Hvala vam što ste preuzeli ovaj paket za Decide! · PDF fileOdrživa prehrana je prehrana s ... Ipak, smatra se da potrošnja ... hranu određuje koliko je zdrava naša cjelokupna

Hvala vam što ste preuzeli ovaj paket za Decide!

Svaki paket sadrži sve potrebne elemente za grupu od osam osoba koje igraju Decide. Ako imateviše igrača, potreban vam je jedan paket za svaku grupu.

Sadržaj paketa moguće je ispisati na papir ili karton formata A4. Najbolje rezultate dobit ćeteispisom na papir gramature 160 g/m2.

Prvih devet stranica ima obrube različitih boja koji odgovaraju boji papira na kojoj ih treba ispisati.Postoje tri ili četiri zelene, tri ili četiri plave, jedna žuta i dvije narančaste stranice.

Ostale stranice treba ispisati na bijelom papiru ili kartonu.

Na posljednje četiri stranice nalaze se podloga i upute za svakog igrača.

Svaki igraè mora imati podlogu formata A3.

Preporučuje se ispisati karticu s uputama u boji, no može biti i crno-bijela.

Broj podloga i kartica s uputama obavezno mora biti jednak broju igrača.

Uživajte u igri Decide!

Ako imate pitanja ili trebate dodatne informacije, pošaljite poruku e-pošte na [email protected].

FUND is a project funded by the European Commission (grant agreement SiS-CT-2009-230474). The views and opinionshere expressed do not necessarily reflect those of the European Community and the Community is not liable for any use thatmay be made of the information contained therein.

Instrukcije

1.Priprema.

Isprintajte PDF datoteke na papir ili tanki karton u boji prema imenima datoteka.

Trebate sljedeće A4 papire (kartone): žuti (1), narančasti (2), zeleni (3 ili 4), plavi (3 ili 4) i bijeli (7).

Izrežite kartice.

Isprintajte ili kopirajte onoliko „podložaka za igru” i uputa koliko ima igrača. IGRAJ I ODLUČI! je najbolji zaigru 4-8 igrača.

2.Početak.

Od početka do kraja, IGRAJ I ODLUČI! traje otprilike 80 minuta.

Svi igrači imaju „podložak za igru” ispred sebe. Postoje različite vrste kartica koje će postepeno popunitipodloške za igru.

Moderator se obraća igračima tokom IGRAJ I ODLUČI! igre koristeći vizualne upute. On ili ona upućuje naciljeve igre.

Tijekom prvog dijela IGRAJ I ODLUČI!, informacije se prikupljaju i dijele. Potom slijedi faza rasprave. Utrećem dijelu igrači pokušavaju formulirati grupno stajalište. IGRAJ I ODLUČI! završava kad se rezultatiuploadaju na www.playdecide.euPrije početka prvog dijela, moderator podsjeća sve igrače na konverzacijske smjernice (dolje lijevo) i dijeližute kartice.

Svatko može podići žutu karticu da zaustavi raspravu u slučaju da misli kako netko ne poštuje smjernice.

Kad se sporno pitanje riješi, rasprava se nastavlja.

Na vrhu gore nalazi se prostor za bilješke i “početne misli”.

3.Faza 1. Informacija

Ovaj dio igre traje otprilike 30 minuta.

Svi igrači čitaju uvod (gore lijevo).

Svi igrači čitaju nekoliko kartica sa pričama, biraju jednu koja je značajna za njih i stavljaju je na podložakza igru. Svaki igrač ukratko sažima svoju karticu s pričom.

Svi igrači razmjenjuju i čitaju info kartice, biraju dvije koje su značajne za njih i stavljaju ih na podložak zaigru.Svaki igrač ukratko sažima svoje info kartice.

Svi igrači čitaju problemske kartice, biraju dvije koje su im značajne i stavljaju ih na podložak za igru.Svaki igrač ukratko sažima svoje problemske kartice.

Igrači mogu koristiti bijele kartice u bilo koje vrijeme kako bi dodali informacije i problemska pitanja ako je

potrebno.

(nisu prikazani svi koraci, ista procedura se ponavlja i za kartice sa pričama, info kartice i problemskekartice. Na kraju ovog dijela sve vrste kartica su na podlošcima za igru kako je prikazano na zadnjoj slici.)

4.Faza 2. Rasprava

Ovaj dio igre traje otprilike još 30 minuta.

Postoji više načina za raspravu.

Možete izabrati onaj koji najviše odgovara karakteru grupe.

Jedan od načina zove se “slobodna rasprava”. Nema ograničenja, rasprava teče između igrača. Svi setrude poštovati smjernice (ako ne, mogu se iskoristiti žute kartice).

Ako je rasprava teška ili se usporava, „kartice izazova“ bi mogle poboljšati situaciju. Moderator ih dijeliokrenute prema dolje. Igrači ih pročitaju i pokreću akciju.

