u Njemačku 2000. godine postala je taj-nicom „Colonie Croatice“, što je rado obav ljalado 2009. Tada se sa suprugom preselila na četiri godine u Rim. Nakon povratka 2013. pos tala je predsjednicom „Colonie Croatice“.

INTERvju


ćaju članarinu. To je problem svih tak-vih klubova ili zajednica, da se člano-vi nakon početne euforije okrenu dru-gim sadržajima ili jednostavno iz obi -teljskih ili zdrastvenih razloga više nemaju vremena ili snage i dalje dola -ziti na sastanke i priredbe. Naši čla-novi su uglavnom Hrvati prve ili drugege neracije ili osobe koje imaju obi -teljsku ili neku drugu vezu sa Hrvat -skom, tako da ima i članova s njemač-kom putovnicom.

Pomoć Hrvatskoj za vrijemeDomovinskog rata

Žz: Na koji je način Zajednica po-magala za vrijeme Domovinskog rata?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: Zavrijeme Domovinskog rata „ColoniaCroatica“ je organizirala zajedno sdrugim organizacijama i individual-nim akcijama skupljanje novca, me-dicinskog materijala, odjeće i igrača-ka. Zajednica je, na primjer omo-gučila Zagrebačkom kazalištu „Malascena“ ukupno tri predstave i to u Köl-nu i Düsseldorfu, a svi prihodi od tihpredstava bili su namijenjeni za djecuizbjeglica.

RAZGOVOR S MR. SANJOM PAVEŠIĆ HIRSCHFELD, PREDSJEDNICOM HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE „COLONIA CROATICA“ IZ KÖLNA U POVODU 25. OBLJETICE POSTOJANJA ZAJEDNICE

Članovi Zajednice i Hrvati i Nijemci

Žz: Kad je nastala Zajednica i načiju inicijativu?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: „Co-lonia Croatica e. V.“ osnovana je u lis -topadu 1989. na inicijativu poznatoghrvatskog skladate lja i pedagoga Sil-via Foretića, njegove supruge ZdenkeKapko-Foretić, Jasne Müller-Staničić idrugih kulturnih djelatnika u Kölnu. Dokraja 1990. Zajednica je brojila sko-ro 100 članova, a među njima su i fraJosip Bebić, tadašnji voditelj Hrvatskekatoličke misije Köln, i teolog domi-nikanac o. Frano Prcela, koji danas živi i djeluje u Mainzu. Do kraja 1991.„Colonia Croatica“ broji više od 200članova. Tu su bile osobe iz šire oko-lice Kölna zainteresirane za hrvatskukulturu u Njemačkoj, kao i osobe izHrvatske, koje su htjele podržavati radzajednice. Među tim „vanjskim“ čla-novima bili su između ostalih književ-nik Nedeljko Fabrio i Vlado Gotovac,tada predsjednik Matice hrvatske.

Žz: Koji je središnji cilj Zajednice?Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: Gla -

vni cilj „Colonie Croatice“ od samog

je početka promoviranje hrvat ske kul-ture u svim njezinim područjima uhrvat skim i njemačkim krugovima. Ka-ko je za vrijeme raspada bivše drža-ve, Domovinskog rata i formiranja no-ve drža ve Hrvatske njemačka javnostčesto reagirala s nerazumijevanjem,bilo je neopisivo važno kroz raznadogađanja i priredbe prikazati istinuo nama, što je bilo važno za našu do-movinu. Trebalo je Hrvatima u Kölnui okolici, njihovim njemačkim prijate -ljima i članovima obitelji predstavitipovijesne detalje, legitimitet hrvat -skog jezika, bogatu kulturnu tradicijuHrvat ske, kao i nove tendencije u literaturi, likovnoj umjetnosti, glazbi ifilmu.

Žz: Koliko Zajednica danas brojičlanova. Ima li među članovima i Nijemaca?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: „Co-lonia Croatica“ formalno i dalje ima vi-še od 200 članova. Ali nažalost to neodgovara stvarnosti jer mi s naše stra-ne nikoga ne brišemo. Tako se na na-šem popisu i dalje mogu naći osobekoje su se odselile, vratile u domovinu,izgubile interes ili godinama ne pla -

Zajednica neumorno promovirahrvatsku kulturu

06-07i_06-07intervju 02.02.15 09:35 Seite 1


topada 2014. priredili smo literarnu ve-čer s njemačkom spisateljicom hrvat -skog podrijetla Jagodom Marinić. Uzmoderaciju novinarke Marice Bodru žiću prekrasnim prostorijama Literatur-haus Köln u Haus Bachem iz 15. sto -ljeća Jagoda Marinić predstavila jesvoj roman „Restaurant Dalmatia“ isvoj rad u inovativnom kulturnom cen-tru u Heidelbergu. Autorica i zabavneknjige „Gebrauchsanweisung für Kro-atien“ rado odgovarala na pitanja izpublike i na potpisivanje knjiga onimakoji su to željeli.

Zajednica potiče i vjerskutematiku

Žz: U kojem će se pravcu razvi jatidaljnje djelovanje Zajednice?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: Iakoje „Colonia Croatica“ osnovana1989., administrativni proces da jepostala registrirana udruga („einge-

Žz: Doprinos Zajednice integracijiHrvata u Njemačkoj, ali i njihovoj po-vezanosti s domovinom?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: Poz-nato je da Hrvati u Njemačkoj spa-daju među najbolje integrirane stran-ce, tako da je središnji cilj „ColonieCroatice“ predstavljati teme koje po-vezuju svakodnevnicu u Njemačkoj saživotom u Hrvatskoj. Za to je kulturanajbolje sredstvo, jer ona obuhvaćajezik, povijest, glazbu, literaturu, film,likovnu umjetnost, moderne medije. Unaše današnje digitalno doba, kad jelako doći do informacije i svakovrsnihpodataka, knjiga i filmova treba ići udubinu i pokazati zaboravljene tradi-cije, dugo postojeće kulturne veze iz-među Hrvatske i Njemačke, kao i po-vezanost novih internacijonalnih kul-turnih fenomena.

Žz: Kako Zajednica gleda na ula-zak Hrvatske u EU?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: „Co-lonia Croatica“ gleda vrlo pozitivno na

je aktualnost i internacijonalnost hrvat -ske likovne scene. Ali tu su bili i rado-vi dviju umjetnika iz okolice Kölna. Ma-rijan Dadić, rođen u Bosni, pokazao jeradove iz raznih ciklusa — sakralni mo-tivi kao i motivi iz domovine i Kölna.Sabine Neuhaus, njemačka umjetnica,izložila je ciklus brončanih kipova sak -ralnih motiva i ciklus instalacija „objettrouvée“ nađenih za vrijeme raznih bo-ravka u Hrvatskoj u kombinaciji s vlas -titom obi teljskom povijesti. Dana 28.lis topada 2014. na svečanom koncer-tu u postorijama belgijskog kozulata uKölnu pianistica Ana-Marija Markovi-na svirala je kompozicije Carla Philip-pa Emanuela Bacha, Silvia Foretića,Dore Pejačević i Frederica Chopina.Zahvaljujući gostoprimstvu generalnogkonzula Kraljevine Belgije i raznimsponzorima koncert i prijem sa hrvat -skim vinima i hrvatskim „fingerfood“ostat će svima u sjećanju kao pravi eu-ropejski događaj sa članovima, prija-teljima i gostima Colonie Croatice. Ukooperaciji s Literaturhaus Köln 30. lis -

Glavni cilj „Colonie Croatice“ od samog jepočetka promoviranje hrvatske kulture usvim njezinim pod ručjima u hrvatskim i nje-mačkim krugovima. Kako je za vrijeme ras -pada bivše države, Domovin skog rata i for-miranja nove države Hrvatske njemačkajavnost često reagirala s nerazumijevanjem,bilo je neopisivo važno kroz razna doga -đanja i priredbe prikazati istinu o nama.

Žz: Zajednica je u svom djelova -nju vodila računa i o vjerskoj temati-ci. Podsjetite i na povezanost „ColonieCroatice“ s Hrvatskom katoličkom misijom u Kölnu?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: „Colonia Croatica“ oduvijek njegujedobre veze s Hrvatskom katoličkommisijom u Kölnu. Suradnja je funk -cionirala u oba smjera. Od 2004. Misija nam je pomogla i pružila krovnad glavom. U prostorijama Misijeodržavamo naše sastanke, predava -nja i proslave. Bez potpore Misije nebismo mogli egzistirati. Vjera je dionašeg identiteta i naše kulture tako daje „Colonia Croatica“ oduvijek usvom djelovanju vodila računa o vjer -skoj tematici, tako da smo organiziralii više predavanja o vjer skoj tematici.Tako je 2008. jedna od tema bila„Kardinal Stepinac velikan hrvatskepovijesti“.

Razgovarao: Adolf Polegubić

tragener Verein”) trajao je skoro polagodine. Tako da je i 2015. godina na-še obljetnice. U planu su još dvijeprezentacije. Želimo predstaviti temu„Film u Hrvatskoj — Hrvatska u filmu“.Tu ima toliko materijala i mogućnosti,da sve ovisi o kooperaciji nezavisnihkina i udruge „filmsociety“ u Kölnu.Isto toliko potencijala ima i tema„Hrvatska nije samo turizam“ („Kroa-tien — nicht nur Tourismus“). Tu imamoorganizatore raznih festivala, umjet-ničkih i glazbenih radionica, ljetnihseminara koji bi diskutirali o daljnjimmogućnostima i sponzorima i na tajnačin predstavili Hrvatsku iz savimdruge perspektive.

Žz: Prepoznatljivost Zajednice uNjemačkoj i domovini?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: Pre-poznatljivost „Colonie Croatice“ sesvakako manifestira u njezinoj inter -naci jonalnosti i temama koje obuh -vaćaju sve aspekte kulture. U spaja njuprošlosti i sadašnjosti u dugoj i dubo-

koj vezi Njemačke i Hrvat ske iu prikazivanju uloge Hrvata unjemačkoj svakidaš njici danasvidimo budućnost naše zajed-nice. Zajed nica je objavljivalai svoj „Bulletin“, koji je ulas -kom Hrvat ske u EU prestao iz-laziti. O svemu bi detaljnije či-tatelje mogao upoz nati GojkoBorić, dugo godiš nji pred -sjednik „Colonie Croa tice“, asada član pred sjedništva.

ulazak Hrvatske u EU jer je to usvim pogledima dobro. ZaHrvate u Njemačkoj je sadapraktično gledajući lakše, jer seputujući više ne treba ulaziti navrata označena Ne-EU i možese u Njemačkoj legalno zatra-žiti dvojno državljan stvo. Alinajvažnije je da je ulazak u EUza Hrvatsku pozitivan i nada-mo se da će se to uskoro po-kazati na svim razinama druš -tvenog i gospodarskog života.

Svečano proslavljena 25.obljetnica postojanja Zajednice

Žz: Na koje je sve načine Zajed -nica proslavila 25. obljetnicu pos to -janja i djelovanja i na koje će na činejoš proslaviti?

Mr. Sanja Pavešić Hirschfeld: U je-seni 2014. „Colonia Croatica“ pros la -vila je 25. obljetnicu postojanja izlož-bom slika, svečanim koncertom i lite rar -nom večeri. U galerijskoj prostoriji obrt-ničke komore u Kölnu organizirali smoizložbu pod nazivom „Kunst-Kroa tien-Köln“ od 29.8. do 13.9.2014. Uz po-moć grada Zagreba i Minis tarstvavanjskih poslova R. Hrvatske izloženisu radovi pet mladih umjetnika iz Gale -rije „Događanja“ u Kulturnom centruPeščenica. Izbor slika Ivane Vulić, Mar-tine Vrbanić, Željke Grad ski, RoberteVilić i Aleksandra Bezinovića prikazao

06-07i_06-07intervju 02.02.15 09:35 Seite 2

Draga braćo i sestre,

Isus je „blagovjesnik u pravom smislute riječi i uosobljeno evanđelje“(apost. pobud. Evangelii gaudium,

209). Njegova brižnost, osobito pre-ma najranjivijima i ljudima s ruba dru-štva, poziv je svima da se brinu zanajslabije osobe i prepoznaju njegovonapaćeno lice poglavito u žrtvama no-vih oblika siromaštva iropstva. Gospodin kaže:„ogladnjeh i dadoste mi je-sti; ožednjeh i napojiste me;stranac bijah i primiste me;gol i zaogrnuste me; obo -ljeh i pohodiste me; u tam-nici bijah i dođoste k meni“(Mt 25, 35-36). MisijaCrkve, hodočasnice nazemlji i majke svim ljudima,je stoga ljubiti Isusa Krista,klanjati mu se i ljubiti ga,napose u najsiromašnijimai napuštenima; u ove se po-tonje zasigurno ubrajaju se-lioci i izbjeglice, koji poku-šavaju ostaviti iza sebe teške životneuvjete i svakovrsne opasnosti. ZatoSvjetski dan selilaca i izbjeglica ovegodine ima za temu: Crkva bez grani-ca, majka svim ljudima.

Crkva širi svoje ruke da zagrli svenarode, bez razlike i bezgranica i da navijesti svimada „Bog je ljubav“ (1 Iv4,8.16). Nakon svoje smrti iuskrsnuća, Isus je povjerioučenicima poslanje da budunjegovi svjedoci i naviještajuevanđelje radosti i milosrđa.Na dan Pedesetnice oni su,hrabro i sa zanosom, izašli izdvorane Posljednje večere;snagom Duha Svetoga pobijeđene susumnje i nesigurnosti i njihov je navje-štaj svatko razumio na svom jeziku; ta-ko je od samog početka Crkva majkaotvorena srca za čitav svijet, bez gra-nica. To poslanje traje sada već dvijetisuće godina, ali već se od prvih sto -ljećâ u misijskom navještaju govorilo osveop ćem majčinstvu Crkve. To je kas-nije produbljivano u spisima otaca atoj se temi vratio i Drugi vatikanski kon-cil. Koncilski su oci govorili o Ecclesiamater da objasne njezinu narav. Onanaime rađa sinove i kćeri i „u ljubavi i

Snim

ka:

ww

w.z

net.hr

iseljenički dan


PORUKA PAPE FRANJE ZA SVJETSKI DAN SELILACA I IZBJEGLICA 2015.

Crkva bez granica, majka svim ljudimaskrbi… već [ih] prihvaća kao svoje“(Dogm. konst. o Crkvi Lumen gentium,14).

Crkva bez granica, majka svimljudima, širi u svijetu kulturu prihva -ćanja i solidarnosti, prema kojoj se ni-koga ne treba smatrati beskorisnim,nepoželjnim ili odbačenim. Kada do-ista živi svoje majčinstvo, kršćanskazajednica hrani, usmjerava i pokazu-

je put, strpljivo prati, postaje bliska umolitvi i djelima milosrđa.

Danas sve to poprima posebnoznačenje. Naime, u dobu tako velikihmigracija, veliki broj ljudi napušta do-movinu i kreće na opasni put nade no-

seći sa sobom želje i strahove, u po-trazi za humanijim uvjetima života.Nerijetko, međutim, ta migracijskakretanja pobuđuju nepovjerenje i ne-prijateljstvo, čak i u samim crkvenimzajednicama, prije nego se uopće lju-di potrude upoznati prošlost, progonili bijedu ljudi koji se odlučuju na tajkorak. U tome slučaju sumnje i pre-drasude su u opreci s biblijskom za-povijedi da se stranca u potrebi primis poštivanjem i solidarnošću.

