mart, 2009. BROJ 4

I MI ŽELIMO ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA BIH FORMIRAT ĆE ODJELJENJE ZA PROVEDBU DEKADE

VIJESTI IZ ROMSKIH ZAJEDNICA

O DEKADI U SVIM GRADOVIMA U BiH

DEKADA ROMA - DOBRA PRAKSA I IZAZOVI

ZAPOSLENO 11 ROMA U OPŠTINI PRNJAVOR

BESPLATAN PRIMJERAK

2

RIJEČ IZDAVAČASADRŽAJ

233556

8121314171920

RIJEČ IZDAVAČA

I MI ŽELIMO ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKA

O DEKADI U SVIMGRADOVIMA U BiH

BILBORDI NA 33 LOKACIJE

I JA SAM ČOVJEK

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA BIH FORMIRAT ĆE ODJELJENJE ZA PROVEDBU DEKADE

DEKADA ROMA - DOBRA PRAKSA I IZAZOVI

DEKADA ROMA U ČEŠKOJ REPUBLICI I MAKEDONIJI

KAKO SENZIBILIZIRATI JAVNOST

VIJESTI IZ ROMSKIH ZAJEDNICA

ZAPOSLENO 11 ROMA U OPŠTINI PRNJAVOR

VAŽNO JE DOBITI PRILIKU

OBIČAJI

Magazin “Crno-bijeli svijet” izdaje se u sklopu projekta: “Podrška romskoj nacionalnoj manjini u efekti vnom zagovaranju i izvještavanju”.

Ovaj projekt fi nansijski podržavaju World Vision Inc. i US Department of State. Na realizaciji projekta zajednički sarađuju Vijeće Roma BiH i World Vision BiH.

Mišljenja i stavovi izneseni u ovom magazinu nisu zvanični stavovi World Vision Inc. i US Department of State

Dizajn, fotografi je iuredništvo

RICti m

Tiraž 2.500 kom.

Vijeće Roma/Romski Informati vniCentar

Franjevačka do broja 671000 Sarajevo

tel/fax.: +387 33 236 910e-mail: bhric_offi ce@hs-hkb.ba

web: www.bhric.ba

Poštovani čitaoci,pred vama je novi broj magazina Crno-bijeli svijet. Ovo, četvrto izdanje, posveti li smo najaktuelnijim događajima i procesima koji su se odvijali tokom prethodnog perioda, nastojeći pritom ugraditi sve vaše sugesti je u sadržaj i izgled magazina.Nakon pristupanja Bosne i Hercegovine Dekadi uključenja Roma 2005-2015., akti vnije se krenulo u medijsku promociju s ciljem upoznavanja javnosti o ovom procesu. Prvi put su u Bosni i Hercegovini postavljeni bilbordi s jasnom porukom: “I mi želimo život dostojan čovjeka”. Podaci koji su navedeni, a koji govore o stvarnom položaju najbrojnije nacio-nalne manjine u Bosni i Hercegovini, ne bi trebali nikog ostaviti ravno-dušnim. Samo jedan posto Roma je zaposleno, 30 posto ima zdravstve-nu zašti tu, 30 posto Roma se školuje, a svega 30 posto ima adekvatan smještaj. Upravo ovi podaci predstavljaju ono od čega treba krenuti kada se zahti jeva veći angažman svih faktora koji mogu utjecati na to da se položaj i status Roma do 2015. godine promijeni.U suradnji s Romskim informati vnim centrom, Media plan insti tut je tokom decembra producirao reportažu pod nazivom “I ja sam čovjek”, koja govori o aktuelnoj romskoj problemati ci u Bosni i Hercegovini i per-spekti vama nakon priključenja države BiH programu Dekade Roma. Re-portaža je prikazana na BHT1, RTRS-u i TV Goražde, a u narednom peri-odu se planira emiti rati i na drugim lokalnim televizijama. U planu je i izrada radijskog džingla. Tokom januara u Travniku i Sarajevu održani su okrugli stolovi, a u Mo-staru i donatorska konferencija. Cilj održavanja okruglih stolova bio je predstavljanje akcionih planova i upoznavanje svih nivoa vlasti o oba-vezama koje moraju preuzeti da bi proces provođenja Dekade donio rezultate.Proces Dekade podrazumijeva akti vnosti kako državnih tako i lokalnih nivoa vlasti , jer će svaka općina u Bosni i Hercegovini u svom budžetu morati izdvojiti i planirati dio sredstava za realizaciju akcionih planova.Svakako je značajno spomenuti da su mediji u Bosni i Hercegovini pro-prati li i pridali veliki značaj ovim događajima. U Sarajevu je u proteklom periodu održana konferencija na temu „Regi-onalna inicijati va Dekada Roma – dobra praksa i izazovi“, u organizaciji OSCE Misije u BiH te uz podršku World Visiona BiH i Evropske komisije. Iskustva koja su prošle susjedne zemlje svakako su poučna za Bosnu i Hercegovinu, koja je tek prošle godine pristupila Dekadi. U ovom broju magazina prenosimo iskustva Hrvatske, Makedonije i Srbije.“Mediji i Romi: kako senzibilizirati javnost“ tema je dvodnevne konfe-rencije koja je održana u organizaciji Media plan insti tuta, a uz podršku Švedskog Helsinškog komiteta, Romskog informati vnog centra, World Visiona BiH i Evropske komisije.Konferencija u Sarajevu bila je prilika za razmjenu iskustava između lide-ra romskih organizacija, novinara i urednika kada je u pitanju medijsko treti ranje Roma u Bosni i Hercegovini. Na skupu je izražena spremnost prisutnih medija da intenzivnije izvje-štavaju o romskoj problemati ci i da više koordiniraju s RIC-om i lokalnim romskim organizacijama. Svakako, i u ovom broju možete pročitati zanimljive tekstove o dešava-njima u romskim zajednicama, aktuelnosti ma i običajima, o kojima pišu novinari volonteri Romskog informati vnog centra.U ovom broju iz objekti vnih razloga nismo u prilici da vam prenesemo nastavak feljtona o porijeklu Roma, te ćemo ga objaviti u slijedećem broju Magazina.Vjerujemo da ćete u bogatom sadržaju pronaći teme koje će vas zain-teresirati .