Tijekom ove faze igrači koriste kartice da bi poduprijeli svoje argumente.

Igrači stavljaju na stol kartice koje podržavaju njihove doprinose, grupiraju ih i bilježe raspravu stvarajućiskupove (klastere) oko tema koje reflektiraju grupno viđenje.

Sve vrste kartica mogu se koristiti za kreiranje skupova (klastera)

Na kraju ove faze, trebao bi postojati barem jedan takav klaster.

5.Faza 3. Zajednički grupni odgovor

Ovaj zadnji dio IGRAJ I ODLUČI! traje otprilike 20 minuta.

Svi čitaju 4 politička (policy) stava.

Na temelju zaključka klastera, svi igrači nezavisno glasaju o sva 4 politička stava.

Pokušajte pronaći zajedničku točku. Postoji li politički stav s kojim biste svi mogli biti zadovoljni? Ako ne,pokušajte kao grupa formulirati svoj vlastiti ”peti politički stav”.

6.Uploadajte rezultateModerator prenosi rezultate na obrazac za glasanje koristeći “Share your results” funkciju na sljedećojweb stranici: www.playdecide.euVaši rezultati bit će dodani rezultatima svih ostalih IGRAJ I ODLUČI! zasjedanja odigranih u Europi.

Informativna kartica 1Otpad od hrane

Otprilike polovica proizvedene hranese baca. Zanimljivo, u Europi 42%otpada od hrane nastaje u kućanstvu,od čega se 60% može izbjeći.Izbjegavanje stvaranja otpada odhrane dobro je za okoliš, ali takođerštedi i novac.

Informativna kartica 2Prehrana i održivost

Održiva prehrana je prehrana smanjim negativnim utjecajem naokoliš. Točan izračun utjecaja naokoliš otežava kombinacija nekolikočimbenika, poput emisije stakleničkihplinova, iskorištavanja tla i vode teučinka na druge biljke i životinje.Ipak, smatra se da potrošnjaproizvoda dobivenih od životinja imanajveći ukupni utjecaj na Zemlju.

Informativna kartica 3Niži socio-ekonomski status

Pretilost je učestalija u socijalnougroženim skupinama. Pripadnicitakvih skupina žive u područjima kojačesto ne omogućuju aktivnoputovanje i aktivno provođenjeslobodnog vremena, imaju ograničenpristup obrazovanju i informacijama ozdravom načinu života i raspolažu sograničenim financijskim sredstvima,zbog čega je njihova prehrana običnosiromašna hranjivim tvarima i punakalorija.

Informativna kartica 4Nutkanje / infrastrukturaizbora

"Nutkanjem" se nježno potičepotrošača na zdravi izbor hraneumjesto uvođenja ograničenja.Primjeri takvih akcija su postavljanjesalata na pristupačnijim mjestima ukantinama da bi se povećao unospovrća ili stvaranje prilika za tjelesnuaktivnost u lokalnim zajednicama.Došlo je do pojave velikog zanimanjaza takve postupke kao potencijalnihstrategija interveniranja u zdravlješire javnosti.

Informativna kartica 5Prehrambene preporuke

"Prehrambene smjernice s fokusomna hranu" jednostavne su poruke ozdravoj prehrani za širu javnost,primjerice: "jedite pet porcija voća ipovrća na dan". Takve preporuke nesadrže brojčane naputke poput"ograničite unos zasićenih masnihkiselina na 10% ukupnog dnevnogenergetskog unosa", naputke koje jepuno teže pratiti.

Informativna kartica 6Reformulacija hrane

Europska industrija hrane i pićanastoji reformulirati i poboljšati sastavprerađene hrane (smanjenjemkoličine soli, transmasnih kiselina,zasićenih masnih kiselina, šećera iukupne energetske vrijednosti) da bidoprinijela zdravijoj prehrani.

Informativna kartica 7Označavanje hrane

Jeste li znali da je u Europskoj unijioznačavanje naljepnicom obvezno zapakiranu hranu? Postoje strogipropisi koje je hranjive tvari potrebnonavesti. Postoje čak i pravila o veličinifonta na naljepnicama.

Informativna kartica 8Prehrana, način života izdravlje

Trenutačno u Europi (2013.) 6 od 7najvećih čimbenika koji povećavajurizik od prerane smrti (krvni tlak,kolesterol, indeks tjelesne mase,nedovoljni unos voća i povrća,tjelesna neaktivnost i zlouporabaalkohola) vezani su uz to što i kolikojedemo i pijemo, te uz to koliko sekrećemo.