S jedne strane osjećamo u svetištusavjesti poziv dotaći ljudsku bijedu i

provoditi u djelo zapovijed ljubavi ko-ju nam je Isus ostavio kada se poi-stovjetio sa strancem, s patnikom, sasvim nevinim žrtvama nasilja i izrab -ljivanja. S druge, međutim, zbog sla-bosti naše naravi, „u napasti smo dabudemo ona vrsta kršćana koja sedrži na pristojnoj distanci od Gospo-dinovih rana“ (Apost. pobud. Evan-gelii gaudium, 270).

Hrabrost vjere, nade iljubavi osposobljava nassmanjiti udaljenosti kojenas dijele od ljudskih bije-dâ. Isus Krist stalno iščeku-je da ga se prepozna u se-liocima, izbjeglicama i pro-gnanima, te nas takođerna taj način poziva dijelitidobra, ponekad se odrećidijela stečenog blagostan-ja. Podsjetio je na to papaPavao VI. rekavši da „onikoji žive u blagostanju mo-raju se odreći nekih svojihprava da svoja dobra veli-kodušnije stave u službu

drugih“ (Apost. pismo Octogesima ad-veniens, 14. svibnja 1971., 23).

Uostalom, multikulturalni karaktersuvremenih društava potiče Crkvu dapreuzme na sebe nove obveze soli-darnosti, zajedništva i evangelizacije.

Migracijska kretanja, nai-me, potiču nas da produbi-mo i ojačamo vrijednosti ko-je su nužne da se zajamčiskladni suživot između ljudii kulturâ. Da bi se to posti-glo nije dovoljna jednostav-na tolerancija, koja otvaraput poštivanju različitosti iomogućuje zajedništvo me-đu osobama različita pori-

jekla i kulture. Upravo tu Crkva prido-nosi nadilaženju granica i potpomaže„prijeći sa stavova obrane i straha, ne-zainteresiranosti ili marginalizacije…na stav koji se temelji na 'kulturi susre-ta', koja je jedina kadra izgraditi pra-vedniji svijet, svijet u kojem će vladativeće bratstvo“ (Poruka za Svjetski danselilaca i izbjeglica 2014.).

Migracijska su kretanja međutimpoprimila takve razmjere da jedinosustavna i aktivna suradnja izmeđudržava i međunarodnih organizacijamože uspješno regulirati i upravljati

Na globalizaciju migracije potrebno je odgo-voriti globalizacijom ljubavi i suradnje, na na-čin da uvjeti u kojima žive selioci postanu hu-maniji. Istodobno, potrebno je uložiti veće na-pore da se uklone razlozi koji tjeraju čitave na-rode da napuste svoj rodni kraj uslijed ratovai bijedâ, koji su često jedno drugom uzrok.

08-09i_10-11 Reportaza 30.01.15 14:47 Seite 1


i kreativnošću koji su neophodni da serazvije, na svjetskoj razini, pravičnijii pravedniji financijski i gospodarskiporedak te sve predanijim radom nauspostavi mira, što je nužan uvjet sva-kog istinskog napretka.

Dragi selioci i izbjeglice! Vi zau-zimate posebno mjesto u srcu Crkvei vi joj pomažete da proširi svoje srcei da očituje svoje majčinstvo prema čitavoj ljudskoj obitelji. Ne gubite vje-ru i nadu! Sjetimo se Svete obitelji ko-ja je bila prisiljena poći u progonstvou Egipat: kao što je u majčinskomsrcu Blažene Djevice Marije i briž-nom srcu svetog Josipa sačuvano pov-jerenje da ih Bog nikada neće ost-aviti, neka tako nikada u vama ne ne-stane istog pouzdanja u Gospodina.Povjeravam vas njihovoj zaštiti i svi-ma od srca udjeljujem svoj apostolskiblagoslov.

Iz Vatikana, 3. rujna 2014.kta/ika

tim kretanjima. Naime, migracije po-gađaju sve, ne samo zbog opsega tepojave, već također „zbog društvenih,političkih, kulturalnih i religijskih pro-blema koje izaziva, kao i zbog dra-matičnih izazova koje postavlja prednarode i međunarodnu zajednicu“(Benedikt XVI., Enc. Caritas in verita-te, 29. lipnja 2009., 62).

Na međunarodnoj razini često sevode rasprave o oportunosti, metoda-ma i normama za suočavanje s poja-vom migracija. Postoje tijelâ i institu-cije na međunarodnoj, nacionalnoj ilokalnoj razini, koji svoj rad i svojeenergije stavljaju u službu onih kojikroz migraciju traže bolji život. Uspr-kos njihovim velikodušnim i hvalevri-jednim naporima, nužno je odlučnijei djelotvornije djelovanje, u kojem ćese koristiti univerzalna mreža surad -nje, utemeljena na očuvanju dosto-janstva i središnjeg mjesta svake oso-be. Na taj će način borba protiv sra-

motne i zločinačke trgovine ljudima,kršenja temeljnih prava, svih oblikanasilja, ugnjetavanja i porobljavanjapostati učinkovitija. Zajednički rad,međutim, zahtijeva uzajamnost i si-nergiju, raspoloživost i povjerenje, sasviješću da „nijedna se zemlja ne mo-že sama nositi s teškoćama vezanimuz tu pojavu, koja je danas uzela to-liko maha da pogađa sve kontinenteu dvostrukom vidiku imigracije i emi-gracije“ (Poruka za Svjetski dan seli-laca i izbjeglica 2014.).

Na globalizaciju migracije po-trebno je odgovoriti globalizacijomljubavi i suradnje, na način da uvje-ti u kojima žive selioci postanu hu-maniji. Istodobno, potrebno je uloži-ti veće napore da se uklone razlozikoji tjeraju čitave narode da napustesvoj rodni kraj uslijed ratova i bijedâ,koji su često jedno drugom uzrok.

Solidarnost sa seliocima i izbje-glicama mora biti praćena hrabrošću

Crkva je majka svima, bez gra-nica, poručio je 21. listopada2014. papa Franjo sudionici-

ma VII. svjetskog kongresa pastoralaselilaca, koje je primio na završetkunjihova susreta. Zahvalivši im na ra-du i zalaganju za selioce, Papa jepodsjetio na završni dokument proš -loga kongresa, u kojem je istaknutokako je selilaštvo „poziv da se za-misli drukčija budućnost, koja ciljana razvoj čitavog ljudskog roda,uklju čujući tako sve ljude s njihovimduhovnim i kulturalnim bogatstvom idoprinosom za pravedniji svijet ko-jega označuje globalna solidarnost ipuno poštovanje za ljudsko dosto-janstvo i život“. I danas je selilaštvotežnja za nadom, kazao je Papa tedodao: „Povezanost suradnje i raz-voja pokazuje, s jedne strane, razli-čite interese država i selioca, a s dru-ge strane, prilike koje mogu nastatiza jedne i druge.“ Zemlje koje prih-vaćaju selioce imaju korist od njiho-ve radne snage te često popunjava-ju rupe u stanovništvu nastale demo-grafskom krizom, a one iz kojih se-lioci odlaze pokazuju smanjenje pro-blema nedostatka posla. Sami pakselioci mogu ostvariti bolju buduć-nost za sebe i svoje obitelji. No, tak-ve prednosti prate i problemi: odljev

mozgova, rastavljanje obitelji, pote-škoće integracije. Pastoralni radniciu tom pogledu imaju važnu ulogudija loga i posredovanja, istaknuo jeSveti Otac.

Govoreći o implikacijama pasto-ralne skrbi Crkve, Papa je rekao ka-ko je kršćanska zajednica trajnopredana prihvaćanju selioca „i dije -ljenju s njima Božjih darova, osobitodara vjere“. Crkva „promiče projek-te evangelizacije i praćenja seliocau čitavom njihovom putovanju“, s„osobitom pažnjom da odgovori nanjihove duhovne potrebe putem ka-teheze, liturgije i slavljenjem sakra-menata“, objasnio je papa Franjo.

Selioci nažalost često dožive ra-zočaranje i usamljenost te se nalaze„između gubitka svojih korijena i in-tegracije“. I u tome „Crkva teži bitimjesto nade“ pomoću formacijskihprograma, dižući glas u obranu pra-va selioca, pružanjem pomoći — ione materijalne - bez isključivanja,„da bi se prema svakome odnosilokao prema djetetu Božjem“. „U sus-retu sa seliocima“ — nastavio je Papa— „važno je usvojiti integralnu per-spektivu, koja može vrednovati mo-gućnosti, umjesto da vidi samo pro-bleme koji se imaju riješiti.“ Za to jepotrebno uspostaviti minimalne razi-

ne sudjelovanja u zajedničkom živo-tu, osobito u kršćanskoj zajednici,„gdje nitko nije stranac i, stoga, svat-ko zaslu žuje prihvaćanje i podršku”.

„Crkva, osim što je zajednicavjernika koja prepoznaje lice IsusaKrista u bližnjemu, majka je bez gra-nica“, rekao je nadalje Papa. Ona je„majka svima“ i trudi se podržavatikulturu prihvaćanja i solidarnosti,gdje nitko nije beskoristan, bez mje-sta ili za odbaciti. Osim toga, SvetiOtac podsjetio je kako je dostojanst-vo svakoga čovjeka utemeljeno natome što je stvoren na sliku Božju i,još više, što je dijete Božje. Zbog to-ga selioci obogaćuju ljudsko brat -stvo, ali su i podsjetnik kako je nuž-no iskorijeniti nejednakosti, neprav-de i potlačivanja.

„Na taj način, selioci mogu post-ati partneri u izgradnji bogatijeg iden-titeta za zajednice koje ih ugošćuju,kao i za osobe koje ih prihvaćaju, po-tičući razvoj uključivog i kreativnogdruštva koje poštuje dostojanstvosvih“, zaključio je papa Franjo.

Na kongresu su sudjelovali i bje-lovarsko-križevački biskup VjekoslavHuzjak, član Papinskog vijeća zapastoral selilaca i putnika, te dr.Tomis lav Markić, nacionalni ravna-telj Hrvatske inozemne pastve. IKA

VATIKAN Crkva diže glas u obrani prava selilaca

08-09i_10-11 Reportaza 30.01.15 14:47 Seite 2


slavlja

Hrvatske katoličke zajednice(HKZ) bl. Alojzija Stepinca izAalena i Presvetoga Srca Isuso-

va iz Heidenheim a. d. Brenz, koje su

tić koji je kazao kako se u tim zajedni-cama okup lja živi Božji narod sa svihstrana domovine. „Došli smo danaszahvaliti Bogu za 45 godina slavlje nja

Heidenheim Marina Marija Herc i dvi-je djevojčice iz tih zajednica, koje suistaknule važnost okupljanja i pasto-ralnog djelovanja među svojim naro-dom na hrvatskom jeziku.

Mons. Jezerinac je u uvodnoj rije-či kazao kako je to trenutak zahvaleBogu od kojeg dolazi svako dobro,ali i trenutak zahvale svćenicima kojisu veliki dio svoga svećeničkog živo-ta darovali toj Hrvatskoj katoličkojmisi ji, te vjernicima koji su sebe ogra-dili u tu hrvatsku zajednicu. Ujedno jeuputio molitvu za sve članove misijekoji su minulih godina preminuli.

Mons. Jezerinac je u propovijediistaknuo kako je zahvaljujući mons.Vladimiru Stankoviću, koji je tada bioravnatelj dušobrižništva za Hrvate uino zemstvu, osnovana i ta Hrvatska ka-tolička misija na kojem području danasdjeluju te dvije hrvatske katoličke za-jednice. Kako se tijekom vremena brojHrvata u dijaspori povećavao bilo jepotrebno pobrinuti se oko njihove pas -toralne skrbi. I glavni je razlog osni-vanja misija bio navijestiti Isusa Kristaraspetoga i uskrsloga našem čovjekuna hrvatskom jeziku. Dakle, cilj je bioda se sačuvamo u svom identitetu iljudskom dostojanstvu, kazao je. Na-lazimo se pred predsjedničkim izbori-ma u domovini, i trebalo bi glasovatiza one koji će biti u službi hrvatskoga

HEIDENHEIM AN DER BRENZ

Proslava 45. obljetnice hrvatske misije i zajednicaU Heidenheim a.d. Brenz hrvatske katoličke zajednice bl. Alojzija Stepinca iz Aalena i Presvetoga Srca Isusova iz Heidenheim a. d. Brenz, koje su prije djelovaleu skopu Hrvatske katoličke misije Aalen-Heidenheim, proslavile su 45. ob ljet nicu pos -tojanja i djelovanja.

Gospodina i njegovih sakramenata nahrvatskom jeziku. Ovo nije završetakveć poticaj da i nadalje kao Hrvatiosta nemo vjerni Bogu i KatoličkojCrkvi.“ Potom su oca biskupa pozdra-vile predsjednica Vijeća HKZ u AalenuPaula Matić i predsjednica Vijeća HKZ

Misno slavlje predvodio je mons. Juraj Jezerinac

U župnoj dvorani izveden je prigodni program, na kojem je nastupla i folklorna skupina

prije djelovale u skopu Hrvatske kato-ličke misije (HKM) Aalen-Heidenheim,proslavile su u nedjelju 23. studenoga2014. 45. obljetnicu postojanja i dje-lovanja. Svečano misno slavlje na svet-kovinu Krista Kralja u tom je povodu ucrkvi sv. Marije u Heidenheimu pred-vodio vojni ordinarij u Republici Hrvat -skoj mons. Juraj Jezerinac u zajedniš -tvu s voditeljem zajednica vlč. VilimomKore tićem, mons. Franjom Prstecom,don Rudijem Belkom, fra Ivicom Juriši-ćem, vlč. Brankom Koretićem i vlč. dr.Horstom Walterom. Na početku slav ljaišlo se od sakristije do oltara u ophoduu kojem su vjernici u narodnim noš -njama nosili lik Gospe Velikoga hrvat -skog krsnog zavjeta te kipove zaštitni-ka zajednica bl. Alojzija Stepinca iPresvetoga Srca Isusova i položili ihispred oltara. Među brojnim vjernicimamisnom slavlju pribivao je generalnikonzul Generalnog konzulata R.Hrvatske iz Stuttgarta Slavko Novo -kmet. Oca biskupa i okupljenu zajed -nicu na početku je pozdravio vlč. Kore -

10-11i _12-15GI 02.02.15 14:27 Seite 1


ći će vrlo brzo vrijeme povratka domui domovini, potaknuo je okupljenje nakraju mons. Jezerinac.

U prikaznim darovima vjernici unarodnim nošnjama prinijeli su kruh, vino, kip Presvetoga Srca Isusova, kipbl. Alojzija Stepinca, pralik Gospe Ve-likoga hrvatskog krsnog zavjeta, hosti-je i kalež. Misno slavlje svojim je pje-vanje uveličao zbor zajednica podvodstvom Marijane Došlin i VanesseAdelfio. Nekoliko pjesama izveo je idječji zbor njemačke župe sv. Marijeiz Heidenheima pod vodstvom CarmenWebes, a jednu pjesmu uz pratnju nagitari izvela je djevojčica Sofie Ure -mović. Na kraju je otpjevana zahval-Skupina vjernika s mons. Jezericem, vlč. Koretićem i drugim svećenicima

Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika

na pjesma „Te Deum“. Vlč. Korerić jesvima uputio riječi zahvale te zaželioBož ji blagoslov u daljnjem djelovanjuzajednica.