RIC ti m

3

I MI ŽELIMO ŽIVOT DOSTOJAN ČOVJEKANakon pristupanja Bosne i Hercegovine Dekadi uključenja Roma 2005-2015

aktivnije se krenulo u medijsku promociju s ciljem upoznavanja javnosti o ovom procesu.

Prva oficijelna promocija Dekade i tri akciona plana bila je u Sarajevu u novembru, kada se predsjeda-vajući Vijeća ministara Nikola Špirić obratio bosanskohercegovačkim medijima. Nakon toga su prvi put u Bosni i Hercegovini postavljeni bilbordi s jasnom porukom “I mi želimo život dostojan čovjeka”.U suradnji s Romskim informativnim centrom, Media plan institut je tokom decembra producirao re-portažu pod nazivom “I ja sam čovjek”, koja govori o aktuelnoj romskoj problematici u Bosni i Hercego-vini i perspektivama nakon potpisivanja međunarodnog dokumenta Dekada Roma. Uporedo s procesom upoznavanja javnosti o Dekadi teče još jedan koji se odnosi na upoznavanje svih nivoa vlasti o obavezama koje moraju preuzeti da bi proces provođenja Dekade donio rezultate.Tokom januara u Travniku i Sarajevu su održani okrugli stolovi, a u Mostaru i donatorska konferencija. Pored ovih aktivnosti, i lokalne romske organizacije istovremeno upoznaju lokalne vlasti i romsku zajed-nicu s procesom Dekade. Svakako je značajno spomenuti da su mediji u Bosni i Hercegovini propratili i pridali veliki značaj ovim događajima.

O DEKADI U SVIM GRADOVIMA U BIHOkrugli stolovi bili su prilika da se organi vlasti upoznaju sa procesom te načinom provođenja Dekade na nivou Bosne i Hercegovine. Proces Dekade podrazumijeva aktivnosti kako državnih tako i svih ostalih nivoa vlasti, jer će svi imati obavezu da izdvoje budžetska sredstva namije-njena realizaciji akcionih planova.

U organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbje-glice BiH, Vijeća Roma Federacije BiH i Romskog informativnog centra, a uz podršku međunarod-ne organizacije World Vision i Evropske komisije, u januaru su održani okrugli stolovi u Travniku i Sarajevu te donatorska konferencija i okrugli sto u Mostaru.

Cilj održavanja okruglih stolova bio je promovira-nje akcionih planova i upoznavanje organa vlasti s procesom te načinom provođenja Dekade na nivou Bosne i Hercegovine. Naime, proces Deka-de podrazumijeva aktivnosti kako državnih tako i lokalnih nivoa vlasti, jer će svaka općina u Bosni

i Hercegovini u budžetima morati izdvojiti i pla-nirati dio sredstava namijenjenih realizaciji akci-onih planova.

Okrugli sto u Travniku

4

Ujedno, donatorska konferencija imala je za cilj prezentiranje projekta stambenog zbrinjavanja Roma u Bišće Polju u Mostaru. Problem stam-benog zbrinjavanja Roma na ovom području po-kušava se riješiti već šest godina. Predsjednik mostarskog udruženja Roma “Neretva“ Šemsi Supnaj izrazio je nadu da će donatorska konfe-rencija u Mostaru biti od koristi i pomoći u ko-načnom rješavanju ovog problema.

„Udruženje Roma ‘Neretva’ ima sve potrebne papire kojim planira konkurirati za natječaj kako bi dobilo određeni dio sredstava za 30 stambe-nih jedinica koliko je planirano da se sagradi na Bišće Polju. Projekt bi trebao iznositi oko 1,4 mi-liona KM, a dio sredstava bi trebali dobiti od re-sornog ministarstva“, izjavio je Supnaj.

Pomoćnik bh. ministra za ljudska prava i izbjegli-ce Maksim Stanišić kazao je da je ovo prvi put da se na nivou države na ozbiljan način pristupa rje-šavanju ovih problema. Država je u 2009. godini izdvojila tri miliona KM za implementaciju akcio-

nih planova. Federalno ministarstvo prostornog uređenje je također izdvojilo 400 hiljada KM za realizaciju akcionog plan za stanovanje za 2009. godinu. Pored ovih sredstava, očekuje se da i ostali nivoi vlasti učestvuju u finansiranju, tako da će se ova suma povećati.

Na okruglom stolu održanom u Sarajevu Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakao je kako se procjenjuje da će za zado-voljavanje potreba Roma u Bosni i Hercegovini do 2015. godine biti potrebno 644 miliona KM.

Predstavnici Vijeća Roma naglasili su da prema procjenama u Bosni i Hercegovini živi oko 10.000 stambeno nezbrinutih romskih porodica. Prema istim procjenama, u Bosni i Hercegovini živi iz-među 76.000 i 100.000 Roma, a svega jedan po-sto je zaposleno, dok 33 posto ima zdravstveno osiguranje. Prema istraživanju provedenom prije dvije godine došlo se do podataka da u Bosni i Hercegovini postoji oko 100 neformalnih nase-lja u kojima živi više od 22.000 Roma. Po rije-

Premijer Federacije BiH s predstavnicima Vijeća Roma FBiHPremijer Federacije BiH dr. Nedžad Branković i federalni ministar rada i socijalne politike dr. Perica Jelečeviće sastali su se u januaru s delegacijom Vijeća Roma FBiH. Razgovarano je o implementa-ciji akcionih planova koje je u junu prošle godine usvojilo Vijeće ministara BiH nakon potpisivanja međunarodnog dokumenta Dekada za Rome 2005-2015.

Član Vijeća Roma Dervo Sejdić upoznao je pre-mijera Brankovića i ministra Jelečevića sa tre-nutnim aktivnostima ovoga vijeća u realizaciji akcionih planova na polju zapošljavanja, obra-zovanja, stambenog zbrinjavanja, zdrav-stvene zaštite i imo-vinskih prava Roma.