Informativna kartica 9Zdrava prehrana

Da bi ostali zdravi, naša tijela trebajuotprilike 40 hranjivih tvari (npr.vitamine, minerale, masne kiseline,itd.). Svaka namirnica ili obrok sadržidrugu kombinaciju hranjivih tvari.Način na koji kombiniramo takvuhranu određuje koliko je zdrava našacjelokupna prehrana. Ne postoji ništaloše u povremenom grickanju doklegod je općenita potrošnja određenihtipova i, bitnije, količine hraneuravnotežena.

Informativna kartica 10Gustoća hranjivih tvari

Gustoća hranjivih tvari u namirnicioznačuje koliko hranjivih tvari tanamirnica sadrži u odnosu na njenuenergetsku vrijednost. Voće i povrćesu namirnice guste hranjivim tvarima,sadrže poveće količine vitamina iminerala, ali im je energetskavrijednost relativno mala zbog velikogudjela vode.

Informativna kartica 11Energetska ravnoteža: malikoraci

Primjeri mogućih i ostvarivih malihkoraka u održavanju zdrave težine sukorištenje stepenica umjesto dizala,izlazak iz autobusa jednu stanicuprije odredišta ili uporaba nemasnealternative umjesto masnogproizvoda.

Informativna kartica 12Poremećaji u prehrani

Otprilike 1% stanovništva Europe patiod poremećaja u prehrani (npr.anorexia nervosa, bulimia nervosa,kompulzivno prejedanje) u kojimahrana postaje opsesija te osobapoduzima drastične mjere da bismršavila. Prevalencija tihporemećaja u žena je 3 do 8 putaveća nego u muškaraca.

Informativna kartica 13Energetska ravnoteža

Energetska ravnoteža omjer jeizmeđu "unosa energije"(kalorijeunesene hranom i pićem) i "potrošnjeenergije" (kalorije iskorištene zafunkcioniranje organizma i tjelesnuaktivnost). Dugoročna neravnotežaizmeđu unosa i potrošnje energijedovodi do promjena u tjelesnoj težinipojedinca.

Informativna kartica 14Sklonost okusima

Bebe imaju urođenu sklonost slatkimokusima i odbijaju gorku hranu.Vjerojatno se radi o evolucijskojprilagodbi čija je svrha bila poticatikonzumaciju hranjivih namirnica (npr.voća) i služiti kao sustav upozorenjeza potencijalno otrovnu hranu (npr.otrovne gljive).

Informativna kartica 15Intervencije na razinizajednice

Aktiviranje cijele zajednice upromicanje zdravog načina života, odgradonačelnika i vlasnika trgovina doučitelja, sportskih klubova i medija,dovelo je do pozitivnih rezultata.Nakon 5 godina intervencija na razinizajednice zvanih EPODE,prevalencija djece s prekomjernomtežinom bila je 8,8% u odnosu na17,8% u dva susjedna grada.

Informativna kartica 16Organska hrana

Organski uzgoj u skladu s ekološkim iprirodnim životnim ciklusima ne rabikemikalije za povećanje plodnosti tlaili borbu protiv štetočina. Još uvijekse raspravlja je li takav uzgoj zdraviji.Organsko voće i povrće ne sadrživiše hranjivih tvari, ali je zato višekontaminirano. Voće i povrće u čijojse proizvodnji rabe kemijska sredstvamogu pak sadržavati tragovepesticida (makar u količinama koje sesmatraju sigurnima).

Informativna kartica 17Energetske potrebe

Individualne energetske potrebe zahranom i pićem proizlaze iz spola,dobi, visine, težine i stupnja tjelesneaktivnosti te variraju od pojedinca dopojedinca. Preporučeni dnevni unoskalorija (2000-2500 kalorija) je stogasamo djelomično koristan zapojedinca te je riječ o gruboj procjeni,a ne naputku kojeg se treba strogodržati.

Informativna kartica 18Oglašavanje hrane

Reklamiranje i oglašavanje hrane ipića utječe na izbore potrošača,uključujući djecu. Stoga je Europskaunija u stalnim pregovorima sindustrijom hrane i pića kako bi seobvezali postavljati granice uoglašavanju namijenjenom djeci.

Informativna kartica 19Zabavom do promjene

Pretvaranje običnih stepenica uprave klavirske tipke (koje proizvodezvuk) na stanici podzemne željezniceu Stockholmu pokazalo je dadodavanje "elementa zabave" možepotaknuti ljude na tjelesnu aktivnost.U ovom se slučaju 66% više ljudikoristilo stepenicama nego liftom.Potrebno je provesti više istraživanjada bi se utvrdilo jesu li ovakvemetode i dugoročno učinkovite.

Informativna kartica 20Prekomjerna težina i pretilost

Osobe s viškom masnih naslagasvrstava se u kategoriju ljudi sprekomjernom težinom ili uekstremniju kategoriju pretilih ljudi. U2008. godini, više od 50% odraslihosoba u Europi bilo je prekomjernoteško, a oko 20% bilo je pretilo. 20%djece i adolescenata je prekomjernoteško, od čega je jedna trećinapretila.

