Hrvatsko zagorje u slici i riječi

HRVATSKO ZAGORJE U SLICI I RIJEČIHRVATSKO ZAGORJE IN PICTURES AND

WORDSHRVATSKO ZAGORJE IN BILD UND WORT

sadrzajOK.indd 1sadrzajOK.indd 1 7/21/09 5:35 AM7/21/09 5:35 AM





Ivaneko Bednjanski kraj


Sadržaj

Nakladnik : STANEK d.o.o. VaraždinMarofska 45, Kučan Marof42000 VaraždinTel.: 042/207-215Fax: 042/[email protected] nakladnika: Josip Stanek

Glavni urednik: Žarko Tušek

Voditeljica projekta, urednica i grafi čka urednica: Jelena Kučan

Suradnici:Damir Hrelja, profKruno SudecTanja Miličić CepernićBožica Brkan

Tekst napisali ”Muži zagorskog srca“:Rajko Fureš - Zabočki i zaprešički krajVladimir Poljanec - Novi Marof i okolica , klanječko-sutlanski, zlatarsko-loborski i stubički krajIvica Balagović - Pregradski, ivanečko-bednjanski i krapinski kraj Damir Hrelja, prof. - Predgovor

Prijevod: Engleski – Peter Hopwood, Njemački - Anica Pervan

Lektura: Hrvatski – Barica Pahić i Dijana KranjčecNjemački – mr. Jasenka TabakEngleski – Peter Hopwood

Fotografi je:Kruno Sudec Josip PosavecAndrej Švoger Martin TurkJosip Grđan Jelena HribarVedran Rihtarić GettzyVanja Perši Zlatko Šorša

Grafi čka priprema: Dubravko Gašparlin

Tisak: GZH, Zagreb

SadržajPredgovor

Zlatarsko-loborski kraj

Novi Marof i okolica

Ivanečko-bednjanski kraj

Krapinski kraj

Pregradski kraj

Klanječko-sutlanski kraj

Zabočki kraj

Zaprešički kraj

Stubički kraj

Zahvale fotografi ma

2

24

102

154

216

268

312

358

402

432

484

Sadržaj

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili sredstvima, elektronskim i mehaničkim, uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo kakav sustav spremanja informacija bez dozvole izdavača.

XIII

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 709646ISBN 978-953-6926-74-9


ContentsForeword

Th e Zlatar and Lobor region

Th e Novi Marof region

Th e Ivanec and Bednja region

Th e Krapina region

Th e Pregrada region

Th e Klanjec and Sutla region

Th e Zabok region

Th e Zaprešić region

Th e Stubica region

Photo credits

2

24

102

154

216

268

312

358

402

432

484

Contents

Publisher : STANEK d.o.o. VaraždinMarofska 45, Kučan Marof42000 VaraždinTel.: 042/207-215Fax: 042/[email protected] the publisher: Josip Stanek

Chief editor: Žarko Tušek

Head of project, editor and graphic editor: Jelena Kučan

Associates:Damir HreljaKruno SudecTanja Miličić CepernićBožica Brkan

Text ”Men of the heart of Zagorje“ written by:Rajko Fureš – Th e Zabok region, the Zapresić regionVladimir Poljanec – Th e Novi Marof region, the Klanjec and Sutla region, the Zlatar and Lobor region, the Stubica regionIvica Balagović - Th e Pregrada region, the Ivanec and Bednja region, the Krapina region Damir Hrelja, prof. - Foreword

Translation: English – Peter Hopwood, German- Anica Pervan

Proof reading: Croatian– Barica Pahić i Dijana KranjčecGerman – mr. Jasenka TabakEnglish – Peter Hopwood

Photographs:Kruno Sudec Josip PosavecAndrej Švoger Martin TurkJosip Grđan Jelena HribarVedran Rihtarić GettzyVanja Perši Zlatko Šorša

Graphic editing: Dubravko Gašparlin

Print: GZH, Zagreb

All rights reserved. Th is book, or any portion thereof, may not be reproduced in any form without written permission of the publisher.