Premijer Branković kazao je da je Vlada FBiH spremna pomo-ći romskoj populaciji na poboljšanju uslo-va života, te dodao da će se u okviru ovo-godišnjeg budžeta iznaći sredstva u tu svrhu. U tom kontekstu bit će organiziran i sastanak resornog federalnog ministarstva sa kantonal-

nim ministarstvima kako bi se ukupan problem romske populacije približio i iznašli načini za njegovo rješavanje na lokalnom nivou.

Na sastanku je razgovarano i o mogućnosti us-postave vijeća na-cionalnih manji-na na federalnom nivou kao savje-todavnog tijela Parlamenta Fede-racije BiH. Inače, romska populacija najbrojnija je na-cionalna manjina u BiH. Od gotovo

100 hiljada Roma u BiH dvije trećine ih živi na prostoru Federacije BiH.

28.1.2009.Vijest preuzeta sa web stranice Vlade Federacije BiH

5

Krajem decembra 2008. godine na 33 lokacije u Bosni i Hercegovini postavljeni su bilbordi s poru-kom I mi želimo život dostojan čovjeka. Bilbordi su dio kampanje kojom se javnost želi upoznati sa stvarnim položajem Roma u Bosni i Hercego-vini, ali i sa inicijativom kojoj je pristupila BiH – Dekadom uključenja Roma 2005-2015.Navedeni podaci o stvarnom položaju najbrojni-je nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini ne bi trebali nikog ostaviti ravnodušnim. Samo jedan posto Roma je zaposleno, 30 posto ima zdrav-stvenu zaštitu, 30 posto Roma se školuje, a sve-ga 30 posto ima adekvatan smještaj. Upravo ovi podaci predstavljaju ono od čega treba krenuti kada se zahtijeva veći angažman svih faktora koji mogu utjecati na to da se položaj i status Roma do 2015. godine promijeni. Izradu i štampanje bilborda finansijski su podržali Evropska komisija i World Vision Irske, kroz pro-jekt “Poboljšanje ostvarenja ljudskih prava rom-ske manjine u BiH”. U izradi i kreiranju bilborda učestvovao je i Romski informativni centar.

čima Derve Sejdića, predsjednika Saveza Roma BiH, neophodno je nastaviti aktivnosti na socijal-noj reintegraciji te harmonizaciji zakonskog okvi-ra kojim se regulira status Roma u Bosni i Herce-govini.

Bosna i Hercegovina je samim pristupanjem De-kadi preuzela obavezu aktivnog uključenja u cje-lokupni proces koji će trajati do 2015. godine i

koji bi Romima u BiH trebao da donese boljitak.

Da bi bosanskohercegovačka javnost ali i organi vlasti na svim nivoima bili što detaljnije upoznati s procesom realizacije Dekade, planirano je da se okrugli stolovi o Dekadi održe u svim većim gra-dovima u Bosni i Hercegovini u narednim mjese-cima.

BILBORDI NA 33 LOKACIJE

U suradnji s Romskim informativnim centrom, Media plan institut je tokom decembra produci-rao reportažu pod nazivom “I ja sam čovjek”, koja govori o aktuelnoj romskoj problematici u Bosni i Hercegovini i perspektivama nakon pristupanja Bosne i Hercegovine programu Dekade. Reportaža u trajanju od pola sata, kroz pozitiv-ne primjere, prikaz djelovanja romskog nevladi-nog sektora, probleme s kojima se Romi u Bo-sni i Hercegovini suočavaju kada su u pitanju oblasti zapošljavanja, stanovanja, obrazovanja i

zdravstvene zaštite, pokušava da razbije stere-otipe koji o Romima vladaju u bosanskoherce-govačkom društvu. Reportaža je prikazana na BHT1, RTRS-u i TV Goražde, a u narednom perio-du se planira emitirati i na drugim lokalnim tele-vizijama. Izradu reportaže su finansijski podržali američki State Department i World Vision kroz projekt „Podrška romskoj nacionalnoj manjini u efektivnom zagovaranju i izvještavanju” – RIC. U planu je da se tokom februara urade i radijski džinglovi.

“I JA SAM ČOVJEK“

6

Četvrta sjednica Koordinacionog odbora za pra-ćenje provođenja Akcionog plana Bosne i Herce-govine za rješavanje problema Roma iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdrav-stvene zaštite održana je krajem januara.

Sjednici su prisustvovali članovi Koordinacionog odbora i predstavnici međunarodnih organizaci-ja, članovi stručne službe Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i predstavnica Romskog in-formativnog centra.

Ono po čemu se ova sjednica razlikuje od pret-hodnih jest činjenica da su tri ekspertne grupe izradile operativne planove, to jest identificirale aktivnosti koje treba, po prioritetima ali i raspo-loživim sredstvima, ove godine realizirati.

Zajednički zaključak radnih grupa je da je po-trebno izraditi baze podataka za sve tri oblasti, odnosno da anketa treba obuhvatiti sva pitanja relevantna za Dekadu. Preduvjet za izradu ove baze podataka (jer ih je dosad bilo na desetine –

nezvaničnih) jest zajednički rad prvi put oficijel-nih institucija za statistiku i predstavnika Roma.

Od izuzetne je važnosti, i to treba ovdje naglasiti, da će od rezultata prikupljenih podataka ovisiti i broj krajnjih korisnika, kao i visina finansijskih sredstava potrebnih da se realiziraju aktivnosti predviđene akcionim planovima.

Prema informacijama Ministarstva za ljudska prava država je ove godine izdvojila tri miliona KM za realizaciju akcionih planova.

Kada su u pitanju ostali nivoi, zasada je poznato da je Federalno ministarstvo prostornog uređe-nja izdvojilo iz budžeta 400 hiljada KM. S obzi-rom na to da i ostali nivoi vlasti imaju obavezu da učestvuju u finansiranju, Ministarstvo za ljudska prava BiH će u toku ovog mjeseca uputiti pismo načelnicima općina i svim drugim nivoima vlasti sa zahtjevom da dostave informacije da li su pla-

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA BIH FORMIRAT ĆE ODJELJENJE ZA PROVEDBU

DEKADE

Odjeljenje u sklopu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH bavit će se De-kadom Roma i objedinjavat će sve aktivnosti i obaveze ministarstva u odnosu

na Dekadu uključenja Roma 2005-2015. godine

Učesnici sjednice Koordinacionog odbora

7

nirali sredstva i aktivnosti predviđene Akcionim planovima za 2009. godinu.

