Sveučilište u ZadruOdjel za etnologiju i antropologiju

PRIJEDLOG PROGRAMA ZA DVOPREDMETNI STUDIJ ETNOLOGIJE PRI SVEUČILIŠTU U ZADRU

a) Prijedlog preddiplomskoga studija

b) Prijedlog diplomskoga studija

Zadar, 18. ožujka 2005.

1. UVODOdjel za etnologiju i antropologiju predlaže otvaranje novog dvopredmetnog

preddiplomskog i diplomskog studija etnologije i antropologije pri Sveučilištu u Zadru.

a) Razlozi pokretanja studija (za preddiplomski i diplomski studij)

Sveučilište u Zadru odlučilo je potaknuti osnivanje dvopredmetnoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija etnologije i antropologije iz nekoliko razloga.

1) upotpunjavanje ponude dvopredmetnih studija iz područja humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Zadru,

2) širenje teorijske (sociokulturne) i tematske (jadranske) osnovice za izobrazbu etnologa u Hrvatskoj,

3) obrazovanje etnologa za tržište rada i usluga, napose u primijenjenim zanimanjima

4) usmjeravanje ove znanosti, koja istražuje etnički i nacionalni identitet, prema iseljenim Hrvatima u različitim društvenim sredinama odgovarajućih zemalja, a posebno prema kulturi stanovništva dijelova Hrvatske koji su obilježeni povijesnim iseljavanjem.

5) proučavanje i njegovanje hrvatske tradicijske kulture koja je bitnim obilježjem našega nacionalnoga identiteta, što je osobito važno u trenutku stjecanja statusa kandidata za ulazak u Europsku uniju.

6) okrenutost prema turizmu čitave jadranske regije otvara mogućnost raznorodne primjene tradicijske, etnološke znanosti u turizmu (seoski turizam, upravljanje baštinom, vrednovanje krajolika, vodičke službe i sl.).

Predloženi studij etnologije i antropologije, unutar Hrvatske usporediv je s studijem Etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te s mnogobrojnim studijima na raznim europskim sveučilištima.

Primjerice: etnologie.ff.cuni.cz/ (Karlovo sveučilište)www.lse.ac.uk/ (London School of Economics)www.kaee.uni-goettingen.de/ (Sveučilište u Goetingenu)www.ucl.ac.uk/anthropology/main/index.htm

(University College of London)www.uj.edu.pl/IE/ (Sveučilište Jagijelovića)ugle.svf.uib.no/antro/ (Sveučilište u Bergenu)www.ff.uni-lj.si/etnologija/ (Sveučilište u Ljubljani)www.sasnet.lu.se/antrogbg.html (Sveučilište u Goeteborgu)

b) Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Namjera osnutka studija etnologije u Zadru bila je prisutna već na samome početku rada Filozofskog fakulteta u Zadru, no zbog nemogućnosti otvaranja asistentskog mjesta jedina je asocirana nastava bila ona o usmenoj književnosti u okviru slavističkog studija. Nakon osnutka studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zadru 1962. godine prva je pomoćna etnografska izložba lončarije postavljena već 1963., a fakultetsko-muzejska suradnja između dvije discipline naglašena je zajedničkim izlaganjem na skupu iz 1969. i kasnijom izložbom nakita 1982. godine. Iz krila Odjela za arheologiju potaknuto je uvođenje nastavnog predmeta etnologije 1995., kao i zanovljeni prijedlog ustanovljavanja novog studija etnologije 1997. godine.

Od 1995. do danas nastavni predmet etnologije pohađala su ukupno 282 studenta s prosječnim uspjehom 3,2. Budući da su teme predavanja od 1998. istaknute i internetskim putem, povratnim obrascima za komunikaciju je zabilježen i interes neslušača, iz dijela civilnog sektora okrenutog folklornim sadržajima. U aktualnoj nastavi postoji i izborni interes slušača bez propisane obveze pohađanja ovog nastavnog predmeta.

Prethodno iskustvo osnivanja novog studija geografije pruža povoljan organizacijski primjer i za prijedlog studija etnologije i antropologije. Postojanje usavršavajućeg kadrovskog potencijala, prostor za projektne aplikacije i istraživačku praksu te potrebe u civilnom i razvojnom ambijentu ubrzano mijenjajuće Hrvatske predstavljaju oslonce pri koncipiranju ovog studijskog programa.

Predlagači su aktivno sudjelovali i u kreiranju interdisciplinarnog poslijediplomskog studija "Europski studiji: jezici i kulture u dodiru" na Sveučilištu u Zadru koji je prihvaćen kao Tempus projekt i djelomice financiran od Europske unije.

c) Mogući partneri izvan visokoškolskoga sustava (za diplomski studij)

Mogući partneri u izvedbi nastave etnologije i antropologije su:

1. Znanstvene ustanove: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovljeInstitut za etnologiju i folkloristikuHrvatski institut za povijestHrvatska akademija znanosti i umjetnosti Institut za međunarodne odnose

2. Kulturne ustanove:Etnološki muzeji (Zadar, Šibenik, Split, Pazin i dr.)Matica hrvatskaHrvatski sabor kultureMatica iseljenika

3. Gospodarstvo i javni sektorMinistarstvo kulture – Uprava zaštite kulturnih dobara (osobito područni uredi na području Dalmacije)Obrtničke komore (potpore tradicijskim zanatima)

Industrijske komore (antropološki standardi i istraživanja)Turističke zajednice i dr.

Među partnerima izvan visokoškolskoga sustava koji bi mogli biti zainteresirani za pokretanje studija etnologije i antropologije u prvome redu treba izdvojiti Etnološke i srodne muzeje na širem području Dalmacije, turističke zajednice, zavode za prostorno uređenje na državnoj, županijskoj i općinskoj razini te ostala tijela lokalne uprave i samouprave.

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataProgram studija je komplementaran postojećem dvopredmetnom studiju

etnologije na Sveučilištu u Zagrebu. Podudaranje perioda za preddiplomski i diplomski studij omogućit će pokretljivost studenata već i zbog specifičnih dijelova nastavnog programa, napose onih vezanih za izbor jadranskih i sredozemnih tema.

Održavanje odgovarajuće nastave na engleskom jeziku (u okviru diplomskoga studija) omogućit će i prihvat inozemnih studenata koji tražene nastavne sadržaje neće moći pohađati u drugim akademskim sredinama, poput prikaza i obrada istočnojadranskih tradicija, zasebnih predmeta posvećenih ovdašnjim specifičnim ulomcima tradicijske baštine, klapskom pjevanju i dr.

e) Osobitost studija etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru

Predloženi preddiplomski i diplomski studij etnologije i antropologije jedini je studij takve vrste na čitavome jadranskom području. Studij je osobito usmjeren prema proučavanju hrvatske tradicijske kulture u širem sredozemnom okružju čime se u bitnim crtama razlikuje od sličnih sveučilišnih programa na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru oslanja se na postojeći znanstveni ustroj zadarskoga sveučilišta te na taj način pridonosi cjelovitosti znanstvenoga proučavanja jadranskoga prostora. U suradnji s jezikoslovcima, arheolozima, povjesničarima, povjesničarima umjetnosti i geografima studij etnologije i antropologije pridonijet će stvaranju sveobuhvatnije, humanistički orijentirane znanstvene jezgre zadarskoga sveučilišta.

2. OPĆI DIO

2. 1. Naziv studija Nazivi predloženih studija:2.1.1 Preddiplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije2.1.2 Diplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije

2. 2. Nositelj i izvođač studija

2.2.1 Nositelj studija je predlagač, odnosno Sveučilište u Zadru.

2.2.2 Izvođač studija je Odjel za etnologiju i antropologiju pri Sveučilištu u Zadru. Nastavu pojedinih predmeta izvodit će i drugi sveučilišni odjeli unutar Sveučilišta u Zadru (Centar za jadranska onomastička istraživanja, Odjel za francuski jezik i književnost, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Odjel za geografiju, Odjel za povijest, Odjel za arheologiju) te predavači s drugih hrvatskih i inozemnih sveučilišta i znanstvenih instituta što je sukladno nastojanju za otvorenošću sveučilišnih studija i pokretljivošću predavača i znanstvenika.

2. 3. Trajanje studija Sukladno ustroju većine srodnih sveučilišnih studija, studij se organizira prema

modelu 3 + 2, odnosno preddiplomski studij traje tri godine (6 semestara), diplomski dvije godine (4 semestra).

2. 4. Uvjeti upisa na studij

2.4.1 Kao uvjet za upis na preddiplomski studij etnologije i antropologije vrednuje se ukupan srednjoškolski uspjeh te osobito uspjeh iz relevantnih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, povijest, zemljopis, strani jezici). Na razredbenom ispitu provjeravaju se temeljna znanja iz opće kulture te sklonost proučavanju tradicionalne baštine.

2.4.2 Uvjet za upis u diplomski studij je završeni preddiplomski studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru, odnosno preddiplomski studij etnologije ili antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odnosno odgovarajući preddiplomski studij na stranim sveučilištima (prikupljeno najmanje 180 ECTS bodova).

2. 5. Preddiplomski studij

Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija etnologije i antropologije studenti će biti osposobljeni za prikupljanje i obradbu etnografske građe, rad civilnom sektoru i turističkim zajednicama na promociji i njegovanju tradicijske hrvatske baštine, rad u tijelima državne i lokalne uprave, ustanovama kulture, javnog priopćavanja i sl.

2. 6. Diplomski studijZavršetkom diplomskoga studija etnologije i antropologije studenti će biti

osposobljeni za visokostručni i znanstvenoistraživački rad na polju etnologije i antropologije. To je osobito bitno za studente koji se namjeravaju zapošljavati na poslovima gdje je poželjno poznavanje hrvatske kulturne prepoznatljivosti i opće kulturne raznovrsnosti te upućenost u uklopljenosti hrvatske narodne kulture u europske kulturne procese tijekom povijesti, što pruža ova disciplina. Takvo znanje može koristiti za rad u muzejima, konzervatorskim uredima, istraživačkim institutima, arhivima, provedbenim vladinim i nevladinim organizacijama, pravnim ustanovama, savjetodavnim ustanovama, ustanovama društvene skrbi, ustanovama društvenog planiranja i upravljanja, diplomaciji, turističkim organizacijama (radi stručnih vođenja, brige o povijesnim kućama i zbirkama na otvorenom, seoskog turizma i postavljanja inačica ugošćavanja - prehrane, plesa, pjevanja i običaja u doličnom kontekstu) i rada u udrugama za predstavljanje tradicijske baštine (njihovog stručnog vođenja, usavršavanja i savjetodavstva).

Preddiplomski studiji u RH koji su preduvjet za praćenje diplomskog studija iz etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru su:

1) Studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru2) Studij etnologije na Sveučilištu u Zagrebu3) Studij antropologije na Sveučilištu u Zagrebu4) Studij kulturoloških studija na Sveučilištu u Rijeci

2. 8. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završtkom studija

Završetkom preddiplomskog etnologije i antropologije na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru student stječe naziv (stupanj) etnologa prvostupnika.

Završetkom diplomskoga etnologije i antropologije student stječe akademski naziv (stupanj) magistra etnologije.

3. OPIS PROGRAMAOpisi obvezatnih (jezgrenih) kolegija nalaze se u Prilogu I.

3.1.1. Popis obveznih predmeta Odjela s brojem ECTS bodova

PREDDIPLOMSKI STUDIJSemestar Obvezatni nastavni predmeti Odjela ECTS bodovi

I.Uvod u etnologiju i antropologijuUvod u folkloristiku Hrvatska narodna umjetnost

333

II.Uvod u lingvističku antropologijuOdnos muškarca i žene u folklornoj baštini Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja

435

III. MediteranistikaAntropologija mladenaštva

45

IV. Antroponimija i tradicijska kulturaKršćanstvo u sredozemnoj svakodnevici

43

V.Etnomuzikologija Obred i običajKoncept baštine i upravljanje kulturnim dobrima

445

VI.Slavenska mitologijaEtnografija plesaFolklorni praktikum

345

DIPLOMSKI STUDIJVII. Hrvatska, Sredozemlje i svijet

Kulturna konstrukcija nošnje54

VIII. Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i EuropeTradicijska arhitektura i krajolik

54

IX. Praktikum etnološkog istraživanja i prezentacije 5X. Za studente koji pišu diplomski rad iz etnologije

seminar izrade diplomskoga (magistarskog) rada 15

3.1.2. Popis obveznih zajedničkih predmeta s brojem ECTS bodova

Semestar Zajednički obvezatni nastavni predmeti ECTS bodoviI. Uvod u znanstvenoistraživački rad 2

Strani jezik 2II. Tjelesna i zdravstvena kultura 2

Strani jezik 1III. Metodologija povijesnih znanosti 2

Strani jezik 4IV. Hrvatski jezik (opće programske osnove) 2

Strani jezik 2

3.2 Popis izbornih predmeta s brojem ECTS bodova

Opisi izbornih predmeta koje nudi Odjel nalaze se u Prilogu II.

PREDDIPLOMSKI STUDIJSem. Izborni predmeti Odjela i

zajednički predmeti s Centrom za jadranska onomastička

istraživanja

ECTSbodovi

Izborni predmeti s drugih odjela

ECTS bodovi

I. Uvod u kulturalnu antropologiju Biogeografija s ekologijomKroskulturalna psihologijaArheologija seobe narodaSocijalna antropologijaDijalektologijaPovijest hrvatske usmene književnostiTeorija usmenoknjiževnih oblikaDruštva antičke Grčke i RimaPredantička društva EuropeNacionalna arheologijaUsmena književnostPovijesni zemljopisMuzeologijaInterkulturalno komuniciranje

II.

III.

IV. Etnologija i turizamAntropologija treće dobi

33

V. Folklorni likovni izrazEtnogeneza i etnonimija

33

VI.Hrvatsko glagoljaštvo 3

DIPLOMSKI STUDIJ

VII.Hrvatska povijesna toponimija

Tradicija glagoljaškog pjevanja

5

3

Antropološka demogeografijaPovijest hrvatskog društva Povijesna demografijaGeografija obiteljiSociologija kultureStil hrvatskoglagoljskih sakralnih tekstovaAntička geografija JadranaRuralni turizam Kulturalna geografijaHrvatsko iseljeništvoNovovjekovna geografija istočnog JadranaSociologija kulturePoglavištva Mediteranska kulturna povijest 16.-19. st. Socijalna ekologija Povijest iseljene HrvatskeIstočnojadranska umjetnička baština u europskome i mediteranskom kontekstu

VIII.

Vokalna glazbena tradicija Dalmacije

Toponimija primorskog Ilirika u rimsko doba

3

4

IX.

Fizička i forenzična antropologija

Suvremena jadranska toponimija

4

4

X.Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku

4

3. 3. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studenti su dužni položiti sve obvezatne predmete prema priloženim tablicama.Struktura, ritam studiranja i obveze studenata prikazani su u tablicama. Tijekom svakog se semestra mora prikupiti 30 ECTS bodova. Kod predmeta koji

su organizirani uz seminare i vježbe aktivnost i angažiranost studenta ocjenjuju se tijekom semestra te izlazak na ispit u tim slučajevima ne nosi najviše 60 % cjelovite ocjene.

Kod predmeta koji imaju pismeni i usmeni ispit, izlazak na usmeni ispit uvjetovan je polaganjem pismenoga.

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija

Mogućnost preuzimanja predmeta ili modula s drugih studija predstavljen je u tablicama 3.2. Odnosi među studijskim grupama, obveze studenata i nastavnika te priznavanje određenoga broja ECTS bodova odredit će se posebnim pravilnikom koji bi trebalo donijeti Sveučilište. Još uvijek nisu poznati svi predmeti koje nude pojedine studijske grupe.

3.5. Popis predmeta ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Izvođenje nastavnoga programa na stranom jeziku ovisit će o interesu studenata u međunarodnoj razmjeni. Većina ponuđenih predmeta može se predavati na engleskom, franskuskom ili talijanskom jeziku.

Uvod u lingvističku antropologiju (engleski)Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja (engleski)Mediteranistika (engleski)Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku (francuski)Antroponimija i tradicijska kultura (engleski i francuski)Fizička i forenzična antropologija (engleski)Antropologija plesa (engleski)Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe (engleski)Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku (francuski)

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova-pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu ili drugim sveučilištima

Kriteriji i uvjeti prijenosa bodova ovise o opterećenosti studenata satnicom predavanja, seminarskim obvezama i količinom obvezatne litereature koju student treba savladati da bi prikupio određeni broj bodova te da bi mu bio odobren prijenos bodova.

U pravilu opterećenost od 2 sata nastave tjedno nosi 3 ECTS boda, a rad u seminaru dodatno 1 ili 2 boda. Praktični rad s vježbama donosi dodatna 1 ili 2 boda.

3.7. Način završetka studija

Za završetak preddiplomskom studija prvostupnik mora prikupiti 180 ECTS bodova tijekom trogodišnjeg studija.

Za završetak diplomskoga studija student mora prikupiti dodatno 120 ECTS bodova (od toga 15 bodova nosi diplomski, odnosno magistarski rad).

Diplomski studij završava obranom diplomskoga, odnosno magistarskog rada.Ako student piše diplomski rad na drugoj studijskoj grupi, u X. semestru nema

obvezatnih predmeta već odabire izborne predmete iz ponude Odjela za etnologiju i antropologiju i drugih odjela Sveučilišta. U tome slučaju mora prikupiti 15 bodova.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednomstudijskom programu mogu nastaviti studij

Studentima koji iz nekog razloga prekinu studij bit će omogućen nastavak studija ako nije prošlo više od 3 godine od prekida. U tom će mu slučaju biti priznati bodovi koje je do tada prikupio. Student će morati polagati sve obvezatne predmete.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA4.1 Mjesta realizacije studijskog programa

Nastava će se održavati u predavaonicama Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Praktična nastava održavat će se u etnografskim muzejima u Zadru i Šibeniku te u javnim institucijama.

Terenska nastava održavat će se u suradnji sa zaposlenicima muzeja i Centra za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru.

4.2 Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studija

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru ima prikladne prostore za održavanje nastave. Potrebno je nabaviti dodatnu opremu i znanstvenu literaturu.