Slavlje je nastavljeno u župnojdvorani zajedničkim objedom, nakončega je izveden prigodni program.Prigod nu riječ uputili su mons. Jeze -rinac, generalni konzul Novokmet,mons. Prstec koji je bio voditelj misijeAalen pet godina, vlč. Korerić i drugi.Svi su oni istaknuli važnost daljnjegokup ljanja u svojim katoličkim zajedni -cama, te su istakuli kako su Hrvati uzajedništvu s Katoličkom Crkvom saču -vali svoj identitet.Vlč.Koretić je po se b - no riječi zahvale uputio njemačkim vje -r nicima i župama u kojima se Hrvatiokupljaju na misna slavlja i zahvaliosvima na potpori. U programu je danpo vijesni presjek života i djelova nja uzajednicama (misiji), a u programu su,na oduševljenje okupljenih, nastupilefolklorne skupine djece, mladih i od -ras lih. Progam je vodila Suzana No-vosel. Tekst i snimke: Adolf Polegubić

naroda vodeći ra čunao općem dob ru hrvat -skoga naroda, a negledajući prije svegana vlas tito dobro ivlas titu korist. Pritomtreba poštivati sva kogčo v jeka jer se Bog po-sebno zauzimao za ži-vot nerođene djece.Gdje god se čini do-bro, sudje luje se u kra -ljev stvu Božjem. Grijehi milost ne idu zajed -no. Naš blaženi Aloj-zije Stepinac je kazaokad bismo bolje poz-navali istine naše vje-re, kako bismo drukči-je živjeli. Na kraju će na sudu ljubavbiti glavno mjerilo. Nitko nije unapri-jed predodređen za vječnu sreću ili zavječnu propast. Svi smo pozvanici i svismo uzvanici Božji. Svatko ima mo-gućnost doći Kristu i postići spasenje,ali to nije nimalo lako jer smo nepres -tano u borbi između dobra i zla, isti-ne i laži. No, s Božjom pomoći sve jemoguće pobijediti, kazao je mons.Jeze rinac. U nastavku je istaknuo kakoje domovinska Crkva od početka zna-la važnost djelovanja među svojim na-rodom u ino zemstvu te je od početkaslala svoje svećenike kako bi se našiljudi sačuvali u bogoljublju, domo ljub -lju i čovjekoljublju, kako ne bi izgu bilisvoje ljudsko i kršćansko dostojanstvo.Kad su kardinala Franju Kuha rićaHrvati pitali u Australiji je li važnije biti Hrvat ili katolik vjernik, on je od-govorio da samim tim što u našem čov-jeku odgajamo vjernika, mi u njemuodgajamo i čovjeka Hrvata, a to zna-či, čovjeka sa svim njegovim vrijednos -tima koje su ga resile tijekom povijesti,

sve do danas. U tom duhu i blaženiAlojzije Stepinac pisao je pismo hrvat -skim iseljenicima 1941. godi ne u ko-jem je istaknuo: „Ako ste daleko odsvojih milih i dragih, ako ste daleko odsvoje domovine, Bog nije daleko odvas. (…) Pokažite se u tuđini pravomdjecom Božjom i pravom djecom svo-je Hrvat ske.“ Te riječi vrijede i danas,a njihov je bit u živ ljenju kraljevstvaBož jega, a to znači slavljenja Kristakao Kralja. Da nije bilo ljubavi premadomo vini, ne bi bilo niti Hrvat ske, ka-zao je više puta pred sjednik dr. FranjoTuđman. Hvala vam, dragi vjernici, navašoj pomoći poglavito onima koji subili najviše pogođeni u Hrvatskoj i Bos-ni i Hercegovini“, kazao je mons. Jeze -rinac koji je potaknuo i djecu i mladeneka žive svoje kršćanske i domo ljub -ne vrijednosti. Vjerujem da će uskorodoći vrijeme kad ćete se vraćati u svo-ju domovinu. Zato objavljajte svoje ku-će u domovini jer je to vaš dom. Tu surasli vaši djedovi, tu je grob oca i maj-ke, djeda i bake. Obnavljajte, jer do-

10-11i _12-15GI 02.02.15 14:27 Seite 2


biblijski pastOral

Riječ otac pojavljuje se u Biblijigotovo dvije tisuće puta kao je-dan od ključnih pojmova Svetog

pisma i cjelokupnog kršćanstva, jer seBog čovjeku objavio kao Otac. No,primjeri biblijskih likova očeva, ne či-ne homogenu sliku, već pred čitateljadonose niz različitih ljudi, koji su svo-je očinstvo obilježili vlastitim karak -ternim crtama, vrlinama i manama.Konačni ključ za prosudbu likovaosta je njihov odnos prema Božjemplanu za život čovjeka.

Abraham i dijete obećanja

Abrahamovo ime već u sebi sadržiriječ otac (hebrejski ab) i njegova jepriča priča o očinstvu, začetom u že lji,ostvarenom po Božjem obećanju, pro-čišćenom kroz kušnju. Naracija knjigePostanka ocrtava Abrahama kao slo-žen lik, svjedoka vjere i hrabrosti. Je-dan od najsnažnijih trenutaka pripovi-jesti je obećanje potomstva, u trenukad je Abraham sam već izgubio sva-ku nadu. No Abraham prihvaća obe -ćanje, u nadi protiv svake nade (Rim4,18), i konačno postaje ocem. Njego -vo je dijete, Izak, dijete obećanja. Pri-je no što je postao otac, Abraham jeiskusio nemoć ostvarenja svojega očin -s tva. U toj nemoći, koju ni sin dobivenod Sarine sluškinje Hagare nije mogaootkloniti, Abraham je spoznao svojegranice, mjesto na kojem započinjeBožje djelo u čovjekovom životu. Rođe -nje sina Izaka od ljubljene žene Sareza Abrahama nije niti u jednom tre-nutku moglo biti neka vrst osobne zas-luge ili razlogom za oholost. Iz nemo-ći je spoznao darovanost života. Abra -ham zna da ne raspolaže životom svo-jega djeteta: Izak ostaje dijete obe -ćanja, Božjeg plana. Iskustvo darova-nosti života djeteta priprema ga za teš -ku kušnju: poziv na žrtvu na gori Mo-rija. Abraham, kao neka predslika pat-nika Joba, zna da Bog daje i Bog uzi-ma ( Job 1,21), ali njegova poslušnostBogu nipošto ne znači indiferentnostprema vlastitom djetetu. Naprotiv: ne-zamisliva je bol raskidala njegovosrce, jer čovjeku nije moguće shvatitikako bi Onaj koji daruje život, po vlas -

Konačni ključ za prosudbu biblijskih likova očeva ostaje njihov odnos prema Božjem planu za ži vot čovjeka.

Piše: mr. AnđelaJeličić

ćanju koje je u suprotnosti sa svimešto zna o Bogu. Za razliku od Abra-hamovog, Jiftahova priča pokazuješto se događa kad čovjek Bogapodvrgava svojim ambicijama: gasise život, svoj i vlastite djece.

Josip i ispunjenje obećanja

Treći tip oca potražit ćemo u No-vom zavjetu. Uzorni Josip, zaručnikMarijin prihvatio je Mariju kada seona prema Matejevu evanđelju „naš-la trudna po Duhu Svetomu” (Matej1,18). Evanđelist Matej tumači nam Josipove nakane, ali ne i njegove rije-či, te Josipa vidimo kao čovjeka tišine.Matej nas vodi u Josipov san, suvre-menim rječnikom — u Josipovu podsvi-jest, u kojoj anđeo raspršuje Josipovstrah. Josip može provjeriti anđeloveriječi u Pismu, jer u snu čuje i to da je„pisano: Djevica će začeti i roditi sina“ (Matej 1,23; Izaija 7,14). Odnemirnog sna do hrabrosti vjere —Josipa vodi povjerenje u zapisanu Bo-žju riječ, koja se ovdje ispunjava. Jo-sipove riječi ustupaju prostor Božjoj ri-ječi, njegovi planovi prepuštaju inici-jativu Božjem planu.

Zaručnik Marijin i po zakonu židovskom otac Isusov, kao glavaobite lji, Josip u tišini i jednostavnostiprati životni put Isusa i Marije. Evan -đelja nam na kraju nisu prenijela niti jednu njegovu riječ. No evanđe-list Matej jasno će reći da je to biočovjek pravedan, što znači da je tra-žio Božju volju, da je živio premaBož jim zakonima, prema zlatnompravilu: ne čini drugome što ne bihtio da drugi čini tebi. Josip, kaootac obitelj i radnik, otkri ven nam jepostupno, kroz osobe čiji život i rastpodupire. Isus i Marija nisu o Josipupri čali, nego su svojom osobnošćupokazali kakav je bio čovjek koji ihje prihvatio i štitio u trenucima naj-veće ranjivosti. Njihova je obitelj, poJosipovoj očin skoj brizi, bila raj,okruženje prihvaćanja, rada i rasta.Josip i njegovo očinstvo ogledaju seu plodo vima njegova života, u Bož-jem sinu Isusu i njegovoj majci Mari-ji, u ispunjenju Božjeg obećanja. n

titoj volji mogao prekinuti životnu nitže ljno iščekivanog djeteta. Poziv daode s Izakom na goru žrtvovati shva-ćen je u tradiciji kao Božja zapovijedda žrtvuje vlastitog sina. No, Abrahamjasno kaže — Bog će providjeti janjeza žrtvu. Već je iskusio Božju interven-ciju u svom životu, zna da je Bog gos -podar života, i to mu Bog potvrđuje:njegova se slika Boga pročišćuje usigur nosti da Bog od čovjeka ne tražinikakve okrutnosti. Njegovo je očin stvoogledalo njegove vjere: do kraja otvo -reno i hrabro u poslušnosti Božjoj rije-či, rađa životom.

Jiftah i žrtva obećanja

Nasuprot Abrahamu stoji staro-zavjetni lik Jiftaha, čovjeka koji je pre-ma knjizi o Sucima, bio također dioBožjeg plana, ali ga je iznevjeriozbog svoje želje za moći. Kako bipos tigao svoj cilj, Jiftah se predvo dećinarod u borbu zavjetuje: po pobjediBogu će prinijeti za žrtvu paljenicuono „što prvo krene prema njemu iznjegove kuće“ (Suci 11,32). Igrom slu-čaja, njegova kćer uputila se prvaprema njemu da ga pozdravi nakonbitke, i on shvaća kamo ga je doveopreuzetni zavjet. I ovu priču prožimaobećanje, ali ne ono Božje, već obe -ćanje ograničeno ljudskim planovimai ambicijama.

Jiftah je tip čovjeka i oca koji se-be stavlja na prvo mjesto, i sve što čini — čini zbog sebe. Njegova prvamotivacija izražena je u Sucima 11,9„ako pobijedimo, hoću li biti vašpog lavar?“. Jasno je da njegov cilj ni-je sloboda i mir vlastitog naroda, većuspon na društvenoj ljestvici, titulapog lavara. Time je i kasnije izrečenizavjet stavljen u funkciju vlastite pro-mocije.

Kćer, koja mu dolazi u susret, neodvraća ga izravno od njegova zav-jeta, ali naglašava: „ako si ti učiniozavjet, učini kako si se ti zavje to -vao“… time jasno daje do znanja danije Bog onaj koji želi žrtvu, već je Jif-tah sam svoju obitelj podredio svojojambiciji, svom planu. Jiftah dotičesvoje dno kad ostaje pri svom obe -

Otac

12-15GI_12-15GI 02.02.15 12:37 Seite 1

seinem Lebenreichlich! —oder wennihm anderevon ihrenSchwierigkei-ten erzählten(vgl. MB VI, 3; X, 540). So lädt derSatz zu einer Gelassenheit ein, die ineinem tiefen Gottvertrauen wurzelt. Erfordert dazu auf, sich nicht bei jederWiderwärtigkeit „ins Bockshorn jagenzu lassen“, sondern einem als richtig er-kannten Weg zielstrebig zu folgen.Und er erinnert an das Wort Jesu anseine Jünger, in welchem er sie zufurchtlosem Bekenntnis aufruft: „Fürch-tet euch also nicht! Ihr seid mehr wertals viele Spatzen“ (Mt 10,31).„Fröhlichsein, Gutes tun und die Spatzen pfeifenlassen“ — ein motivierendes und ermu-tigendes Wort auch für heute. Wer es,im wahrsten Sinne des Wortes, „be-herzigt“, lebt ganz im Geist des Evan-geliums und wird mit seinem Zeugnisanziehend und ansteckend sein.“

(P. Reinhard Gesing; Quelle: www.donbosco.de)

Zu der kroatischen Provinz der Sa-lesianer zählen heute über 100 Mit-glieder. Dazu gehören zwei Forma-tionen, elf reguläre Ordenshäuser,dreizehn Pfarreien und drei Jugend-zentren. Der Sitz der Provinz ist in Za-greb, Omiška 8. Neben den Salesia-nern (SDB) gibt es in Kroatien auchweitere Zweige der salesianischenGemeinschaft: die Schwestern vonder Heimsuchung Mariä in Zagreb,Rijeka und Čabar; die Mitarbeiter Salesianer in Zagreb, Split, Rijeka,Zadar und Žepče; die ehemaligenSchüler in Zagreb, Rijeka und Žepče.Sie alle werden in ihrem Wirken — seidies organisiert in Gemeinschaftenoder Vereinigungen oder spontan auseigenem Impuls und aus persönlicherÜberzeugung — von dem gleichenGeist geleitet und haben zum Ziel dasWohlergehen der Jugend.

Lasst uns zusammen mit unserensalesianischen Mitbrüdern und den ih-nen anvertrauten Gläubigen, auch inden kroatischen Missionen hierzulan-de, das Jubiläumsfest frohen Herzensmitfeiern. Ihr

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

Die Salesianer Don Boscos feiernin diesem Jahr den 200. Ge-burtstag ihres Ordensgründers

Johannes Bosco. Giovanni MelchiorreBosco wurde am 16.8.1815 in derNähe von Turin geboren. Im Jahre1841 wurde er in Turin zum Priestergeweiht. Er begann sich fortan um diebedürftigen und benachteiligten Ju-gendlichen der Stadt zu kümmern.Don Bosco gründete eine religiöseVereinigung, die 1874 von Papst PiusIX. als „Gesellschaft des HeiligenFranz von Sales“ (bekannt als Salesi-aner Don Boscos) anerkannt wurde.

Der Gedenktag des hl. JohannesBosco in der katholischen Kirche istder 31. Januar. Aus Anlass seines200. Geburtstages werden die Sale-sianer Don Boscos hierzulande rundum dieses Datum und bis Ende Febru-ar dieses Jubiläum feierlich begehen.

„Den Spruch „Fröhlich sein, Gutestun und die Spatzen pfeifen lassen!“kennt fast jeder aus Poesiealben, Ka-lendern oder von Spruchkarten. Zu-rück geht er auf Johannes Bosco.

Für den Priester, Erzieher und „So-zialarbeiter“ war dieser Satz weitmehr als ein netter Spruch: In ihm spie-gelt sich die Grundhaltung seines Le-bens und seiner erzieherischen undpastoralen Tätigkeit. Sein Erziehungs-stil gründete auf Liebe, Vernunft unddem gelebten Glauben. Doch waswollte der hl. Johannes Bosco mit die-sem so leicht daherkommendenSprichwort eigentlich sagen?