U toku februara će se započeti sa distribucijom brošure Akcionih planova s operativnim planom za ovu godinu institucijama vlasti, međunarod-nim organizacijama i ambasadama.

Poslije toga planira se organizirati i donatorska konferencija u cilju prikupljanja sredstava koja nedostaju za realizaciju aktivnosti, kao i sasta-nak s predstavnicima Direkcije za evropske inte-gracije, predstavnikom za IPA fondove i Evropske

Maksim Stanišić imenovan za nacionalnog koordinatora BiH

za implementaciju Dekade

Vijeće ministara BiH imenovalo je Maksima Sta-nišića za nacionalnog koordinatora za implemen-taciju Dekade. Uloga nacionalnog koordinatora je od izuzetne važnosti za daljnji proces provedbe Dekade. U narednom broju objavit ćemo intervju s nacionalnim koordinatorom

ČLANOVI KOORDINACINOG ODBORA

Sjednici trećeg Koordinacionog odbora prisu-stvovao je i premijer Republike Srpske Milorad Dodik

Milijana LaleMensura Kožo Jasmina Hercegovac Rajko Kličković Milimir Papović Amira Sinanović Fani Majkić Jasminka Vučković

Fatima Fazlović Ilijaz Omerović Fehim Osmanović Dervo Sejdić Nedžad Jusić Saša Mašić i Ševko Tahirović

Ministarstvo finansija RS-a u narednom peri-odu će imenovati novog člana.

Ministarstvo finansija i trezora BiH još uvijek nije imenovalo svog predstavnika.

komisije, u cilju pripreme prijedloga o potrebi podrške radu Koordinacionog odbora i radnih grupa, kao i implementaciji akcionih planova.

I posljednji, ali ništa manje bitan zaključak Koor-dinacionog odbora je da se formira odjeljenje u sklopu Ministarstva za ljudska prava i izbjegli-ce BiH koje će se baviti Dekadom Roma i obje-dinjavati sve aktivnosti i obaveze ministarstva u odnosu na Dekadu uključenja Roma 2005-2015. godine.

8

Cilj konferencije bio je razmjena iskustava dobre prakse, uspostavljenih metodologija i mehaniza-ma te prepreka u procesima monitoringa i imple-mentacije programa „Dekada Roma 2005-2015.“ u zemljama regije.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Mini-starstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitet-skih i kantonalnih ministarstava, predstavnici romskog nevladinog sektora u BiH, međunarod-nih organizacija iz Bosne i Hercegovine i Mađar-ske, kao i predstavnici iz Srbije, Makedonije i Hr-vatske.

Skupu se obratio bosanskohercegovački ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović, koji je prisutne informirao o rezultatima i budućim ak-tivnostima Bosne i Hercegovine na implementa-ciji programa Dekade. On je istakao da je Vijeće ministara BiH usvojilo akcione planove iz oblasti zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene zaštite Roma, potpisalo deklaraciju o pristupanju Bosne i Hercegovine programu Dekade, kao i da je us-postavljen Koordinacioni odbor za praćenje im-plementacije akcionih planova, u okviru kojeg se nalazi pet predstavnika Roma.

Učesnike konferencije pozdravio je i ambasador Misije OSCE-a u BiH Gary Robbins, koji je izrazio punu podršku OSCE misije i budućim aktivnosti-ma koje će doprinijeti poboljšanju životnih uvje-ta, kao i pristupu osnovnim ljudskim pravima romske zajednice u Bosni i Hercegovini. Konferencija je bila prilika da se učesnici informi-raju o iskustvima zemalja koje su ranije pristupile Dekadi.

Iskustva iz Srbije

Predsjednik Lige za Dekadu Roma Srbije Osman Balić ocijenio je da je Dekada jedan od naju-spješnijih projekata koji se provodi u zemljama u tranziciji.

„Stanje romske populacije na području Balkana i dalje je katastrofalno, međutim postoje pomaci u posljednje četiri godine, otkako je pokrenuta Dekada. Dekada je u četvrtoj godini svoga traja-nja i naša je jedina šansa da popravimo svoj po-ložaj.

DEKADA ROMA – DOBRA PRAKSA I IZAZOVI

Misija OSCE-a je, uz podršku World Visiona BiH i Evropske komisije, 15. decem-bra 2008. u Sarajevu organizirala konferenciju o temi “Regionalna inicijativa

Dekada Roma - dobra praksa i izazovi“

Učesnici konferencije

9

U Srbiji, primjera radi, od sto Roma samo jedan doživi 60 godina. Smrtnost romske djece je do tri puta veća i ovaj dio Balkana je prvi po smrt-nosti djece. Stepen obrazovanja i zapošljavanja je također kritičan. Radi se o 97 posto nezapo-slenih. Znači, cilj Dekade je da 11 miliona Roma u Evropi i 6 miliona Roma na prostoru Balkana preuzmu svoju sudbinu u svoje ruke. Da je De-kada proces koji pruža šansu da se položaj Roma poboljša, govore podaci iz Srbije. Prije četiri go-dine smo imali 48 studenata na prvoj godini fa-kulteta, sada ih imamo oko 300. Znači, stereoti-pi o tome da Romi ne žele da se školuju time se ruše. Bilo je potrebno da se pokrene samo jedna inicijativa da dođemo do ovih pomaka. Iza Deka-de ne stoje homogenizirane političke snage, niti lobiji. To je naša višegodišnja muka i borba“, re-kao je Balić.

Balić je upoznao prisutne da je u Srbiji uspostav-ljen Sekretarijat za implementaciju Dekade, na či-jem je čelu predstavnik Roma, sa pet profesional-no zaposlenih osoba, da je nacionalni koordinator zamjenik predsjednika Vlade Srbije, te da je to po svim obilježjima osoba s političkim autoritetom, što je jako bitno zbog lobiranja u okvirima vlade i donošenja odluka na tom nivou. Ovaj sekretarijat finansiraju UNDP i OSCE misija u Srbiji.