Kartica o problemu 1Otpad od hrane i rokovivaljanosti

Prekratki „najbolje upotrijebiti prije“rokovi na nepokvarljivoj hrani mogupovećati otpad od hrane jer takvuhranu ljudi bacaju nakon što rokistekne, makar ju je i dalje sigurnojesti. Tu je informaciju rizično prenijetijavnosti jer takve rokove moguzamijeniti s „upotrijebiti do“ rokovima,koji se koristi na pokvarljivoj hrani(svježi mliječni proizvodi, meso,riba...), a ukazuju da konzumacijaNIJE sigurna nakon što rok istekne.

Kartica o problemu 2Otpad od hrane i svijest

Ljudi se uglavnom slažu da jeneetično bacati hranu. Zašto ondapolovica ukupnog otpada od hranenastaje u kućanstvu? Zašto nam nijestalo koliko hrane pripremimo ilikoliko još imamo u hladnjaku? Je lirazlog samo to što namirnicekupujemo gladni?

Kartica o problemu 3Koliko za zdravu prehranu?

Popularno je mišljenje da jesti zdravoznači jesti skuplje. Neki tvrde da tonije slučaj.

Kartica o problemu 4Nezdrave štednje u školama

S raširenim proračunskim rezovima,škole su prisiljene na određeneštednje. Često se prvo štedi natjelesnom odgoju ili satovimakuhanja. Gdje nas to dovodi srastućom epidemijom debljine?

Kartica o problemu 5Hrana i etičnost

Što biste više voljeli: vladu koja seupliće i regulira što ljudi jedu ili vladukoja se ne miješa i daje nam sloboduizbora hrane? Kakvu ulogu u tomeigra etičnost?

Kartica o problemu 6Poteškoće s mijenjanjemponašanja

Nezdrava hrana i način života vezujuse uz kronične bolesti i preranu smrt.Dobra je vijest što se te faktore možepromijeniti; mi ih možemo promijeniti.Loša je vijest da to ne činimo! Svatkoželi biti zdrav. Zašto onda nemijenjamo naše ponašanje akoznamo da ćemo time postati zdraviji?

Kartica o problemu 7Obrasci hranjenjaadolescenata

Mladi ljudi često ne uspijevajuzadovoljiti prehrambene preporuke ičešće podliježu ekstremnimprehrambenim obrascima ponašanja:bilo da se radi o grickanju tokomcijelog dana, preskakanju obroka ikonzumiranju prevelikog broja kalorijaiz visoko-kaloričnih obroka, doekstremnog držanja dijeta i drugihiskrivljenih načina prehrane, pri čemuuopće ne uzimaju u obzir vlastitozdravlje.

Kartica o problemu 8Utjecaj roditelja na prehranu inačin života djece

Roditelji igraju ključnu ulogu u(budućem) načinu prehrane njihovedjece. Međutim, zabranjivanje hranebogate kalorijama koja stvara užitakčesto dovodi do suprotnog učinka.Kako možemo potaknuti djecu daizaberu zdrave alternative?

Kartica o problemu 9Društveni čimbenici vezani uzprehranu i način života

U društvenim okruženjima poputproslava ili obiteljskih večera, ljudiimaju sklonost jesti više no što jepotrebno.

Kartica o problemu 10Prijatelji i način života

Jedno je istraživanje pokazalo da jevjerojatnije da će osoba čiji prijateljiimaju prekomjernu težinu i sama bitiprekomjerno teška. Zanimljivo je daje utjecaj brata, sestre ili supružnikaznačajan, no manji od utjecaja pravihprijatelja. Sve se svodi na sljedeće:"Ono si što jedu tvoji prijatelji".

Kartica o problemu 11Funkcioniraju li dijete zamršavljenje?

Jedno je istraživanje pokazalo da je16 puta vjerojatnije da će adolescentikoji su u dobi od 16 godina bili nadijeti kako bi smršavili biti pretili udobi u 30 godina u odnosu naadolescente koji nisu bili na dijeti.

Kartica o problemu 12Držanje dijete nasprampromjena u načinu života

Niti jedna komercijalna dijeta kojaograničava unos kalorija nije sepokazala uspješnom kad je u pitanjudugoročni gubitak kilograma.Dugoročno veće šanse imajupromjene u načinu života, poputkorištenja stepenica umjesto dizala.Možete li se sjetiti nekih drugihpametnih i ostvarivih promjena unačinu života?

Kartica o problemu 13Hrana kao opsesija

Za neke pojedince, posebice one sniskim samopouzdanjem inezadovoljne vlastitim tijelom, hranamože postati opsesijom te se možerazviti u poremećaj u prehrani poputanorexie nervose. Kako postićiodgovarajuću ravnotežu i kadazdrava prehrana prestaje biti zdrava?