4.3 Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija

Suradnici s Odjela za etnologiju i antropologijuDr. sc. Olga Supek (40%) i University of Texas at Tyler, SADDr. sc. Dunja Brozović (10%) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovljeMr. sc. Jadran Kale (50%) i Muzej grada ŠibenikaMr. sc. Jasenka Lulić Štorić (50%) i Narodni muzej u ZadruLivio Marijan, prof. (50%) i Zadarska nadbiskupija

Suradnici s drugih odjela Sveučilišta Prof. dr. Josip Lisac (Odjel za kroatistiku i slavistiku)Prof. dr. Slobodan Čače (Odjel za povijest)Doc. dr. sc. Vladimir Skračić (Centar za jadranska onomastička istraživanja)Doc. dr. sc. Anamarija Kurilić (Odjel za povijest)Mr. sc. Barbara Vodanović (Centar za jadranska onomastička istraživanja)

Nikola Vuletić, prof. (Centar za jadranska onomastička istraživanja)Mirko Ujdenica, prof. (poslijediplomski doktorski studij Sveučilišta u Zadru)

Vanjski suradnici:Dr. sc. Tvrko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku)Prof. dr. Mario Šlaus (Odjel za arheologiju HAZU)Mr. sc. Joško Ćaleta (Institut za etnologiju i folkloristiku)Mr. sc. Lidija Nikočević (Etnografski muzej Istre, Pazin)Mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk (Etnografski muzej u Splitu)Ivo-Pavao Jazbec, prof. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

S obzirom na to da se radi o novoosnovanome studijskom programu nedostaju stano zaposleni nastavnici. Prema sadašnjemu programu otvorena su dva nova radna mjesta koja će se u postotcima rasporediti sukladno obvezama pojedinoga nastavnika. Trebalo bi planirati hitno zapošljavanje barem dva znanstvena novaka koji bi aktivno sudjelovali u izvođenju nastave te nakon sjecanja znanstveno-nastavnih zvanja smanjiti opterećenje nastavnika.

Međutim, kako je etnologija izrazito interdisciplinarna znanost jedan dio predmeta preuzima se s drugih odjela Svečulišta što je sukladno programu reforme visokoškolskoga obrazovanja.

4.4 Podatci o angažiranim nastavnicima

Podatci o nastavnicima nalaze se u prilogu III.

4.5. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete studija izvodi se internim anketama kojima studenti ocijenjuju

nastavnike i program te izvanjskom evaluacijom Ministarstva (Agencija) i valoriziranjem stranih stručnjaka.

4.6. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na dvopredmetnom studiju etnologije i antropologije predstavljalo bi dvadeset studenata.

4.7. Procjena troškova studija po polazniku

Procjenu troškova treba izračunati Sveučilište. Troškovi studija ovise naravno i o odobravanju novih radnih mjesta.

PRILOG I.

Opisi obvezatnih predmeta koji se nude na Odjelu za etnologiju i antropologiju

1. Uvod u etnologiju i antropologiju

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: I. Status: obvezatanOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmetaOvaj će nastavni predmet dati studentima uvid u razvoj kako etnologije tako i antropologije u njihovom historijskom i društvenom kontekstu. Nadalje, analizirat će se pojam "kultura", prethistorijski početci kulture, te različiti aspekti kulture, uključivši odnos ljudskih zajednica i njihove prirodne okoline, obitelj i srodstvo, lokalna zajednica, jezik i drugi oblici komunikacije, te različiti oblici religija i umjetnosti. Posebna pažnja posvetit će se upoznavanju i razumijevanju primjene antropološkog znanja na probleme suvremenog svijeta, uključujući "upotrebu" i prezentaciju kulture, npr. u turizmu. Od bitne je važnosti komparativna perspektiva, tako da će studenti moći upoznati ne samo raznolikost kultura, nego i zajedničke trendove u načinu života današnjih ljudskih zajednica.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaRazumijevanje odnosa tih dviju znanstvenih disciplina i različitog društvenog konteksta u kojima su se povijesno razvijale, te njihov današnji odnos u uvjetima globalizacije; razumijevanje pojma "kultura", odnosno "svakodnevica" i "način života", te procesa koji je povijesno oblikuju, vještina primjene teorijskog i komparativnog znanja kulture na praktične probleme u našem društvu danas.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Haviland, William A.: "Kulturna antropologija." Zagreb: Naklada Slap, 2004.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Belaj, Vitomir: "Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama." Studia

ethnologica 1 (1989.): 9-13.Bratanić, Branimir: "Pogled na 200 godina etnološke znanosti." Izvješća HED 5-6 (1976.): 5-

47. Clifford, James: "The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature and

Art." Harvard UP, 1988. (odabrana poglavlja)Prica, Ines: “Mala europska etnologija.” Zagreb: Golden marketing, 2001. (odabrana

poglavlja)St. Erlich, Vera: "U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina."

Zagreb: SNL, 1978. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988.

(odabrana poglavlja)

2. Uvod u folkloristiku

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-ŠtorićSemestar: I. Status: obvezatanOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmetaInteres za drugu kulturu stalno je prisutan kroz povijest. Međutim, velika geografska otkrića, posebno iskustva misionara i istraživača koji su na novim područjima ostajali dulje vremena te mogli prikupljati više podataka o određenoj kulturi i bolje je razumjeti potiču kod Europljana znatiželju, idealiziranje ili omalovažavanje ovih stranih kultura.Društvene, kulturne i političke prilike u Europi i Hrvatskoj u prvoj polovici 19. st. i kasnije potiču interes za kulturu vlastitih "nižih" slojeva, posebno seljačkog, te se pomnjivo prikuplja bogata folklorna građa. Produbljuje se interes i istraživanje i stranih, vaneuropskih tradicijskih kultura. S obimnim prikupljanjem folklorne građe razvija se i metodologija.Kroz ovaj predmet upoznalo bi se društvene, kulturne i političke prilike koje su potakle razvoj ove znanstvene discipline u svijetu i kod nas, predmet istraživanja i metodologiju, te najpoznatije predstavnike.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUpoznavanje tradicijskog stvaralaštva Hrvata i sposobnost prepoznavanja preoblika folklornih sadržaja u novim okolnostima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bošković-Stulli, Maja: "Pjesme, priče, fantastika." Zagreb: MH, 1991. (odabrana poglavlja)Lozica, Ivan: "Hrvatski karneval." Zagreb: Golden, 1997. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja (ur.): "Folklor i usmena komunikacija". Zagreb: Zavod za

istraživanje folklora, 1981. (odabrana poglavlja)"Folklor i povijesni proces", Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 1989. (odabrana

poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Bošković Stulli, Maja: "Usmena književnost nekad i danas", Beograd: Prosveta, 1983.

(odabrana poglavlja)Cocchiara, Giuseppe: "Storica del folklore in Europa", I-II, Torino: Editore Boringhieri, 1971.

(ili u prijevodu na srpski jezik, Đuzepe Kokjara: Istorija folklora u Europi, Beograd: Prosveta, 1985. (odabrana poglavlja)

Čapo-Žmegač, Jasna: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden, 1997. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja: "Struktura tradicijskog mišljenja." Zagreb: Školska knjiga, 1984.

(odabrana poglavlja)Burke, Peter: "Junaci, nitkovi i lude: Narodna kultura predindustrijske Europe", Zagreb:

Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja)

3. Hrvatska narodna umjetnost

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnica u nastavi: mr. sc. Branka Vojnović-TraživukSemestar: I. Status: obvezatanOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmetaObrađuje se hrvatski likovni foklor kao spomenička baština koja se čuva u muzejima a za koju je uobičajen naziv narodna umjetnost. Ona obuhvaća narodne nošnje, nakit i oružje, te uređenje doma, kao raznovrsne proizvode rukotvorskih vještina: prvenstveno tekstilnog rukotvorstva i drvorezbarstva. Također i neke obrte (lončarstvo, kožuharstvo, svijećarstvo itd.), ali i kućnu izradu prigodnih i ukrasnih predmeta (bojanje uskrsnih jaja, ukrašavanje tikvica, izrada maski itd.).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUpoznavanje pojma i fenomena, te sadržaja, osnovnih materijala, tehnika, ornamenata i kompozicija tzv. narodne umjetnosti. Posebno poznavanje raznolikog sadržaja naše narodne umjetnosti, kao i njenih regionalnih i lokalnih specifičnosti. Sposobnost određivanja pojedinih grupa likovno oblikovanih predmeta tradicijske kulture unutar vremenskog i prostornog konteksta, uz prepoznavanje međusobnih dijakronijskih i sinkronijskih utjecaja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Gavazzi, Milovan.1944. Hrvatska narodna umjetnost. Zagreb: Hrvatski bibliografski zavod. Gušić, Marijana. 1955. Tumač izložene građe. Zagreb: Etnografski muzej. (odabrana

poglavlja)Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. 2001. Zorica Vitez i Aleksandra

Muraj, ur. Zagreb: Barbat. (odabrane teme: kuća, tkanje, vez, čipka, obrti, nakit, oružje, uskrsna jaja, tikvice, glazbala).

Vojnović- Traživuk, Branka. 2001. "Foklorni likovni izraz". U: "Hrvatska tradicijska kultura (...)", Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat, 391-402.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Bruck-Auffenberg, Natalia: "Dalmacija i njena narodna umjetnost." Beč: Anton Schroll & Co.,

1912. (odabrana poglavlja)Čapo Žmegač, Jasna et al. (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb:

Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)Petrović, Đurđica i Mirjana Prošić-Dvornić: "Narodna umetnost." Beograd: Jugoslavija,

Zagreb: Spektar, Mostar: Prva književna komuna, 1983. (hrvatske teme)Senjković, Reana. "Motiv svastike u Dalmaciji od neolitika do XX. stoljeća". Etnologica

Dalmatica 1 (1992.): 55-66.Vojnović, Branka. "Nevjestina škrinja". Etnologica Dalmatica 4-5 (1995.): 27-36.Vojnović, Branka. "Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti

daljnjega istraživanja". Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139.

4. Uvod u lingvističku antropologiju

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović RončevićSuradnik u nastavi: Ivo-Pavao Jazbec, prof.Semestar: II. Status: obvezatanOblik nastave: 1 +1 (P + S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni (40% seminar, 60% pismeni)

Okvirni sadržaj predmetaPredmet predstavlja uvod u temeljne pojmove lingvističke antropologije ili antropološke lingvistike. Sažeto se obrađuju biološke predispozicije čovjeka koje mu omogućuju da govori i komunicira te temeljna obilježja i funkcije jezika u društvu. Analiziraju se teorije o podrijetlu, evoluciji i umiranju jezika, usvajanju jezika, jezičnome relativizmu, jezičnim univerzalijama i jezičnim prototipovima. Osobita se pozornost poklanja položaju jezika u pojedinim kulturama i jezičnoj raznolikosti, funkcioniranju i ulozi jezika kao nositelja identiteta, te njegovoj ulozi u društvenome i kulturnome kontekstu.

Nastavne teme: Temelji lingvističke antropologije Glavne teorije i metode Teorija i priroda značenja u lingvističkoj antropologiji Jezični i kulturni relativizam, relativizam nasuprot univerzalizmu Jezik i etničke grupe, jezik i društvene klase Sapir-Whorfova hipoteza Boasovska antropologija Univerzalije u jeziku Jezik, misao, kultura; jezik i spol Suvremena “politička ispravnost” u jeziku i društvu Globalizacija i etnocentrizam

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaCilj je predmeta upoznati studente s temeljnim postavkama i metodama lingvističke antropologije. Razmatranje podrijetla i razvoja jezika, poimanje jezika kao jednog od bitnih temelja ljudskoga identiteta te uočavanje uloge jezika u društvenim zajednicama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Duranti, A. (1997): Linguistic Anthropology, Cambridge University Press, Cambridge

(odabrana poglavlja)Foley, W. A. (1997): Anthropological Linguistics, An Introduction, Blackwell, Oxford

(odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Crystal, D. (2000): Language Death. Cambridge: Cambridge University Press.Sapir, Edward (1949): Selected Writings of Edward Sapir, ed. D. Mandelbaum, Berkeley,

University of California Press.Searle, J. R. (1999): Mind, Language and Society. Phoenix. London.Sykes, B. (2002): Sedam Evinih kćeri: genetička povijest Europljana. Zagreb: Naklada Zadro.Wierzbicka, A. (1992): Semantics, Culture, and Cognition, Universal Human Concepts in

Culture-Specific Configurations, Oxford University Press, Oxford (odabrana poglavlja)

5. Odnos muškarca i žene u folklornoj baštini

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-ŠtorićSemestar: II. Status: obvezatanOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaFolklorni izraz je bogat, raznovrstan i mnogoznačan, tj. pruža mogućnost različitih pristupa i uvida u kulturu. Oblikovan kolektivnom sviješću i usmenom tradicijom folklorni izraz je simbol kroz koji se na neposredan način prenose vrjednote određene sredine. Odnos muškarca i žene u folklornoj baštini Hrvatske, Europe i vaneuropskih kultura uglavnom je izraz patrijarhalnog vrijednosnog sustava koji karakterizira podređenost žene muškarcu, dominantan položaj muškarca u obitelji i zajednici, pasivnost žene i aktivan odnos muškarca. Izražavanje osjećaja ženska je osobina, a hrabrosti muška. Ipak, uočavaju se i određeni otkloni od uobičajeno očekivanog ponašanja za ženu i muškarca, te sukob između idealno zamišljenog i stvarnog ponašanja u svakodnevici i svečanostima.Različite uzrečice, poslovice, uklini i obredi vezani uz životne i godišnje običaje, a potom i pjesma, ples i glazba najbolje očituju narav ovih rodnih odnosa. Najveći dio istraživane folklorne građe odnosi se na XIX. st. i prvu polovicu XX. st., no postoji i starija te novija građa kroz koju je moguće pratiti promjene u društvenoj sredini i njenoj kulturi.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUsvajanje folklornog gradiva iz kuta gledanja rodnih studija, osposobljavanje za reaktualizaciju postavljenih teorijskih spoznaja u novim društvenim okolnostima rodnih odnosa.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Jambrešić-Kirin, Renata, i Tea Škokić (ur.): "Između roda i naroda." Zagreb: Centar za ženske

studije i Institut za etnologiju i folkloristiku, 2004. (odabrana poglavlja)Papić, Žarana, i Lidia Sklevicky: "Antropologija žene." (Drugo, prošireno izdanje.) Beograd:

XX vek, 2003. (odabrana poglavlja)Mead, Margaret: "Spol i temperament u tri primitivna društva." Zagreb: Jesenski i Turk,

2004. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Gavazzi, Milovan: "Godina dana hrvatskih narodnih običaja." Zagreb: Kulturno-prosvjetni

sabor Hrvatske, 1988. [1939.] (odabrana poglavlja)Čapo-Žmegač, Jasna et alii (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb:

Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja: "Struktura tradicijskog mišljenja." Zagreb: Školska knjiga, 1984.

(odabrana poglavlja)Stein-Erlich, Vera: "Jugoslavenska porodica u transformaciji: studija u tri stotine sela."

Zagreb: Liber, 1971. (odabrana poglavlja)Kaufmann, Jean-Claude: "Život u dvoje." Zagreb: Jesenski i Turk, 2004. (odabrana poglavlja)

6. Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: II. Status: obvezatanOblik nastave: 2+2 (P+V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: pismeni (40% seminar, 60% pismeni)

Okvirni sadržaj predmetaStudenti će dobiti uvodna znanja u principe kvalitativnih metoda istraživanja. Krenuvši od epistemoloških pretpostavki, svrhe, smisla i ograničenja ove vrste istraživanja, predmet će se nadalje baviti planiranjem i nacrtima kvalitativnog istraživanja, te zatim detaljno različitim metodama prikupljanja podataka: intervjuiranje, promatranje, korištenje pisanih dokumenta, te prikupljanje vizualnih podataka. Analizirat će se također problem reprezenta-tivnog uzorka kod kvalitativnih metoda istraživanja. Teorija će biti popraćena vježbama, odnosno studentskim individualnim ili grupnim projektima na terenu, primjerenih (relativno malih) razmjera. Nakon prikupljnja podataka slijedit će obrada: principi klasificiranja podataka, analiza, te izgradnja prihvatljivih opisa i objašnjenja kulturnih pojava.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaSposobnost planiranja, izvedbe i raščlambe rezultata etnološkog istraživanja u jedno-stavnom ili složenom ambijentu istraživanog i istraživača.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Mason, Jennifer: "Qualitative Researching." Sage, 1997. (nastavnik će studentima prirediti

skripte ovog udžbenika, u hrvatskom prijevodu)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Brednich, Rolf W.: "Grundriss der Volkskunde: Einfuhrung in die Forschungsfelder der

europaischen Ethnologie." Berlin: Reimer, 1988. (odabrana poglavlja)Delaleu, Didier, Jean-Pierre Jacob i Fabrizio Sabelli: "Elements d'enquete anthropologique:

l'enquete-sondage en milieu rural." Neuchatel: Institut d'ethnologie, 1983. (odabrana poglavlja)

Goodenough, Ward H.: "Description and Comparison in Cultural Anthropology." Cambridge, New York: Cambridge UP, 1981. [1970.] (odabrana poglavlja)

Nedeljković, Dušan (ur.): "Simpozijum o metodologiji etnoloških nauka." Beograd: SANU, 1974. (odabrana poglavlja)

Pinxten, R., i C. Karnoouh (ur.): "Observation in anthropology." Ghent: Communication & Cognition, 1981. (odabrana poglavlja)

7. Mediteranistika

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: III. Status: obvezatanOblik nastave: 2 + 1 (P+S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaUsmjerenost prema ocrtavanju zajedničkih sredozemnih tradicijskih kulturnih nazivnika, koja je na osnovi do tad raspoloživih studija slučaja u inozemnoj etnologiji i srodnim znanostima začeta šezdesetih i u disciplinarno žarište dospjela tijekom druge polovice sedamdesetih godina našeg stoljeća, u hrvatskoj je etnologiji imala tek slabog citatnog odraza, bez složenijih usporedbi i sintetskih tumačenja. Tri desetljeća poslije, neke su među polaznim tvrdnjama potanko osporene i često se smatraju povučenima iz živog akademskog pojmovnika. Antropološka je mediteranistika, po Boissevainovom mišljenju, "pogriješila uspoređivati, iskorištavati povijest, raditi u gradovima i povezivati dijelove sa cjelinom". Stoga ovaj obrazovni predmet danas ne predlažemo zaokružiti kao "osnove mediteranistike" i područni prefiks istraživanja predstaviti kao tematski, već postaviti kao pregled osvjedo-čenih, tumačivih i raspravljivih sastavnica za kulturnu mediteranistiku i hrvatski udio u njoj.