Fröhlich sein …

Don Bosco wusste sich besondersgesandt zu den jungen Menschen, diees schwer hatten im Leben und dieausgegrenzt waren. Sich nieder -drücken lassen hilft aber nicht weiterund künstlicher Spaß, der oft an derOberfläche bleibt, auch nicht.

Als Erzieher und Priester versuchteDon Bosco, seinen Jugendlichen Hoff-nung aus dem christlichen Glauben zuvermitteln und ihnen durch Wort undTat das „Evangelium“, die Frohbot-schaft, zu bezeugen. Als Seelsorgerwusste er: Wer sich in der „gutenNachricht“ von Jesus, dem Lebens - bringer, verwurzelt, der gewinnt auch

den Mut und die Stärke, die Aufgabendes Lebens zu bewältigen.

„Dient dem Herrn in Freude” (Ps100,2), dieses Psalmwort war nachdem Zeugnis seiner Biographen einesder Lieblingsworte Don Boscos; unddie im Glauben gründende Freude bil-dete die Basis seines Jugendwerkes(MB VI, 4). Selbst ergriffen von derFrohbotschaft konnte er als ein „Heili-ger der Freude“ auch seine Jugend-lichen mit der Freude des Evangeliumsanstecken. Und es war für ihn und sei-ne Jungen nur ganz natürlich, dass sichdie Freude am Leben und die Freudeam Glauben auch in Humor und Spaß,Feiern und Geselligkeit, Musik und The-ater, Sport und Spiel ausdrückten.

bOtschaFt des deleGaten


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.164

Fröhlich sein, Gutes tun und die spatzenpfeifen lassen

Gutes tun …Die Freude im Sinne des Evangeli-

ums will sich verschenken. Und so warDon Bosco auch ein „Mann der Tat“und ein „Heiliger der Nächstenliebe“.Die materielle und seelische Not der Ju-gendlichen, der er in den Gefängnis-sen, auf den Straßen und Plätzen undauf den Baustellen Turins begegnete,erschütterte ihn zutiefst. Und er ver-suchte Abhilfe zu schaffen, wo er nurkonnte. Er wusste, dass sich der Glau-be auch in der praktizierten Liebe zei-gen muss, so wie es der erhöhte Herrim Evangelium selber sagt: „Was ihrfür einen meiner geringsten Brüder ge-tan habt, das habt ihr mir getan“ (Mt25,40). Das war die Triebfeder desrastlosen Wirkens Don Boscos zumWohl der benachteiligten jungen Men-schen. Gottes- und Nächstenliebe wa-ren für ihn die zwei untrennbaren Sei-ten einer Medaille. Aus diesem Geistheraus forderte er seine Schüler immerwieder auf, es ihm gleich zu tun: „Tut,was ihr könnt! Gott wird hinzufügen,was wir nicht vermögen.“ (MB II, 395)

… und die Spatzen pfeifenlassen

Aus den Zeugnissen seiner Biogra-phen wissen wir, dass Johannes Boscoden Spruch vor allem brauchte, wenner sich in seinem Engagement mitWiderständen und Schwierigkeitenkonfrontiert sah — und davon gab es in

12-15GI_12-15GI 02.02.15 12:37 Seite 2

„Familien brauchen echte Wahlfreiheit“


aktUelles

Knotenpunkt Familie — unter die-sem Motto beging die katholi-sche Kirche in Deutschland am

18. Januar 2015 den Familiensonn-tag. In zahlreichen Gemeinden undEinrichtungen wird der Familien-sonntag alljährlich als Gelegenheitgenutzt, Themen rund um die Familiein den Fokus zu rücken. Vieles stürmtauf die Familie ein, soll von ihr ge-leistet werden, mutet man ihr zu. Familie ist oft ein zutiefst beglücken-der, aber auch höchst anstrengenderLebensbereich zugleich: Ein zentralerKnotenpunkt im Leben. Familien brau-chen Sympathie und Unterstützung,damit der Knoten auch in Bela-stungssituationen nicht reißt. „UndFamilien brauchen auch Bewegungs-freiheit, um all den Aufgaben, Er-wartungen, Bedürfnissen und Anfor-derungen gerecht werden zu können.Sie brauchen echte Wahlfreiheit dar-in, wie sie mit der Gestaltung des Fa-milienlebens und der Aufteilung vonFamilien- und Erwerbszeiten umge-hen und dürfen nicht in festgelegteMuster gedrängt werden“, so BischofDr. Heiner Koch (Dresden-Meißen),

Vorsitzender der Kommission für Eheund Familie der Deutschen Bischofs-konferenz. „Allen, die sich für dasGelingen von Ehe und Familie ein-

In der katholischen Kirche bildeteder Familiensonntag 2015 den Auftaktzu einem Jahr, in dem die Familie ei-ne besondere Bedeutung hat. Nachder Außerordentlichen Bischofssynodeim Herbst 2014 wird sich auch dieOrdentliche Generalversammlung derBischofssynode 2015 mit dem ThemaEhe und Familie befassen und unteranderem nach Perspektiven für einekünftige Familienseelsorge suchen. Bi-schof Koch: „Das braucht viel Mut undmanche Bereitschaft zum Wagnis,das braucht auch die Kraft des Zu-sammenhaltes und der Verlässlichkeit.Aus solchen Spannungen kann dieEinsicht in die Wahrheit und die Kraftzur Kreativität erwachsen. Eine Syno-de lebt eben, wir haben es gerade er-lebt, aus ihrer Buntheit und Vielseitig-keit, die überraschend ist und dochdie Einheit wahrt.“

Zahlreiche Anregungen zumNachdenken und Diskutieren über dasThema des Familiensonntags bietetdas Themenheft, das vom Sekretariatder Deutschen Bischofskonferenz zumFamiliensonntag 2015 herausgege-ben wird. www.dbk.de

setzen, sei an dieser Stelle ein herz-licher Dank für ihr Engagement ge-sagt.“

FAMILIENSONNTAG 2015

BONN

Das Haus der Geschichte be-leuchtet in seiner Ausstellung„Immer bunter. Einwanderungs-

land Deutschland“ vom 10.Dezember 2014 bis 9. August2015 die verschiedenen Pha-sen der Zuwanderung nachdem Zweiten Weltkrieg. Rund800 Exponate vom Mopeddes einmillionsten Gastarbei-ters über das Kostüm des er-sten schwarzen Karnevalsprin-zen bis zu den Gasflaschenvom gescheiterten Attentat auf demKölner Hauptbahnhof �zeugen vonder Vielfalt der Alltagskulturen undWeltbilder, aber auch von Spannun-gen, Konflikten und Gewalttaten bis indie Gegenwart.

„Deutschland als Einwanderungs-land hat viele Gesichter und Ge-schichten, die wir aus unterschied-

lichen Perspektiven erzäh-len. Trotz vieler Ängsteund Sorgen bereichernMenschen aus vielen Län-dern, die zum Teil seitJahrzehnten mit uns zu-sammenleben, unsere Ge-sellschaft“, erläutert Prof.Dr. Hans Walter Hütter,Präsident der Stiftung

Haus der Geschichte.Auf der Ausstellung sind ebenfalls

einige Exponate vom Büro für Kroa-tenseelsorge in Frankfurt am Main zusehen. Im Einzelnen sind dies die Zeit-schrift „Živa zajednica“ (Lebendige

Gemeinde), Dokumente der Bibel-Olympiade, das Branimir-Kreuz sowieweitere wichtige Zeitdokumente. Ander offiziellen Ausstellungseröffnungam 9. Dezember 2014 nahm auchder Delegat für die Kroatenseelsorgein Deutschland, Pfr. Ivica Komadina,teil. www.hdg.de/K.K.

neue ausstellung im haus der GeschichteImmer bunter. Einwanderungsland Deutschland10. Dezember 2014 — 9. August 2015 — Öffnungszeiten: Di—Fr, 9—19 Uhr; Sa, So und Feiertage 10—18 Uhr, Eintritt frei

12-15GI_12-15GI 02.02.15 12:37 Seite 3


FRANKFURT AM MAIN

započela proslava 50. obljetnice misije

naše zajednice

Hrvatska katolička župa u Frank-furtu započela je u subotu 6.prosinca 2014. proslavu jubi-

larne 50. obljetnice nekadašnje misi-je, a danas župe Frankfurt, nikolinj -sko-božićnom proslavom u dvorani uBergen-Enkheimu u Frankfurtu na Maj-ni. Svečanu svijeću u znak jubilejaupalio je provincijal Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja fra JoškoKodžoman u nazočnosti voditeljaHKŽ Frankfurt fra Željka Ćurkovića. Tijekom proslave sv. Nikole od pro-daje ručnih radova djece i roditelja teprodaje jela i pića prikupljali su se pri-lozi za financiranje izgradnje oltarai dvaju ambona koje Hrvatska katolič -ka župa (HKŽ) Frankfurt želi darovaticrkvi Gospe Velikoga hrvatskogkrsnog zavjeta u Kninu. U programu,koji je oduševio dubkom ispunjenudvoranu posjetitelja u Bergen-Enkhei-

te će se tako polako pripremati i bo -lje upoznavati sa životom sv. Franjei samim redom. Dr. fra Ivan Macut

ma nastupila je frankfurtska skupina„Upitnik“.Tekst i snimke: www.fenix-magazin.com

Na proslavi je bio i provincijal fra Joško Kodžoman

U bogatom programu sudjelovali su i djeca i mladi

mu, izvedeni su prigodni igrokazi, anastupili su misijski zborovi i folklorneskupine. U zabavnom dijelu progra-

adventsko slavljeU ponedjeljak 2. prosinca 2014.,

u župnoj dvorani Hrvatske katoličkežupe Oca Ante Antića u Frankfurtu naMajni, održano je adventsko slavljeza najstarije članove te župe. Kao ipredhodnih godina, pripremljen jeraznolik program u kojem su aktivnosudjelovali stariji vjernici. Vrijedne ru-ke su se pobrinule da nitko ne ostaneni gladan ni žedan. U toploj i ugod-noj atmosferi brzo je proš lo to adven -tsko poslijepodne, a radost iščekiva -nja Kristova rođenja dotakla je sveprisutne. I.P.

Upetak 5. prosinca 2014. uHrvatskoj katoličkoj misiji Ber-lin u sklopu redovitih mjesečnih

tribina-predavanja na prvi petak žup-nik fra Frano Čugura održao je pre-davanje o temi „Sv. Franjo Asiški iFranjevački svjetovni red“. Istaknutoje između ostaloga kako su i mnogiugledni ljudi i biskupi bili i jesu čla-novi tog reda. Tim je predavanjemujedno i osnovan treći red u misiji.Nakon predavanja uslijedila su za-nimljiva pitanja i razgovori o temi.Franjevački svjetovni red imat će svo-je redovite susrete jednom mjesečno

BERLIN Osnovan Franjevački svjetovni red

Obavijest pretplatnicima

Molimo pretplatnike neka namobvezno i žurno jave promjenuadrese, kako bismo im na vrijememogli slati Živu zajednicu naispravnu adresu.

Uredništvo Žive zajednice

12-15GI_12-15GI 02.02.15 12:37 Seite 4

REUTLINGEN — VUKOVARSKI MEMORIJAL 2014.

Vukovar — mjesto posebnog pijeteta

Naše zajedNice


Uutorak 18. studenog 2014., obi -lježena je tragedija grada Vu-kovara — Vukovarski memorijal.

Geslo ovogodišnjeg memorijala jebio prigodno: „Vukovar — mjesto po-sebnog pijeteta“. Odlučeno je da će,zbog novonastale situacije svaki me-morijal imati isto geslo. Memorijal jeu Hrvatskoj katoličkoj zajednici Reut-lingen započeo sv. misom u crkvi sv.

mo u Vukovaru, nego i u Škabrnji, teu mnogim mjestima domovine.

Kako vrijeme prolazi u opasnostismo zaboraviti događaje naše novijepovijesti, pa čak i one velike i važne,a u njih se ubraja i žrtva koju je pod-nio grad Vukovar. Na isti dan strada-la je i Škabrnja, te su i ondje palimnogi životi. Povijest ne možemo mi-jenjati, ali se možemo i trebamo pris-

domovine, ali i nastojati osobno gra-diti upravo takvu budućnost, a može-mo li to ako se ne sjećamo što je net-ko učinio za nas, poručio je vlč. Ivica.Prisjećajući se hrabrih majki Kate Šo -ljić i Olge Jukić, vlč. Ivica je posvije-stio da oprost i zaborav nisu jednaki.Oprostiti se može, ali zaboraviti je teš -ko, osobito ako smo izgubili svoje naj-milije. Nakon sv. mise slijedio je pri-

Wolfganga u 19 sati koja je slav ljenaza poginule branitelje Vukovara iŠkabrnje, ali i cijele domovine. Vlč.Ivica Zrno je istaknuo kako taj memo-rijal ima svrhu prisjećanja na tragedi-ju koja se dogodila, ne samo graduVukovaru, nego i u cijeloj domovini.U memorijalu su sudjelovali i vjerniciiz te tri hrvatske katoličke zajednice —Reutlingen, Metzingen i Tübingen.Vlč. Ivica je podsjetio da je prošlo 23godine od stradanja Vukovara — Gra-da heroja, ali rane su vidljive još i da-nas. I nije se ta strahota dogodila sa-

jetiti što se sve dogodilo. Vlč. Ivica jeistaknuo kako taj memorijal ima svrhuprisjećanja na tragediju koja se do-godila, ne samo gradu Vukovaru, ne-go i u cijeloj domovini. Svrha tog me-morijala je sjetiti se događanja koji suvezani za stradanje Vukovara, molitiza poginule branitelje, one koji suprošli strahote srbijanskih logora, a idanas su živi, za njihove obitelji koji-ma je osobito teško kroz ove dane, teza sve nas kako bismo znali cijenitiono što su oni učinili za nas. Osobitose trebamo moliti za lijepu budućnost

godni program. Sprovodnim obre -dima pomolili su se za sve poginulebranitelje, a nakon toga gledana jeigrano-dokumentarna drama redate ljaEduarda Galića „Vukovarska pasija ikrižni put“. Radi se o potresnom filmuo patnji bez mržnje i punoj suosje -ćanja za ljudski život. Ta dokumen -tarna drama prikazuje posljednja 24sata vukovarske muke, od upada JNAi srpskih paravojnih postrojbi u grad,predaje branitelja i križnog puta dosljedećeg dana kada su u sa svita -njem strijeljani na Ovčari. Ivica Zrno

Misno slavlje predvodio je vlč. Ivica Zrno

Upetak 12. prosinca 2014. u ve-černjim satima u prostoriji Insti-tuta za slavistiku u Hamburgu

Hrvatsko kulturno društvo „Napre-dak“ e.V. — podružnica Hamburg, or-ganizirala je prvu pjesničku večerHrvata, koji duže vrijeme žive i radeu Hamburgu, a istovremeno njegujusvoj materinski jezik pišući poeziju nahrvatskom jeziku. Uz autore AdrianuArps, Antu Perkušića, Ivana Turkalja,č. s. Jasnu Matić, Mirjanu Djedović

Tachlinski i Zorana Vučinu Dona, svo-jim lijepim glasom prisustvovala je iglazbena umjetnica Janja Okić. Nasvečanom slavlju uz mnogobrojne go-ste bio je prisutan i hrvatski konzulsavjetnik iz Hamburga Stanko Lip -njak, koji je srdačno pozdravio auto-re, organizatore, kao i sve prisutne tevečeri. Pohvalio je autore koji nje gujui šire po svijetu hrvatsku kulturu krozsvoja pisana djela, te dodao da je ta-ko nešto bilo jako potrebno za kultu-

ru hrvatskog naroda koji živi u Ham-burgu. Pozdravni govor je uputio iprof. dr. Robert Hodel koji je omo-gućio prostor i odazvao se sa svojimsuradnikom Seadom Porobićem s In-stituta za slavistiku iz Hamburga. Me-đu uzvanicima u publici bio je i glaz-benik Sead Memić-Vajta.