Kartica o problemu 14Brza hrana

Brza je hrana često smatrananezdravom. Zar hrana ne možeistovremeno biti zdrava i brza?

Kartica o problemu 15Računanje kalorija

Da bi se održala zdrava težina,prehrambene preporuke navodednevnu potrebu za 2000/25000(žene/muškarci) kalorija. Koliko sestrogo ovoga trebamo držati?Trebamo li hodati naokolo skalkulatorima ili slušati što namgovori naše tijelo?

Kartica o problemu 16Označavanje hrane

Istraživanja pokazuju da potrošačirazumiju informacije o hranidbenimtvarima na pakiranjima hrane. Nokoristimo li te informacije da bismodonosili zdravije odluke kad je upitanju prehrana?

Kartica o problemu 17Informacije o vašoj hrani

Ljudi zahtijevaju sve više i višeinformacija i transparentnost kad je upitanju hrana. Želimo znati koja jenutritivna vrijednost, zemlja porijekla,kako pridonosi održivosti, je li diosustava pravedne trgovine, koje sezdravstvene tvrdnje vezuju uznamirnicu, itd. Čini li sve to naš izborjednostavnijim ili složenijim?

Kartica o problemu 18Intervencija vlade

Može li podizanje ili spuštanje cijenaodređenih proizvoda promijeniti izborhrane kod ljudi?

Kartica o problemu 19Strategija vlade

Neki tvrde da informiranje ieduciranje potrošača nije učinkovito inije dovoljno da bi se promijenionečiji način života i prehrane.

Kartica o problemu 20Odgovornost

Činjenice su posve jasne, pretilost seu cijelom svijetu gotovo udvostručilaod 1980. godine. Na koga padaodgovornost preokrenuti ovaj trend?

Smjernice: žuta kartica!

Pomoću žute kartice možeteosigurati da će se grupapridržavati smjernica.Mahnite njome ako mislite dasu smjernice prekršene iliako ne razumijete što sedogađa.

















Problemska kartica

Recite skupini što mislite tkoplaća (u smislu sredstava iliposljedica) i na koji način.

Problemska kartica

Ukratko objasnitesuigračima što mislite kakavbi mogao biti utjecaj nabuduće naraštaje.

Problemska kartica

Što mislite da bi medijiučinili od svega toga?

Problemska kartica

Ima li tu kakvih rizika?Razmislite o nekom riziku,priopćite ga skupini i upitajtedva igrača mogu li sedosjetiti još kojeg.

Problemska kartica

Zamislite što bi vaše bake idjedovi rekli o ovoj temi!Podijelite to sa skupinom.

Problemska kartica

Je li skupina "pristojna" i nepriča o "tabuu" vezanom uzovu temu? Ako je tako, recite"Ne pričamo o…" i započniterazgovor.

Problemska kartica

Ima li to utjecaja na prirodu?Recite grupi što mislite.

Problemska kartica

Izrazite sve osjećaje vezaneuz temu koje još nistepokazali skupini.

Problemska kartica

Nasumično odaberite karticus pričom. Predstavljajući sekao lik iz odabrane kartice spričom, izložite skupinivlastita stajališta o temi.

Problemska kartica

Možemo li opravdati trošenjenovca na ovo istraživanjeuzevši u obzir nejednakosti uzdravstvenoj skrbi izmeđuEurope i zemalja u razvoju?

Problemska kartica

Smatrate li da su ljudskepotrebe važnije od potrebaonih koji ih ne moguverbalno izraziti – prirode,životinja, embrija?

Problemska kartica

"Trebali bismo dati najvećiznačaj ljudskom životu iistraživati sve čime možemopomoći bolesnim ljudima."

Slažete li se s tom tvrdnjom?

Problemska kartica

Odaberite karticu s pričomkoja se razlikuje od vašegstajališta. Recite skupinizašto smatrate da su vašastajališta slična stajalištulika iz priče ili drukčija odnjega.

Problemska kartica

Saznajte što osoba s vašedesne strane misli o toj temi.Pronađite argument kojipodupire njezino mišljenje.

Problemska kartica

Saznajte što osoba s vašelijeve strane misli o toj temi.Igrajte se đavoljegodvjetnika s njezinimstajalištem (suprotstavite muse).

Problemska kartica

Odaberite lika iz kartice spričom koji je daleko odvašeg stajališta.Predstavljajući se kao taj lik,ukratko skupini izložite svojemišljenje o temi rasprave.