Nastavne teme: definiranje razmatranog područja, obilježja strukturalističko-funkcionalističke analitičke paradigme formativnih

mediteranista i seljenje afrikanističkog polja interesa u poslijekolonijalno doba, interpretacijske kodifikacije, polemike, reinterpretacije i dekonstrukcije (odnos

patrona i klijenta, sindrom časti i sramote, rodne ideologije, agrarni dualizam, "sredozemni tip obitelji", "amoralni familijarizam"),

pozicija hrvatskih mediteranističkih interesa etnologa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaOsposobljavanje polaznika za kulturne analogije u sredozemnom tradicijskom prostoru.Usvajanje svjetskih standarda istraživanja narodnih tradicija u karakteristično urbanom i pismenom civilizacijskom okolišu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Boissevain, Jeremy: "Towards a Social Anthropology of the Mediterranean. " Current

Anthropology 20 (1979.): 81-94.Christian, Giordano: "Pravna država i kulturne norme. Antropološka interpretacija političkih

fenomena u sredozemnim društvima." Etnološka tribina 19 (1996.): 43-59.Čapo Žmegač, Jasna (ur.): "Gdje počinje Mediteran?" Temat časopisa Narodna umjetnost

36/1 (1999) (odabrani radovi)Gilmore, David D.: "Anthropology of the Mediterranean Area." Annual Review of

Anthropology 11 (1982.): 175-205.Horden, Peregrine, i Nicholas Purcell: "The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean

History." Oxford: Blackwell, 2000. (odabrana poglavlja)Lopašić, Aleksandar (ur.): "Mediterranean Societies: Tradition and Change." Zagreb: Croatian

Anthropological Society, 1994. (odabrani radovi)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Coombe, Rosemary: "Barren Ground: Re-conceiving Honour and Shame in the Field of

Mediterrenean Ethnography", Anthropologia 32 (1990.), 221-238.Davis, J.: "People of the Mediterranean. An essay in comparative social anthropology."

London: Routledge, 1977. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D. (ur.): "Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean." Washington, D.C.: American Anthropological Association, 1987. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D.: "Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity." New Haven; London: Yale UP, 1991. (odabrana poglavlja)

Herzfeld, Michael: "Honour and shame: Problems in the Comparative Analysis of Moral Systems," Man 15 (1980): 339-351.

Peristiany, John G. (ur.): "Honour and Shame: The Values of Mediterranean Society." London: Weidenfeld and Nicolson, 1965. (odabrana poglavlja)

Pitt-Rivers, Julian A. (ur.): "Mediterranean countrymen: Essays in the social anthropology of the Mediterranean." Westport, Conn. : Greenwood Press, 1977. (odabrana poglavlja)

8. Antropologija mladenaštva

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-ŠtorićSemestar: III. Status: obvezatanOblik nastave: 2 +2 (P + S)Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: pismeni i usmeni (20% seminar i 80% ispit)

Okvirni sadržaj predmetaMladenaštvo je razdoblje u kojem se prihvaća uloga odrasle osobe u svojoj sredini. Uključivanje u svijet odraslih odvija se postupno i kroz različite inicijacije koje su odvojene i spolno određene. Tradicijska društva s ustaljenim vrijednostima i obrascima ponašanja omogućavala su mladoj osobi mirniji prolazak kroz ovo razdoblje. Današnje društvo s raznim i relativizirajućim ponudama često dovodi i do krize identiteta.Ovim nastavnim predmetom upoznao bi se svijet mladih u povijesnim i današnjim kulturama, od ulaska u pubertet do adolescencije, položaj mladih i njihova uloga u tim kulturama, te uočavale zajedničke osobitosti i razlike, problemi vezani uz osobni i kulturni identitet.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaRazumijevanje mladenaštva u tradicijskoj kulturi i predajnim obrascima industrijskog društva.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Turner, Victor: "The Ritual Process." Chicago: Chicago U. P., 1969. (odabrana poglavlja)Čapo-Žmegač, Jasna et alii (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb:

Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)Vodopija, Milivoj: "Maturiranje kao rite de passage", Narodna umjetnost 13 (1976.): 77-91.Roszak, Theodore: "Kontrakultura." Zagreb: Naprijed, 1978.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Ivanišević, Katica: "Suvremena američka književnost, Jack Kerouac i beat generacija." Pula:

Istarska naklada, 1984. (odabrana poglavlja)Perasović, Benjamin: "Urbana plemena: sociologija i supkultura u Hrvatskoj." Zagreb:

Hrvatska sveučilišna naklada, 2001. (odabrana poglavlja)

9. Antroponimija i tradicijska kultura

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović RončevićSuradnik u nastavi: mr. sc. Barbara VodanovićSemestar: IV. Status: obvezatanOblik izvođenja nastave: 1 + 1 (P + S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: seminarski rad i usmeni ispit (60% seminar i 40% ispit)

Okvirni sadržaj predmetaUočavanje važnosti imena kao nositelja identiteta u kojima se čuva "sjećanje" na kulturno-socijalni kontekst u kojem ime nastaje. Jezični dodiri i etnojezična prožimanja kroz imena.

Nastavne teme: Ime i identitet, imena u višejezičnim sredinama, imena i manjine, ime i rod Imena i očuvanje kulturne baštine Nastanak imena (zajednički indoeuropski imenski obrasci, biblijska, kršćanska,

islamska i dr.) Prezimena (rasprostranjenost patronimskih, matronimskih i etnonimskih prezimena,

prezimena po zanimanju i sl.) Tradicijski zanati i njihova rekonstrukcija kroz onomastiku Funkcija imena Mentalni onomastikon Odraz politike i ideologije na odabir i promjenu imena Utjecaj globalizacije na odabir osobnoga imena (gubitak identiteta)

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaCilj je kolegija predočiti studentima zbog čega su upravo imena osobito prikladna za proučavanje jezičnih, etničkih i kulturnih dodira. Predmet je osmišljen s namjerom da potakne studente na samostalan israživački rad na terenu te u arhivima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Brozović Rončević, D.: What Do Names Tell Us About Our Former Occupations? Collegium

Antropologicum 28, Suppl. 1, Zagreb, 2004., 161-170Brozović Rončević, D.: "Language contact in Croatia as reflected in onomastics." Studies in

Eurolinguistics: Convergence and Divergence in European languages /ed. by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin: Logos, 2002.: 355–372.

Frančić, A.: "Međimurska prezimena." Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2002. (odabrana poglavlja)

Šimunović, P.: "Hrvatska prezimena." Zagreb: Golden Marketing, 1995. (odabrana poglavlja)Časopis: Folia onomastica Croatica, Zagreb: HAZU. (odabrana radovi)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:"Name Studies: An International Handbook of Onomastics." Berlin: de Gruyter, I, 1995; II,

1996. (odabrana poglavlja)Superanskaja, A. V.: "Obščaja teorija." Moskva, 1978. (odabrana poglavlja)"DUDEN - Familiennamen, Herkunft und Bedeutung von 20000 Nachnamen." Mannheim:

Dudenverlag, 2000. (uvodno poglavlje)Koß, Gerhard: "Namenforschung: Eine Einführung in die Onomastik." Max Niemeyer Verlag,

2002. (odabrana poglavlja)

10. Kršćanstvo u sredozemnoj svakodnevici

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnica u nastavi: Livio Marijan, prof.Semestar: IV. Status: obvezatanOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaNastavnim predmetom će se proučiti pučka pobožnost i elementi vanliturgijskih predajnih očitovanja u tradicijskoj praksi sredozemnih kultura današnjice, u pripadnoj povijesnoj perspektivi. Raznovrsni oblici nabožnih očitovanja u društvenom životu, glazbenoj i likovnoj kulturi, graditeljstvu i drugim vidovima kulture naših dana i u povijesti Sredozemlja bit će gradivom analize karakterističnih predajnih obrazaca.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaPribližavanje rezultatima raščlanjivanja kulturnih oblika koji u sredozemnom tradicijskom ambijentu mnogonaraštajno prate i upotpunjavaju vjerski život.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Botica, Stipe: "Biblija i hrvatska kulturna tradicija." Zagreb: piščeva naklada, 1995.

(odabrana poglavlja)Rebić, Adalbert (ur.): "Bogorodica u hrvatskom narodu." Zagreb: Kršćanska sadašnjost,

1978. (odabrana poglavlja)Rebić, Adalbert (ur.): "Štovanje Bogorodice u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću." Zagreb: Kršćanska

sadašnjost i Hrvatski mariološki institut, 1990. (odabrana poglavlja)Šanjek, Franjo: "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru." Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991.

(odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Belaj, Vitomir: "Kulturološka obilježja hodočašćenja." U: Dometi 24 (1991.) 1-3: 156-161.Čapo-Žmegač, Jasna: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden marketing, 1997. (odabrana

poglavlja)Moore, Robert L., i Frank E. Reynolds. "Anthropology and the study of religion." Chicago:

Center for the Scientific Study of Religion, 1984. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja: "Knjiga o Božiću." Zagreb: Golden marketing, 1995. (odabrana

poglavlja)

11. Etnomuzikologija

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnik u nastavi: mr. sc. Joško ĆaletaSemestar: V. Status: obvezatanOblik nastave: 1+1 (P+V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmetaNastavni predmet bit će sastavljen od etnomuzikološkog uvoda, analize i sistematizacije folklorne glazbe, pregleda načela transkriptiranja i upoznavanja zbirki. Pregled tradicijske glazbe teći će po stilskim područjima Istre i Kvarnera, Dinarskog područja (od zaleđa Dalmacije, preko Like do Korduna i Banovine), Dalmacije (najuži obalni pojas i otoci), Slavonije i Baranje, Međimurja i Gornje Podravine, sjeverozapadne Hrvatske (H. Zagorje, Turopolje, Gornja Posavina, Bilogora, Moslavina, Žumberak, Karlovačko Područje i Gorski Kotar), a zatim po temama pučkog crkvenog pjevanja i glagoljaštva, HS klasifikacije glazbala s primjerima glazbi svijeta i hrvatskim primjerimaO terenskom radu i priprema za konkretni terenski posjet. Nastava uključuje i zajednički terenski posjet odabranom lokalitetu, te primjer obrade prikupljenog materijala, bilježaka, komentara i opisa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaOsvještavanje različitosti teorija, metoda i pristupa u etnomuzikologiji i etnokoreologiji, što će studenti i sami iskusiti čitajući unaprijed literature predviđenu za određeno predavanje. Unaprjeđenje komparativnih sposobnosti, uočavanja srodnosti i razlika izvan hrvatskih granica, kao i prikazanih povijesnih transformacija.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bezić, Jerko: "Folklorna muzika", Muzička enciklopedija, 2. izdanje, sv. 1. Zagreb: JLZ, 1971.,

str. 592-593. Marošević, Grozdana, i Tvrtko Zebec: "Folklorna glazba i ples." U: Čapo Žmegač, Jasna et al.:

"Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka." Zagreb: Matica hrvatska, 1998.: 231-243.

Kuhač, Franjo K.: "Južno-slovjenske narodne popievke", I (1878), II (1879), III (1880), IV (1881), Zagreb. (odabrana poglavlja)

Širola, Božidar: "Hrvatska narodna glazba - Pregled hrvatske muzikologije". Zagreb: Matica Hrvatska, 1940. (odabrana poglavlja)

Žganec, Vinko: Muzički folklor I - Uvodne teme i tonske osnove (skale). Predavanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Zagreb: piščeva naklada, 1962. (odabrana poglavlja)

Žganec, Vinko, i Nada Sremec (ur.): "Hrvatske narodne pjesme i plesovi", sv. I. Zagreb: Seljačka sloga, 1951. (odabrana poglavlja)

Ceribašić, Naila, Grozdana Marošević i Svanibor Pettan: "Etnomuzikologija i tradicijska glazba u Hrvatskoj." U: "Hrvatska i održivi razvitak: Humane i odgojne vrednote", ur. T. Macan. Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, 1999.: 281-288.

Marošević, Grozdana: "Podaci o glazbi u monografijama Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena." Narodna umjetnost 34/2 (1997.): 95-107.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Hadžihusejnović-Valašek, Miroslava: "Folklor, folklorizam i folklorni amaterizam na tlu

Slavonije i Baranje", Četvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, 1 (1984.): Osijek, 346-371.

Bezić, Jerko: "O folklornoj glazbi Like", Rad XXXVII. kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije. Plitvička jezera i Zagreb, 1990.: 8-14.

Bezić, Jerko: "Glazbeni svijet Bračana u predaji prve polovice 20. stoljeća", Narodna umjetnost, 11-12 (1974-75.), Zagreb, 301-316.

Bezić, Jerko: "Dalmatinska folklorna gradska pjesma kao predmet etnomuzikološkog istraživanja", Narodna umjetnost, 14 (1977.): 23-54.

Milin-Ćurin, Vedrana: "Pjevanje na otoku Murteru: Kontinuitet i promjene." Split: Umjetnička akademija Sveučilišta, 2002.

Ćaleta, Joško: "Klapa singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia." Narodna umjetnost 34/1 (1997.): 127-145.

Buble, Nikola: "Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine." Bašćinski glasi 2 (1993.): 125-158.

Bonifačić, Ruža: "O problematici takozvane 'istarske ljestvice'." Narodna umjetnost 38/2 (2001.): 73-95.

Bezić, Jerko. "Pregled dosadašnjih rezultata u istraživanju glagoljaškog pjevanja", Slovo 21 (1971.): 115-132.

Bezić, Jerko: Glagoljaško pjevanje." U: "Hrvatska i Europa: Kultura, znanost i umjetnost - Srednji vijek", ur. I. Supičić. Zagreb: HAZU i AGM, 1997.: 569-576.

Ćaleta, Joško, i Mojca Piškor (ur.). "Na dobro nam Božić dojde: Hrvatske tradicijske božićne pjesme" (CD s popratnom knjižicom) Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Cantus, 2002.

Bezić, Jerko: "Tradicijski napjevi hrvatskih korizmenih i uskrsnih pjesama." U: Jasna Čapo Žmegač: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden marketing, 1997.: 211-243.

Širola, Božidar: "Sviraljke s udarnim jezičkom". Zagreb: JAZU, 1937. (odabrana poglavlja)Bezić, Jerko, et al.: Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije. Zagreb: Školska knjiga, 1975.

(odabrana poglavlja)Ćaleta, Joško: "Hrvatska tradicijska glazbala." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu

svjetova i epoha", ur. Z. Vitez i A. Muraj. Zagreb: Barbat, G. Klov. dvori i Institut za etnologiju i folkloristiku, 2001.: 423-441.

Ćaleta, Joško, i Vido Bagur: "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskog Jadrana." U: "Hrvatski iseljenički zbornik 2002.", ur. V. Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2001.: 71-83.

Širola, Božidar: "Smotre hrvatske seljačke kulture s osobitim obzirom na njihovo značenje za napredak hrvatske muzikologije", Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, 32 (1940.): 2, 1-44.

12. Običaj i obred

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: V. Status: obvezatanOblik nastave: 2 +1 (P + S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni (60% pismeni i 40% seminar)

Okvirni sadržaj predmetaObičaj će se raščlaniti kao kulturni proces podložan kako repeticiji, tako i reartikulaciji i invenciji. Usporedit će se značenja pojmova "običaj", "ceremonija" i "obred" ("ritual"), narav povezanosti s likovnim simbolima i ideologijama. Sinkronijskom opažanju pridružit će se dijakronijske slojevitosti trajnosti, promjena i prenošenja običaja. Selekcioniranja i uvjetovanosti običaja objasnit će se po njihovim povijesnim nositeljima. Također će se "običaj" kao kutni kamen definiranja interesa ove znanstvene discipline pratiti i u povijesti etnoloških istraživanja, ustaljivanja odijeljenih ciklusa "godišnjih" i "životnih" običaja u pojmovniku struke, zajedno s novijim teorijskim nazorima i terenskim konstatiranjima slojevitosti degradacije i/ili revitalizacije običaja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaOd polaznika se u životu njegove zajednice iziskuje steći sposobnost analitičkog pristupa simboličkim očitovanjima u društvenom životu naroda. Unaprijedit će se poznavanje geneze važnijih sastavnica običajnog korpusa.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Prica, Ines: "Granice običaja." Narodna umjetnost 28 (1991.): 243-267.Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988.

(odabrana poglavlja)Zorić, Snježana: "Obred i običaj. Prožimanje religijskog i običajnog u kontekstu liturgijske

godine." Zagreb: ZIF, 1991. (odabrana poglavlja)Berger, Peter L.: "Socijalna konstrukcija zbilje." Zagreb: Naprijed, 1992. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Anderson, B.: "Nacija: zamišljena zajednica." Zagreb: Školska knjiga, 1990.Bell, Catherine M.: "Ritual: Perspectives and Dimensions." Oxford UP, 1997. (od. poglavlja)de Coppet, Daniel: "Understanding Rituals." London i New York: Routledge, 1993. (odabrana

poglavlja)Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse

narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003. (odabrana poglavlja)

La Fontaine, J. S. (ur.): "The Interpretation of Ritual." London: Tavistock, 1972. (odabrana poglavlja)

Moore, Sally F., i Barbara G. Mayerhoff (ur.): "Secular Ritual." Amsterdam: Van Gorcum, 1977. (odabrana poglavlja)

Muir, Edward: "Civic Ritual in Renaissance Venice." Princeton and Guildford: Princeton U. P., 1981.

Ozouf, Mona: "La fête révolutionnaire." Paris: Gallimard, 1976. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja: "Ulice moga grada." Beograd: XX vek, 2000. (od.poglavlja)Turner, Victor W. (ur.): "Celebration. Studies in Festivity and Ritual." Washington:

Smithsonian Institution Press, 1982. (odabrana poglavlja)Weber, Eugen: "Peasants into Frenchmen: The modernization of Rural France, 1870-1914."

London: Chatto & Windus, 1977. (odabrana poglavlja)

13. Koncept baštine i upravljanje kulturnim dobrima

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnica u nastavi: mr. sc. Lidija NikočevićSemestar: V. Status: obvezatanOblik nastave: 2 +2 (P + S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: pismeni (60% pismeni i 40% seminar)

Okvirni sadržaj predmetaRazvoj filozofskih pristupa konceptu kulture, baštine i muzeja. Analiza suvremenog odnosa prema prošlosti. Povijest termina baština kao novijeg pojma koji se razvio tijekom 18. i 19. stoljeća. Značenje baštine i kulturnih dobara u izgradnji kulturnog identiteta grupa, tj. zajednica i naroda. Kriteriji po kojima kulturni elementi bivaju prepoznati kao baština. Kulturni i društveni procesi koji se zbivaju kada svakodnevna kultura biva prepoznata kao baština. Naglašavanje lokalnih i kulturnih specifičnosti u kontekstu globalizacijskih procesa i njihov međusobni utjecaj. Pitanje vlasništva ili prava na povijesnu baštinu. Ekonomska dimenzija baštine.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaRazumijevanje činjenice da baština po sebi ne postoji, već stručnjaci identificiraju pojedine kulturne elemente kao segment baštine. Shvaćanje pojma baštine kao novijeg, tj. kao produkta modernog vremena. Poznavanje onih elemenata tradicijske kulture primorske Hrvatske, koji su već prepoznati kao baština, odnosno, kulturna dobra. Sposobnost razvijanja specifičnog odnosa prema nematerijalnoj kulturnoj baštini. Uočavanje problema "petrifikacije", često prisutnog kod nastojanja da se zaštite elementi nematerijalne kulturne baštine. Mogućnost prepoznavanja institucija i mehanizama putem kojih se mogu prezentirati različiti oblici kulturne baštine. Poznavanje osnovnih pravnih okvira u procesu identifikacije i zaštite kulturnih dobara. Održavanje, dokumentiranje, interpretiranje i komuniciranje putem izložaba, te muzejski management. Tehnike izlaganja i važnost oblikovanja. Pedagoški rad; događaji i aktivnosti u muzejima. Virtualni muzeji. Etički problemi vezani uz izlaganje. Uloga nematerijalne kulturne baštine u etnografskim muzejima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Chastel, A: "Pojam baštine." Zagreb: Pogledi, 18 (1988.): 3-4.Hazler, Vito: "Podreti ali obnoviti? Zgodovinski razvoj, analiza in model etnološkega

konservatorstva na Slovenskem." Ljubljana, 1999. (odabrana poglavlja)Kirshenblatt-Gimblett, Barbara: "Destination Culture: Tourism, Museums and Heritage."