Iskustva iz Makedonije

Fondovi su korišteni za vaninstitucionalne aktiv-nosti, i to je osnovni razlog zašto na terenu nije bilo rezultata niti vidljivog napretka.

Nakon što je Nedžet Mustafa preuzeo koordi-naciju u okvirima Dekade, uspostavljena je web stranica i saradnja s medijima u cilju promovira-nja aktivnosti. Uključen je veći broj Roma u okvi-ru lokalne izvršne vlasti i potpisani su memo-randumi s načelnicima općina u vidu stimulacije romskih učenika kroz stambeno zbrinjavanje nji-hovih porodica.

Ljatif Demir, savjetnik ministra u Vladi Repu-blike Makedonije za romska pitanja, smatra da je primaran proces provedbe akcionog plana koji se odnosi na obrazovanje. U Makedoniji su uči-njeni pomaci po ovom pitanju.

„U Makedoniji, prema neoficijelnim podacima, živi 135.000 Roma. Godine 1997. imali smo samo sedam studenata, a sada ih imamo 300. Vlada u periodu od 1997. do 2005. godine uopće nije da-vala stipendije, nego smo mi utjecali na Fondaci-ju Soros da odobri stipendije.

Zahvaljujući tom procesu, započeli smo drugi. Na fakultetima smo organizirali proces mentori-ranja za studente. Formirali smo centar na Uni-verzitetu gdje su studenti imali priliku da koriste internet i sve što ih može obogatiti znanjem u njihovom studiranju.

Ministar bez portfelja u Vladi BJR Makedonije Neždet Mustafa, prvi Rom nacionalni koordi-nator za Dekadu Roma u Makedoniji, u svojoj prezentaciji govorio je o nedostacima i propusti-ma koje je Vlada Makedonije učinila u prethod-nom periodu.

10

Ujedno, započelo je i uključivanje romske djece u predškolskim ustanovama. Radili smo u 12 cen-tara, u koje je dolazilo po 15-ero djece. Taj proces socijalizacije bio je uspješan. U srednjim školama smo također upisali veliki broj djece“, istakao je Demir.

U Makedoniji će 2009. godine biti otvoren i od-sjek za romološke studije na Filozofskom fakulte-tu, kao i odsjeci za romski jezik na pedagoškim fakultetima.

Iskustva Hrvatske

Nazif Mehmedi, prvi zastupnik Roma i 11 naci-onalnih manjina u Hrvatskom saboru posebno naglašava značaj partnerskih odnosa između in-stitucija vlasti i romskog nevladinog sektora, kao i značajnu pomoć kroz korištenje pretpristupnih fondova Evropske unije.

„U Hrvatskoj je učinjen pomak u stambenom zbrinjavanju i legalizaciji stambenih jedinica, gdje su Romi dobili darovnice zemlje na kojoj se nalaze stambeni objekti.

U obrazovanju smo tek u posljednje dvije godine napravili pomak, i to putem motivacije.

Za djecu koja upišu srednju školu osigurane su godišnje stipendije u vrijednosti 650 eura te be-splatni udžbenici, dok je za učenike do osmog ra-zreda organiziran i besplatan prijevoz. Studenti dobijaju stipendije u vrijednosti 1.300 eura go-dišnje.

Naš cilj je da u ovom segmentu koji je bio zane-maren učinimo što više, te na taj način dobijemo obrazovane Rome. Proces Dekade je složen i sva-kako zahtijeva da vlade zemalja aktivno učestvu-ju u procesu realizacije“, naglasio je Mehmedi.

Bosna i Hercegovina i Dekada

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Maksim Stanišić kazao je da Dekadu treba shvatiti kao obećanje države da će pomoći Romi-ma u Bosni i Hercegovini.

„Iskustva susjednih zemalja za nas su značajna jer nam pomažu u procesu realizacije Dekade. Mi nemamo prave podatke o broju Roma u Bo-sni i Hercegovini. Popis iz 1991. govori jedno, a popis romskih nevladinih organizacija daje dru-ge podatke.

Naša pretpostavka je da u Bosni i Hercegovini živi oko 75.000 Roma, od kojih 75 posto nema svoj stan, svega 16 posto se školuje, a samo 2-3 posto Roma radi. Bosna i Hercegovina je svojim pristupanjem Dekadi rješavanje probleme s koji-ma se susreću Romi stavila kao prioritet.

Akcioni planovi koje smo usvojili na neki način su vlasništvo države, entiteta i romskih lidera. Oni bi trebali da postanu vlasništvo i obaveza kanto-na, opština i romske zajednice kao cjeline. Cilj je da svaki imalac budžeta mora imati stavku u proračunu koja se odnosi na aktivnosti vezane za akcione planove. To je obaveza Bosne i Hercego-vine. Ujedno, Bosna i Hercegovina je za nared-nu godinu predvidjela tri miliona KM za proved-bu već spomenutih akcionih planova“, istakao je Stanišić.

11

U diskusiji učesnika konferencije stručna savjet-nica u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH Emina Pandžo predložila je stvaranje konstruk-tivnih partnerskih odnosa s romskim liderima nevladinog sektora kao moguću vezu s romskom zajednicom.

Ovaj prijedlog podržali su i drugi učesnici, koji su naglašavali potrebu znatnijeg uključivanja i an-gažmana romske zajednice u planiranju budućih aktivnosti.

Direktorica World Visiona, Sue Birchmore, u svom izlaganju prisutne je informirala o radu ove organizacije na projektima stambenog zbrinjava-nja i zapošljavanja Roma, o podršci u edukaciji romske djece, na projektima zdravstvene zaštite kroz prevenciju HIV/AIDS-a u romskoj zajednici, kao i o jačanju kapaciteta romskog nevladinog sektora uspostavljanjem romske mreže te podrš-ci radnim grupama u radu na izradi akcionih pla-nova iz oblasti zapošljavanja i zdravstva.