SadržajXIV




Sadržaj

InhaltVorwort

Die Gegend von Zlatar und Lobor

Die Gegend von Novi Marof

Die Gegend von Ivanec und Bednja

Die Gegend von Krapina

Die Gegend von Pregrada

Die Gegend von Klanjec und Sutla

Die Gegend von Zabok

Die Gegend von Zaprešić

Die Gegend von Stubica

Aufl istung der Fotografi en

2

24

102

154

216

268

312

358

402

432

484

Inhalt

Verlag: STANEK d.o.o. VaraždinMarofska 45, Kučan Marof42000 VaraždinTel.: 042/207-215Fax: 042/[email protected]ür den Verleger: Josip Stanek

Chefredakteur: Žarko Tušek

Projektleitung, Redaktion und grafi sche Gestaltung: Jelena Kučan

Mitarbeiter:Damir HreljaKruno SudecTanja Miličić CepernićBožica Brkan

Text von ”Muži zagorskog srca“:Rajko Fureš - Die Gegend von Zabok und Die Gegend von ZaprešićVladimir Poljanec - Die Gegend von Novi Marof, Die Gegend von Klanjec und Sutla, Die Gegend von Zlatar und Lobor, Die Gegend von StubicaIvica Balagović - Die Gegend von Pregrada, Die Gegend von Ivanec und Bednja, Die Gegend von Krapina Damir Hrelja, prof. - Vorwort

Übersetzung: Englisch – Peter Hopwood, Deutsch - Anica Pervan

Lektorat: Kroatisch – Barica Pahić i Dijana KranjčecDeutsch – Mag. Jasenka TabakEnglisch – Peter Hopwood

Fotografi en:Kruno Sudec Josip PosavecAndrej Švoger Martin TurkJosip Grđan Jelena HribarVedran Rihtarić GettzyVanja Perši Zlatko Šorša

Layout und Grafi k: Dubravko Gašparlin

Druck: GZH, Zagreb

Alle Rechte vorbehalten. Nachdruck, auch auszugsweise, nur mit ausdrücklicher Genehmigung des Verlages gestattet.

XVI






Pregradski kraj

VaV raždin

Zagreb

Sveti IvanZelina

Samoobor SvettaaNedjelja

PPPrreegg kkgrraadddsskkdskkgr kkiiiiikkrrk aaajj

Pregradski kraj

Die Gegend von Pregrada

The Pregrada region

Fotografije: Vedran Rihtari, Zlatko Šorša, Josip Posavec, Josip Gran, Andrej Švoger, Kruno Sudec

269 gore Veliki Tabor smješten na nadmorskoj visini od 334 m sagrađen je u XV. stoljeću, u vrijeme prvih turskih provala na hrvatski teritorij

269 top Veliki Tabor is situated 334 metres above sea level, constructed in the 15th century during the initial Turkish invasion on Croatian territory

269 oben Veliki Tabor, das 334 Meter über dem Meer liegt, wurde im 15. Jh. gebaut, zur Zeit der ersten türkischen Einbrüche auf dem kroatischen Boden