Kartica s pričom 1Brian Spencer

Radim za nevladinu organizaciju kojase bori za zeleniji planet zagovarajućismanjenje potrošnje proizvodadobivenih od životinja. Stočarski jesektor odgovoran za 18% emisijestakleničkih plinova i zauzima 80%poljoprivrednog zemljišta. Uvjerensam da će smanjenje količine mesakoje jedemo pridonijeti smanjenjuemisije ugljikova dioksida. Ovu sampromjenu započeo vlastitim primjeromi postao vegetarijanac; ne jedem meso ine nosim kožu. Lako mi je živjetitakvim načinom života, no mojasupruga ne odobrava moje izbore.

Kartica s pričom 2Andrea Graff

Ja sam postdoktorski istraživač nabritanskom Institutu za istraživanjehrane i istražujem otpad od hrane.Istraživanja pokazuju da čak 50%hrane proizvedene u Europi završi kaootpad. Te su brojke zastrašujuće kad seuzme u obzir da istovremeno 870milijuna ljudi gladuje, uglavnom uzemljama u razvoju. Kao istraživačovaj problem mogu sagledati i naosobnoj i na profesionalnoj razini. Jakome uzrujava kad vidim da mojiprijatelji bacaju hranu. Moji brojnipokušaji da ih odgovorim od takvihpostupaka nisu urodili plodom.

Kartica s pričom 3Luisa Bateman

Ja sam službenica zadužena zaobrazovanje u lokalnoj općini. Imamograničen proračun za zdravstvenoobrazovanje u školama u mojojizbornoj jedinici i moram donijetiodluku kako ta sredstva potrošiti.Mogu vam reći da se ne radi o lakojodluci. Temi hrane i prehrane treba seozbiljno posvetiti jer djeca ne znajugotovo ništa o tome, a epidemijadebljanja je sve veća. Imam sljedećiizbor: možemo ulagati ili u boljeobrazovanje o prehrani te boljuedukaciju za učitelje ili možemosubvencionirati ručak u školskimkantinama kako bi djeca slijedilazdravu prehranu. Koje bi rješenje bilovrjednije i dugoročnije? U što bismotrebali ulagati?

Bijela kartica Bijela kartica Bijela kartica

Kartica s pričom 4David Gibson

Ja sam urbani planer specijaliziran zadizajn javnih mjesta. Lokalna upravami često dodjeljuje projekte. Svjestansam važnosti zdravlja i nastojim touključiti u vlastiti dizajn. Uvjeren samda mogu doprinijeti zdravlju našegstanovništva planiranjem infrastrukturena način na koji ona potiče ljude dabudu fizički aktivniji. Državna ilokalna uprava često stavlja veliknaglasak na drveće i biljke da bigradovi izgledali ljepše i ostavljalidojam čistoće umjesto nainfrastrukturu koja omogućuje tjelesnuaktivnost, poput staza zabicikliranje/trčanje, dječjih igrališta,stepenica umjesto dizala, itd. Kad bisamo vlade trošile manje na vegetaciju,a više na omogućavanje stanovnicimada budu aktivni u vlastitim gradovima!

Kartica s pričom 5Thomas Mansfield

U kasnim sam tridesetima i, da seblago izrazim, dosta debeljuškast.Imam mnogo zdravstvenih problema iveć neko vrijeme koristim lijekove zadijabetes. I dalje ili pretjerujem u hraniili sam na intenzivnoj dijeti. I jedno idrugo radim kao da mi život ovisi otome. Visoko sam obrazovan i bolnosvjestan posljedica svojih djela, no nemogu si pomoći! Hrana me činisretnim, makar samo u trenucima kadju jedem...

Kartica s pričom 6Francesca Kupper

Imam 15 godina i učenica sam usrednjoj školi. Kod kuće se uvijekzdravo hranimo. U školi ručam ili onošto mi je mama pripremila ili kupimsalatu, odnosno sendvič s povrćem.Moji prijatelji nemaju nikakvihproblema s jedenjem čipsa, pomfrita ihamburgera. Stalno piju gaziranesokove, no meni se ne sviđaju, japijem puno vode. Drugi me učenicičesto ismijavaju jer sam drugačija.Vrlo su kreativni u smišljanju pogrdnihnadimaka i sve je teže i teže imatiprijatelje, naročito u vrijeme ručka. Neželim mijenjati svoje navike jer sam nato navikla i čine mi se ispravnima zamene, no nisam sretna što moram jestisama.


Kartica s pričom 7Robert Freeman

Ja sam psiholog koji se specijaliziraoza poremećaje u prehrani. Zadnjih samgodina primijetio izrazito povećanjebroja slučajeva anoreksije i bulimije,naročito među adolescenticama. Ti seporemećaji često javljaju uz niskosamopouzdanje i krivu percepciju otijelu. Iako se vjeruje da su takviporemećaji uzrokovani kombinacijombioloških, psiholoških i okolišnihčimbenika, čvrsto vjerujem da je jedanod glavnih uzroka društveni aspektmasovnog promicanja "mršavosti" kaoidealnog oblika tijela. Moja 9-godišnjakći već sad priča o tome kako želi bitijednako lijepa kao i određena TVvoditeljica. Znam su to samo pričedjeteta, ali od toga me i dalje prolazetrnci.