Ona je također izrazila spremnost World Visio-na da nastavi sa implementacijom ovakve vrste projekata od kojih će neki zbog svojih pozitivnih rezultata na terenu biti nastavljeni.

Ona također ističe značajnu partnersku ulogu s romskim nevladinim sektorom i romskom mre-žom.

Podrška realizaciji Dekade

Željko Jovanović, predstavnik Otvorenog druš-tva Soros iz Budimpešte, naglasio je da ova fon-dacija finansijski podržava Dekadu.

Ta podrška se realizuje putem Fonda za obrazo-vanje Roma, kao i nezavisne monitoring orga-nizacije nevladinog sektora, kao što je slučaj sa srbijanskom Ligom za Dekadu. Jovanović je ta-kođer govorio o modelu koji donosi rezultate u okviru Srbije.

Naime, UNDP i Misija OSCE-a u Srbiji finansijski, tehnički i pravno podržavaju Sekretarijat Deka-de, gdje je rukovodilac sekretarijata osoba rom-ske nacionalnosti, a u čijem sastavu se nalazi još pet profesionalno zaposlenih osoba.

Ovaj sekretarijat razvio je mrežu od četrdeset (40) uposlenih Roma u institucijama lokalne sa-mouprave. Ovaj model predlaže i u Bosni i Herce-govini. On je kazao i da alternativa ovom modelu može biti (zbog izraženog nedostatka ljudskih re-sursa) da OSCE misija u Bosni i Hercegovini dele-gira svog uposlenika kao savjetnika nacionalnom koordinatoru za Dekadu u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je bila izuzetno korisna za učesni-ke, a naročito za učesnike iz Bosne i Hercegovi-ne, koji su imali priliku da se pobliže upoznaju sa značajem i ciljevima Dekade, različitim uspješ-nim metodologijama monitoringa i implementa-cije Dekade, kao i mogućim rizicima i izazovima. Konferencija je naročito značajna zbog toga što su predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine dobili više infor-macija i preporuka kako i na koji način pristupiti skoroj implementaciji programa Dekade, potrebi znatnijeg uključivanja predstavnika Roma u okvi-rima lokalne samouprave, povezivanju držav-nog nivoa s lokalnim, znatnijoj podršci romskom nevladinom sektoru, kao i mogućem finansira-nju od strane donatora te obaveznim državnim budžetskim linijama za potrebu implementacije akcionih planova.

Učesnici konferencije

12

DEKADA ROMA U ČEŠKOJ REPUBLICI I MAKEDONIJIČEŠKA REPUBLIKA: Akcioni plan u Češkoj je pripre-mio Vladin ured za Rome u saradnji s relevantnim mi-nistarstvima. Romski predstavnici koji su učestvovali u radionicama za identifikaciju ključnih područja dje-lovanja za rješavanje problema Roma imali su mini-malan utjecaj na donesene odluke. Premijer i mini-star pravde su oficijelno potpisali Deklaraciju Dekade 2. februara 2005. godine u Sofiji. Za provedbu Dekade češka vlada je u 2005. alocirala nešto više od 32.000 eura, a u 2006. je došlo samo do blagog povećanja izdvojenih sredstava. Iako je Vlada identificirala Rome u nekoliko politika uključi-vanja, glavni problemi Roma nisu adresirani. Glavni napredak kojim se namjerava ispuniti potreba za po-sebnim integracijskim politikama vezanim za Rome je osnivanje vladinog Odjela za socijalnu inkluziju isklju-čene romske zajednice.Vlada je usvojila još nekoliko planova pored Akcionog plana za rješavanje problematike Roma, ali je svim planovima zajedničko da nemaju ciljeva i instrume-nata mjerenja.U okviru obrazovanja češka vlada je provela nekoli-ko aktivnosti. Jedna od njih je koncept-projekt rane intervencije za sociokulturalno neprivilegiranu djecu, čime su se pokušale identificirati obrazovne potrebe predškolske djece i promovirati njihova integracija u glavno obrazovanje. Procent uključivanja romske dje-ce koja pohađaju pripremne časove u glavnu nastavu je nepoznat.Vlada provodi mjere zapošljavanja putem nevladinih organizacija kroz projekte da se poveća zaposlenost Roma kao dio nacionalnog programa „Socijalno uklju-čivanje članova romskih zajednica u društvo 2006-2008“. Evropski strukturni fond je dijelom osigurao finansiranje za pohađanje kurseva ponovne kvalifika-cije, posredovanje u traženju posla i druge mjere.Kao rezultat vladinog pilot-programa Sastipen, 18 romskih posrednica za zdravstvenu zaštitu je uposle-no u romskim zajednicama.Vlada je u 2007. godini finansirala izgradnju 1.376 sta-nova po nižim cijenama i nije utvrđeno koliko je njih pripalo Romima. U 2007. zabilježena su nasilna iselja-vanja Roma, što je bio slučaj i ranije, kao i netrpelji-vost javnih službenika prema Romima. Češka Republika je dosada ostvarila potraživanja iz Romskog obrazovnog fonda u iznosu od oko 340.000 eura.