Okupljeni su uživali u stihovima,a nakon pjesničke večeri nastavlje-no je druženje uz prigodni domjenakdo kasno u noć. n

HAMBURG Hrvatska pjesnička večer

16-17 NZ_16-17 NZ 02.02.15 12:44 Seite 1

jubilej o. Pere šestaka


NEUMÜNSTER

Da se u predbožićno vrijeme —21. studenog 2014. — tako punovjernika iz cijele pokrajine

Schleswig-Holstein okupilo na misnomslavlju u Neumünsteru, sigurno je ugod-no iznenadilo voditelja Hrvatske kato-ličke misije u Schleswig-Holsteinu,o. Peru Šestaka. Vidno obradovan i dir-nut bio je tek kad je čuo da su svi onidošli čestitati i proslaviti s njim dvade-set godina njegova pastirskog rada utoj njemačkoj pokrajini. Kako je u poz-dravnom govoru istaknuo Mile Hrkač,bilo je to prvi put da su župna vijećapripremila tako veliko slavlje bez zna -nja i bez i zauzetosti o. Pere. Mnogi sumu govornici zahvalili na predanomradu okupljanja malobrojnih hrvatskihkatoličkih vjernika u Schleswig-Hol -steinu, na izgradnji i formiranju tih mi-sijskih zajednica. Svaka je zajednicarazvila svoj prepoznat ljivi način rada isuživota, a svećenik ih ohrabruje darazvijaju vlastite ideje i da čine samos -talne korake. Njegovo poticanje da sei međusobno povezuju i okupljaju uro-dilo je plodom: na važnim okupljanji-ma pojedine misijske zajednice nađese uvijek gostiju iz drugih gradova.

O. Pero Šestak održava svako-nedjeljno ili dvotjedno misna slavlja uKielu, Neumünsteru, Lübecku, Rend -sburgu, Quickbornu, pa čak i u Kol-dingu u susjednoj Danskoj. Na tim pu-tovanjima ga prati kantor Mijo Papić,

O. Pero Šestak sa skupinom vjernika

povijedi, na pouzdanosti, kao i za po-koju dobru šalu na druženju nakon sv.mise. O. Peri su vjernici darovali knji-ge sa slikama krajolika i naselja uSchleswig-Holsteinu, u kojima će na-ći sličnosti s onima iz Hrvatske i Bos-ne i Hercegovine. Ravnice, brežuljci,more, pa čak i krš u Bad Segebergu,podsjećaju na krajolik naše domovi-ne. Vjernici su ujedno o. Peri Šestakuzaželjeli još puno dobrih godina u vo-đenju Hrvatske katoličke misije napod ručju pokrajine Schleswig-Hol-stein. Renata i Ludwig Steindorff, Kiel

koji misna slavlja obogaćuje glazbe-nom pratnjom na orguljama i svojimglasom. Zahvaljujući i dobrim odnosi -ma o. Pere s njegovim njemačkim ko-legama, hrvatske su zajednice dobro-hotno prihvaćene u crkvama i dvo ra -nama njemačkih crkvenih zajednica.

Vjernici su svjedočili koliko imznače svakonedjeljna okupljanja nasv. misi kao i druženje i razgovori nahrvatskom jeziku. To je mjesto okup -ljanja i „punjenja baterija“ pozitivnimiskustvima. Zahvaljivali su župniku nadobrim i ohrabrujućim riječima u pro-

WIESBADEN

Unedjelju 14. prosinca u Hrvat -skoj katoličkoj misiji Wiesbadenprigodnim programom proslav -

ljeno je Nikolinje te nadolazeći boži-ćni blagdani. Za vrijeme euharistij -skog slavlja, koje je predslavio župnikdr. fra Ante Bilokapić, vjeroučenici suu pripremi za Božić prinijeli svoj bo -žićni dar pred oltar za teško oboljeludjecu u Bosni, te se na taj način uklju-čili u akciju „Kap dobrote“, koju redo -vito objavljuje revija „Svjetlo riječi.“

Nakon sv. mise u velikoj dvoranižupe sv. Kiliana, djeca i mladi su svo-jom kreativnošću pokazali što su uzvjeronaučne susrete pripremili podvod stvom s. Auksilije Milić. Najmlađisu recitirali i pjevali, dok su starija dje-ca i mladi sudjelovali u igrokazima„Raduj se Marija“, „Kralj ljubavi“ i„Vaga svetog Nikole“, s kojima suizvrsno plokazali svoje glumačko umi -

jeće. Dakako, zbor djece i mladih svelikim zanosom su pjevali birane bo-žićne pjesme. Rodi telji, bake i djedo-vi i prijatelji pažljivo su pratili prog -ram te velikim pljeskom nagradili su-dionike programa, a cijeli program jenajavljivala i vodila Nikolina Komu -šanac. Na kraju programa djecu je

osobito razveselio dolazak svetog Ni-kole, koji je bio srdačno pljeskom poz-dravljen. U zajednič kom druženju sve-ti Nikola je djecu pohvalio za njihovtrud i potaknuo ih da nastave i ubu-duće biti vrijedni članovi župne za-jednice te im je svima na kraju podi-jelio darove. Ana Kramarić

Božićno-nikolinjska proslava

16-17 NZ_16-17 NZ 02.02.15 12:44 Seite 2

NAŠE ZAJEDNICE


SINDELFINGEN Proslava 700. rođendana23. studenoga 2014., odazvao se re-lativno velik broj, a bilo je pripremlje-no svega za još toliki broj. U zadnjitrenutak od pročitanih deset imenadvojica su izostala (smrtni slučaj u užoj obitelji i teže zdravstvene tego-be). Susret je ipak održan, ali bezglazbe i pjesme. Supruge slavljenika,a i druge žene pripremile su obilanstol. Uz ugodne razgovore druženje jepotrajalo cijelo poslijepodne i svimaće ostati u ugodnom sjećanju. Mnogi

su pitali, gdje su 70-godišnjakinje? Iz-gleda da je takvih manje nego muš-kih. Kao i u mnogim zemljama, ženerado kriju godine, pa čak i one kojene idu često ili redovito u frizerske,kozmetičke i druge salone za pomla-đivanje i uljep šavanje. One koje su sesame javile, jubilarci su ih pozvali dabudu gošće na tom slavlju. Jubilarcivjeruju da su tako dali dobar primjeri da će ubuduće biti još takvih i muškihi ženskih susreta. S.H.

Prva generacija „Gastarbeitera“ sepolako oprašta. Na redu je drugai treća, a u najnovije vrijeme i

„nova generacija“ doseljenika. To jevidljivo u svim mjestima i gradovima iu svim hrvatskim katoličkim misijama.Zaredali su „okrugli rođendani“ naj -češće 70. i 75. U Hrvatskoj katoličkojzajednici Sindelfingen dogodilo seneš to nesvakidašnje. Prebrojavajućisvoje vršnjake, dugogodišnji socijalniradnik Caritasa Anto Batarilo ustano-vio je da ih je15-ak rođeno ratne1944. godine, što znači da su 2014.godine slavili svoje „okrugle“ 70. ro-đendane. Ustanovio je da su se samodvojica do sada vratili u Hrvatsku, advojica su već napustila ovaj svijet.

Pao je prijedlog da se u kasnu je-sen pozove cijela župna zajednica,odnosno Hrvatska katolička misija čijisu jubilarci redoviti i aktivni članovi nadruženje i malo čašćenje nakon sv. mi-se. Voditelj zajednice fra Ivica Ercegpodržao je ideju i pozvao u ime jubi-laraca sve nazočne u prepunoj crkvi.U nedjelju, na blagdan Krista Kralja,

KELKHEIM Župno nikolinjsko-božićno slavlje

nik fra Marinko Vukman istaknuvši pri-tom važnost međusobnog okupljanja,radosti i slavljenja. Ovom slavlju se naposeban način raduju djeca i mladikoji nas svake godine svojim nastu-pom uspješno iznenađuju pod vodst-vom svojih voditeljica i voditelja na šihbrojnih skupina, kazao je fra Marin-ko. Generalni Konzul Špoljarić srdač -

no je pozdravio okup ljene. Uslijedioje bogati program. Predškolke PetraRadoš i Martina Šego izvele su recital„Dječji oglas“, u kojem su djeca za-molila sv. Nikolu za puno daro va. Po-tom je zbor djece i mladih ot pje vaodvije pjesme, a kasnije im se pridruž-io i zbor predškolaca pa su svi zajed-no izveli još dvije pjesme. Zborovimaje ravnala s. Magdalena Višić, vodi-teljica zborova. Slijedila je recitacijapod nazivom „Sveti Nikola“, koju suizveli prvopričesnici i djeca 4. razre-da. Nastupila je i odrasla župna folk-lorna skupina koja je izvela ples „Li-ka“. Skupinu vode Martina Višić, Mar-ta Drežnjak, Martina Pavlović i Anto-nija Kreković. Na slavlje je stigla i folk-lorna skupina Hrvatske katoličke misi-je Mainz, koja je izvela „Imotsko kolo“, pod vodstvom Josipa Žeravice.Nastupila je i župna mala i srednjafolklorna skupina koja je izvela „Pod -ravske plesove“, a vodi je KlaraBanov čić. Izveden je i igrokaz „Niko-lin dolazak“, koji je uvježbala koordi-natorica Hrvatske nastave u Hessenui Saarlandu Smiljana Veselić-Vučina.Zbor djece i mladih izveo je pjesmu

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus organizi-rala je u subotu 13. prosinca ni-

kolinjsko-božićnu proslavu u Gradskojdvorani u Kelkheimu. U slavlju je sud-jelovao i generalni konzul General-nog konzulata R. Hrvatske iz Frank-furta Josip Špoljarić sa suprugom. Ri-ječi dobrodošlice svima uputio je žup-

Na fotografiji s lijeva prema desnu: Vlado Gršetić, Nikola Vučetić, Petar Galić, BožidarVezilj, Ante Knežević, Rudolf Marić, Anto Batarilo i Bože Nenadić

Čisti prihod od proslave u iznosu od 7000 eura po peti je put namijenjenškolskim sestrama franjevkama Krista Kralja splitske Provincije PresvetogaSrca Isusova, koje više od četrdeset godina djeluju u misijama u Kongu uAfrici.

➧

18-19 NZ_16-17 NZ 02.02.15 15:22 Seite 1


KREFELD/SIEGEN Obogaćenje međusobnim iskustvima

Unedjelju 7. prosinca uHrvat skoj katoličkoj misiji(HKM) Krefeld sv. mise je

predvodio vlč. Vinko Puljić, vodi -telj HKM Siegen, a u HKM Sie-gen fra Šimo Grgić, voditeljHKM Krefeld. Naime, u dogo-voru fra Šime Grgića i vlč. Vin-ka Puljića, na drugu adventskunedjelju uslijedila je „zamjena“za misije. Fra Šimo je slavio sv.mise u Attendornu i Siegenu, avlč. Vinko u Krefeldu i Mön-chengladbachu. To je jedan odnačina da se izmijene iskustva,dadu se mogućnosti međusob-nom povjerenju i suradnji i osv-ježi zajednice te se obostranonešto lijepo doživi, korisno nau-či i duhovno se obo gati. HKM Krefeldi HKM Siegen su jako male misije, ana taj dan posjećenost sv. misa je bila vrlo velika. U usporedbi s velikimhrvatskim misijama, župama ili za-jednicama u Njemačkoj, pohađanje

nedjeljnih sv. mise u misijiama Siegeni Krefeld je jako dobar. Ta zamjena jeza vjernike jedne i druge misije bilaugodno iznenađenje i lijepo osvje-ženje, posebice u vrijeme došašća.Sv. mise su obostrano bile vrlo lijepo

pripremljene i „svježije“ slavljene jerse taj dan prekinuo ustaljeni, uobiča-jeni hod. Želja je da se ponekad,mož da u vrijeme došašća i korizme,ovakvi susreti organiziraju i u drugimmisijama. Jozo Perleta i dvp

Za vrijeme misnog slavlja u Siegenu

Dr. fra Ivan Macut, dušobrižnik u Hrvatskojkatoličkoj misiji u Berlinu, napisao je i ob-javio knjigu u prigodi Molitvene osmine za

jedinstvo kršćana pod naslovom „Jedno u Kristu.Ekumenska promišljanja i konkretni pastoralni po-ticaji“, u nizu Ekumena, knjiga 37, u izdanju Krš-ćanske sadašnjosti iz Zagreba. Knjiga broji 156stranica. Recenti su prof. dr. Ante Mateljan, prof.dr. Dušan Moro te prof. dr. Niko Ikić. O knjizi jeprof. dr. Ante Mateljan između ostaloga napisao:„Ove meditacije mladog ekumenskog teologa Iva-na Macuta, objavljenoj prigodom 'Molitvene osmine za jedinstvo kršćana', mada međusobnovrlo raznolike, malen su ali vrijedan korak na to-me putu. Neke su već objav ljene, druge se ovdje prvi put pojavljuju, ali sveimaju zajednički nakanu: pomoći u trudu oko otvaranja vrata kršćanskoj bra-ći i sestrama, potaknuti na iskreno međusobno razumijevanje i prihvaća nje,te navesti na oslanjanje na Gospodina koji svojim Duhom Svetim iznutra po-kreće svaki pravi korak na putu prema krš ćanskom jedinstvu. Za nadati se jekako će ovi tekstovi, napisani više u obliku razmišljanja nego znanstvenih te-oloških rasprava, biti značajan poticaj daljnjem djelotvornom zauzimanju naekumenskom polju u Katoličkoj Crkvi, posebno u hrvatskom narodu.“

U knjizi se, uz predgovor i uvod, može više doznati o pitanju euharistijskegostoljubivosti i isključivosti, konkretnim znakovima na ekumenskom putu,ekumenskim naglascima u pastoralnom djelovanju, duhovnom ekumeniza-mu, pastoralnom djelovanju i ekumenskoj (ne)zauzetosti, mješovitim ženid-bama — izazovu Crkvi, zadaći propovijedanja i navještanja Krista i jedin -stva Crkve, molitvi — razgovoru s Bogom, ekumenizmu mučenika, opravdanjupo vjeri, odgovornosti svećenika za ekumenizam te o protestantima i Blaže-noj Djevici Mariji. Na kraju je i pogovor. n