Da bi se mogla pojmiti tisućljetna prošlost Pregrade i njene okolice valja promatrati prostor širi od gradskog područja. Taj prostor sa sjevera i zapada omeđuje rijeka Sutla, istočnu i sjeveroistoč-nu granicu čine gora Brezovica i Maceljsko gorje dok je kraj prema jugu otvoren kotlinom riječice Kosteljine. Dobar dio srca tog kraja prekrivaju predivne šume gorja Kunagore, Vinagore i Desi-ničke gore koja se prema jugu pretvaraju u bajkovite spletove većih i manjih brežuljaka toliko ti-pičnih za predivne vizure Hrvatskog zagorja. Grad Pregrada nastao je na južnom ulazu u uski klanac rječice Kosteljine, na rubu doline koja se tu sužava i postaje prometno važni smjer koji vodi dalje prema par kilometara udaljenoj Štajerskoj. Pregrada ima zaštićeni prisojni položaj podno Kunagore koja i nju i cijelu dolinu geografski zaštićuje. Već spomenuta rijeka Sutla pred-stavlja jedno od osnovnih obilježja cijelom kraju. Ta granična riječica se pod ovim imenom se prvi puta spominje u XI. st. , a 90-tih godina postaje granična rijeka između teutonskih zemalja i zemalja kojim vladaju Arpadovići . Mnogo prije tih vremena ovdje su živjela ilirska plemena Japo-da i keltska plemena Tauriska. Kako su Kelti bili uglavnom crvenokosi, smatra se da su genska obilježja ostala i na današnjem stanovništvu, jer među žiteljima tih općina, kao i među susjednim Štajercima, ima simptomatično mnogo ljudi riđe i crvene kose, sa svijetlom, i pjegavom puti. U blizini Vinagore, u zaselku Mala Gora, nađen je rimski grob iz II. st. naše ere koji svjedoči i o sta-rorimskom kulturnom uplivu na tom tlu. U to doba Sutla je bila granica između pokrajina Norik i Panonija. Još jedan dokaz burnog života i ranoantičkog razdoblja je i pronalazak dvaju kipova poganskog boga Mithre. Oba kamena s reljefi ma otkrivena su u blizini Donje Plemenščine, (oko-lica Pregrade) i čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Štovanje Mithre je bio rašireni, ali tajni kult u Rimskom carstvu. U to vrijeme vodi nas i ime lokaliteta Poganščica koje se također

268

pregradski kraj OK.indd 1pregradski kraj OK.indd 1 7/21/09 6:47 AM7/21/09 6:47 AM

Pregradski kraj

zove i Straža. Na njemu je danas kapela Svetog Lenarta,( XVII. st.), a vjerojatno je to bilo mjesto predkršćanskog - poganskog štovanja. U petom stoljeću naše ere ovuda su prolazile čete istočnih osvajačkih naroda; Huna, Gota, Avara koje su opustošile i popalile krajeve, a odmah iza njih naselila su ih slavenska plemena. U to vrijeme granična rijeka Sutla opet je bila svjedokom sukoba, ovaj puta između slavonskoga kneza Ljudevita Posavskog i Franačke države. U XV. st. Turci su, prema povijesnim spisima, provaljivali devet puta i vodili borbe s domaćim braniteljima. Poseb-nost Pregradskog kraja su visoki dvorci i utvrde smješteni na rubovima carstava sa svrhom zaštite od upada neprijatelja. To su između ostalih Kostel, Veliki Tabor, (utvrda Vrbovec koja više ne postoji) i Mali Tabor koji, uz Oštrc, Milengrad i ostale zaogrske utvrde, čine južni obrambeni prsten. Povjesničari ih svrstavaju u Sutlanski niz utvrda i zamkova. Većina građevina je u lošem stanju, ali su vrijedni da ih se turistički obiđe i razgleda.Kada se od Pregrade krene prema sjeverozapadu, u uskom klancu rječice Kosteljine, s lijeve strane, lako se uoče ruševine već spomenu-tog Kostela. Pri usponu prema ovom vrlo važnom i poznatom srednjovjekovnom zamku prvo se dolazi do kapele Trpećeg Isusa, a malo dalje i do župne crkve sv. Mirka (Emerika). Sama utvrda je komponirana od vanjskih zidina s kulama i unutarnjeg dijela grada ili palasa u kojem su obitava-li velikaši. Po prvi puta se spominje u pisanim izvorima u XIV. st., iako se zna da je izgrađen u drugoj polovici XIII. st. (između 1260. i 1264. god.). Način njegove gradnje u ranoj fazi, pregrađivanjem gradske jezgre i cijelog obrambenog sustava nadopunjen je u prvoj četvrtini XVI. st., čime je postao važan za proučavanje osnova razvoja hrvatskog graditeljstva na prijelazu iz srednjeg vijeka u novo doba te je to prva velika osobitost Koste-