Kartica s pričom 8Catherine Rozenberg

Radim u britanskom Ministarstvuzdravstva. Vrlo sam zabrinuta zbograstuće pretilosti i s time povezanogpovećanog rizika od različitihkroničnih bolesti, uključujući dijabetes,kardiovaskularne bolesti i rak. Naše jeministarstvo poduzelo niz akcija ipokrenulo nekoliko kampanja u svrhupromicanja zdravih načina prehrane iživota. Dosad su, međutim, takvinapori bili neuspješni i pretilost je jošuvijek u porastu. Posebno rizičnaskupina su ljudi s nižimsocio-ekonomskim statusom koji imajuograničen pristup zdravom načinuživota. Smatram da je našaodgovornost uvesti rigoroznije mjere iregulirati što ljudi jedu. Došlo jevrijeme da vlade poduzmu nešto poovom pitanju!

Kartica s pričom 9Alexander Trillo

Ja sam dijetetičar u javnoj bolnici.Često se susrećem sa slučajevimapretilosti u kojima je nužna promjena uponašanju. Teško mi pada saznanje dau dosta slučajeva moji pokušajupromjene ponašanja vezanih uzzdravlje pojedinca nisu uspješni. Čak imoja vlastita sestra, kojoj sam krozgodine udijelio niz savjeta, nijeizgubila ni grama. Razmišljam opromjeni strategije, umjesto samodijeljenja savjeta htio bih koristiti nekeinovativne načine pri pomoćiklijentima, no još nisam dokučio koje...


Kartica s pričom 10Anna Kelber

Naš mi je doktor rekao da moj sin patiod pretilosti i da trebam nešto poduzetiili će on u nekom trenutku u svomživotu oboljeti od kroničnih bolesti.Ali što mogu učiniti? Pokušavam musvaki dan spremiti zdravi ručak, no onne može odoljeti iskušenju grickanjaizmeđu obroka. Drugi me roditeljiosuđuju, čak mi i učitelji iz školeizazivaju osjećaj krivnje govoreći mida trebam posvetiti više pažnjeprehrani svog sina. No mislim danisam jedina koja snosi krivnju za to,snose ju i škole, industrija hrane ivlada koje ne poduzimaju ništa poovom pitanju.


Naziv skupine

Do kojih vas zaključaka dovodi ova skupina?

Kartice u skupini

Informativnakartica

Kartica oproblemu

Kartica spričom

Bijelakartica

Naziv skupine


Kartice u skupini

Informativnakartica

Kartica oproblemu

Kartica spričom

Bijelakartica

Naziv skupine


Kartice u skupini

Informativnakartica

Kartica oproblemu

Kartica spričom

Bijelakartica

Stajališta o sljedećoj politici: Zdrava prehrana i zdrav način života

Scenariji politike

1Vlada mora jasno regulirati sva područja koja se tičuopćeg zdravlja, uključujući cijene hrane, veličineporcija, oglašavanje, sastav hrane i raspoložive tipovehrane. Tjelesna bi aktivnost trebala biti obvezna.

2Vlada bi trebala regulirati samo one aspekte javnogzdravstva koji se izravno bave problemom pretilosti.Trebala bi educirati i informirati građane te im pružitiinfrastrukturu koja bi im omogućila tjelesnu aktivnost.

3Vlada bi trebala davati smjernice o zdravoj prehrani inačinu života te regulirati označavanje hrane kako bibio moguć zdraviji izbor namirnica. Trebala bi poticatitjelesnu aktivnost.

4Nikakva vladina regulacija nije potrebna. Briga ovlastitom zdravlju i prehrani je osobna odgovornostsvakog pojedinca. Građani moraju imati slobodu izborašto će jesti i kako će živjeti.

Podržavamo

Prihvaćamo

Ne prihvaćamo

Suzdržani smo

1 2 3 4

+ + +

+ +

+

-

- -

- - -

Stajališta o sljedećoj politici: Zdrava prehrana i zdrav način života

Scenariji politike

1.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

2.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

3.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

4.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................

Podržavamo

Prihvaćamo

Ne prihvaćamo

Suzdržani smo

1 2 3 4

+ + +

+ +

+

-

- -

- - -

Zdrava prehrana i zdravnačin životaNačin na koji živimo i jedemo u velikoj mjeri utječe na to koliko smo zdravi. Prehrana i stil životapovezani su i s brojem kilograma na vagi i s rizikom od razvoja kroničnih bolesti u nekom trenutkuživota, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak.