BERLIN Jedno u Kristu„Nek svima je sretan Božić“, apridružili su im se i okupljeni udvorani, nakon čega je sv. Nikolapodijelio darove. Kroz program suvodile Antonia Baotić i Kristina Lončar. Priređena je i tombola, ačis ti prihod od proslave u iznosuod 7000 eura po peti je putnamije njen školskim sestrama fra -njevkama Krista splitske ProvincijePresvetoga Srca Isusova, koje višeod četrdeset godina djeluju u misi-jama u Kongu u Africi. ČlaniceFrame su u predvorju dvorane pri-redile akciju pečenja palačinki, anovac ostvaren od prodaje upućenje udruzi „Anđeli“ iz Splita. Valjapodsjetiti kako je na drugu adven -tsku nedjelju, 7. prosinca 2014.,župu posjetila teško bolesna dje-vojčica Nika Rogar iz Zagreba upratnji roditelja te su se vjernicisvesrdno odazvali i prikupili 4000eura za njezinu operaciju. Vjernicite župe pomažu i djelovanje hrvat -skog misionara u Kongu u Africifra Ilije Barišića te su za 2015. go-dinu obnovili 180 kumstava, a no-vac uplaćen u tu svrhu ide za ško-lovanje djece u toj afričnoj zemlji.Za sve je priređen zabavni prog -ram u kojem je nastupio „Slasch-Band“ i pjevačica Izabela Martino -vić. Tekst i snimka: Adolf Polegubić

➧

18-19 NZ_16-17 NZ 02.02.15 15:22 Seite 2


NAŠE ZAJEDNICE

REUTLINGEN/METZINGEN/TÜBINGEN

Izrada i prodaja adventskih vijenaca

Na svetkovinu Krista Kralja, 23.studenog 2014., ususret novojliturgijskoj godini i vremenu

Došašća, mladi folkloraši iz hrvatskihkatoličkih zajednica Reutlingen, Met-zingen i Tübingen — „Sokolovi“, za-

jedno sa svojim roditeljima organizi-rali su izradu i prodaju adventskih vi-jenaca. Ta se akcija organizirala poprvi put u tim hrvatskim katoličkim za-jednicama i imala je za cilj osvijestitižupljane da je dobro činiti dobro, a

osobito kroz velike i svete dane prip -rave na rođenje Gospodina Isusa Kris -ta. Izrađeno je 30 adventskih vijena-ca, koji su se mogli kupiti nakon sv.mise na postavljenom štandu. Ideja jebila ponuditi vijence članovima tih za-

jednica u svakoj od zajednica,ali se s radošću može reći kakoje već u Reutlingenu prodanosve što je izrađeno. Lijepi je toznak da se u dobrome ne smi-je posustati, ni umoriti jer dobranakana uvijek naiđe na dobarodaziv.

Kako više nije bilo vijena-ca, u ostalim je zajednicamapru žena mogućnost ubacivanjadragovoljnog priloga. Na svimmjestima je ukupno sakupljeno756,00 eura. Sav prihod odprodanih adventskih vijenacanamijenjen je u humanitarnesvrhe. Ivica Zrno

UHrvatskoj katoličkoj župi Mün-chen, od 27. do 29. studenog2014., održana je duhovna

obnova o temi „Proničeš me svega ipoznaješ“ (Ps 139,1). Voditelj obnovebio je prof. dr. fra Ante Vučković kojije navedenu temu tijekom tri večeri pre-davanjima, propovijedima i kla nja -njima, približavao i produbio. Duhov-nu obnovu prve večeri, fra Ante je za-počeo trima koracima koje je smat raovažnima naglasiti: spoznati da je Isusdošao skinuti teret grijeha i kriv nje sčovjeka; otkriti što je to volja Božja zamene i činiti ono što je Isus činio.

U svijetu u kojem živimo okrivlja-vamo jedni druge. Uvijek nam je net-ko drugi kriv i opterećeni smo teretomkrivnje. Tražimo razloge svoje krivnje.Takvim pristupom, sami sebi i drugimaoko nas, činimo život još težim. Zatoje važna svijest da je Isus došao ski-nuti naše krivnje, izbrisati naše grije-he. Bez tog prvog učinjenog koraka,ne možemo učiniti ni drugi koji nas vo-di do volje Božje. Fra Ante je istaknuokako današnji vjernici tako olako na-zivaju voljom Božjom sve što se do-gađa oko njih. Zato je važno razliko-vati i razumjeti da je volja Božja, onošto Isus otkriva u velikosvećeničkoj mo-

litvi, da se svi ljudi spase. Isus koji pe-re naše krivice i oslobađa od teretagri jeha, onaj je koji u svemu vrši voljuOčevu, odriče se svega dajući namprimjer kako i sam kaže: „Primjer samvam dao da i vi tako činite.“ Pritom jeistaknuo simbol umornih i prljavih no-gu, a Isus se, kao i učenicima na Pos -lje dnjoj večeri, snizuje do svakog po-jedinog i pere mu noge. Isus ne poka-zuje „prašinu krivnje“, koja se uhva tilaza naše noge i koja je neizbježna. Onpokazuje ono najbolje i najljepše usvakom čovjeku. To isto traži od nasko ji smo krenuli njegovim putem.O.Vučković je istaknuo koliko je važ-no u svemu slijediti Isusov primjer koji

bi nam trebao biti poticaj u našem sva -ko dnevnom životu. Treću je večer vodi -telj posvetio pitanju koje Isusa pita je -dan mladić u Lukinom evanđelju: „Tkoje moj bližnji?“ Fra Ante je upozoriona dob re i loše učitelje. Loši su uči teljioni koji na sve imaju odgovor, a dob -ri, po put Isusa, oni koji nam ne nu degotove odgovore i rješenja već nampomažu da sami dođemo do odgovo -ra. Tako i Isus ne odgovara ovom mla-diću već mu postavlja pitanje: „Što sto-ji u Zakonu?Kako čitaš?“Ovo pos lje d - nje pitanje, fra Ante je povezao s či ta - njem riječi Božje i istaknuo da Bož ja ri - ječ koju čitamo, ako nije u skladu s lju - bavlju ili nas upućuje protiv drugih

MÜNCHEN „Proničeš me svega i poznaješ“

Duhovnu obnovu je vodio dr. fra Ante Vučković

➧

20-21i_16-17 NZ 02.02.15 15:20 Seite 1


Zajedničko godišnje zasjeda -nje Hrvatske biskupske kon -ferencije i Biskupske kon fe -

rencije Bosne i Hercegovine, XVII.u nizu, održano je 26. siječ nja2015. u sjedištu HBK u Zagrebu.Na jednodnevnom zasjedanju, ko -jem su predsjedali nadbiskup za -darski mons. dr. Želimir Puljić,pred sjednik HBK, i biskup banjo -lučki mons. dr. Franjo Komarica,predsjednik BK BiH, sudjelovali susvi članovi Biskupske konferencijeBiH i svi članovi Hrvatske biskup -ske kon fe rencije, osim jednoga koji je bio spriječen. Dijelu zasje -danja pridružio se i apostolski nun-cij u Republici Hrvatskoj nadbiskupAlessandro D'Errico koji je prenioblagoslov i pozdrave Svetog Oca.

Biskupi su upoznati i s aktual-nim pitanjima hrvatske inozemnepastve. Trenutačno diljem svijetaima 184 hrvatskih katoličkih župai misija u kojima djeluje 195 sve-ćenika, 49 časnih sestara i 46 pas -toralnih suradnika. Promišljajući oizazovima pred kojima se nalazihrvatska inozemna pastva, poseb-no je istaknut problem novog valaiseljavanja poglavito mladih obi -telji i samaca. Naglašena je pot -reba ozbiljnog suočavanja s timproblemom na svim razinama te iz-ražena zahvalnost svim koji djelu-ju u hrvatskoj inozemnoj pastvi zanjegovanje vjerskog i nacionalnogidentiteta te očuvanje obitelj skihvrijednosti među hrvatskim iseljeni-cima. IKA

HOCHSAUERLAND

Katolici Hrvati žive i u Hochsau-erlandu, dijelu pokrajine Sjever-ne Rajne i Vestfalije, a pripada-

ju Hrvatskoj katoličkoj misiji Siegen.Potrebno je od 100 do 130 km puto-vati na susret sa tim vjernicima koji senajmanje jedanput mjesečno sastajuna misnom slavlju. To je najdalja fili-jalna zajednica u misiji. Zahvalno je ilijepo bilo doći k njima. Posebno jezanimljivo po tim krajevima pronala-ziti subraću Hrvate koje nitko nije pos-jećivao godinama, istaknuo je voditeljmisije vlč. Vinko Puljić. Pravo je bo-gatstvo susretati posebno one koji supolovicu ili pak dvije trećine životaostavili u tuđini teško radeći, a pritomsvoje rijetko viđali. Posebno je obo -gaćenje u susretu s bolesnima, kojih jesve više i više. „Čitav život smo teškoradili, da bi se vratili doma, ili da bismo nešto stekli i u starije dane uži-vali, a vidite što nas snađe“, često semože čuti.

Jedan takav posjet organiziran jepred božićne blagdane. Misijski su-radnici Jurica Manjaka i Dražen Ma-tić u pratnji voditelja misije vlč. Puljićapotrudili su se organizirati pohod obi -

teljima koje su posjetili i blagoslovili.Obišli su Eslohe, Meschede i Brilon upetak i subotu 9. i 10. siječnja, a unedjelju 11. siječnja zahvalnom sv. mi-som za prekrasne susrete, proslavili suKrštenje Gospodinovo, obnovili svojekrštenje, a kasnije obavili i svoju gra-đansku dužnost glasovanja u Düssel-dorfu. Jurica je pomno organizirao,nazivao, najavljivao i put pokazivao,a Dražen je vozio i sa sobom nosiošargiju, izvorni instrument iz SrednjeBosne i Posavine, te je profesionalnozasvirao i zapjevao. Nerijetko su muse pridružili ljudi u pjesmi kod kojih se

zrcalila suza u oku, koja je govorila oljubavi prema svome rodnom kraju,zvucima rodnog kraja, povijesti svojoji običajima, što je bilo opjevano upjesmi. Sve su ih lijepo i dostojanstve-no primili i željno su zajednički pobo-žno molili. Djeca su se radovala dar-ovima, a stariji posjetu Jurice, Draže-na i vlč. Puljića. Molili su za blagoslovi plodove mira, zdravlja tijela i duše,uspjeh u životu i radu i na kraju za život vječni. U vremenu od 12. do 14. siječnja župnik vlč. Puljić posjetio je ižupljane u Marsbergu, Mederbachu iWinterbergu. n

Pohod vjernicima

ljudi, plod je našeg lošeg čita njaRiječi. Kroz prispodobu o milo sr dnomSamarijancu, fra Ante je istaknuo daje bližnji onaj koji iskazuje drugommilosrđe ne gledajući tko je taj čovjek,jer je ljudska patnja dovolj na da net-ko bude moj bližnji. O tome što ljudečinimo svojim bližnjima i daljnjima,govori i kakav je naš odnos premaBogu. Bog je prisutan tamo gdje samdarovao svoje vrijeme, gdje sam po-mogao drugome i otvorio se za nje-ga. Zaključio je fra Ante svoje raz miš -ljanje rečenicom kako samo onaj tkoje bio iskušan i patio, može razumje-ti i biti osjetljiv na patnju drugo ga. Nakraju euharistijskog slav lja fra Ante jeblagoslovio sve predmete koji su vjer-nici ostavili is pred olta ra, a župnik fraBoris Čarić zahvalio je na posebannačin vodite lju duhovne obnove fraAnti kao i mješovitom zboru i mladimsviračima pod vodstvom s. NikolineBilić, koji su svojim pjevanjem i svi-ranjem uveličali i učinili ljepšima svete tri večeri duhovne obnove.

Tekst i snimka: www.franjevci-split.hr

Skupina vjernika s vlč. Vinkom Puljićem

ZAGREB: XVII. REDOVITO GODIŠNJE ZAJEDNIČKO ZASJEDANJE HBK I BK BIH

Problem novog vala iseljavanja

➧

20-21i_16-17 NZ 02.02.15 15:20 Seite 2

II zzgguubbll jj eennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

putovati — radničkoj — političkih — razdoblju — predsjednica — fakultetu — europskih — Beču — glavnog — mjesta — brata

Novoizabrana _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rođena je 29. travnja 1968. u Rijeci, a potječe iz _ _ _ _ _ _ Lubarska na Grobinščini u blizini Rijeke. Odrasla je u _ _ _ _ _ _ _ _ _ obitelji, kći je domaćice i mesara, a uz mlađeg _ _ _ _ _ uživala u seoskoj prirodi. Radi školovanja je morala svaki dan _ _ _ _ _ _ _ _ 15 km do riječkog Centra za kadrove i obrazovanje u kul -tu ri, te je čak maturirala u SAD-u u srednjoj školi Los Alamos u Novom Me k -si ku. Diplomirala je 1993. na Filozofskom _ _ _ _ _ _ _ _ _ Sveučiliš ta uZa grebu, završila je i Diplomatsku akademiju u _ _ _ _, a potom ma gi s t ri -rala iz područja međunarodnih odnosa na Fakultetu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _znanosti u Zagrebu. Obnašala je razne savjetničke dužnosti, te posta la2003. ministrica _ _ _ _ _ _ _ _ _ integracija, a 2005.—2008. minis tri cavanjskih poslova RH. Veleposlanica RH u SAD-u je bila u _ _ _ _ _ _ _ _od 2008. do 2011. Kao prva žena uopće u povijesti NATO-a bila je od2011. do 2014. pomoćnica _ _ _ _ _ _ _ tajnika NATO-a za javnu

diplomaciju. A, sad je i prva predsjednica Republike Hrvatske!

djeČji kutak


ČEBAWATTOELLESBRUXWASHTONINGVAŽENE

■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

Snovom godinom krećemo u nove izazove. Nadamo se vašem dobromzdravlju i raspoloženju. Kako je Hrvatska 11. siječnja 2015. izabralapo prvi put ženu za predsjednicu, prilog smo posvetili Kolindi

Grabar-Kitarović. I nadalje nam ostanite dobro i sve najbolje u 2015.godini!

1) Koje su ime roditelji najprijenamjeravali dati Kolindi?a) Ksenijab) Kristinac ) Karolina

2) S kojim se sportom često bavila u djetinjstvu?

a) rukometomb) košarkomc) nogometom

3) U kojem gradu u SAD-u je maturirala?a) San Antoniob) Los Alamosc ) San Diego

4) S kojeg je jezika prevela nahrvatski knjigu „OptuženikHeidegger“?a) španjolskogb) engleskogc ) portugalskog

5) Kako se zovu djeca Kolindei Jakova?a) Katarina i Lukab) Marina i Ivanc ) Ivana i Filip

Rješenje:1a, 2

c, 3b, 4

c, 5a

Pitalice

da je Kolinda dobila ime po tadašnjem prepjevu pjesme „Kolin-da” — hita glazbenice Lucille Star, kojom se njena majka odu -ševila. Tu je pjesmu na hrvatskom jeziku pjevala Zdenka Vuč ković1967. godineda je njen kućni ljubimac bilo janje, koje je spasila iz očeve klao -nice, a ono se ponašalo kao pasda se kao dobitnica Fulbrightove stipendije usavršavala na Sveu-čilišu George Washington, a uz stipendiju Lukšić bila na Sveuči -lištu u Harvardu da govori engleski, španjolski i portugalski

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

•

✍

??

?