Berkley: University of California Press, 1998. (odabrana poglavlja)Maroević, Ivo: "Sadašnjost baštine." Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.

1986. (odabrana poglavlja)Šola, Tomislav: "Eseji o muzejima i njihovoj teoriji." Zagreb: Hrvatski nacionalni komitet

ICOM, 2003. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Bal, Mieke, J. Crewe, L. Spitzer (ur.): "Acts of memory: Cultural recall in the present."

Hannover, NH i London: University Press of New England, 1999. (odabrana poglavlja)Connerton, Paul: "How societis remember." Cambridge: Cambridge University Press, 1989.

(odabrana poglavlja)Feilden, Bernard M.: "Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa." Zagreb: Društvo

konzervatora Hrvatske, 1981. (odabrana poglavlja)Halbwachs, Maurice: "The collective memory." New York: Harper and Row, 1980. (odabrana

poglavlja)Marasović, Tomislav: "Zaštita graditeljskog nasljeđa, povijesni pregled s izborom tekstova i

dokumenata." Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske, 1983. (odabrana poglavlja)

Maroević, Ivo: "Uvod u muzeologiju." Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1993. (odabrana poglavlja)

14. Slavenska mitologija

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović-RončevićSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: VI. Status: obvezatanOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaIstraživanja na području slavenske mitologije izrazito su interdisciplinarna. Posljednjih su desetljeća osobitu pozornost pobudile poredbene analize folklornih tekstova i slavenske usmene tradicije koja su potaknuli ruski filolozi i etnolozi na temelju kojih se rekonstruira praslavenski vjerski sustav. Izlažu se elementi praslavenskoga pogleda na svijet očuvani u pučkim predajama pojedinih slavenskih naroda i njihova povezanost s indoeuropskom tradicijom. Osobita se pozornost posvećuje prežitcima slavenske mitologije na hrvatskome prostoru, u toponimiji i tradicijskome folkloru. Uspoređuju se pojedine slavenske predaje koje se uklapaju u širi indoeuropski okvir. Uz to će se obratiti pažnja i na tragove predhrvatskoga (ilirskoga i sl.) mitskoga svjetonazora. Etnološkim se postupcima u nastoji spoznati vjerski sustav prahrvatskog društva, rasvjetljujući tako prepoznate okamine u hrvatskoj tradicijskoj kulturi..

Nastavne teme: Temeljni pojmovi mitološkoga mišljenja Rekonstrukcija elemenata indoeuropske, baltičke i slavenske mitologije Folklorna baština i slavenske usmena tradicija, fragmenti rekonstrukcije teksta Mitski dvoboj "Kako ubiti zmaja na indoeuropskome" (C. Watkins); dvoboj gromovnika

(Peruna) i zmije (Velesa) Praslavenski mitski kalendar i godišnji ciklusi hrvatskih običaja Prežitci u toponimiji

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaCilj je predmeta predstaviti studentima važnost slavenske mitologije za tumačenje mnogih naših i danas prisutnih vjerovanja i običaja. Upozorit će se na sve brojnije popularne i neznastvene pristupe toj temi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Belaj, Vitomir (1998): Hod kroz godinu. Zagreb: Golden marketing. Benveniste, Émile (2005): Riječi indoeuropskih institucija, Zagreb : Disput. (odabrana

poglavlja)Katičić, Radoslav: "Hoditi - roditi. Tragom tekstova jednoga praslavenskog obreda plodnosti."

Studia ethnologica 1 (1989.): 45-61, 2 (1990.): 35-47, 3 (1991.): 35-40.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Brozović Rončević, Dunja (1987): Tragovi poganskih, kršćanskih i islamskih kultova u

toponimiji Zbornik VI. jugoslovenske onomastičke konferencije, SANU, 117-124.Dumézil, Georges (1958): "L'Idéologie tripartie des Indo-Européens." Bruxelles,.Ivanov, V. V., i V. N. Toporov (1974): "Issledovaniya v oblasti slavyanskih drevnostei."

Moskva: "Nauka".Ivanov, V. V., i V. N. Toporov: "Slavyanskie yaz'ikov'ie modeliruščie semiotičeskie sistem'i."

Moskva: "Nauka", 1965.

15. Etnografija plesa

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSemestar: VI. Status: obvezatanOblik nastave: 1+1 (P+V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni i praktični

Okvirni sadržaj predmetaU kolegiju se prikazuju teorije i metode istraživanja plesa u okviru disciplina koje su se u svijetu razvijale u različitim uvjetima, pod različitim utjecajima, pa se i različito nazivaju – etnokoreologija, plesna antropologija, plesna etnologija, te posljednjih godina, plesna etnografija. Posebna je pažnja na hrvatskome folklornom plesu s usporedbama na europske tradicije uz proširenja na suvremene plesne oblike. Daje se pregled razlika i sličnosti pojedinih tradicijskih plesnih oblika – jednostavnijega kola, te složenijih koreografskih oblika. Obrađuju se teme o ritualnoj ulozi plesa (u životnim običajima i običajima kroz godinu, te u suvremenim političkim zbivanjima), o stilskim i strukturalnim promjenama plesa, o plesu kao pokazatelju kulturnoga i nacionalnoga identiteta. U nastavi se koriste video-projekcije i po mogućnosti se praktično uče osnove folklornoga plesa. Pismeni seminarski radovi i izlaganja studenata dio su kolegija.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaTeorijski se upoznaje plesna kultura i hrvatski tradicijski plesni repertoar, a ovisno o tehničkim mogućnostima i praktično se stječu osnovne plesne vještine hrvatskih tradicijskih plesova. Stiče se znanje o istraživanju plesa u nas i u svijetu – od terenskoga istraživanja preko analize do interpretacije. Uspoređuje se tradicijski plesni repertoar s ostalim europskim tradicijama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Buckland J. Theresa: "Dance in the field. Theory, methods, and issues in dance

ethnography." London: Macmillan Press Ltd., 1999. (odabrana poglavlja)Ivačan, Ivan: "Narodni plesni običaji u Hrvata." Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, Institut za

etnologiju i folkloristiku, 1996. (odabrana poglavlja)Giurchescu, Anca & Lisbet Torp: "Theory and Metods in Dance Research: A European

Approach to the Holistic Study of Dance". Yearbook for Traditional Music 23 (1991.):1-11.

Zebec, Tvrtko: "Dance Research in Croatia". Narodna umjetnost 33/1 (1996.), 1996: 89—111.

Zebec, Tvrtko: "Krčki tanci. Plesno-etnološka studija." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku-Rijeka: Adamić, 2005. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Snyder, Allegra Fuller: "Levels of event patterns: a theoretical model applied to the Yaqui

Easter ceremonies. The dance event: a complex phenomenon." L. Torp, ed. Copenhagen: ICTM Study Group on Ethnochoreology, 1989.: 1-20.

Kaeppler, Adrienne: "American Approaches to the Study of Dance", Yearbook for Traditional Music 23 (1991.): 11-23.

16. Folklorni praktikum

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić ŠtorićSemestar: VI. Status: obvezatanOblik nastave: 2 + 2 (S + V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: procjena aktivnosti 30% i seminarski radovi 70%

Okvirni sadržaj predmetaIstraživanje današnjeg svagdana i blagdana dijalog je s istovrsnim prošlim tradicijama koji nudi i mogućnost novih odgovora. Seoske i gradske tradicijske kulture prihvaćaju obilježja globalne kulture tražeći svoj identitet u njihovu suodnosu. Relativizam vrijednosti traži propitivanja prethodno utvrđenih vrijednosti, te često dovodi do krize identiteta. Neposredna komunikacija koju obilježava usmenost odlika je folklornog izražavanja i tradicijske kulture. Suvremenost nudi obilje takovih sadržaja, počesto i novih jer ih rađa složenost modernog života. Proučavanje folklora teško može ostati na razini utvrđivanja postojećeg stanja i njegova razumijevanja, već promatrane oblike prati u dinamici i transformaciji i postaje angažirana znanost pokazujući suvremenoj kulturi vrijednosti temeljene na neposrednoj i autentičnoj komunikaciji neophodnoj za razvoj osobnog i kulturnog identiteta. Analiza potreba i interesa različitih kategorija korisnika, tj, publike (školska djeca, turisti, itd.) Analiza dosada primijenjenih modela zaštite i interpretacije tradicijske kulturne baštine. Osnove održivog, odnosno, kulturnog turizma.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaOsposobljavanje polaznika da razazna obilježja folklornog oblika u novom ambijentu ili materijalnom preobliku. Praktične će vježbe omogućiti studentima upućeno sudjelovanje i artikuliranje u folklornim procesima. Razumijevanje važnih sveza koje postoje između turizma i kulture i uočavanje održivosti kulturne baštine u okvirima kulturnog turizma. Prepoznavanje potreba lokalne zajednice. Uočavanje nužnih tehničkih preduvjeta; upotreba različitih medija kada je riječ o promociji baštine.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Prilozi proučavanju suvremenog folklora u Hrvatskoj (posebno izdanje, sv. 9), Zagreb: Zavod

za istraživanje folklora, 1988.Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988.

(odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija i etnomit." Zagreb: ABS95, 2001. (odabrana poglavlja)Rihtman-Auguštin, Dunja: "Ulice moga grada." Beograd: XX vek, 2000. (odabrana poglavlja)Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse

narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003. (odabrana poglavlja)

17. Hrvatska, Sredozemlje i svijet

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSemestar: VII. Status: obvezatanOblik nastave: 2 + 1 +1 (P + S + V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmetaIz komparativne i povijesne perspektive uspoređivat će se pojedini aspekti kulture sredozemne Hrvatske sa kulturama zapadnog i istočnog Sredozemlja, te kulturne veze sa sredozemnim obalama Azije i Afrike. Tematski blokovi uključit će prehistorijske kulture i indoeuropske migracije, odnos sredozemnih regionalnih kultura i prirodnih resursa, oblike naselja i stratifikacije lokalnih zajednica, obitelj i srodstvo, odnose roda u privatnoj i javnoj sferi svakodnevice, rituale, religije i festivale, etnički identitet, stare i nove migracije, te utjecaj modernih nacionalnih i supra-nacionalnih integracija na kulturu svakodnevice.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaRazumijevanje kulturnog položaja Hrvatske na jugoistoku Europe, u artikulaciji s nekoliko vrlo različitih europskih kulturnih zona i – preko Mediterana – u vezi sa drugim kontinentima. Sistematski komparativni pristup produbit će specifična znanja o tome sto je našim obalama spečificno, a što dijelimo sa mnogostoljetnim kulturnim tradicijama Sredozemlja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Braudel, Fernand: " Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II." Zagreb: Antibarbarus,

1998. [1949.] (odabrana poglavlja)Horden, Peregrine, i Nicholas Purcell: "The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean

History." Oxford: Blackwell, 2000. (odabrana poglavlja)Gilmore, David D. (ur.): "Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean."

Washington, D.C.: American Anthropological Association, 1987.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Goddard, Victoria, Joseph R. Llobera, i Cris Shore (ur.): "The Anthropology of Europe:

Identities and Boundaries in Conflict." Oxford: Berg 1994. (odabrana poglavlja)Boissevain, Jeremy (ur.): "Coping with Tourists: European Reactions to Mass Tourism." Providence, R.I, Berghahn, 1996. (odabrana poglavlja)

18. Kulturna konstrukcija nošnje

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: VII. Status: obvezatanOblik nastave: 2 + 1 (P + S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni (60%) i seminar (40%)

Okvirni sadržaj predmetaNarodna nošnja je, zajedno s usmenom književnošću, polje interesa od presudnog značaja za nastanak etnologije u Hrvatskoj. Kodificiranja preferiranih kulturnih oblika zatečenih u transformacijama s konca predindustrijskog doba obvezala su i kasniju etnološku praksu u korjenito izmijenjenim društvenim okolnostima. Tijekom nastave će se etnološkim, povijesnim, arheološkim i jezikoslovnim spoznajama proučiti nastanak, život i preoblike pojedinih tekstilnih i odjevnih navada i utjecaja, njihove povezanosti sa sekularnim pokazateljima i povijesnim ideološkim značenjima, kvalificirati i kvantificirati obuhvati "nošnje" i "kostima", rekonstruirati obilježja njihovih materijala i stratificirati njihove nositelje. Kombinirajući semantička polja iščitljiva iz tradicijskog odijevanja naći ćemo se i na današnjem urbanom terenu globaliziranih komunikacija, s karakterističnim potrebama obnavljanja tekstilnog simboličkog medija.

Nastavne teme: povijest hrvatskog istraživanja narodne nošnje, pojmovi geneze i difuzije, definiranje termina "narodna nošnja", "kostim", "kultura odijevanja" i dr., invencije, kontinuiteti i promjene tekstilija, tehnika, krojeva i ornamenata, stratifikacija nositelja i kvantificiranje uvriježenih materijala i predmeta, semantičko polje analize nošnje, njenih preoblika, prežitaka, nadomjestaka i

odmjena.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaObjašnjavanjem nošnje kao kontinuiranog kulturnog procesa, a ne kao iskonske zabaštinjene vrijednosti, polaznik će steći osnova za prepoznavanje i uvrštavanje novih sadržaja, bilo iz povijesnih ambijenata ili iz današnje okolice, u podatan interpretacijski okvir.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bonifačić, Vjera: “O polisistemskoj teoriji, folklorizmu i suvremenim pristupima istraživanju

tekstila.” Narodna umjetnost 34/2 (1997.): 137-151Bruck-Auffenberg, Natalia: "Dalmacija i njena narodna umjetnost." Beč: Anton Schroll & Co.,

1912. (odabrana poglavlja)Radauš-Ribarić, Jelka: “Narodne nošnje Hrvatske.” Zagreb: Etnografski muzej, 1975. Vojnović-Traživuk, Branka: "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije."

Etnologica Dalmatica 11. (2001.): 7-143.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Bonifačić, Vjera: “Ethnological research in Croatia: 1919 to 1940.” Narodna umjetnost 33/2

(1996.): 239-263.Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: povijest i etnografija javne prakse

narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003. (odabrana poglavlja)

Gušić, Marijana: “Starinska narodna nošnja na našem Primorju.” Pomorski zbornik 10 (1972.): 681-692.

Kale, Jadran: "Polazišta za istraživanje narodnih nošnji i kulture odijevanja u sjevernoj Dalmaciji." Ethnologica Dalmatica 13 (2004.): 93-112.

Vojnović- Traživuk, Branka: "Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji". Etnologica Dalmatica 10 (2003.): 81-87.

Radauš-Ribarić, Jelka: “Žensko ruho jadranskog područja kao primjer prožimanja utjecaja.” Zbornik radova 29. kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije, str. 105-111. Zagreb: Hrvatsko društvo folklorista, 1991.

Schneider, Jane: “The anthropology of cloth.” Annual Review of Anthropology 16 (1987.): 409-448.

Schubert, Gabriela: “Metodska pitanja u istraživanju nošnji balkanskih naroda.” Makedonski folklor 19 (1986.): 105-111.

19. Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović-RončevićSuradnik u nastavi: Nikola Vuletić, prof.Semestar: VIII. Status: obvezatanOblik izvođenja nastave: 1 + 2 (P + S) Uvjeti: Uvod u lingvističku antropologijuECTS bodovi: 5Ispit: seminarski rad (50%) i usmeni ispit (50%)

Okvirni sadržaj predmetaKolegij je usmjeren na problem identiteta i etnojezične raznolikosti u Europi. Osobita se pozornost posvećuje problemima manjina, manjinskih enklava, manjinskoj politici u pojedinim europskim državama te odnosu manjina i većinskoga naroda. Obrađivat će se etnojezični dodiri i prožimanja na pojedinim odabranim područjima, a osobita će se pozornost posvetiti manjinama u Hrvatskoj i hrvatskim manjinama u europskim državama.

Nastavne teme: Temelji i razine identiteta (jezik, kultura, vjera, socijalni, povijesni i politički aspekti) Odnos pojedinca i zajednice, manjinski kulturni i jezični identitet Jezik i etničke grupe, jezik i nacija, prestižni jezici, standardizacija jezika Nacionalne države, odnos prema manjinama i manjinskim jezicima Manjine u Hrvatskoj (albanska, bošnjačka, crnogorska, češka, madžarska, njemačka,

rusinska, srpska, talijanska …) Sukobi i tolerancija, prihvaćanje različitosti u suvremenoj Europi Jezični otoci na europskome prostoru, dvojezičnost i višejezičnost Višejezičnost u Europskoj uniji, jezična politika i europske integracije Odabrani primjeri (Istra, Dalmacija, Baltik, židovske zajednice, albanske zajednice…)

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaCilj je ovoga predmeta uočavanje etnojezične raznolikosti na kojima se temelji negdašnja i današnja Europa. Studenti će u seminarskim radovima obrađivati i javno izlagati pojedine teme koje će biti odabrane sukladno njihovim interesima. Od studenata se očekuju vlastita istraživanja, te aktivno sudjelovanje u diskusijama o odabranim temama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:"Etničnost, nacija, identitet." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i

Turk, Hrvatsko sociološko društvo. (odabrana poglavlja)Fishman, Joshua: "Handbook of Language and Ethnic Identity." Oxford U. P., 1999. (od. p.)Grbić, Jadranka: Identitet, jezik i razvoj. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 1994.