269


Pregradski kraj270

270-271 Središte grada Pregrade s veličanstvenom crkvom nazivanom i zagorskom katedralom

270-271 Th e centre of Pregrada with a magnifi cent church also referred to as «Th e Cathedral of Zagorje»

270-271 Das Zentrum von Pregrada mit der großartigen Kirche, die auch die Kathedrale von Zagorje genannt wird

la. Druga važna značajka je to da Kostel stotinjak godina bio sjedište obitelji Keglević, jedne od najznačajnijih hrvatskih porodica čiji utjecaj na javni, kulturni i gospodarski život naših krajeva, a i ostalih hrvatskih područja toga doba, nije ni potrebno posebno naglašavati. Pri tome je možda među vlasnicima najznačajnije ime Petra II. Keglevića, jajačkog (1520. - 1537.) i hrvatskog bana (1537 – 1542.), slavnog po svojoj pobjedi nad Turcima 1521. god. Nakon svih tih osvajačkih ratova, ljudi koji su nastanjivali ove krajeve počeli su istraživati svoj pri-rodni okoliš te manje više mirno živjeti. U to vrijeme dolazi do razvoja rudarstva i staklar-stva, po čemu je ovaj kraj također nadaleko poznat. Kao i svaki zagorski gradić Pregrada je defi nirana u feudalno doba kao tržni prostor uz župnu crkvu sa naseljem koje je veoma blizu sjedišta vlastelina patrona. Vjerojatna lokacija pregradskog tržnog prostora je središnji trg Gospe Kunagorske, od kuda je počelo širenje gradskog prostora izgradnjom ulica prema jugu. Trgovište (oppidum) je termin u značenju naselja koje nema povlastice kakvo imaju kraljevski gradovi i njegovi stanovnici(cives). Oni se samo u nekim pravima razlikuje od kmetstva. Prostorna struktura počinje sa župnom kurijom i župnom crkvom Uznesenja Bla-žene Djevice Marije, jedne od najvećih zagorskih crkava izgrađene u klasicističkom stilu s primjesama baroka. Njenu unutrašnjost, uz baldahinski svod, osobito obilježava slika iznad glavnog oltara Uznesenja BDM slikana pod Tizianovim utjecajem (slično kao čuvena slika “Assunta “ u Veneciji) kao i skupocjene orgulje koje je napravio F. Focht (1834.) prvotno za zagrebačku katedralu. Zbog svojeg velebnog izgleda, tu crkvu popularno nazivamo zagor-skom katedralom, a osobito stoga jer su mnogi dijelovi sakralnog namještaja premješteni iz zagrebačke katedrale u Pregradu. Dalju strukturu naselja čine pojedinačne kuće od kojih valja spomenuti zgradu suda podignutu krajem XIX. st. i kuću ljekarnika Th ierryja iz istog razdoblja koja je u prizemlju imala čuvenu ljekarnu s mnogim poznatim autohtonim lijeko-vima. Od ostalih sakralnih objekata, značajne su kapele sv. Ane u Plemenščini (XV. st.), sv. Mihaela u Sopotu (XVII. st.), sv. Mirka (XIII. st.), Kapela Trpećeg Isusa u Kostelu (vjerojat-no iz XVI. st.)i sv. Leonarda na Vrhima Pregradskim (XVIII. st.). Svjetovni kulturni spome-nici su bolje očuvani nego u okolnim krajevima, poglavito zato jer su uglavnom u privatnom vlasništvu. To su u prvom redu barokni dvorac Bežanec (XVII. st.), koji služi u reprezentativ-ne hotelijerske svrhe i dvorci Gorica i Dubrava (XVII st.) u kojima vlasnici stanuju. Obje građevine su historicističkog izgleda. Od najpoznatijih stanovnika novije povijesti grada Pregrade i pregradskog kraja je slavni hrvatski književnik podrijetlom iz Valentinova, Janko Leskovar (1861.–1949.). Cijeli je život posvetio učiteljevanju u obližnjim selima, a uz to je i pisao. Riječ je o velikom književniku, izuzetnom rodoljubu čija je sudbina karakteristična za hrvatske pisce; vrijednost njegovih djela raste tijekom vremena. Današnji kulturni život Pre-grade ne razlikuje se mnogo od ostalih zagorskih gradova i također ima svoju značajnu ma-nifestaciju “Branje grojzdja” koja desetljećima mami posjetioce da tople ranojesenske dane provedu u Pregradi. Dugi niz godina tih dana se slave vinogradi i vino koje je uzgajano na posebno lijepim brežuljcima od kojih su posebno poznati oni Vinagore te Gornje i Donje Plemenščine. Stanovnici grada veoma su ponosni na tu tradiciju pa zdušno sudjeluju u doga-đanjima i to prenose na mlade kojih, zbog činjenice da je Pregrada i značajno školsko sredi-šte, ima mnogo. Najznačajnija proljetna svečanost je procesija s kipom Majke Božje Kuna-