Posloži slova, pa ćeš dobiti 5 mjesta povezanih s hrvatskom predsjednicom

Snim

ke:

wik

imedia

22-23a_22-23djecji.. 02.02.15 15:33 Seite 1

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


Uposljednje vrijeme dogodilo senekoliko strahovitih zločina, ko-ji su potresli cijeli svijet. U Pa-

kistanu je ubijeno preko stotinu djeceusred škole. U Siriji, Iraku, Libiji, ginesvakodnevno na stotine ljudi. U Nige-riji je izvršen masakr na jednom cije-lom gradiću, a moguće je da je stra-dalo preko tisuću ljudi, žena i djece.Usred Pariza, u filmski zreloj ali voj-nički savršeno isplaniranoj komandos -koj akciji, na sastanku je pobijena ci-jela redakcija jednoga humorističko-ga časopisa. Nasilja i napada nisupošteđeni ni američki, kanadski nitieuropski gradovi…

Istodobno iz svih tih kriznih ratnihžarišta u europske zemlje pokušava-ju stići stotine tisuća izbjeglica.Europ ski gradovi su se već navikli naneobičan način odijevanja i pona -šanja azilanata, izbjeglica, gostiju.Za sve njih Europa je je bila i ostalaobećana zemlja, jer su im tu osigu -rana ponajprije ljudska prava, oso-bito socijalna i religiozna. Istodobno

Nasilje u ime vjere je grijeh i zločin

U nekim američkim i europskimgradovima politika je na te prijetnjeodgovorila sredstvima pravne drža-ve, a potom su na to reagirale radi-kalne nacionalističke stranke i poje-dinci. U posljednje vrijeme šire sepravi pokreti protiv islamističkoga te-rorizma i navodnoga širenja islama.Većinu tih pokreta međutim obilježa-va ne samo strah od širenja islama i

likim osnivačima religija, nitko ne mo-že toliko uvrijediti, da se zbog togaubija, masakrira, tero rizira… Istin skotumačenje islama ne dopušta takvošto, premda u gotovo svim velikim re-ligijama i njihovim knjigama, pos tojenaznake veličanja nasilja. Kao i uvi-jek, pa i sada, iza svega se zapravokrije politički odnosno ekonomski iosobni interes. Zbog novca i vlastitaprofita se zloupotrebljavaju istinske re-ligiozne vrednote. Radikalne vođe ša -lju u smrt na tisuće uglavnom mladihljudi obećavajući im bolji život na dru-gom svijetu odnosno u raju. Gledanone samo ljudskim nego i vjerskim oči-ma — takvoga raja za njih neće biti.Za zločine takve vrste potrebno je silno povjerenje u milosrdnoga Bogaali i beskrajno pokajanje, koji zločin-ci ne pokazuju. Veličanje zločina izlo či naca, poput njihovoga navodno-ga uzdizanja na pijedestal mučeniš -tva, još je veći zločin.

Istodobno se u ovom trenutku mo-ra ponoviti da u suvremenim demo-

Svi smo mi stvorenja Božja i privremeni gosti, odnosno stranci, na ovoj zemlji.

Snim

ka:

ww

w.e

zadar.hr

Pravo na život, sloboda sav-jesti i govora i demokratskiustroj ne smiju doći u pita nje.Bog triju velikih monoteistič-kih religija poziva na mir,dobrotu, solidarnost, zajed-ništvo, ukratko — na ljubav.

islamskoga terorizma nego i netole -rancija pa i mržnja prema strancima,azilantima, izbjeglicama, pripadnici-ma druge vjere, nacije, kulture, drugeboje kože…

Paljenje džamija u Švedskoj, ne-ki pojedinačni napadi na islamskeustanove u drugim zemljama te ma-sovne antiislamističke demonstracijeu Njemačkoj, mnoge promatračepodsje ćaju na jedno drugo vrijeme,na vrijeme zla prije i u vrijeme II.svjetskog rata. Teoretičari urote io-nako tvrde da zapravo „treći“ svjet -ski rat odnosno sukob civilizacija nesamo da je već počeo nego da trajenekoliko deset ljeća te da će obilježi-ti 21. stoljeće.

U toj zamršenoj i opasnoj situaci-ji važno je podsjetiti na nekoliko hu-manističkih ali i vjerskih, osobito krš -ćanskih vrednota.

Svi smo mi stvorenja Božja i priv-remeni gosti, odnosno stranci, na ovojzemlji. Kao takvima svima nam je Bogdarovao život, bez obzira na mjestorođenja, boju kože, vjerski, kulturni ilinacionalni identitet. Život je svet u sva-koj religiji, pa i u islamu. Grijeh je, što-više zločin, ubija nje, mučenje i teror uime Boga i u ime vjere. Tko god ovajnazor drugačije tumači, lažno to čini.Boga, religiju, a kamoli čovjeka odkrvi i mesa, pa makar se radilo i o ve-

Bog nam je darovao život,bez obzira na mjesto rođe -nja, boju kože, vjerski, kul-turni ili nacionalni identitet.Život je svet u svakoj reli giji,pa i u islamu. Grijeh je, što-više zločin, ubija nje, muče njei teror u ime Boga i u imevjere. Tko god ovaj nazordrugačije tumači, lažno to čini.

je više nego upadljivo, iako to kad štonije političko korektno reći, da izasvih rečenih nasilničkih napada, zlo-čina, atentata, porobljavanja i prisli -ljavanja na promjenu vjere stoji — is-lamistički radikalizam ili ekstremi-zam. Mnoštvo je terorističkih skupinakoje se diče takvim zločinima. U ne-kim od nabrojenih ali i drugih zema -lja islamisti kontroliraju velika pod -ručja, koja nazivaju islam skom drža -vom. U tim područjima uspostavljenesu paradržavne institucije na osno-vama rigidnoga šerijat skoga prava.Vodeće islamističke terorističke gru-pacije i pojedinci ne kriju više svojeciljeve: osvajanje cijeloga svijeta,ako ne milom, a ono silom, te njego-vo pokoravanje islamu…

kratskim i slobodarskim društvima nesmije biti mjesta rasizmu, antisemi -tizmu, nacionalizmu, svakoj vrsti dis-kriminacije, mržnji prema strancimai drugačijima te nasilju nad temeljnimljudskim pravima. Pravo na život, slo-boda savjesti i govora i demokratskiustroj ne smiju doći u pitanje. Bog triju velikih monoteističkih religija po -ziva na mir, dobrotu, solidarnost, zajedništvo, ukratko — na ljubav.Svaki zločin, u ime Boga i religije,protiv takvih vrednota vodi ravno — u pakao. T. G.

22-23a_22-23djecji.. 02.02.15 15:33 Seite 2

JerkoŠimić

MariofilSoldoDjedov-

skabaština

Nadanzadnjegukazanjaotkrila…

Naj-manjiparnibroj

1

AnaZaninović

„Metar“

Pjevačkizbor

PotkrovljeBubnjati

Muškoime,Roko

Kitubojica

3

DugmeDržavauSjevernojAmerici

Neisprav.postupak

Pogodakunogometu

2

Aktinij

Laponac

Pepeljast

Šavnaženskojčarapi

„Rabat“

Kalij

Lokot

GitaristClapton

PraotacDorana

„Osnov-na

škola“

Divovskitropskigušter

Niukoje

vrijeme

Hrvatskisalon

inovacija

GraduRumu-

njskoj

Petoslovo

abecede

Ame-rička

glumica,Linda

Tarza-nov

majmun

Američkaspisa-teljica

Jong

Stanov-nikvaroši

PokrajinauSau-dijskojArabiji

svojidentitet1,2,3,

BorisMutić

Špa-njoska Troska

Arapskigudačkiinstru-ment

Niskadrvenas-tabiljka

Ekološkiprefiks

Vara-lice,op-sjenari

Životinjasrodnažirafi

„Sloven-skatiskov-naagen-cija“

Dušik

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Gospa Lurdska Rješenje poslati najkasnije do 29. veljače 2015.

IZ CRKVE U SVIJETU

prodaje kao robu; na Libiju — kojurazdire dugi rat; na Srednjoafričku Re-publiku u kojoj ima puno sebičnih lju-di koji sprječavaju razvitak slobodno-ga društva i izgradnju budućnosti. Po-sebnu je zabrinutost Papa izraziozbog Južnoga Sudana, zemalja Afrič -koga roga i Demokratske RepublikeKongo, gdje neprestano raste brojcivil nih žrtava među kojima su žene idjeca prisiljeni napustiti svoje domovei živjeti u krajnje teškim uvjetima.

Ne smije se zaboraviti niti ratoveu kojima je „stravičan zločin“ — silo-vanje. To je strahovito teška povredadostojanstva žene, koju se ne silujesamo tjelesno nego također u duši, straumom koju je teško izbrisati i čijeposljedice imaju i društveno obilježje.No, postoje i tihi, nevidljivi ratovi, kul-tura odbacivanja koju treba prepoz-nati i u odnosu prema bolesnicima,odbačenima poput gubavaca o koji-ma govori evanđelje. Među gubavci-ma našega doba žrtve su ebole — po-sebno u Liberiji, Sijera Leoneu i Gvi-

neji. Kulturom odbacivanja zahvaće-ni su i izbjeglice i prognanici, a Papaje ponovno poručio: Sredozemno mo-re ne smije postati groblje, a posebnubrigu zaslužuju napuštena djeca uAmerikama! Brigu treba voditi i o seliocima koje nitko ne prihvaća u no-vim zemljama, nitko im ne nudi po-sao, a oni ne znaju čak niti jezik.

U obitelji postoje „nevidljiviprognanici“

Osim selilaca, izbjeglica i pro-gnanika, postoje mnogi „skriveni pro-gnanici“ koji žive „u našim kućama i unašim obiteljima“, rekao je Papa: riječje o starim osobama, ali i mladima.Prve se smatra teretom, a druge se od-bacuje kada im se ne nude konkretnemogućnosti za zapošljavanje da samimogu stvoriti svoju budućnost, pri če-mu se rad nerijetko pretvara u robo-vanje bez dostojanstva. Čovjek, a nenovac, mora biti u središtu.

I sama je obitelj često predmet od-bacivanja zbog sve raširenije indivi-dualističke i sebične kulture koja do-vodi do sve manjega broja rađanja,

ali i do zakonodavstva koje povlaš -ćuje razne oblike suživota umjesto daprikladno podupre obitelj za dobro cijeloga društva. Misleći na mlade,podsjetio je na putovanje u Južnu Koreju i sve pozvao da razmisle o na-činima prenošenja vrjednota budućimnaraštajima, što će činiti i sam na pu-tu u Šri Lanku i na Filipine.

Ipak: optimizam i nada!

Papa nije htio stati na tom pesimis -tičnom pogledu na početku nove go-dine, pa je zahvalio Bogu na mnogimsvijetlim trenucima, dijalogu i susreti-ma koji su donijeli plodove mira. Rje-čito svjedočanstvo kulture susreta Pa-pa je vidio u Albaniji, naciji prepunojmladih koji su nada za budućnost igdje mirno žive katolici, pravoslavni imuslimani. Mnoge pozitivne znakovePapa je vidio i u Tur skoj koju je poho-dio, a koja je povijesni most izmeđuistoka i zapada i u kojoj se vodi eku-menski i međuvjerski dijalog, kao i uJordanu gdje je započeo hodočašće uSvetu Zemlju, te u Libanonu koji nadi-lazi aktualne političke poteškoće. M. K.

Nastavak sa str. 4

24-25i_24 02.02.15 14:18 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE

Sto godina Šenštatskog pokreta


SCHÖNSTATT

dim pripadnicima Šenštatskog pokre-ta ovdje u areni i pred ekranima kodkuće. Vama posebno povjeravamopočetak drugoga stoljeća. Preko vasSchönstatt ostaje mlad, svjež, suvre-men i strastven. Vi sami, oče kardina-le, uzeli ste već u ruke baklju izvornogognja i pronijeli je kroz pola Europe.Kardinal Giovanni Lajola iz Vatikana,dobro poznaje Njemačku, budući daje od 1995. do 2003. bio apostolskinuncij u Saveznoj Republici Njemač-koj. Bio je tajnik za odnose s država-ma u Vatikanu“, završio je p. Walter.

Riječ pozdrava također je uputilai predsjednica zemaljske vlade pokra-jine Rheinland-Pfalz Malu Dreyer. „Tošto je s o. Kentenichom i njegovom vizijom o Crkvi budućnosti započelo,milijunima ljudi je na čitavom svijetuotvorilo nov put prema vjeri. Dana 18.listopada 1914. godine ovdje je u Val-lendaru-Schönstattu započeo jedanduhovni pokret, koji danas povezujevjernike u više od 110 zemalja. MalaMarijina kapelica u Schönstattu pos -tala je tako svjetski poznato hodočas-ničko mjesto i duhovno središte veli-kog crkvenog obno viteljskog pokreta20. stoljeća. Dojm ljivo je vidjeti oveljude danas ovdje iz čitavoga svijeta.Ovaj događaj postao je moguć, jer suljudi kroz naraštaje bili spremni vizijuo. Kentenicha ispunjavati životom“,istaknula je Malu Dreyer.

Sve je bilo lijepo osmišljeno, takoda se na velikom platnu moglo pratitidogađanja u cijelom Schönstattu. Kar-dinal Giovannij Lajola u propovijedije istakno: „Promotrimo izvor. Na po-četku stoji vjera oca Kentenicha. Bož -ja zapovijed Abrahamu, ocu vjere,vrijedi očito i za utemeljitelja Šen -štatskog djela. Njemu je bila darova-na živa vjera u Providnost. Gledao ježivot i svijet, svakodnevnicu i rat, sa-dašnjost i povijest u svjetlu Božjegvod stva i u planu njegove mudrosti,dob rote i moći. Trka bakljonoša od100 mladih iz Valle di Pompeji prekoRajne do Schönstatta podsjeća nas naBožji mig, koji je iskusio otac Kente-nich da i ovdje sklopi Savez ljubavi sMajkom Gospodinovom. To se dogo-dilo molbom Mariji da se na ovommjestu proslavi kao odgajateljica mla-dih i naroda Božjega. Neka šen štat -ska mladež i mladež cijele Crkve upa-li oganj za budućnost vjere!“

Ivan Ravlić, župnik u Pos. Mahali

na) u Šenštatskoj dolini. Središnje eu-haristijsko slavlje u 16.30 sati pred -slavio je Giovanni kardinal Lajolo, po-sebni izaslanik Svetoga oca Franje. Snjime su koncelebrirala dvojica kardi-nala, oko 45 biskupa i nadbiskupa, ameđu njima na proslavu su došli i nun-cij u Njemačkoj mons. Nikola Etero-vić i mons. dr. Đuro Hranić, nadbis -kup đakovačko-osječki, te oko 450svećenika i redovnika. Na sv. misi bilo je mnogo časnih sestara, međunjima uglavnom najviše šenštatskih se-stara i oko 13.000 vjernika, a krozsvetište u 5 dana proslave prošlo jeoko 60.000 vjernika. Dobrim dijelomprograma koordinirao je o. HeinrichWalter, predsjednik generalnog pred -sjedništva Međunarodnog šen štatskogpokreta. Na hodočašću su se okupilivjernici iz više od pedeset zemalja svi-jeta u kojima je i raspros tranjen Me -đunarodni šenštatski pok ret. Širom svi-jeta nalazi se oko 200 šenštatskih sve-tišta-kapela.