(odabrana poglavlja)Milardović, Anđelko, i Aleksandar Vukić: Manjine u Evropi. Zagreb: Institut za migracije i

narodnosti, 1988. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Anderson, B.: "Nacija: zamišljena zajednica." Zagreb: Školska knjiga, 1990. (odabrana poglavlja)Barbour, Stephen, i Cathie Carmichael (ur.).: "Language and nationalism in Europe." New York: Oxford

U. P., 2000. (odabrana poglavlja)Čačić-Kumpres, Jadranka: "Kultura, etničnost, identitet." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti,

Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 1999. (odabrana poglavlja)Heršak, Emil: "Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti,

Školska knjiga, 1998. (odabrana poglavlja)Nelde, P.H. et al. (eds.) (1996) Euromosaic. The production and reproduction of the minority language

groups in the European Union. European Commission, Luxembourg (odabrana poglavlja)"Wieser Enzyklopädie des europäschen Ostens, Band X. Lexikon der Sprachen des europäischen

Ostens." (Hrsg. Miloš Okuka) Klagenfurt, 2002. (odabrana poglavlja)

20. Tradicijska arhitektura i krajolik

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnik u nastavi: mr. sc. Jadran KaleSemestar: VIII. Status: obvezatanOblik nastave: 1 + 2 (P + S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 4Ispit: pismeni (60%) i seminar (40%)

Okvirni sadržaj predmetaGradivo nastavnog predmeta predstavlja tradicijska arhitektura sa svojim ambijentalnim vrijednostima, tipičnim rješenjima i istančanim dosezima. Inozemni primjeri pomoći će u raščlanjivanju domaćih konteksta korištenja tradicijskih građevina, od okolišnih i funkcionalnih zadanosti njihova nastanka do kasnijih preinaka i preoblika u današnjici. Gospodarenje krajolikom bit će proučeno kroz duga povijesna trajanja i raspoložive pokazatelje raznih prirodoslovnih, društvenih i humanističkih istraživanja, zajedno sa pridavanjima simboličkih važnosti antropogenim krajolicima i pripadnim regulacijskim trendovima. Stoga će dio nastave biti održan na otvorenom i u ambijentima proučavanih građevina, a polaznici će se vlastitim etnografskim prinosom približiti polju djelatnosti konzervacije, graditeljstva, arhitekture i urbanizma.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUpoznavanjem krajolika u njegovim antropogenim povijesnim transformacijama, ponajprije onima koje su bile uvjetovane prakticiranjima djelatnosti širokih populacijskih slojeva, polaznik će postati okretan i u definiranju i rješavanju problema regulacije baštine i prostora današnjeg društva.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Freudenreich, Aleksandar: "Kako narod gradi na području Hrvatske. Zapažanja, snimci i

crteži arhitekta." Zagreb: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, 1972. (odabrana poglavlja)

Gavazzi, Milovan: "Baština hrvatskog sela." Zagreb: Otvoreno sveučilište, 1991. (odabrana poglavlja)

Miličić, Mirko: "Nepoznata Dalmacija: studija o seoskoj arhitekturi." Zagreb: Arhitekt, 1955. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Kale, Jadran: "Je li se u neolitu stanovalo u bunjama?" U: "Područje šibenske županije od

pretpovijesti do srednjega vijeka", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 19, Zagreb, 1998., 75-82.

Muraj, Aleksandra: "Živim znači stanujem: Etnološka studija o kulturi stanovanja u žumberačkim Sošicama." Zagreb: HED, 1989. (odabrana poglavlja)

21. Praktikum etnološkog istraživanja i prezentacije Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga SupekSuradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić ŠtorićSemestar: IX. Status: obvezatanOblik nastave: 2 +2 (S+V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: praktični rad

Okvirni sadržaj predmetaInterpretacija tradicijske kulturne baštine kao nastojanje da se posjetiteljima omogući njeno shvaćanje u kontekstu cjelokupne kulture, putem različitih medija i aktivnosti. Glavni kriteriji prepoznavanja i selekcije reprezentativnih elemenata baštine i zakonski okviri kako u nacionalnom, tako i u internacionalnom kontekstu. Kritička analiza postojećih modela interpretacije baštine i naglašavanje mogućih opasnosti "industrije baštine". Kreativna konzervacija kroz ekonomsku održivost. Temeljne karakteristike komunikacije baštinom (kako proslijediti značenje, poruke i važnost pojedinih kulturnih dobara), marketinške strategije primjenljive na baštinu, planiranje i programiranje, važnost medija i oblikovanja, praćenje i promatranje procesa vezanih uz aktivnu interpretaciju elemenata kulturne baštine, uključivanje različitih institucija i grupa volontera. Razvijanje holističkog pristupa prema upravljanju baštinom, s obzirom da je riječ o kategoriji koja uključuje ovladavanje mnogobrojnim disciplinama i tehnikama.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaRazvijanje razumijevanja o važnosti baštine u kreiranju lokalnog i nacionalnog identiteta. Upoznavanje s praktičnim radom u etnografskim muzejima i prikupljanju etnološke građe na terenu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Aplin, Graeme: "Heritage: identification, conservation and management." Melbourne,

Oxford: Oxford University Press, 2002. (odabrana poglavlja)Hall, Colin Michael: "Integrated heritage management: Principles and practice." London:

Stationery Office, 1998. (odabrana poglavlja)Klarić, Vlasta: "Kulturna baština u kongresno-turističkoj ponudi." Zagreb: Vijesti muzealaca i

konzervatora 4, 2001.McKercher, Bob: "Cultural tourism: The partnership between tourism and cultual heritage

management." New York: Haworth Hospitality Press 2002. (odabrana poglavlja)Šola, Tomislav: "Marketing u muzejima." Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001.

(odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Boniface, Priscilla: "Managing quality cultural tourism." London: Routledge, 1995. (odabrana

poglavlja)La questione del patrimonio culturale (6. Colloquio internazionale) Cesena: 2002. (odabrana

poglavlja)

PRILOG II.

Opisi izbornih predmeta koji se nude na Odjelu za etnologiju i antropologiju

Folklorni likovni izraz

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnica u nastavi: mr. sc. Branka Vojnović-TraživukSemestar: V. Status: izborniOblik nastave: 1+1 (P+S) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaPovijesni prikaz interesa za tzv. narodnu umjetnost u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas, s naglaskom na građanskim interpretacijama likovnog foklora u Dalmaciji u prvoj polovici 20. stoljeća. Naglasak je na ulozi ovog romantičarskog pojma u cjelokupnoj hrvatskoj kulturi.Analiziraju se teorijske i metateorijske postavke, te se upućuje na promatranje tzv. narodne umjetnosti kao folklorne pojave. Ukazuje na mogućnost različitih pristupa foklornom likovnom izrazu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUpoznavanje građanskih interpretacija seljačke kulture kroz fenomen tzv. narodne umjetnosti, kao historijske pojave, te njihovih recentnih transformacija. Uz upućenost u višedimenzionalnost likovnog folklora i njegov dinamični karakter, steći će se poznavanje njegove današnje uloge u hrvatskoj kulturi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Lozica, Ivan: "Metateorija u fokloristici i filozofija umjetnosti." Narodna umjetnost 16 (1979.):

33-55.Rihtman-Auguštin, Dunja: "Istinski ili lažni identitet – ponovo o odnosu folklora i folklorizma."

U: Simboli identiteta (studije, eseji, građa). Dunja Rihtman Auguštin, ur. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 1991., 78-89.

Senjković, Reana. "Folklorni likovni izraz." U: Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb: Matica hrvatska, 1998., 220-230.

Vojnović, Branka: "Interes za hrvatsku pučku likovnu umjetnost". Etnologica Dalmatica 2 (1993.): 13-34.

Vojnović, Branka: "Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti -daljnjega istraživanja". Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139.

Vojnović- Traživuk, Branka: "Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji". Etnologica Dalmatica 10 (2003.), 81-87.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Babić, Ljubo: "Boja i sklad". Zagreb: HIBZ, 1943. (odabrana poglavlja)Bonifačić, Vjera: "Lace production on the island of Pag, Croatia, from 1900 to the present". Etnološka

tribina 17 (1994.), 139-151.Bonifačić, Vjera: "Etnological research in Croatia: 1919 to 1940". Narodna umjetnost 33/ 2 (1996.):

239-263.Clifford, James: "The Predicament of Culture, Twentieth-Century Ethnography, Literature, and Art."

Cambridge, Massachusetts and London: Harvard University Press, 1988. (odabrana poglavlja)Fišer, Ernest: "Folklorni (narodnoumjetnički) elementi u hrvatskoj naivnoj umjetnosti". Radovi

Hrvatskog društva foklorista 5-6 (1997.): 77-86. Petrović, Tihana (ur.): "Narodne i/ili nacionalne čipke." Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave

i Grad Lepoglava, 2004. (odabrana poglavlja)Senjković, Reana. "Oko baroka." Etnološka tribina 17 (1994.): 123-138.Senjković, Reana: "Lica društva, likovi države." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2002.

(odabrana poglavlja)Vojnović-Traživuk, Branka: "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije". Etnologica

Dalmatica 11. (2001.): 7-143 (odabrana poglavlja)Vojnović-Traživuk, Branka. "Narodna umjetnost u Splitu". Etnološka tribina 26 (2003.): 23-34.

Antropologija treće dobiNositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić ŠtorićSemestar: IV. Status: izborniOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaTreća životna dob može biti doba zrelosti, ali i mogućnost da osoba tek tada preispita sastavnice svoje društvene iskaznice. Nakon dijela života prvenstveno usmjerenog na osiguranje egzistencije i brigu o obitelji, sada se takve zadaće prepuštaju mlađima. Odnos prema starima i starosti, položaj starijih ljudi u obitelji i široj zajednici zorno pokazuje vrijednosti pojedine kulture. Treća dob znači drugačiji odnos prema sebi i drugima, te drugačije sudjelovanje u životu obitelji i zajednice.Analiza položaja osoba treće dobi u seoskoj tradicijskoj kulturi Hrvatske, uočavanje prednosti i nedostataka tog položaja, te uspoređivanje sa situacijama u drugim tradicijskim kulturama kao i u kulturama današnjice, pomaže da se ta dob bolje razumije i postane izazov novim i kvalitetnim sadržajima koji bi omogućili uspješnije uklapanje ovog dijela populacije u suvremeni život.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaOsposobljavanje polaznika za doživljavanje vlastitih kulturnih institucija iz drugog kuta gledanja, senzibilizacija za kulturne pokazatelje identiteta i simboličke djelatnosti starijih pripadnika društava, i stjecanje znanja za prikladnu kulturnu evaluaciju i praksu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Čapo-Žmegač, Jasna et al. (ur.): "Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog puka." Zagreb:

Matica hrvatska, 1998. (odabrana poglavlja)Schaie, Klaus Warner, i Sherry L. Willis (ur.): "Psihologija odrasle dobi i starenja."

Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001. [1996.] (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:de Beauvoir, Simone: "La Vieillesse." Paris, 1970. (Ili u srpskom prijevodu: "Starost",

Beograd: BIGZ, 1986.) (odabrana poglavlja)

Etnologija i turizamNositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSemestar:Status: izborniOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaUpoznavanje s procesima identifikacije te pripadajućim etnološkim i antropološkim teorijskim usmjerenjima i pristupima u istraživanju kulture s naglaskom na neverbalnoj komunikaciji (tradicijskome plesu), obrtima i umijećima, etnografskim istraživanjima interneta i primjeni rezultata tih istraživanja u turizmu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUpoznati studente s mogućnostima primijenjene etnologije kao područja kulturnih studija koje ima veliko značenje za uspješno prezentiranje lokalnoga i nacionalnog turističkog proizvoda na različitim razinama – od smotri folklora preko prezentacije lokalnih proizvoda (hrane, pića, suvenira), do prezentacije nacionalnih kulturnih vrednota priznatih u međunarodnim okvirima sa zaštitom UNESCO-a.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Etnografija. Blagdan i svagdan hrvatskoga puka. 1998. Čapo, Jasna, Aleksandra Muraj,

Zorica Vitez, Jadranka Grbić, Vitomir Belaj [et.al.]. Zagreb: Matica hrvatska.Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. 2001. Zorica Vitez i Aleksandra

Muraj (urednice). Zagreb: Barbat-Galerija Klovićevi dvori-Institut za etnologiju i folkloristiku.

Folklor i turizam : stara jela u naše dane : prilozi s okruglog stola, održanog 23. srpnja 1984. u okviru XIX Međunarodne smotre folklora u Zagrebu : prilozi 3 / urednica Dunja Rihtman-Auguštin, Zagreb : Zavod za istraživanje folklora, 1985.

Tvrtko Zebec. 2005. Krčki tanci: plesno-etnološka studija. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku-Rijeka: Adamić

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Sanja Kalapoš. 2002. Rock po istrijanski: O popularnoj kulturi, regiji i identitetu. Zagreb:

Jesenski i Turk.Proceedings 21st Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology 2000 Korčula.

2001. Elsie Ivancich Dunin, Tvrtko Zebec (editors). Zagreb: International Council for Traditional Music-Institute of Ethnology and Folklore Research.

Wood, Robert E. Ethnic tourism, the state, and cultural change in Southeast Asia / Robert E. Wood. U: Annals of Tourism Research : Social Sciences Journal. Vol. 11 (1984) No. 3. - 353-374

INTERNET ADRESE:

http://www.angelfire.com/art2/kristina-tina/hr-antrop.htmKristina Maškarin, 2004"Migracije kultura, mijenjanje tradicije kroz turizam: Tumačenje Okoline; Riječju i slikom o

tranzicijskom fenomenu putem turističke autoceste."http://www.mint.hr/regulations/1999-0532.htmPravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom

domaćinstvu, ministarstvo turizma 1999.

Etnogeneza i etnonimija

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović-RončevićSuradnik u nastavi: Mirko Ujdenica, prof.Semestar: V. Status: izborniOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaSažeto se predočuju temeljni pojmovi povijesno-poredbene lingvistike i njihova važnost za tumačenje hrvatskog i slavenskog kulturnog identiteta. Ukazuje se na rezultate srodnih znanosti u proučavanju najstarije europske povijesti (biološka antropologija, arheologija). Analizira se odnos između pojedinih nositelja identiteta (jezik, etnos, rasa, vjera)te njihova odnosa prema kulturnoj baštini. Obrazlažu se različite teorije o etnogenezi europskih naroda i etničkih skupina.

Nastavne teme: Temeljni pojmovi povijesno-poredbene lingvistike Sažet prikaz genetske srodnosti jezika, u prvom redu indoeuropskih; Mitohondrijalna DNA u europskim populacijama s Europe. Najstariji jezici Sredozemlja, Europe i Azije, Identitet jezika i jezična raznolikost Razvoj baltoslavenskoga, praslavenskoga, razvoj slavenskih jezika i pismenosti Etnonimi, europski i slavenski etnonimi Pradomovina Slavena i staroeuropska hidronimija Etnogeneza Hrvata

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaCilj je kolegija upoznati studente s najstarijom etnojezičnom poviješću Europe. Kolegij će ukazati na relevantnost povijesti europskih jezika za razumijevanje nacionalnih i kulturnih identitetā u suvremenoj Europi kako bi se preciznije tumačila hrvatska i europska tradicijska kultura i temelji identiteta.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Brozović Rončević, Dunja (1997): Važnost hidronimije za proučavanje slavenske etno-

geneze. Filologija, 29, 1-24.Matasović, Ranko (2001): Uvod u poredbenu lingvistiku, Zagreb : Matica hrvatska (odabrana

poglavlja).Peti, Mirko (1997): Koje su imenske riječi etnici i etnonimi. Folia onomastica Croatica, 6, 99-

112.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Brozović Rončević, Dunja (1997): Na marginama novijih studija o etimologiji imena Hrvat,

Folia onomastica Croatica 2, Zagreb 1993, 7-23.Гамкелидзе, Т.В.; В.В. Иванов (1984): Инодоеврoпейский зязык и индоевропейциы.

Реконструкция и историко-типологический анализ праязыка и протокультуры. Tbilisi.

Nichols, Joanna (1992): Linguistic Diversity in Space and Time. Chicago.Sykes, B. (2002): Sedam Evinih kćeri: genetička povijest Europljana. Zagreb: Naklada Zadro.Trubačev, O. N. (1991), Etnogenez i kul’tura drevnijših slavjan, Nauka, Moskva. (odabrana

poglavlja)

Hrvatsko glagoljaštvoNositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnik u nastavi: prof. Livio MarijanSemestar: VI. Status: izborniOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaKolegij će prikazati povijesni i geografski okvir glagoljaštva, osnovne tekovine na kulturnoj i civilizacijskoj razini, utjecaj i prožimanje na specifičnu kulturno-historijsku (etnološku) dimenziju hrvatskog priobalja, kroz upoznavanje s osnovim oblicima njegove pojavnosti: pisani spomenici, klesani spomenici, umjetnički predmeti, kulturna i povijesno-politička dostignuća, specifičnost glagoljaškog bogoslužja u odnosu na Rimski obred i "latinsku" kulturu te u odnosu na bizantski duhovno-civilizacijski kompleks i njegove ostatke na našoj obali.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaPoznavanje glagoljaške pismenosti i umjetnosti (glagoljaštva kao posebnog kulturnog izraza i kao medija doticaja s tekovinama europske civilizacije), folklora (pjevanja, običaja, vjerovanja…), liturgije (pučke pobožnosti, specifikuma "glagoljaškog bogoslužja"), društvene kulture (bratovština, statuta, seoskih kaptola…), politike (oblikovanja i čuvanja nacionalne svijesti).

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Hercigonja, Eduard: Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, MH, 1994. (odabrana poglavlja)Katičić, Radoslav: Litterarum studia. Zagreb: MH, 1998. (str. 379-460)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Damjanović, Stjepan: Staroslavenski jezik, Zagreb, 2003. Damjanović, Stjepan i suradnici: Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Zagreb, 2005.Hamm, Josip: Staroslavenska gramatika. Zagreb, s. a. Hamm, Josip: Staroslavenska čitanka. Zagreb, s. a. Hercigonja, Eduard: Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb, 1983. (odabrana poglavlja)

Tradicija glagoljaškog pjevanja

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnik u nastavi: prof. Livio MarijanSemestar: VII. Status: izborniOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: usmeni

Okvirni sadržaj predmetaKolegij će sustavno izložiti osnovne pojmove i strukturu liturgije i liturgijskog pjevanja, zatim glazbene i tradicijske oblike glagoljaškog pjevanja s obzirom na povijesni i geografski okvir njegova pojavljivanja, kao specifične i jedinstvene sastavnice hrvatske narodne kulture (na Jadranu), sa slušanjem tonskih zapisa i terenskim radom prikupljanja još živućih ostataka glagoljaškog pjevanja na području zadarske nadbiskupije, krčke i šibenske biskupije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaKolegij će upoznati slušače s osnovnim pojmovima liturgijske glazbe, te posebno s povijesnim i živućim oblicima starohrvatskog glagoljaškog liturgijskog pjevanja i njihove specifičnosti u odnosu na liturgijsko pjevanje i zapadne i istočne tradicije, zatim upoznati različite stilove glagoljaškog pjevanja (kvarnerski, dalmatinski…) te osposobiti slušače za prepoznavanje, tonsko zapisivanje, dokumentiranje i prezentiranje živućih oblika glagoljaškog pjevanja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bezić, Jerko: "Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području." Zadar: JAZU, 1973.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Stepanov, Stjepan: "Glagoljaško pjevanje u Poljicama kod Splita." Zagreb: JAZU i Muzikološki zavod Muzičke akadmemije, 1983.Doliner, Gorana (prir.): "Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom." Zagreb: HAZU, 1998.