MAKEDONIJA: Makedonsko ministarstvo za rad i socijalnu politiku koordiniralo je planiranje Dekade uključenja Roma i izradu Akcionih planova. Mabe-ra Kamberi iz Ministarstva za rad je rukovodila ovim procesom. Ona je poslije uspostavila i radnu grupu sastavljenu od romskih predstavnika, te predstavni-ka vlasti i državnih agencija. Radna grupa je radila na izradi Akcionog plana tokom druge polovine 2004. godine. Predstavnici makedonske vlade su potpisali pristup Dekadi 2005. u Sofiji.Što se tiče implementacije Akcionih planova, Ma-kedonija je generalno pokazala značajan napredak. Makedonska vlada je pokazala malo proaktivnosti u obrazovanju i većina aktivnosti je podržana od Rom-skog obrazovnog fonda. Posljednje inicijative Mini-starstva obrazovanja i nauke su aktivnije uključiva-nje romskih učenika i studenata u školske ustanove, osiguravanje besplatnih udžbenika, promocija rom-skog identiteta, prevazilaženje predrasuda i stereo-tipa u školama. Ministarstvo rada i socijalne politi-ke je iniciralo brojne programe obuke nezaposlenih Roma i poticaja poduzetništva, Ministarstvo zdravlja nije uradilo značajne pomake u periodu 2005-2007. Angažirani su zdravstveni radnici koji pokušavaju us-postaviti saradnju s lokalnim romskim nevladinim or-ganizacijama da bi dobili pristup romskim zajednica-ma. Stanovanje ostaje problem koji se i dalje rješava sporadično. Projekt uključenja predškolske romske djece u vrti-će počeo je 2006. godine, finansiran je od Romskog obrazovnog fonda, Ministarstva rada i socijalne po-litike i UNICEF-a. Ministarstvo je također radilo na uspostavljanju porodičnog biznisa koji će legalizirati sivu ekonomiju, informiranje na pravo Roma na rad itd. Ministarstvo transporta je u tom periodu dodije-lilo oko 17.000 eura za obnovu vodovoda i konstruk-ciju kanalizacijskog sistema u romskim naseljima. Mi-nistarstvo obrazovanja je 2006. podržavalo Dekadu Roma postojećim programima, dok je Ministarstvo zdravlja dodijelilo 68.000 eura za prevenciju AIDS-a, TBC-a i malarije u romskoj populaciji.Donatorska konferencija održana u decembru 2004. godine u Parizu garantirala je 5,8 miliona eura za Romski obrazovni fond u Evropi, od kojih je Makedo-niji dodijeljeno 1,5 miliona eura. Dio ovih fondova je putem Fondacije Otvoreno druš-tvo bio korišten za četverogodišnji projekt stipendira-nja 680 romskih studenata.

U prošlom broju magazina prenijeli smo iskustva Srbije i Mađarske kao članica Dekade od 2005. godine. U ovom broju magazina upoznat ćemo vas i s pomaci-ma koji su učinjeni u Makedoniji i Češkoj Republici.

1. DecadeWatch: Roma Activists Assess the Progress of the Decade of Roma Inclusion, 20072. DecadeWatch: Roma Activists Assess the Progress of the Decade of Roma Inclusion, 2005-2006 (Czech Republic Country Report, FYR of Macedonia Country Report)3. http://www.romadecade.com/index.php?option=com_content&task=view&id=197&Itemid=52

13

KAKO SENZIBILIZIRATI JAVNOST

Prvog dana konferencije učesnici su bili novinari iz 12 bh. redakcija koji prate manjinsku problema-tiku, urednici programa za manjine na javnim RTV servisima i predstavnici romskih organizacija.

Konferencija u Sarajevu bila je prilika za razmje-nu iskustava između lidera romskih organizacija, novinara i urednika kada je u pitanju medijsko tretiranje Roma u Bosni i Hercegovini. Na skupu je izražena spremnost prisutnih medija da inten-zivnije izvještavaju o romskoj problematici i da više koordiniraju s Romskim informativnim cen-trom i lokalnim romskim organizacijama.

Sanela Bešić, koordinatorica Romskog informa-tivnog centra, naglasila je da je Vijeće Roma, pu-tem RIC-a, napravilo prvi korak u uspostavljanju bolje saradnje s medijima. „RIC distribuira me-dijima aktuelne informacije iz romskih zajednica kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz regije, prati proces Dekade, i na taj način smo postali rele-vantan izvor informiranja. Tako direktno poma-žemo novinarima u pravljenju novinarskih pri-loga, reportaža, vijesti vezanih za Rome”, kazala je Bešić.

Dervo Sejdić, predsjednik Saveza Roma BiH, istaknuo je da se očekuje da aktuelne vlasti sred-stvima iz budžeta pomognu razvoju medija u BiH u cilju izvještavanja o nacionalnim manjinama i na jezicima nacionalnih manjina.

Draško Ignjatić, urednik informativnog progra-ma RTRS-a, naglasio je da je ovaj medij spreman zaposliti jednog obrazovanog Roma koji ima afi-nitete prema novinarstvu u redakciju za nacio-nalne manjine, pri čemu bi se uz rad dodatno usavršavao.

U okviru konferencije predstavljen je novinarski priručnik u izdanju Media plan instituta „Promi-canje medijske odgovornosti u multikulturalnim društvima“, koji sadrži preporuke za dobru prak-su, kao i niz autorskih tekstova…

“Mediji i Romi: kako senzibilizirati javnost“ bila je tema dvodnevne konferencije održane krajem decembra u organizaciji Media plan instituta, a uz podršku Švedskog

Helsinškog komiteta, Romskog informativnog centra, World Visiona BiH i Evropske komisije. Konferencija je održana u hotelu „Grand“ u Sarajevu.

Novinari, učesnici konferencije

Lideri romskih organizacija, učesnici konferencije

Drugi dan konferencije održan je za novinare volontere, kojima je prikazana reportaža nasta-la kao rezultat saradnje RIC-a i Media plan insti-tuta, a koji nosi naziv “Ja sam čovjek”. Svakako, konferencija je bila prilika i da novinari volonte-ri prenesu svoja iskustva u dosadašnjem radu s RIC-om i medijima, kao i da iznesu planove za daljnji rad.

14

VIJESTI IZ ROMSKIH ZAJEDNICA

Na inicijativu iz reda odbornika u Skupštini opšti-ne Prnjavor 25. januara 2009. godine u prosto-rijama Ukrajinskog duhovnog hrama održana je inicijativna sjednica povodom osnivanja Saveza nacionalnih manjina opštine Prnjavor.

Savez bi sačinjavala sva udruženja nacionalnih manjina opštine Prnjavor, njih trenutno 17, koja aktivno rade na ovom području. Cilj osnivanja saveza je očuvanje kulture, tradicije i istorije na-cionalnih manjina, kao i očuvanje etnografije i etnologije.

Trenutno je u izradi statut nacionalnih manjina, nakon čega će biti održana i osnivačka skupština saveza. Jedna od glavnih aktivnosti za ovu godi-nu bila bi organizacija etno festa – festivala naci-onalnih manjina opštine Prnjavor.