Jednostavno, Duh Božji osjetio sena tom mjestu i u tom narodu. I iz R.Hrvatske stigao je jedan autobus odpedesetak putnika iz Đakova, kojemu

tungskirche), gdje je o. Kentenichzavr šio svoj život 1968. godine na-kon jutarnje sv. mise, i tu je pokopan,zatim u središnjem objektu Prasvetiš-tu (Urheiligtum) na livadi. To Prasve -tište je središnje mjesto hodočašća uSchönstattu. Zatim u Crkvi hodočasni-ka (Pilgerkirche), u kojoj je bio bogatprogram sa sv. misom 19. listopada,koju je predslavio jedan afrički bis -kup. Bila je to misa prvog internacio-nalnog susreta Šenštatskog pokretažena i majki u Schönstattu. Tu su bilaneka svjedočanstva žena iz svijeta ka-ko žene kao žive pokaznice donoseKrista ljudima. Zatim je program sasv. misom bio 19. listopada u crkvi Visoke škole kod palotinaca koju jepredslavio u 10.30 sati nadbiskup dr.Robert Zollitsch.

Prije glavne sv. mise, 18. listopa-da, pozdravnu riječ predsjedatelju eu-haristijskog slavlja kardinalu Giovan-niju Lajoli uputio je o. Heinrich Walterriječima: „Draga šenštatska obitelji smladim učenicima započeo je našpok ret prije 100 godina. Dok slavimojubilej, mislimo prije svega na te mla -diće. Srdačna dobrodošlica svim mla-

Središnja proslava se odvijala na otvorenom

Šenštatski međunarodni pokretslavio je 2014. 100 godina dje-lovanja. Utemeljen je 18. listo-

pada 1914. Proslava se odvijala u ne-koliko crkava u Schönstattu nedalekoKoblenza, a trajala je od 16.—19. lis -topada 2014. Središnja proslava bi-la je 18. kolovoza na prostoru zva-nom Hodočasnička arena (Pilgerare-

se pridružio i autor ovog teksta, jedi-ni hodočasnik iz Bosne i Hercegovine.Svi su se po dolasku u Njemačkusmjestili kod šenštatskih sestara u Met-ternichu, tridesetak km udaljenom odSchönstatta. Ljudi su se na tom hodo-čašću natjecali u dobroti i ljubavi.Prog ram se uz Hodočasničku arenuodvijao još u Crkvi klanjanja (Anbe-

24-25i_24 02.02.15 14:18 Seite 2

7misli crkvenih otaca o braku iodgoju djece

šaLE — SaVjETi — RECEpTi

b a L T a z a R ■ p o N a Dg L a V N i Č a R ■ D i N a■ p R S a T ■ N a M o T a Kg i ■ ■ T a R a C E R ■ M aa N o D E ■ p R E L a z a Kš i R o M ■ K ■ a R op S i K a ■ i o N i ■

a T o S ■ ■ o D a j aR i N a T ■ R a T a R

RjEšENjE iz pRošLog bRoja


Nagrađeni: N. Sarić, Lindlar; Tolić, Rüsselsheim

Loto brojeviGalami Jure na ženu Anu: — Pa,

dobro, gdje je ona prašina s tele -vizora? Tamo sam ima zapisane neke važne brojeve!

Ženski izlazakMuž pita ženu: — Gdje ti to izla -

ziš svaku večer. — Na probe zbora,sprijateljicama.— I što radite tamo?— Ma ništa posebno. Pijuckamo,čavrljamo.— Pa kad onda pjevate?— Kad se vraćamo kući.

KontrolaUlazi kontrola u tramvaj.

— Dajte kartu.— Nemam.— Onda mi dajte Vašu osobnu.— Je, pa da otvoriš firmu na mojeime…

EnterDošao Štef na blagajnu i plaća

s karticom.Kaže mu blagajnica neka uku-

ca pin i enter.Nato će Štef: — Znam koji mi je

pin, ali ne znam koji mi je enter.

Kaj je prevečIzlaze četiri Zagorca iz bir tije

pa kaže jedan od njih:— Jožek, ti buš vozil jer si prevečpijan da bi mogel popevati z na-mi!?!

Humor u blokadi

Kaže jedan poduzetnik drugo-me:— Smijao bih se na svoj račun, alimi je blokiran.

Sretna Nova godina!

Ulazi Ante u kafić i dere se:— Sretna Nova godina!— Ma, kakva Nova godina u ve -ljači!— Veljača?! Ubit će me žena — jošse nikad nisam tako kasno vratio ku-ći!

1. Istinsko je bogatstvo i velika sre-ća kad muž i žena žive u slozi, sjedi -njeni jedno s drugim kao jedno tijelo…Takvi supružnici, makar živjeli u siro-maštvu i bili sasvim skromni, mogu bitisretniji od svih, jer se naslađuju istins-kom srećom i uvijek žive spokojno.

(sv. Ivan Zlatousti)2. Supružništvo i slaboga čini dvo -

struko jačim. Zajedničke brige su p ruž -nika olakšavaju im žalost, zajedničkeradosti ushićuju oboje. Jednodušnim su-pružnicima je i bogatstvo ugodnije, a uneimaštini im je jednodušje ugodnije odbogatstva. Njima supružnički okovi slu-že kao izvor savršene mudrosti i želja,kao pečat toliko potrebne privrženosti.

(sv. Grgur Nazijanski)3. Blažen je onaj koji boguugodno

odgaja djecu. (sv. Efrem Sirac)4. Nebriga o djeci najveći je od

svih grijeha i on dovodi do krajnjegbezbožništva. Dobar odgoj ne sastojise u dopuštanju porocima da se razvi-ju, kako bi se onda trudili ukloniti ih.Potrebno je učiniti sve kako bi naša na-rav postala nepristupačnom za poroke.Nećemo se brinuti oko bogatstva kojebi ostavili djeci; poučavat ćemo ih vrli-nama i tražiti za njih blagoslov Božji,jer upravo je to najveće, neizrecivo

blago i nepropadljivo bogatstvo kojesvakim danom donosi sve više darova.

(sv. Ivan Zlatousti)5. Dok se duša još može oblikova-

ti, dok je meka i nježna toliko da, po-put voska, lako prihvaća ono što se unju utisne, potrebno je neodložno i odsamoga početka poticati ju na dobro.Kad se javi razum i razbor počne dje-lovati, već će biti položeni osnovni temelji i prenijeti primjeri pobožnosti.Tada će razum nalagati samo ono štoje korisno, a navika će olakšati uspjeh.

(sv. Bazilije Veliki)6. Rađanje nikoga neće učiniti

ocem; to može jedino dobra pouka;nošenje u utrobi ne čini majkom, većdobar odgoj. Ako djeca koju si poro-dio dobiju od tebe potrebne pouke itvojim trudom budu odgajana u vrlina-ma, onda će to biti temelj i početak tvo-ga spasenja. Tako ćeš, osim nagradeza vlastita dobra djela, dobiti i velikunagradu za njihov odgoj o pouku.

(sv. Ivan Zlatousti)7. Ako se dobre pouke utiskuju u

dušu dok je još nježna, nitko ih nećemoći izbrisati kada postanu kao otiscitvrdi, upravo kao vosak.

(sv. Ivan Zlatousti)Bitno.net

Hladetina

u zrnu, lovor, Vegetu i ocat tekuhajte oko 3 sata na umjerenojvatri. Povrće dodajte kad je me-so napola mekano. Kad je me-so kuhano, izvadite ga iz vode,odvojite od kosti pa izrežite namanje komade. Vodu zatim pro-cijedite, ostavite da se malo oh-ladi pa oberite masnoću s pov-ršine. Narezano meso složite uplitku posudu, povrće raspore-dite između i zalijte mlakom ju-hom u kojoj se kuhalo meso.Sve ostavite na hladnom mjestudok se tekućina ne stisne.

Posluživanje: Hladetinu narežitena kocke, prelijte uljem, octom i po-paprite te poslužite s listićima luka.

Savjet: Ako želite hladetinu s ma -nje mesa ili povrtnu hladetinu, možeteupotrijebiti želatinu u listićima ili prahu.

www. vegeta.hr

Sastojci za 6-8 osoba: 5 komada svinjskih nožica; 750 g svinjske glavei kožica; 80 g mrkve; 40 g peršinovakorijena; 50 g luka; 10 zrna papra; 3lovorova lista; 3 l vode; 50 ml octa; 1žlica Vegete.

Priprema: Nogice, svinjsku glavui kožice dobro ostružite i operite (no-gice prethodno zasijecite). Mrkvu, pe-ršin i luk očistite, operite i narežite nakolutiće. U veću posudu nalijte hladnuvodu i stavite odmah meso, sol, papar

26 Sale_26 Sale 02.02.15 16:05 Seite 1


naše zajednIce

OSIJEK

Papa Franjo prihvatio je odreknu-će od službe mons. Valtera Žu -pana, dosadašnjega krčkoga bis -

kupa, u skladu s odredbom kanona401 čl. 1 Zakonika kanonskoga pra-va, te je za novoga krčkoga biskupaimenovao fra Ivicu Petanjka, franjevcakapucina, dosadašnjega gvardijana uOsijeku, objavio je u subotu 24. sije-čnja u podne apostolski nuncij u Re-publici Hrvatskoj nadbiskup Alessan-dro D'Errico, priopćio je Tiskovni uredHrvatske biskupske konferencije. Vijesto imenovanju objavljena je istodobnou Vatikanu. Fra Ivica Petanjak rođen je29. kolovoza 1963. u Đakovu, Đako-vačko-osječka nadbiskupija, u katolič-koj vjerničkoj obitelji u župi sv. Miha -ela u Drenju. Srednju školu pohađaoje u Osijeku (1978.—1982.), a potomje stupio u kapucinski novicijat u Karlo -bagu. U međuvremenu odlazi na od -

slu ženje vojnog roka i po povratkudovršava novicijat i polaže privre -mene zavjete 4. studenoga 1984. Iste godine započinje studij teologije naKBF-u u Zagrebu.

Doživotne zavjete položio je uFranjevačkom redu manje braće ka-pucina 4. listopada 1988., a za sve-ćenika je zaređen 24. lipnja 1990. uZagrebu. Nakon ređenja bio je zam-jenik odgojitelja i prefekt sjemeništa-raca u Varaždinu (1990.—1991.) težupni vikar i bolnički kapelan u Splitu(1991.—1995.). Na Papinskom sveu-čilištu Gregoriana studirao je crkvenupovijest (1995.—2002.) i godine2002. obranio doktorsku radnju „Mi-chelangelo Bosdari da Ragusa OFM-Cap., Predicatore, diplomatico, uomodi governo e guida spirituale (1653.—1729.)“ („Mihael Božidarević iz Du-brovnika, OFMCap. Propovjednik,

dip lomat, čovjek uprave i duhovni vo-đa (1653.—1729.)“).

Od 2002. do 2005. služio je kaomagistar bogoslova u Zagrebu. Služ-bu provincijalnog ministra Hrvatskekapucinske provincije sv. LeopoldaBogdana Mandića obnašao je od2005. do 2011. Služio je zatim kaožupnik župe Gospe Lurdske u Rijeci iodgojitelj postulanata (2011.—2014.),te od kolovoza 2014. kao gvardijan uOsijeku i provincijalni definitor.

Novom krčkom biskupu čestitku jeupitio i delegat za hrvatsku pastvu uNjemačkoj vlč. Ivica Komadina.

Tekst i snimka: IKA

Franjevac kapucin Ivica Petanjak imenovan krčkim biskupom

Uprodaji je novi Vodič za2015./2016. — adre sar hrvat -skih katoličkih misija, zajednica

i župa i socijalnih ureda u svijetu tedrugih ustanova. Vodič je objavljen uizdanju Hrvatskogadušobrižničkog uredaiz Frankfurta na Majni.Na omotnici su dubro-vačka katedrala Uzne-senja Blažene DjeviceMa rije na nebo (Ve -lika Gospa) građena1672.—1713. u stilurim skog baroka, aposveć� ena je 1832.godine, te hrvat ski bi-ser — grad Dubrovnik.Predgovor novom Vo-diču napisao je pred -sjednik Vijeća Hrvat -ske biskupske konfe-rencije i Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine za hrvatsku inozemnupastvu mons. dr. Pero Sudar u kojemističe: „Nismo se koristili ni pune trigodine s dosadašnjim, a Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj nudinam novo izdanje Vodiča! To je samopotvrda da hrvatska crkvena dijaspo-ra živi, unatoč svim teškoćama. Nai-

me, personalne promjene u našim žu-pama i misijama očituju njihovu vital-nost i potvrđuju stalnu mijenu ljudskihživota, ali i zauzetost i skrb domo-vinske Crkve. Vodič je bio i ostao po-

treba i potvrda zajed-ništva hrvat ske in-ozemne pastve, ali isvojevrsno svjedočan -stvo njezine neraskidi-ve povezanosti sCrkvom u domovini.Zbog te njegove dvo-struke uloge, Vodičnam je važan i njimese valja plodno služiti.Naime, čvrsto samuvje ren da i samo saz-nanje gdje sve u svije-tu djeluju hrvatske ka-toličke župe i misije,na što nas Vodič vrlopregledno podsjeća,pomaže da u teškoća-

ma i kušnjama ne klonemo duhom. MiHrvati smo mali narod s razmjerno ve-likom i, Bogu hvala, jakom i crkvenodobro organiziranom dijasporom.Šaljući svećenike, redovnice i pasto-ralne suradnike laike za svojom dija-sporom, domovinska Crkva nastavljaočitovati svijest o važnosti te dijaspo-

re. I Vodič je vrijedno i važno poma-galo očuvanja i rasta naše duhovnesnage i svijesti o crkvenoj i narodnojpripadnosti. Stoga, u ime svih koji ćese Vodičem služiti, od srca zahvalju-jem delegatu vlč. Ivici Komadini i nje-govim suradnicama i suradnicima zatrud oko prikupljanja podataka i tis -kanja Vodiča. A sve vas, poštovani idragi svećenici, časne sestre i pasto-ralni djelatnici u našim župama i misi -jama, potičem da te oaze našegacrkvenog i narodnog izvandomovin -stva ljubomorno čuvamo. Ne dopus -timo da nam nitko ne nametne dvojbuo neprocjenjivoj vrijednosti hrvatskeinozemne pastve! Naprotiv, nekanam međusobna povezanost i zajed-ništvo, čemu će i Vodič pridonijeti, pomogne očuvati ovo duhovno blagoCrkve i naroda! Molim dobroga Bogada obiljem svoga blagoslova obasip -lje živote i svojom pomoći prati djelo-vanje svih djelatnika hrvatske ino -zemne pastve!“

Daljnje obavijesti i nadudžbe na:Hrvatski dušobrižnički ured, An denDrei Steinen 42d, 60435 Frankfurtam Main; tel. 0049 (0)69 9540480;fax. 0049 (0)69 95404824; E-mail:[email protected]; Cijena: 6 eura. A. Polegubić

Vodič — adresar hrvatskih katoličkih misija za 2015./2016.FRANKFURT AM MAIN

Dr. fra IvicaPetanjak, novi krčki

biskup

02u.27_02u.27farbs.II 02.02.15 13:34 Seite 2

01und28u_ 01und28 II 02.02.15 13:30 Seite 1

Documents

Hrvatsko slavlje u Heidenheimu i Aalenu Papa Franjo dolazi u