Vokalna glazbena tradicija DalmacijeNositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko ZebecSuradnik u nastavi: mr. sc. Joško ĆaletaSemestar: VII.

Status: izborniOblik nastave: 2 (P) Uvjeti: /ECTS bodovi: 3Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmetaNastavni će predmet objasniti stilove vokalne folklorne glazbe, počevši sa starijim slojem monodijskog pjevanja (epske pjesme i balade sa otoka Mljeta), starijim slojem hetero-fonijskog pjevanja (svadbene i pokladarske-epske pjesme sa otoka Lastova, napivavanje iz Smokvice i Pupnata, Gospin plač u hvarskim procesijama Velikog Četvrtka, responzorijalno pjevanje u bolskom kolu na Braču, glagoljaško pjevanje na zadarskim otocima), potom starijom tradicijom polifonog pjevanja (stil tijesnih intervala s sekundnim završecima – ojkanje sa otoka Iža, stil tijesnih intervala s sekundnim iz Kali i Kukljice na Ugljanu, stil tijesnih intervala s unisonim završecima sa Murtera i Zlarina), te novije tradicije polifonog pjevanja (dijatonski stil pjevanja, melodije malog opsega bez određenijeg tonalnog centra, tercni završeci kako se pjeva na većini otoka, dijatonski stil pjevanja, melodije malog opsega, kvintni završeci i pjevanje na bas sa zadarskih i šibenskih otoka), završavajući nastavu s novijom tradicijom homofonog pjevanja (klapsko pučko i moderno pjevanje, starije i novije crkveno pjevanje). Kod klapskog pjevanja objasnit će se povijesni razvoj i izvori, oblik tradicijske klape, oblik festivalske klape, moderne klape (svaki od ovih oblika s osnovnim karakteristikama, glazbenim primjerima, načinima pjevanja i analizom reper-toara). Proučit će se obrada tradicijskog napjeva u stilu klapskog pjevanja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaUpoznavanje s vokalnim stilom, tehnikama, načinima izvedbe, kontekstu izvedbe i trenutnom stanju u suvremenoj praksi tradicijske vokalne glazbe otočkog i obalnog dijela Dalmacije. Osvještavanje različitosti teorija, metoda i pristupa u etnomuzikologiji.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bezić, Jerko. "Dalmatinska folklorna gradska pjesma kao predmet etnomuzikološkog istraživanja."

Narodna umjetnost 14 (1977.):23-54.Bezić, Jerko. "Etnomuzikološki pristup dalmatinskoj folklornoj urbanoj pjesmi". Mogućnosti 27/6

(1980.): 634-638.Buble, Nikola: "Klapska pjesma, klapa i omiški Festival." U: "Zbornik dalmatinskih klapskih

pjesama izvedenih na festivalima u Omišu od 1987. do 1991." Omiš: Festival dalmatinskih klapa – Omiš, 1991., str. 7-15.

Buble, Nikola: "Dalmatinska klapska pjesma." Omiš i Split: Centar za kulturu Omiš i Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, 1999. (odabrana poglavlja)

Ćaleta, Joško. "Klapa Singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia." Narodna umjetnost 34/1 (1997.): 127-145.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Bezić, Jerko: "Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području." Zadar: JAZU, 1973.Buble, Nikola: "Glazbena kultura stanovnika trogirske općine." Trogir: Muzej grada Trogira, 1988. Ćaleta, Joško: "The Ethnomusicological Approach to the Concept of the Mediterranean in Music in

Croatia." Narodna umjetnost 36/1 (1999.): 183-195.Ćaleta, Joško, i Mojca, Piškor: "Na dobro nan Božić dojde - Hrvatske tradicijske božićne pjesme."

Zagreb: IEF i Cantus, 2002.Ćaleta, Joško: "Klapa Singing and ča-val. The Mediterranean Dimension of Popular Music in

Croatia." In: "Mediterranean mosaic - Popular Music and Global Sound." New York: Routledge, 2003., str. 241 - 267.

Milin-Ćurin, Vedrana: "Pjevanje na otoku Murteru." Split: Umjetnička akademija Sveučilišta, 2002.

Hrvatska povijesna toponimija

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović RončevićSuradnik u nastavi: Kristijan Juran i Ines Schaub-GomerčićSemestar: VII. Status: izborniOblik izvođenja nastave: 1 + 2 (P + V) Uvjeti: /ECTS bodovi: 5Ispit: seminarski rad i kontinuirano praćenje aktivnosti studenta

Okvirni sadržaj predmetaPredmet je osmišljen s ciljem da predoči studentima važnost povijesnotoponomastičkih istraživanja. Zemljopisna imena, odnosno toponimi, nositelji su jezičnih i izvanjezičnih podataka o povijesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru današnje Hrvatske. Toponimi pokazuju znatno veću jezičnu otpornost od apelativa te svojim "okamenjenim" likovima pouzdano svjedoče o etnojezičnoj simbiozi Hrvata s raznim jezičnim zajednicama s kojima su tijekom povijesti dolazili u dodir. Sva su imena, pa tako i toponimi, nositelji identiteta svojih imenodavaca. Imena odražavaju jezično-povijesni i kulturno-socijalni kontekst u kojem su nastala te se njih isčitavaju stariji jezični slojevi i zaboravljeni postupci i razlozi imenovanja. Na toponimijskim će se primjerima analizirat jezični dodiri i etnojezična prožimanja na hrvatskome prostoru.

Nastavne teme: Toponimi kao nositelji jezičnih i izvanjezičnih podataka Odnos apelativa i toponima Slojevitost hrvatske toponimije; indoeuropski sloj, staroeuropska toponimija Toponomastičke razine (tzv. mediteranski sloj, "ilirska" toponimija, toponimija

grčkoga, rimskog, keltskog podrijetla, predijalni toponimi). Posebna pozornost posvećuje se romanskom sloju (dalmatski, mletački, vlaško-rumunjski), te orijentalnom sloju (turski).

Važnost toponimije za etnogenezu i povijest naroda Jezični dodiri u Hrvatskoj prema toponimijskoj građi Metode povijesnotoponomastičkih istraživanja Rad sa starim zemljovidima, arhivsko prikupljanje i obrađivanje toponima Rad s toponimijskim bazama podataka

Razvijanje općih i specifičnih kompetencijaCilj je predmeta predočiti studentima važnost toponomastičkih proučavanja za povijesna i jezičnopovijesna istraživanja. Studenti će steći praktična znanja o metodama prikupljanja, obrađivanja i tumačenja toponima i poticat će ih se na samostalan israživački rad.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Brozović Rončević, D. (2005): Hrvatska hidronimija. Zagreb : IHJJ (u tisku)Matasović, R. (1997): O metodologiji onomastičkih istraživanja (na primjeru keltske

onomastike), Folia onomastica Croatica, 6, Zagreb, 89-98.Skok, Petar (1950): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, JAZU, ZagrebŠimunović, P. (1986): Istočnojadranska toponimija, Split : Logos.Tekavčić, P. (1976): "O kriterijima stratifikacije i regionalne diferencijacije jugoslavenskog

romanstva u svijetlu toponomastike", Onomastica jugoslavica, VI, Zagreb, str. 35-56

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Pellegrini, G. B. (1990): Toponomastica italiana, Ulrico Hoepli, MilanoBrozović Rončević, D. (2002): Language contact in Croatia as reflected in onomastics,

Studies in Eurolinguistics:Convergence and Divergence in European languages /ed. by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin : Logos, 355–372

Name Studies. An International Handbook of Onomastics, Berlin (de Gruyter): I, 1995; II, 1996

PRILOG III.

Nastavnici

Nastavnica: dr. sc. Olga Supek, docent

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena:University of Texas at Tyler, SAD i Sveučilište u Zadru

Kontaktni podaci:The University of Texas at Tyler3900 University Blvd.Tyler, Texas 75799, SADTelefon: 903/566-7407; 903/566-7418Telefaks: 903/565-5697Elektronička pošta: osupek@mail.uttyl.edu

Životopis:

Obrazovanje1982. doktorirala na University of Michigan, SAD1976. magistrirala na University of Michigan, SAD1973. diplomirala etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo1991.-ravnateljica na College of Arts and Sciences Advising Center, University of Texas1991.-predaje kulturnu antropologiju na University of Texas, SAD1988.-1991.docent na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu1976.-1988.zaposlena na Institutu za etnologiju i folkloristiku kao znanstveni asistent te potom znanstvena suradnica

Nastavnica:dr. sc. Dunja Brozović-Rončević

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena:Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zavod za lingvistička istraživanja HAZU i Sveučilište u Zadru

Kontaktni podaci:dunja@ihjj.hr; onoma@hazu.hr; http://www.ihjj.hr/istrazivaci.aspx

Životopis:Rođena g. 1960. u Zadru. Diplomirala 1983. Etnologiju i Indologiju na Filozofskome

fakultetu u Zagrebu. Magistrirala 1987. na poslijediplomskome studiju Opće lingvistike (smjer slavistika) u Beogradu s temom Pretkršćanski i kršćanski elementi u toponimiji jadranskoga područja Hrvatske. Školsku godinu 1990/1991. provela je na stipendiji na Istituto di Glottologia Sveučilišta u Padovi. Školsku godinu 1991./92. provela je na stipendiji na Harvard University u Cambridgeu (MA, USA), na specijalizaciji iz indoeuropeistike (Department of Near Eastern Studies) i slavistike (Department of Slavic Studies). Doktorirala je g. 1997. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Apelativi u hrvatskoj hidronimiji.

Od 1984. zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na projektu Povijesni toponimijski rječnik Hrvatske. Od g. 1991.–1996. bila je glavnim istraživačem i voditeljem toga projekta te od 1996.–2002. suradnikom na projektu Onomastička istraživanja u Hrvatskoj kojega je voditelj akademik Petar Šimunović u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od 2002. voditelj je projekta Hrvatska povijesna toponimija u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU. Sudjeluje u radu međunarodnoga projekta Općeslavenski lingvistički atlas i Europskih lingvistički atlas u HAZU.

Krajem 2003. imenovana je ravnateljicom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Zamjenik je voditelja Centra za jadranska onomastička istraživanja pri Sveučilištu u

Zadru.Godine 2004. izabrana je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u

Razredu za filološke znanosti.Predaje kolegij Onomastika na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Zadru kolegija Onomastika i kolegij Europa u kontekstu imena.

Član je povjerenstva za magisterije i doktorate na Sveučilištu u Zagrebu i Zadru.Član odbora za onomastiku, Odbora za etimologiju i Odbora za leksikografiju Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti, član Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, American Name Society.

Sudjelovala je s referatima na preko 30 međunarodnih znanstvenih skupova, od čega 15 u inozemstvu.

Glavni je urednik časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i izvršni urednik akademijina časopisa Folia onomastica Croatica.

Godine 2002. izabrana je za člana Upravnoga vijeće (Board of directors) Međunarodnog onomastičkog vijeća (International Council of Onomastic Sciences – ICOS) sa sjedištem u Uppsali, Švedska. Član je osmeročlane međunarodne radne grupe za izradbu međunarodne onomastičke terminologije i on-line međunarodnu onomastičku bibliografiju.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:Horvātu onomastikas perspektīvas. Onomastika Lettica. 2. laidiens. Sastādītāja [=Ed.]

Dzintra Hirša. Rīga: LU Latviešu valodas institūts, 2004, p. 282–295.

Metafora i metonimija u kao poticaj u procesu nominacije, Folia onomastica Croatica, 12-13, Zagreb 2003-2004, 91-104 (s Milenom Žic Fuchs)

What Do Names Tell Us About Our Former Occupations? Collegium Antropologicum 28, Suppl. 1, Zagreb, 2004., 161-170

Croats on both sides of the Adriatic, Integration of European language research in North and South Europe : A Typology of Language Contacts around the Baltic and Adriatic seas, Sture P. Ureland (ur.). - Berlin : Logos Verlag, 2004., 605-618

Ojkonimijska preimenovanja na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije nakon god. 1990. [Oikonymische Umbenennungen auf dem Gebiet Kroatiens, Bosniens und der Herzegowina, Montenegros und Serbiens nach 1990]. In: Bosanski – hrvatski – srpski (Bosnisch – kroatisch – serbisch); Aktuelna pitanja jezika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca. Wiener Slawistischer Almanach, Sonderband 57, Wien, 2003, 53-63.

Zoonimi u hrvatskim prezimenima. Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, 2002 [2003], 225-240 (s Nadom Vajs)

Toponymic and anthroponymic reflections of ethnonyms in Croatia, Actas do XX Congreso Internacional de Ciencias Onomásticas (Santiago de Compostela, 20-25 de setembro de 1999), Biblioteca Filolóxica Galega, ed. Ana Isabel Boullón Agrelo, Instituto da Lingua Galega : Santiago, 2002, 129-142.

Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in Eurolinguistics : Convergence and Divergence in European languages /edited by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin : Logos, 2002, 355-372.

Hrvatske prilagodbe rimskih toponima. II hrvatski slavistički kongres, Zagreb, 2001, 521-527 (s Ines Schaub-Gomerčić).

Dictionary of American Family Names, ed. Patric Hanks, Oxford University Press, 2003, vol. 1 (A-F), vol. 2 (G-N), vol. 3 (O-Z) (redakcija hrvatskih prezimena u SAD)

Hrvatski enciklopedijski rječnik (Anić, V.; Brozović Rončević, D.; Goldstein, I.; Jojić, Lj.; Matasović, R.; Pranjković, I.), izd. Novi liber, Zagreb, 2002 (autor cjelokupnoga onomastičkog materijala)

Inojezični elementi u hrvatskome zemljopisnome nazivlju, Hrvatski dijalektološki zbornik, 12, Zagreb, 2003 [2004], 3-14

Ustroj onomastičkih natuknica (na primjeru Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika), Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, 2002, 43-52

Onimija u dvojezičnim rječnicima [On onomastics in bilingual dictionaries], Filologija, 36-37, Zagreb 2001 [2002], 95-113

Nazivi za blatišta i njihovi odrazi u hrvatskoj toponimiji, Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 1999 [2000], 1-40

Radovi u tisku i poslani u tisakHrvatska hidronimija, izd. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2005 (u tisku)

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave:Croats on both sides of the Adriatic, Integration of European language research in North and

South Europe : A Typology of Language Contacts around the Baltic and Adriatic seas, Sture P. Ureland (ur.). - Berlin : Logos Verlag, 2004., 605-618

Toponymic and anthroponymic reflections of ethnonyms in Croatia, Actas do XX Congreso Internacional de Ciencias Onomásticas (Santiago de Compostela, 20-25 de setembro de 1999), Biblioteca Filolóxica Galega, ed. Ana Isabel Boullón Agrelo, Instituto da Lingua Galega : Santiago, 2002, 129-142.

Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in Eurolinguistics : Convergence and Divergence in European languages /edited by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin : Logos, 2002, 355-372.

Romance elements in Croatian hydronymy and coastal toponymy. Colloque d’Onomastique d’Oléron (1er au 4 octobre 1997), Société française d’onomastique. Dijon, éd. A.B.D.O., 1998, 25-48.

Važnost hidronimije za proučavanje slavenske etnogeneze. Filologija, 29, Zagreb, 1997, 1-24.

O Trubačevljevu viđenju etnogeneze Slavena. O. N. Trubačev, Etnogenez i kul’tura drevnijših slavjan, Nauka, Moskva, 1991, 272 str., Folia onomastica Croatica, 3, Zagreb, 1994, 143-148.

Na marginama novijih studija o etimologiji imena Hrvat, Folia onomastica Croatica 2, Zagreb 1993, 7-23.

Dvije hipoteze za etimologiju nesonima Kopište, Onomastica Jugoslavica 13, Zagreb 1989, 29-37.

Sociolingvistički aspekti standardizacije romskog jezika, Zbornik radova Međunarodnog naučnog skupa Jezik i kultura Roma, Sarajevo 1989, 223-238. (s Daliborom Brozovićem)

Pretkršćanski i kršćanski elementi u toponimiji jadranskoga područja Hrvatske (rukopis, magisterij), 1987.

Tragovi poganskih, kršćanskih i islamskih kultova u toponimiji, Zbornik VI. jugoslovenske onomastičke konferencije, SANU, Beograd 1987, 117-124.

Indonezija u predislamsko doba i indijski poticaji u indonezijskoj civilizaciji, Kulture istoka 4, Beograd 1985, 44-51

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno-zvanje:1998. U postupku natječaj za izbor u zvanje višeg znastvenog suradnika.

Nastavnik:dr. sc. Tvrtko Zebec, znanstveni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen:Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Kontaktni podaci:zebec@ief.hr, http://www.ief.hr/suradnici/zebec.html

Životopis:

Diplomirao etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao na Odsjeku za kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Univerze u Ljubljani, doktorirao na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Tanac na otoku Krku ).

U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu zaposlen od 1990.

Kao gostujući predavač predaje na Sveučilištu u Zagrebu - Filozofski fakultet (1998-) , Hrvatski studiji (2002, 2003), Muzička akademija (2002, 2003). Predavač na Školi folklora Hrvatske matice iseljenika (2000-). Održava tečajeve hrvatskih folklornih plesova u domovini i inozemstvu (LCV i Dansakademie Brabant, Tilburg 1987. te Folkloredans bedrijf Slof 1997, 1999.-2003., Nizozemska; Hiedelberg, Njemačka 1991; Institut f ü r Volksmusikforschung, Beč, Austrija 1993).

Član uredništva Biblioteke Nova etnografija, član Publication committee Study Group on Ethnochoreology International Council for Traditional Music ( ICTM), povremeni član uredništva časopisa Narodna umjetnost - hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku . Objavljuje znanstvene, popularne tekstove i kritike, te sudjeluje na znanstvenim kongresima u zemlji i inozemstvu. Istražuje ples, kontekst izvedbi, plesna zbivanja u prošlosti i suvremenosti, povijest i razvoj etnokoreologije, plesne etnologije, antropologije, etnografije.

Suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda Miroslav Krleža ( Hrvatski leksikon , Hrvatski biografski leksikon ), Hrvatskog sabora kulture, Hrvatskoga radija i televizije, Culturneta.

Član Matice hrvatske, Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog muzikološkog društva, International Council for Traditional Music, International Organization for Folk Art.

Član Upravnog vijeća Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Član (1979-) i umjetnički voditelj (1990-1993) Folklornog ansambla SKUDa "Ivan Goran Kovačić", član Središnjice Seljačke sloge (1991-), član stručnih povjerenstava regionalnih i županijskih smotri folklora, Vinkovačkih jeseni, te suradnik Međunarodne smotre folklora u Zagrebu (1981-).