Pregradski kraj 269


Pregradski kraj268


Pregradski kraj 273

273 Orgulje katedralne snage u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije

273 Th e exceptionally valuable and large organ in the Parish church of the Assumption of Our Lady

273 Die Orgel von der Kraft einer Kathedralenorgel in der Pfarrkirche Mariä Himmelfahrt

gorske do planinarskog doma istoimene planine. Ipak, u pregradskom kraju postoji jedna kulturo-loška osobitost koja nije poznata u drugim zagorskim krajevima, a to su kuburaške udruge. Danas ih je osnovano tridesetak u Pregradi i okolnim mjestima. Stanovnici ovog kraja posebno su pono-sni na ovu tradiciju nastalu iz zaštitarskih običaja feudalnih stražara i čuvara koji su koristili vjerske ili sezonske prigode za treniranje pucanja iz kubura. U udrugama članovi su oba spola, svih uzrasta. Svaka udruga ima specifi čnu, bogato ukrašenu odoru po kojoj se razlikuje od drugih. Najpoznatija udruženja upisana su u članstvo Hrvatskih povijesnih postrojbi i ponosno predstavljaju pregradski kraj prilikom najsvečanijih državnih blagdana ili vojnih hodočašća i službenih posjeta. Pregradi, koja se u posljednje vrijeme naglo gospodarski razvija, ova tradicija predstavlja veliku vrijednost u promidžbi grada. Kako je već prije spomenuto strani industrijalci počeli su krajem XVIII. st. traga-ti za rudama u ovome ali i drugim zagorskim krajevima. Tako su u gustim šumama uz rječicu Sutlu počele nicati tzv. “glažute” (šumske staklane) u kojima se na izgorenim drvima topila smjesa za proizvodnju stakla. Danas se tu nalazi maleno mjesto Hum na Sutli koje je dobilo veliki značaj ra-zvojem staklarske industrije. Proizvodnja stakla započela je već u antičko doba izradom neprozir-nog stakla. Izradom prozirnog stakla, pa mekog i šumskog stakla do minucioznih vještina obrade graviranjem i brušenjem kristala i staklorezom, humski su majstori postali nadaleko poznati. Sta-