U prošlom se desetljeću drastično povećao broj pretilih pojedinaca kao i učestalost neprenosivihbolesti te je u 2008. godini zabilježeno 1,4 milijarde ljudi s prekomjernom težinom. Prekomjerna težinane opterećuje samo društvo povećanjem troškova zdravstvene zaštite i odsutnostima s posla, većdovodi i do osobnog osjećaja nezadovoljstva i smanjene kvalitete života. Iako znamo da možemoutjecati na prehranu i način života kako bismo spriječili pretilost i razvitak bolesti, to je lakše reći negoučiniti.

Na koga pada odgovornost da preokrene trend debljanja? Stavimo li na stranu ulogu drugih aktera(organizacija potrošača, industrije hrane i pića, trgovaca, itd.), postavlja se pitanje je li na potrošaču dapromijeni svoje prehrambene navike i način života ili je vladina odgovornost provoditi akcije sa svrhompoboljšanja općeg zdravlja?

Ovaj je komplet razvila europska mreža znanstvenih centara i muzeja Ecsite i Europsko vijeće zainformiranje o prehrani (EUFIC) u sklopu projekta INPROFOOD koji financira Sedmi okvirni programEuropske unije (FP7/2007-2013) ugovorom o darovnici br. 289045.

WWW.INPROFOOD.EU

Scenariji politike

1. Vlada mora jasno regulirati sva područja koja se tiču općeg zdravlja, uključujući cijene hrane,veličine porcija, oglašavanje, sastav hrane i raspoložive tipove hrane. Tjelesna bi aktivnosttrebala biti obvezna.

2. Vlada bi trebala regulirati samo one aspekte javnog zdravstva koji se izravno bave problemompretilosti. Trebala bi educirati i informirati građane te im pružiti infrastrukturu koja bi imomogućila tjelesnu aktivnost.

3. Vlada bi trebala davati smjernice o zdravoj prehrani i načinu života te regulirati označavanjehrane kako bi bio moguć zdraviji izbor namirnica. Trebala bi poticati tjelesnu aktivnost.

4. Nikakva vladina regulacija nije potrebna. Briga o vlastitom zdravlju i prehrani je osobnaodgovornost svakog pojedinca. Građani moraju imati slobodu izbora što će jesti i kako će živjeti.

Ciljevi igre

* Objasniti svoja mišljenja* Postići zajedničku viziju grupe* Neka se vaš glas čuje u Europi* Uživanje u raspravama!

Kartica s pričom Informativna kartica Informativna kartica Početna razmišljanjaOvdje možete zapisati svoje prvemisli; pomoću bijelih kartica dodajtedodatne teme i informacije.

.........................................................

.........................................................

.........................................................

.........................................................

.........................................................

.........................................................

.........................................................

.........................................................

.........................................................

Kartica o problemu Kartica o problemu Problemska kartica

Smjernice Imate pravo izjasniti se: recite istinu,ali ne cijelu: nemojte pričati bez krajaCijenite svoje životno iskustvoPoštujte drugedopustite im neka završe prije nego vi počnete govoritiOduševljenje raznovrsnošćuprigrlite iznenađenje ili zbunjenost kao znak da ste prihvatili nova razmišljanjaili osjećajePotražite zajedničko stajalište"ali" naglasite razlike; "i" naglasite sličnosti

Tri stupnja

1. InformacijePojasnite svoje osobno stajalište o temiodabirom i čitanjem kartica za kojesmatrate da su vam najvažnije.Postavite ih na podlogu i pročitajte ihnaglas ostalim igračima.

± 30 MIN.

2. Rasprava Zajedno s ostalim igračima započniterazgovor i odredite jednu ili višeopširnijih tema koje svi smatratevažnima. Svatko mora dobiti prilikuizjasniti se. Položite kartice na stol dabiste predstavili svoje argumente zasvaku temu.

± 30 MIN.

3. Zajednički odgovor grupe Raspravite teme koje je grupaodabrala i oslonite se na kartice kojepodržavaju argumente. Možete li kaogrupa o nekoj politici postići dogovorkoji odražava stav grupe? Ako želite,možete definirati novu zajedničkupolitiku.

± 20 MIN.

. . . plus jedan

4. Akcija Posjetite www.playdecide.eu da biste učinili sljedeće:• poslali rezultate svoje grupe u bazu podataka Decide• pogledali kako ostale europske države razmišljaju o tom problemu• doznali više o toj temi• preuzeli komplet za igru da biste se igrali s prijateljima ilisuradnicima• saznali kako možete potaknuti promjene kada odigrate Decide.

Documents

Hvala vam što ste preuzeli ovaj paket za Decide! · PDF fileOdrživa prehrana je prehrana s ... Ipak, smatra se da potrošnja ... hranu određuje koliko je zdrava naša cjelokupna