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:2000 "Folk dance." Zorica Vitez; Aleksandra Muraj (editors), Croatian folk culture. At the

crossroads of worlds and eras :438-447. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori. (Printed in Croatian, 2001. "Folklorni ples." Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svijetova i epoha , Zagreb: Barbat; Galerija Klovićevi dvori; Institut za etnologiju i folkloristiku, 441-450. )

2000 "Lijera i narodni plesovi Župe dubrovačke". Stjepan Čosić (editor), Zbornik Župe dubrovačke 3:55-60. Dubrovnik, Croatia: Čibača, Humanitarno društvo Župe dubrovačke.

2000 "Tragom drveniških kola". Ivan Pažanin (editor), Zbornik otoka Drvenika 2:143-150. Drvenik, Croatia: Župa sv. Jurja Mučenika.

2001 "Sword dances among Croats." Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (editors), Proceedings 21s t Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology, 2000 Korčula:123-128. Zagreb: International Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institute of Ethnology and Folklore Research.

2001 "Korčula - 21. simpozij Studijske skupine za etnokoreologiju ICTM, 2.-8. 7. 2000" Vjera Katalinić (editor), Arti muzices, Hrvatski muzikološki zbornik 32(1):159-161. Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo.

2001 "Mačevni plesovi u Hrvata." Alena Fazinić (urednica), Godišnjak grada Korčule 6:381-391. Korčula: Muzej grada Korčule.

2001 "Folklorni ples u Zelini i okolici". Jadranka Houška (editor), Stoljeće Hrvatskog pjevačkog društva 'Zelina' :47-50. Sveti Ivan Zelina, Croatia: Matica hrvatska Sveti Ivan Zelina; Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina".

2002 "Izazovi primijenjene folkloristike i etnologije". Ivan Lozica (urednik), Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 39(2):93-110. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:

Knjige (urednik)

1999 Dance Research Published or Publicly Presented by Members of the Study Group on Ethnochoreology . Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (urednici), vol. 4; International Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 89 str. 1999 33. međunarodna smotra folklora Zagreb. Zorica Vitez; Tvrtko Zebec (urednici), Koncertna direkcija Zagreb, 1999. 2001 Proceedings of the 21st Symposium of the International Council for Traditional Music (ICTM), Study Group on Ethnochoreology. Elsie Ivancich Dunin & Tvrtko Zebec (editors). Zagreb: Institute of Ethnology and Folklore Research. (296 stranica, 35 c/b fotografija, 6 zemljopisnih karata, 4 tablice). 2003 Dance Research Published or Publicly Presented by Members of the Study Group on Ethnochoreology . Tvrtko Zebec (urednik), vol. 5; International Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 110 str.

Znanstveni radovi

1991 "Prilog proučavanju drmeša zagrebačkoga prigorja." Zorica Vitez [et. al.] (editors), Narodna umjetnost 28:143-158. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku . 1992 "Drmeš kao osnova kulturne identifikacije." Ernest Fišer (urednik), Kaj 5-6:75-79. Zagreb, Kajkavsko spravišče. 1992 "Plesni događaji u mesopusnim običajima Punta." Jasna Čapo (urednica), Etnološka tribina 14:167-182. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo. 1992 "Uloga 'Seljačke sloge' u životu hrvatskoga sela." Rajković, Zorica; Janeš-Beneti, Željka; Zebec Tvrtko (urednici). XXVI. međunarodna smotra folklora Zagreb , 1992 : 33-42. Zagreb, Koncertna direkcija Zagreb. 1993 "Iz prošlosti 'Seljačke sloge' u Pounju." Juraj Lončarević (urednik), Zrin , Časopis za povijesna, kulturna i gospodarska pitanja Hrvatskog Pounja , 4(2):29-31. Zagreb: Društvo prognanih Zrinjana, lipanj 1993. 1994 "Tanac u pokladama Punta kao obredu prijelaza." Jasna Čapo (urednica), Etnološka tribina 17:103-122. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo.

1995 "The dance event as a political ritual: the round dance - kolo 'Slavonia at war'." Hubert Maver; Pavao Rudan; Benet (editors) Collegium Antropologicum 19 (1):79-91, Zagreb, Croatian Antropological Society. 1995 "Carnival dance event in Croatia as a rite of passage." Zorica Vitez (editor), Narodna umjetnost, Croatian journal of ethnology and folklor research , 32(1):101-117, Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku . 1995 "Kulturni identitet vrbovečkog kraja u scenskom folklornom izrazu." Branko Čegec (urednik), Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Zbornik, Radovi sa znanstvenog skupa posvećenog 750. obljetnici pisanog spomenika o Vrbovcu :113-128. Vrbovec: Matica hrvatska Vrbovec. 1995 "O teorijah in metodah raziskovanja plesa." Marija Stanonik (editor), Traditiones , Zbornik Inštituta za slovensko narodopisje 24 :301-308. Ljubljana, Slovenska akademija znanosti in umetnosti. 1995 "Etnokoreologija" i 16 nepotpisanih jedinica, Antun Vujić (urednik), Hrvatski leksikon 1: 333. Zagreb, Naklada Leksikon. 1996 "'Povijesne bilješke Sotina' Ferde Gerstnera: vrijedan doprinos poznavanju etnografske baštine Srijema", Vlado Horvat (urednik), Povijesne bilješke Sotina : 45-48. Zagreb: Gradski muzej Vukovar; Župa Sotin. 1996 "Dance research in Croatia." Zorica Vitez (editor), Narodna umjetnost, Croatian journal of ethnology and folklor research , 33(1):89-111, Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku . 1997 "Surviving through the dance: sung round dance as the expression of defiance and Croatian pride." Anthony Seeger (editor), Cultural Survival Quarterly , Winter 1997, 20(4):29-32. Washington, Cultural Survival Inc. 1998 "Dance events as political rituals for expression of identities in Croatia in the 1990s." Svanibor Pettan (editor), Music, Politics and War: Views from Croatia : 151-162. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku. 1998 "Glagolitic priests as leaders of chain-round dances on the Island of Krk." Max Peter Baumann; Linda Fujie; Svanibor Pettan (editors), Music and Music Research in Croatia, The World of Music. Journal of the Department of Ethnomusicology Otto-Friedrich University of Bamberg 40(3), 1998, Berlin 1999: 83-98. Verlag für Wissenschaft und Bildung, Berlin. 1998 "Siebenschritt/seven-steps: a transformation of the dance among the Croats". Stanislav Tuksar (urednik), Zagreb 1094-1994, Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura [Zagreb and Croatian lands as a bridge between Central-European and Mediterranean Musical Cultures], Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 28. 09. - 1. 10. 1994., Zagreb : 583-594. Zagreb, Hrvatsko muzikološko društvo. 1998 "Differences and changes in style: the example of Croatian dance research". Theresa Buckland; Georgiana Gore (editors), Dance, Youth, Identity , 19th Symposium of the International Council for Traditional Music, Study Group on Ethnochoreology, 5.-11. kolovoz 1996., T r ešt : 119-126. Skierniewice: Ustav pro etnografii folkloristiku AVČR, Prag. 1998 (suautorica: Grozdana Marošević) "Folklorna glazba i ples." Jasna Čapo Žmegač [et al.] (urednici); Reana Senjković [et al.] (suradnici), Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskoga puka :231-243. Zagreb; Matica hrvatska (Serijal Hrvatska; 1). 2000 "Folk dance." Zorica Vitez; Aleksandra Muraj (editors), Croatian folk culture. At the crossroads of worlds and eras :438-447. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori. (Printed in Croatian, 2001. "Folklorni ples." Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svijetova i epoha , Zagreb: Barbat; Galerija Klovićevi dvori; Institut za etnologiju i folkloristiku, 441-450. ) 2000 "Lijera i narodni plesovi Župe dubrovačke". Stjepan Čosić (editor), Zbornik Župe dubrovačke 3:55-60. Dubrovnik, Croatia: Čibača, Humanitarno društvo Župe dubrovačke. 2000 "Tragom drveniških kola". Ivan Pažanin (editor), Zbornik otoka Drvenika 2:143-150. Drvenik, Croatia: Župa sv. Jurja Mučenika. 2001 "Sword dances among Croats." Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (editors), Proceedings 21s t Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology, 2000 Korčula:123-128. Zagreb: International Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institute of Ethnology and Folklore Research.

2001 "Korčula - 21. simpozij Studijske skupine za etnokoreologiju ICTM, 2.-8. 7. 2000" Vjera Katalinić (editor), Arti muzices, Hrvatski muzikološki zbornik 32(1):159-161. Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo. 2001 "Mačevni plesovi u Hrvata." Alena Fazinić (urednica), Godišnjak grada Korčule 6:381-391. Korčula: Muzej grada Korčule. 2001 "Folklorni ples u Zelini i okolici". Jadranka Houška (editor), Stoljeće Hrvatskog pjevačkog društva 'Zelina' :47-50. Sveti Ivan Zelina, Croatia: Matica hrvatska Sveti Ivan Zelina; Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina". 2002 "Izazovi primijenjene folkloristike i etnologije". Ivan Lozica (urednik), Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 39(2):93-110. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku.

Suradnik u nastavi:mr. sc. Jadran Kale, viši predavač

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen:Sveučilište u Zadru i Muzej grada Šibenika

Kontaktni podaci:jkale@public.srce.hr, http://zupanija.sibenik.museum/stud/nastavnik.html

Životopis:Osobni podaci: rođen 6. travnja 1965.

Obrazovanje2003. doktorand Sveučilišta u Zagrebu 1996. magistrirao na Interuniverzitetskom centru Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu 1989. diplomirao etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo2001.-Istraživač u projektu Instituta za etnologiju i folkloristiku “Domovinski rat i ratne

žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti”1997.-Vanjski suradnik u visokoškolskoj nastavi etnologije u Zadru1989.-Kustos i voditelj Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika1988.Sudjelovanje u organizaciji 12. kongresa ICAES (Svjetske asocijacije antropoloških i

etnoloških znanosti)

Nagrade2003.Godišnja nagrada "Milovan Gavazzi" za osobita postignuća koju dodjeljuje Hrvatsko etnološko društvo.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:"Skice za mjesnu etnografiju i ekologiju", Zbornik otoka Drvenika II., Drvenik 2000.,

str. 127-138.“Etnološka nastava i inicijativa za etnološki studij u Zadru”, u suautorstvu s

Jasenkom Lulić Štorić, Etnološka tribina 31 (2001.), 24: 189-194."Hrvatska etnoastronomija", objavljeno u Bulletinu Tehničkog muzeja u Zagrebu,

2001."Oživljavanje odjevne baštine u Zadru i Šibeniku", u suautorstvu s Jasenkom Lulić

Štorić, Simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije Zaštita i očuvanje tradicijske kulturne baštine (Nacionalni park Paklenica, 2001.), str. 165-174.

Osvrt na knjigu: Aleksandra Muraj: "Narodna nošnja otoka Zlarina. Priručnik za rekonstrukciju nošnje." Narodna umjetnost 41/1 (2004.)

Kale, Jadran: "Polazišta za istraživanje narodnih nošnji i kulture odijevanja u sjevernoj Dalmaciji." Ethnologica Dalmatica 13 (2004.): 93-112.

"Pregled etnografske baštine", Zbornik župe Konjevrate (u tisku)Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:

“Etnološka nastava i inicijativa za etnološki studij u Zadru”, u suautorstvu s

Jasenkom Lulić Štorić, Etnološka tribina 31 (2001.), 24: 189-194."Tematski odabir iz Kalepina", u: "Jezikoslovac fra Josip Jurin, zbornik radova sa

znanstvenog skupa". Šibenik i Primošten: Gradska knjižnica i ogranak MH, 1999., 85-145.

"Je li se u neolitu stanovalo u bunjama?" U: "Područje šibenske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 19, Zagreb, 1998., 75-82. (Zbornik radova godišnjeg skupa HAD u Šibeniku 1995.)

"Pojmovi o običajnosti u rječniku Josipa Jurina", Ethnologica Dalmatica 6, 1997."Sklop bunja na lokalitetu Samograd (Žirje)", Žirajski libar 1 (1994.), 221-246."Skorašnje stanje sraza globalne kulture sa mjesnim tradicijama na

šibenskome području", Ethnologica Dalmatica 1 (1992.), 99-107."Kakvima se vidimo sami: disciplina odražena sadržajima nekrologa etnolozima”.

U: 'Simboli identiteta', ur. D. Rihtman-Augustin. Zagreb: HED, 1991., 68-71."Before and after the cult: The social and ceremonial meaning of the story about

Vlašići stars", Makedonski folklor 24 (1991.) 47, 243-254."Uopćena obilježja različitih skupina grafita u Zagrebu", Kulturni radnik 42 (1989.)

1: 77-89.

Suradnica u nastavi:mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena:Narodni muzej u Zadru i Sveučilište u Zadru

Kontaktni podaci:023/251-851, lulicstoric@yahoo.com

Životopis:Osobni podaci: rođena 22. listopada 1956.

Obrazovanje1991. magistrirala etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu1980. diplomirala etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo1996. početak visokoškolske nastave etnologije na Višoj učiteljskoj školi i Filozofskom fakultetu1991. organizatorica simpozija i izložbe "Otočka žena"1991. viša kustosica1989. organizatorica kongresa SEDJ1983. voditeljica Etnografskog odjela (kasnije: Etnološki odjel)1981. kustosica Narodnog muzeja u Zadru

Broj objavljenih stručnih i znanstvenih radova: 13Broj održanih izložbi: 17

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:"Odnos muškarac - žena simboliziran u svadbenim običajima u Kalima (otok Ugljan)", zbornik

«Život otočanke», Narodni muzej Zadar, 2002., str. 97-104“Etnološka nastava i inicijativa za etnološki studij u Zadru”, u suautorstvu s Jadranom

Kalom, Etnološka tribina 31 (2001.), 24: 189-194."Oživljavanje odjevne baštine u Zadru i Šibeniku", u suautorstvu s Jadranom Kalom, Simpozij

etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije Zaštita i očuvanje tradicijske kulturne baštine (Nacionalni park Paklenica, 2001.), str. 165-174.

"Magija u seoskoj tradicijskoj kulturi bukovice." Ethnologica dalmatica 9 (2000.): 63-69"Etnološka obilježja." U: "Zadarska županija", Zadar: Zadarska županija, 2001., 80-95

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave:"Svadbeni običaji kod ateista na primjeru jednog otočkog sela blizu zadra." Etnološke sveske (1987.) 8"Odnos muškarca i žene u svadbenim običajima sjeverne Dalmacije." Etnološka tribina 12 (1989.): 33-39"Svadbeni običaji otoka Pašmana." U: Zbornik "Biograd i njegova okolica u prošlosti", Zadar i Biograd, 1988.: 613-620 "Simboli identiteta žene u Bukovici – od djevojčice do udate žene." U "Simboli identiteta", Zagreb: HED i Zavod za istraživanje folklora, 1990., 147-152"Žena otoka Ugljana." Zadar: Etnografski odjel Narodnog muzeja Zadar, 1991.

"Interakcije kulturnih elemenata na primjeru ženskog oglavlja sjeverne Dalmacije." Ethnologica dalmatica 1 (1992.): 45-53"Vjerovanje u štrigu na Dugom otoku." Zadarska smotra 42 (1993.) 1/2: 361-365"Etno park u Marasovićima." Paklenički zbornik, sv. 1., Starigrad – Paklenica, 1994., 273-277"Neki podaci o panju badnjaku u sjevernoj Dalmaciji." Zadarska smotra, 1996., 81-84"O položaju žene u Novigradskom zborniku." Ethnologica dalmatica 4-5 (1996.): 23-26"Ribarsko praznovjerje na zadarskim otocima." U: "Tisuću godina prvog spomena ribarstva u Hrvata", Zagreb: HAZU, 1997., str231-237"Slama u božićnim običajima sjeverne Dalmacije." Zbornik radova sa skupa "Domaća rič", MH Zadar, 1997., str. 321-323"Magija u seoskoj tradicijskoj kulturi bukovice." Ethnologica dalmatica 9 (2000.): 63-69"Etnološka obilježja." U: "Zadarska županija", Zadar: Zadarska županija, 2001., 80-95

Suradnica u nastavi:mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena:Etnografski muzej u Splitu

Kontaktni podaci:021/344-164

Životopis:Osobni podaci: rođena 1. siječnja 1960.

Obrazovanje2001. magistrirala etnologiju radom "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne

identifikacije"1987. diplomirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu radom

"Pučka umjetnost i hrvatsko slikarstvo između dva rata"

Radno iskustvo2001. suradnica u projektu Instituta za etnologiju i folkloristiku “Domovinski rat i ratne žrtve

u 20. stoljeću: etnografski aspekti”2001. viša kustosica1988. kustosica Etnografskog muzeja u Splitu

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:"Sudamja – fjera sv. Duje." U: "Sveti Dujam, štovanje kroz vjekove." Crkva u svijetu (2004.):

93-97"'Narodna umjetnost' u Splitu." Etnološka tribina 15 (2003.): 23-34"Zbirka slika u Etnografskom muzeju Split." Ethnologica Dalmatica 12 (2003.): 59-76"Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije." Ethnologica Dalmatica 11

(2002.): 3-143"Gavazzi und die kroatische Volkskunst." U: Čapo, Jasna (ur.): "Kroatische

Volkskunde/Ethnologie in den Neuzigern." Beč: Veröffentlichungen des Instituts für Europäische Ethnologie der Universität Wien, Bd. 22 (2001.): 391-405

"Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji." Ethnologica Dalmatica 10 (2001.): 81-88"Zvanje kustos – etnolog." Anali Galerije Antuna Augustinčića 16/17 (2001.): 133-138"Prilog istraživanju etnografije Dugopolja." Dugopolje-zbornik radova 1 (2001.): 461-472"Folklorni likovni izraz." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha."

Zagreb: Barbat, 2001.: 391-401"Skice Jana Baptista van Moera u Etnografskom muzeju Split." Ethnologica Dalmatica 9

(2000.): 117-138"Folk artistic expression." U: "Croatian folk culture at the crossroads of worlds and eras."

Zagreb: Klovićevi dvori, 2000.: 391-401.

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave:"'Narodna umjetnost' u Splitu." Etnološka tribina 15 (2003.): 23-34"Zbirka slika u Etnografskom muzeju Split." Ethnologica Dalmatica 12 (2003.): 59-76"Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije." Ethnologica Dalmatica 11

(2002.): 3-143"Gavazzi und die kroatische Volkskunst." U: Čapo, Jasna (ur.): "Kroatische

Volkskunde/Ethnologie in den Neuzigern." Beč: Veröffentlichungen des Instituts für Europäische Ethnologie der Universität Wien, Bd. 22 (2001.): 391-405

"Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji." Ethnologica Dalmatica 10 (2001.): 81-88"Folklorni likovni izraz." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha."