Pregradski kraj

klarski industrijalac Michael von Pos-chinger osnovao je prvu tvornicu sta-kla 1860. god., a nekoliko godina iza toga počele su stizati nagrade sa svjet-skih izložbi i sajmova. U današnje doba tu tradiciju nastavlja tvornica Vetropack, jedan od najznačajnijih gospodarskih giganata Hrvatskog za-gorja ali i ovog dijela Europe, čija proi-zvodnja pokreće razvojne procese ci-jeloga kraja. Ponajljepši dvorac ovoga dijela pregradskog kraja je Mali Tabor (XVI. st.), kaštel pregrađen u dvor. Nažalost, danas je još uvijek neobnov-ljen iako je za Hrvatsko zagorje izni-mno vrijedan jer svjedoči burnoj po-vijesti graničnih područja Hrvatske. Među njegove najznačajnije vlasnike svakako spada irski grof Kavanagh koji je u prvoj polovici XX. st. ovdje bio glavni pokretač kulturnih zbiva-nja, a svi ga pamte po arheološkim iskapanjima koje je vodio. Stari običaj feudalnih velikaša je da izgrađuju za-vjetne kapele i crkve, a to se vidi i u humskom kraju. Svi sakralni objekti pokazuju da su izgrađivani na pret-hodno postojećim građevinama. Tako je nadograđivana i župna crkva sv. Marije Taborske (XV. st.), tipična alpska građevina, jer je smještena na platou brijega do kojega vodi natkrive-no masivno barokno stubište, iako u osnovi gotička, naknadno barokizira-na i opremljena baroknim svetištem, sakristijom i inventarom. S ovog vidi-kovca pruža se prekrasan pogled na slovenske Alpe i štajerske planine pa zato, osim vjernika, veoma rado dola-ze i planinari. U istoj župi su dvije ka-pele, sv. Vida (XIV. st.) u Klenovcu

274-275 Potkraj rujna u Pregradi se održava manifestacija BRANJE GROJZDJA koja uvelike promiče pregradski turizam

274-275 At the end of September Pregrada hosts an event called ‘BRANJE GROJZDJA’ (grape harvest) which promotes tourism in Pregrada

274-275 Ende September wird in Pregrada die Veranstaltung BRANJE GROJZDJA (Weintraubenernte) abgehalten, die den Tourismus in Pregrada bestens fördert

274


Pregradski kraj

Humskom i sv. Ivana Krstitelja u Lastinama koje su također kao i župna crkva sv. Petra i Pavla u susjednom Prišlinu dobile današnji izgled pregra-đivanjem u XVII. stoljeću. Na krajnjem rubu Hrvtaskog zagorja zapadno od grada Pregrade uz granicu sa slovenskom Štajerskom smejstilo se pitomo zagorsko selo Desinić koje ima dva značajna obilježja. To su župna crkva svetog Jurja (XVI. st.), neobično velika sakralna građevina za tako malo mjesto i velebni dvorac Veliki Tabor (XV. st.), jedan od najvrednijih arhitektonskih spomenika hrvatske kulture. Sama župna crkva poznata je po vrijednom crkvenom posuđu iz XVII. st. kao i po nadgrobnom epitafu Petra II. Ratkaya, jednog od vlasnika Velikog Tabora i oca čuvenog Jurja Ratkaya, kanonika i pisca. Ratkayi su burg dobili od grofova Celjskih koji su bili dugi niz godina vlasnici gotovo svega u Zagorju. Trobrodna neogotička građevina Veliki Tabor osim po svojoj arhitektonskoj ljepoti poznata je i po legendi o Veroniki Desinićkoj koja datira u vrijeme grofova Celjskih. Ljubavna priča o vezi lijepe djevojke plebejskog podrijetla i mladog plemića kojeg nadzire okrutni otac, završava tragič-no (ubojstvom lijepe Veronike koja je po tom prema legendi zazidana u zidine dvorca), a opjevana je u narodnim tradicijskim pričama, pjesmama. Na tu je temu napisano nekoliko pripovjedaka i tri romana. Mnogi do danas vjeruju da Veronikin duh i dalje boravi u zidinama dvorca. U prvoj polovici XX. st. vlasnik dvorca bio je imućni i slavni hrvatski slikar Oton Iveković i mnoge njegove poznate slike s temama iz hrvatske povijesti počele su nastajati ovdje. Iz Desinića je ponikao i Jurica Đuro Prejac, znameniti glumac, skladatelj i pjevač, osobito poznat kao autor “zagorske himne” : Vu plavem trnaci. Iako je samo mjesto danas slabo industrijski razvijeno i orijentiranao na seoski turizam, poznato je da je u prvoj polo-

275


Pregradski kraj

276 Muzej grada Pregrade „ Dr. Zlatko Dragutin Tuđina“ čiji stalni postav čine tri zbirke: numizmatika, rudarstvo i ljekarnička zbirka Th ierry