Zagreb: Barbat, 2001.: 391-401"Zbirka škrinja Etnografskog muzeja Split." Ethnologica Dalmatica 6 (1997.): 117-147"Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti daljnjega istraživanja."

Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139"Nevjestina škrinja." Ethnologica Dalmatica 4/5 (1994./1995.): 27-36

"Interes za hrvatsku pučku likovnu umjetnost." Ethnologica Dalmatica 2 (1993.): 13-24

Suradnik u nastavi:mr. sc. Joško Ćaleta, stručni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen:Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu

Kontaktni podaci:josko@ief.hr, http://www.ief.hr/suradnici/caleta.html

Životopis:Joško Ćaleta (Trogir, 1964.), etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent. Diplomirao je glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, a magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru (Kanada). Od 1997. godine asistent je na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Teme kojima se bavi u svojim istraživanjima uglavnom su vezane uz vokalnu glazbenu tradiciju dalmatinskog primorja i zaleđa. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija smotri i festivala diljem Hrvatske, između ostalog i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

Od 1979. godine klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (klape Trogir, Radovan, Kairos). Tijekom boravka u Kanadi dirigent je vankuverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi (1994. i 1996.). Rad s klapama nastavlja i po povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent zagrebačkih klapa (Jelsa, Nostalgija, Sagena, Dišpet). Godine 2000. za dvostruki kompaktni disk Hrvatska tradicijska glazba zajedno s Nailom Ceribašić nagrađen je nagradom Josip Andreis koju za muzikološka dostignuća svake godine dodjeljuje Hrvatsko društvo skladatelja.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:"Traditional Musical Instruments". In: Croatian Folk Culture. At the Crossroads of Worlds and

Eras. Zorica Vitez and Aleksandra Muraj, eds. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori, 2000.: 420-438.

"The Peculiarities of Playing and Singing in the Revived Sword Dances of the Pelješac Penninsula and the Island of Korčula". In: Proceedings of 21st Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology - Korčula 2000. Elsie Ivancich Dunin and Tvrtko Zebec, eds. Zagreb: ICTM Study Group on Ethnochoreology and Institute of Ethnology and Folklore Research, 2001.: 38-43.

"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska kultura. Na razmeđu svjetova i epoha. Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat et al., 2001.: 423-441.

(zajedno s V. Bagurom) "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskoga Jadrana", Hrvatski iseljenički zbornik 2002. Urednica: Vesna Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2001. str. 71-83.

"Trends and Processes in the Music Culture of the Dalmatian Hinterland". Journal of Mediterranean Music Cultures. Tullia Magrini, ed. [Ethnmusicology Online 6 (2002.); www.muspe.unibo.it/period/ma/index/number6/].

(zajedno s M. Piškor) Na dobro nan Božić dojde - Hrvatske tradicijske božićne pjesme Zagreb: IEF & Cantus, 2002.

"Dijatonska harmonika u glazbenoj praksi južne Dalmacije", Istarski etnomuzikološki susreti 2000. - 2001. Urednice: N. Ceribašić, I. Greblo. Roč: KUD "Istarski željezničar", 2002. str. 79 - 99

"Klapa Singing and ča-val. The Mediterranean Dimension of Popular Music in Croatia". In: Mediterranean mosaic - Popular Music and Global Sound - ur. Goffredo Plastino, New York: Routledge, 2003.: 241 - 267.

"Kantanje - korizmeno pjevanje u Imotskoj krajini." U: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture III , Zbornik radova 3. Međunarodnog znanstvenog simpozija s temom: Križni putevi, Kalvarije i Velikotjedne procesije kod Hrvata Vrbnik-Krk, 25.-28. IV. 2002. urednik: Jozo Čikeš, Zagreb: Udruga Pasionska baština, 2003.: 227-239

"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska glazbala u Etnografskom muzeju u Splitu (katalog izložbe). Silvio Braica, ur. Split: Etnografski muzej Split, 2000.: 11-28.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:

"Klapa singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia". Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research 34/1 (1997.): 127 - 145."Klapa u dijaspori: klapa 'Zvonimir' Vancouver, Canada". Bašćinski glasi 6 (1997.): 71 - 93."Lišanska misa". U: Dragan Nimac et al. Lišanska misa. Liturgijsko pučko pjevanje u Lišanima. Visovac: Franjevački samostan Gospe Visovačke, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 1998.: 23 - 64."The Ethnomusicological Approach to the Concept of the Mediterranean in Music in Croatia". Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research 36/1 (1999.): 183-195."Traditional Musical Instruments". In: Croatian Folk Culture. At the Crossroads of Worlds and Eras. Zorica Vitez and Aleksandra Muraj, eds. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori, 2000.: 420-438."The Peculiarities of Playing and Singing in the Revived Sword Dances of the Pelješac Penninsula and the Island of Korčula". In: Proceedings of 21st Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology - Korčula 2000. Elsie Ivancich Dunin and Tvrtko Zebec, eds. Zagreb: ICTM Study Group on Ethnochoreology and Institute of Ethnology and Folklore Research, 2001.: 38-43."Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska kultura. Na razmeđu svjetova i epoha. Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat et al., 2001.: 423-441.(zajedno s V. Bagurom) "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskoga Jadrana", Hrvatski iseljenički zbornik 2002. Urednica: Vesna Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2001. str. 71-83."Trends and Processes in the Music Culture of the Dalmatian Hinterland". Journal of Mediterranean Music Cultures. Tullia Magrini, ed. [Ethnmusicology Online 6 (2002.); www.muspe.unibo.it/period/ma/index/number6/].(zajedno s M. Piškor) Na dobro nan Božić dojde - Hrvatske tradicijske božićne pjesme Zagreb: IEF & Cantus, 2002."Dijatonska harmonika u glazbenoj praksi južne Dalmacije", Istarski etnomuzikološki susreti 2000. - 2001. Urednice: N. Ceribašić, I. Greblo. Roč: KUD "Istarski željezničar", 2002. str. 79 - 99"Klapa Singing and ča-val. The Mediterranean Dimension of Popular Music in Croatia". In: Mediterranean mosaic - Popular Music and Global Sound - ur. Goffredo Plastino, New York: Routledge, 2003.: 241 - 267."Kantanje - korizmeno pjevanje u Imotskoj krajini." U: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture III , Zbornik radova 3. Međunarodnog znanstvenog simpozija s temom: Križni putevi, Kalvarije i Velikotjedne procesije kod Hrvata Vrbnik-Krk, 25.-28. IV. 2002. urednik: Jozo Čikeš, Zagreb: Udruga Pasionska baština, 2003.: 227-239"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska glazbala u Etnografskom muzeju u Splitu (katalog izložbe). Silvio Braica, ur. Split: Etnografski muzej Split, 2000.: 11-28.Nosači zvukaĆaleta, Joško, i Dragan Nimac:Lišanska misa, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Visovac: Franjevački samostan, 1998. (stručni suradnik i autor komentara).Sjećanja i zapisi Antuna Dobronića iz Jelse Klapa Jelsa. Zagreb: Dominis, 98/1 (1998.) (glazbeni producent).Ćaleta, Joško, i Naila Ceribašić: Obnavljamo baštinu, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, IEF 99/1 (1999.) (stručni suradnik).Ćaleta, Joško, i Naila Ceribašić: Hrvatska tradicijska glazba. Nizinska, središnja, gorska i primorska Hrvatska. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, IEF 00/1-2 (stručni suradnik, autor transkripcija).Klapa Jelsa. Zagreb, Ljubljana: Dallas records, 2000., CD Dallas 201 (glazbeni producent).(zajedno s M. Piškor) Na dobro nan Božić dojde - Hrvatske tradicijske božićne pjesme Zagreb: IEF & Cantus, 2002."Na omiškoj stini - autorska klapska pjesma" - klapa Nostalgija Zagreb: Cantus, 2002."LADO - Preveliku radost navišćujem Vama - Božićne pjesme i kolende iz Dalmacije, kompaktni disk s popratnom knjižicom (ur. Mojca Piškor) Zagreb: Aquarius records, 2003.: CD 18-03, 16 str. (vidi 3.7)Klapa Jelsa, sjećanja Zagreb: Dallas records, 2003.: CD Dallas 272

Suradnica u nastavi:mr. sc. Lidija Nikočević

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena:Etnografski muzej Istre, Pazin

Kontaktni podaci:Telefon: 052/622-220, lidija.nikocevic@emi-pazin.htnet.hr

Životopis:

Rođena 1959. u Zagrebu. Osnovno i srednje školovanje (gimnaziju jezičnog smjera) završila u Opatiji. Dodiplomiski (etnologija i češki jezik i književnost) i postdiplomski studij iz etnologije završila na Filozofskom fakultuetu u Zagrebu. Tema magistarskog rada je "Istarska tradicijska kultura viđena očima austrijskih etnologa i etnografa".Od 1985. bila je zaposlena kao etnologinja u Opatiji, pri Gradskoj biblioteci "Viktor Car Emin", baveći se ponajviše muzejskim etnografskim zbirkama i etnografskim i etnološkim istraživanjima, te realizira više stalnih postava i izložbi. Stiče stručno zvanje kustosa.Nakon sedam godina zapošljava se u Upravi za zaštitu kulturne baštine u Rijeci u funkciji etnologinje-konzervatorice. Tamo se pet godina bavi pitanjima zaštite materijalne kulturne baštine (ponajviše tradicijske arhitekture) ali i nematerijalnih fenomena u kulturi. 1997. prelazi na mjesto ravnateljice Etnografskog muzeja Istre u Pazinu. Autorica je i ko-autorica brojnih izložbi. Potaknula je niz edukativnih akcija i projekata. Sudjelovala na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao gost održala predavanja pri Odjeku za europsku etnoloiju u Lundu, Švedska (1999), Odsjeku za antropologiju ISH u Ljubljani (2000) Odsjeku za etnologiju u Freibourgu, Švicarska (1999) Koristila je više stipendija: jednu za istraživanje izvora za etnografiju Istre u Beču, za usavršavanje njemačkog jezika u Mannheimu, te za učenje talijanskog jezika u Rimu i Sieni. Napisala je scenarij za film "Žeji j'vavek" o pokladnim običajima na Liburnijskom području (2002).Bila je članom više Upravnog vijeća Hrvatskog Etnografskog društva i Internacionalnog komiteta za etnografske muzeje ICME, koji je dio ICOM-a (Internacionalnog komiteta za muzeje), čiji je sada i tajnik/blagajnik.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:"Everyday life along the Slovenian-Croatian Border: Contributions to the Ethnography of

Frontiers." MESS (Mediteranean Summer School), Vol. 3. Ljubljana 1999.“Ordenje je naše znamenje” Od ordenja do simbola identiteta, katalog izložbe, Etnografski

muzej Istre, Pazin 2000."Buduċi stalni postav istarske etnografije kao pokušaj sinteze multikulturne situacije", U:

Etnološka istraživanja 7, Zagreb, 2001.Trying to grasp multiculturality; New museological practice in Istria ICOM TRIENNIAL

CONFERENCE, BARCELONA, 2-4 July, 2001http://museumsnett.no/alias/HJEMMESIDE/icme/icme2001/nikocevic.html"Sichtweise: Jugoslawische Ethnographie" U: "Istrien: Sichtweise" KITSEER SCHRIFTEN ZUR

VOLSKUNDE, Kittsee, 2001. Zajedno s Nevenom Skrbic: "Oesterreich-Mythen in Istrien" U: "Istrien: Sichtweise" KITSEER

SCHRIFTEN ZUR VOLSKUNDE, Kittsee, 2001. “Le lunge trattative confinarie” , Ricerche Sociali, Centro di ricerche storiche, Trieste-

Rovigno, 2002."Kako muzealizirati tradicijsku kulturu Istre", BUZETSKI ZBORNIK, knjiga 28, Buzet 2002. "Negotiating Borders: Myth, Rhetoric and Political Relations at the Istrian Border" FOCAAL,

European Journal of Anthropology 41, Utrecht 2003.

"U spomen Jakovu Mikcu", Buzetski zbornik 29, Buzet 2003."Nematerijalni aspekti kulturne baštine i njihovo mjesto u muzejima. Pogled etnologa".

INFORMATICA MUSEOLOGICA 34, Zagreb, 2003.Komentar na tekst Pamele Ballinger "Authentic Hybrids" in the Balkan Borderland" u Current

Anthropology, Vol. 45, br. 1, Chicago, 2004."The Intangibility of Multiculturalism", Museums and Intangible Heritage - ICOM 2004

General conference, Seoul, Korea: Museums and Intangible Heritage http://www.museumsnett.no/icme/icme2004/nikocevic.html

“Tkalci i tkanje Istre – svjedočanstva nestajanja kulturne pojave i nove prilike za njenu obnovu. Tkalci u Istri, Etnografski muzej Istre, Pazin 2004.

"Negotiating Borders: Myth, Rhetoric and Political Relations at the Istrian Border" u Thomas M. Wilson, Hastings Donnan: Culture and power at the edges of the state. National support and subversions in European border regions. Lit Verlag, Münster-Hamburg-London, 2005.

U tisku: "Muzejska zbirka Mošćenice: od koga i za koga?" u Mošćenički zbornik 2, Rijeka 2005.

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave:"Muzejska djelatnost i turistička ponuda" u Etnološke sveske VIII, Beograd 1987. (Rad s

Kongresa etnologa)"Tradicijska prehrana Lovranštine" u Liburnijske teme 6, Opatija 1987."The preservation of local culture through museum displays in tourist locations: the example

of Mošćenice and Mošćenička Draga" u: Writing the Past in the Present, St. David's University College, Lampeter 1990.

"Prehrana u Lovranštini i njene novije transformacije" u: Rad XXXVII Kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije, Zagreb 1990.

"Traditionelle Ernaehrungsweisen an der Noerdlichen Adria und ihre Modifizierungen" u: Koerper, Essen und Triken in Kulturverstaendnis der Balkanvoelker, Balkanologische Veroeffentlichen, Band 19, Berlin 1991.

Dometi, Časopis za kulturu i društvena pitanja, god. XX, br. 3/4, Rijeka 1992 - Urednica broja posvećenog etnologiji.

"Zimmer frei - Das Leben mit und ohne Touristen. Ueber Beziehungscharakteristika des Gastgebers gegenueber dem Touristen", u: Tourismus und Regionalkultur, Buchreihe der Oesterreichischen Zeitschrift fuer Volkskunde, Neue Serie, Band 12, Wien 1994.

"Se za stare užance - Promjena značenja pokladnih običaja u zapadnom dijelu Kastavštine" u: Liburnijske teme 9, Opatija 1996.

"Tradicijska kuća Buzešćine i Ćićarije", u: Buzetski zbornik, knjiga 22, Buzet 1996.

Suradnik u nastavi:prof. Livio Marijan

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen:Sveučilište u Zadru i Zadarska nadbiskupija

Kontaktni podaci:A. Hebranga 5, 23000 Zadar

Životopis:Osobni podaci: rođen 16. ožujka 1964. u Zadru

Obrazovanje2001. student teologije na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru1998.upisan magistarski studij na Sveučilištu u Zagrebu1996. usavršavanje njemačkog jezika u Göetheovom institutu, Frankfurt na Majni1995. diplomirao etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo2002.-vicekancelar Zadarske nadbiskupije2002.-2003.predavao filozofiju, logiku i psihologiju na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru1998.-prireditelj "Večeri glagoljaške baštine" u sklopu "Glazbenih večeri u Donatu"1996.-2002.Zadarska nadbiskupija, nadbiskupov osobni tajnik

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:"Veliki tjedan u Običajniku župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu", u: Zbornik sa međunarodnog

simpozija Pasionske baštine. Hvar i Zagreb, 1998."Tradicijska kultura Radovina", u: "Radovin", Zadar 2004.Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Zapjevaj mi moje grlo jasno' – tradicijsko

svjetovno i glagoljaško pjevanje u Radovinu", Zadar: KUD Radovin,Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Nikad neću zaboravit' – tradicijsko

svjetovno i crkveno-glagoljaško pjevanje u Poličniku", Poličnik: KUD Carza, 2004.Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "Starohrvatsko (glagoljaško) pjevanje

Zadarske nadbiskupije", Zagreb: Orfej, 2003.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:"Tradicijska kultura u Velom Ižu." Veli Iž: MZ, 1990."Veliki tjedan u Običajniku župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu", u: Zbornik sa međunarodnog

simpozija Pasionske baštine. Hvar i Zagreb, 1998."Tradicijska kultura Radovina", u: "Radovin", Zadar 2004.Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Zapjevaj mi moje grlo jasno' – tradicijsko

svjetovno i glagoljaško pjevanje u Radovinu", Zadar: KUD Radovin, 2003.Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Nikad neću zaboravit' – tradicijsko

svjetovno i crkveno-glagoljaško pjevanje u Poličniku", Poličnik: KUD Carza, 2004.Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "Starohrvatsko (glagoljaško) pjevanje

Zadarske nadbiskupije", Zagreb: Orfej, 2003.

Suradnik u nastavi:Ivo-Pavao Jazbec, prof.

Kontaktni podaci:ipjazbec@ihjj.hr

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen:Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Životopis i obrazovanje:Rođen 1972. godine u Zagrebu. Završio osnovnu i srednju klasičnu izobrazbu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij lingvistike i grčkoga

jezika s književnošću.Tijekom studija polazio »Summer School of Generative Grammar« u Debrecenu,

Mađarska, 1997., Ljetnu školu grčkoga jezika i kulture, Patras, Grčka, 1998. Surađivao na izradi »Hrvatskoga nacionalnoga korpusa« u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta. U Dubrovniku polazio tečajeve i radionicu pod nazivom »New Theoretial Perspectives on Syntax and Semantics in Cognitive Science« u rujnu 2000. godine.

Akademske godine 2001/2a bio studijskom boravku na Odsjeku za računarstvo u Sjedinjenim Američkim Državama na Sveučilištu Brandeis.

Na Pučkome sam otvorenome učilištu ALGEBRA završio program usavršavanja »Računalni programer za poslovne aplikacije – C++/Visual C++« 2003. godine.

Polazio »Euro Summer School – Vilem Mathesius Lecture Series 19« u Pragu, gdje je težište bilo na računalnoj lingvistici i strojnome prevođenju.

Upisan na interdisciplinarni poslijediplomski studij »Jezična komunikacija i kongnitivna neuroznanost« Sveučilišta u Zagrebu.Od 2005. radi kao stručni suradnik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Suradnik u nastavi:Mirko Ujdenica, prof.

Kontaktni podaci:mirkoujdenica@yahoo.com

Životopis i obrazovanje:Rođen 1980. godine u Zagrebu.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 2004. studij povijesti i etnologije.

Upisan na poslijediplomski studij Europski studiji: jezici i kulture u dodiru, usmjerenje kultura, na Sveučilištu u Zadru.