276 Th e museum of Pregrada town «Dr Zlatko Dragutin Tudjina» with a permanent numismatic and mining collection together with the Th ierry pharmacist collection

276 Das Museum der Stadt Pregrada „Dr. Zlatko Dragutin Tuđina“ , dessen ständige Ausstellung drei Sammlungen ausmachen: Numismatik, Bergbau und pharmazeutische Sammlung Th ierry

276


Pregradski kraj

277 gore Zlatnik s motivom Kardinala Stepinca iskovan je 1966. godine

277 top Forged in 1966, a golden coin portraying the Cardinal Stepinac

277 oben Goldmünze mit dem Motiv des Kardinals Stepinac im Jahre 1966 geschmiedet

277


Pregradski kraj

278 Zgrada ljekarne u kojoj je ljekarnik Th ierry započeo prvu industrijsku proizvodnju lijekova u Hrvatskoj

278 Th e pharmacy building where pharmacist Th ierry started the very fi rst industrial production of medications in Croatia

278 Das Apothekengebäude, wo der Apotheker Th ierry die erste industrielle Arzneimittelproduktion anfi ng

279 sredina dolje Zaštitna marka za proizvode ljekarne obitelji Th ierry

279 center bottom Th e trade mark for products of the Th ierry family pharmacy

279 unten mitte Schutzmarke für die Apothekenerzeugnisse der Familie Th ierry

279 desno Recept, pokazatelj farmaceutske djelatnosti u Pregradi potkraj 19. st.

279 right A prescription, the indicator of pharmaceutical activity in Pregrada at the end of the 19th century

279 rechts Ein Rezept, das Zeichen der pharmazeutischen Tätigkeit Ende des 19. Jh. in Pregrada

vici XX. st. u Desiniću radila privatna dizel-električna centrala i opskrbljivala stanovništvo električnom strujom, što je bilo doista rijetko. Danas se gospodarski život osniva na poljoprivredi i turizmu. Razvijeni seoski turizam s brojnim nadaleko poznatim izletištima ( Vinotočje pod Tabo-rom, Masnec, Grešna gorica, Trsek, Fiket i dr...), razlogom je dolaska turista iz zemlje i inozemstva. Mlađi i avangardniji turisti rado dolaze u Ve-liki Tabor ljeti, kada se održava svjetski poznati festival kratkog fi lma, a zidine zamka okružene skelama restauratora, djeluju poput kulisa fi lm-skog studija. Sa zaravanka ispred Tabora pruža se možda najljepši panoramski pogled u Zagorju. Na koju god stranu svijeta se gleda, uočavaju se brdašca s malim kapelicama, (sv. Ane, sv. Margarete, sv. Ivana Krstitelja, sv. Marije Magdalene). Daleki vidici prema slovenskim planinama, Kla-

278


Pregradski kraj

nječkom gorju i dolini Save. Predivne vizure bude uspomene na prohujala vremena kada su se u ovom kraju održavali plemićki lovovi, mačevanja, trubadurski koncerti te se živjelo puninom srednjovjekovnog života. Pretpostavlja se da je u doba najvećeg procvata Velikog Tabora u samom zamku živjelo šezdesetak ljudi. Poznati dvorac desinićkog kraja bio je u Velikoj Horvatskoj. Imao je veliki park i hodnike s arkadama s dvorišne strane. Spominje se već krajem XVI. st. a danas je nažalost devastiran. Stare ceste i puteljci koji su vodili od dvorca do dvorca ili trgovišta po cije-lom Zagorju ukrašavani su tradicionalno mnogobrojnim raspelima. Područje oko Desinića posebno je poznato tome. Budući da je većina tako-vih raspela drvena, nisu dugog vijeka. Ipak, potrebno je spomenuti kip Majke Božje Kraljice iz XVII. st. koji je postavljen na istočnom ulazu u

279


Documents

Hrvatsko zagorje u slici i riječi