Sastanku su, pored predsjednika Udruženja Roma opštine Prnjavor Nenada Mirkovića, prisu

stvovali i predsjednici i pred-stavnici nacionalnih manjina iz reda Ukrajinaca, Talijana, Polja-ka i Čeha.

“Da bi se poboljšala međusob-na saradnja i povećala aktivnost između nacionalnih manjina u Prnjavoru, došlo se na ideju o osnivanju Saveza nacionalnih manjina opštine Prnjavor“, re-kao je Franjo Rover, predsjed-nik talijanske nacionalne ma-njine.

Dosadašnja saradnja bila je indi-vidualna i nije imala nekog po-sebnog značaja. Rover je istakao da nacionalne manjine Česi i Ta-lijani imaju jednu aktivnost go-dišnje s kojom su prepoznatlji-vi u gradu, takozvane maškare,

dok Ukrajinci imaju svoj ukrajinski bal koji održa-vaju tradicionalno dugi niz godina.

Rover se nada i vjeruje da će se etno festival na-cionalnih manjina, koji se ima u planu ove godi-ne, uspješno održati i postati tradicionalan i vre-menom obuhvatiti zemlje u okruženju i matice nacionalnih manjina.

Sead Zahirović

Izgradnja kuća za šest porodicaNačelnik opštine Prnjavor Darko Tomas, Aziz Ka-ravdić iz Svjetskog luteranskog saveza, predsjed-nik Saveza Roma Republike Srpske Saša Mašić i predsjednik Udruženja Roma Prnjavor Nenad Mirković potpisali su krajem decembra ugovor koji obavezuje Opštinu Prnjavor da do marta ura-di infrastrukturu za šest porodica koje su dobile placeve za izgradnju kuća.

PRNJAVOR Osnovan Savez nacionalnih manjina opštine Prnjavor

Prnjavor: Sastanak Saveza nacionalnih manjina

15

Planirano je da se u proljeće krene sa gradnjom, a donator je švedska SIDA. Svjetski luteranski savez je zadužen za građevinske radove.

Aziz Karavdić je u ime Svjetskog luteranskog saveza rekao da je ovo pozitivan primjer sa-radnje Opštine Prnjavor, koja je spremna da pomogne ovim porodicama, i da bi ona treba-la biti primjer drugim opštinama.

Snježana Mirković

SARAJEVO Odobrena sredstva iz budžeta Grada SarajevaUdruženje „Romas“ je za 2008. godinu iz gradskog budžeta od gradonačelnice Sarajeva Semihe Borovac dobilo 2.000 KM. Nadzor nad realizacijom ovog ugovora vrši Gradska služba finansija i Gradska služ-ba za lokalnu samoupravu. Pored organizacije „Romas“, sredstva iz budžeta Grada Sarajevo dobila su i udruženja „Prosperitet Roma“, „Braća Romi“ i „Naša budućnost“.

Obrazovanje donosi zadovoljstvoUdruženje „Romas“ pokrenulo je ak-ciju školovanja romske omladine. Šest omladinaca je nakon instruktivne nasta-ve u Osnovnoj školi “Džemaludin Čau-šević” uspjelo završiti prva četiri razreda osnovne škole. Sljedeća četiri razreda će polagati u septembru i nakon toga dobiti svjedočanstva o završenoj osmogodišnjoj školi. Oni kažu da su veoma zadovoljni po-stignutim rezultatima.

Indira Čelić

SREBRENICA S novim projektima u novoj godiniUdruženja Roma „Romska suza“ iz Srebrenice, uz podršku italijanske organizacije „Babelia“, u 2009. godini će implementirati projekt koji je povezan s ekologijom, dramom, pozorištem i edukacijom. Kao prvi znak saradnje, osigurano je stotinu novogodišnjih paketića romskoj djeci s područja Srebrenice, Bratunca, Milića i Vlase-nice.

Aktivni članovi UR “Romska suza“, u pratnji predsjednika Muharema Hakića, donirane pa-ketiće podijelili su svoj romskoj djeci na ovim područjima.

Jasmina Hakić

16

U prostorijama „Romano centra“ održana je vanredna skupština, na kojoj je donesena odluka o osniva-nju Centra za majke na području općine Zenica, koji je dobio naziv “Utjeha“. Za predsjednicu Centra za majke izabrana je Sabira Šuvalić, dopredsjednica je Naima Musić, a sekretar Nura Šušnjević. Izabran je i upravni odbor ovog centra na čijem je čelu Aida Jašarević, dok je dopredsjednica Elda Sejdić.

Afirmacija romskih nezaposlenih ženaU januaru je u sklopu prostorija udruženja „Romano centro“ otvoren frizerski salon. U salonu su zapo-slene dvije osobe. Projekt pod nazivom „Afirmacija romskih nezaposlenih žena“ podržan je od organi-zacije „Leda“. Projekt je planiran na tri mjeseca, a koštao je 6.000 KM.

Jasmina Beganović

ZENICA Osnovan Centar za majke

Humanist i borac za prava Roma / da se ne zaboravi /

Osman Halilović Sane, humanist i borac za prava čovjeka, za prava Roma Bosne i Hercegovine. Za vrijeme svog života nije trpio nepravdu, poniža-vanja i isključivanja ma od koga i prema kome da su bili upućeni. Volio je ljude, normalan i dosto-janstven život, kako je i sam okončao. Dostojan-stveno do kraja svog života borio se kako bi što veći broj romske djece bio uključen na svim nivo-ima obrazovanja, kako bi što veći broj Roma bio stambeno obezbijeđen, zdravstveno osiguran i zaposlen. U svojoj borbi znao je „eksplodirati“ kada bi ga lagali i davali mu prazna obećanja, go-voreći: „Nemojte me lagati, jer ja nisam čovjek koji za vaš interes može lagati svoj narod.“ Bio

je predsjednik udruženja ORI „Budi mi prijatelj“ Visoko, ali u njegovom radu sa njegovom omla-dinom to se nije dalo primijetiti. Volio ih je i oni su voljeli njega. Njegov način rada sa omladinom često sam uzimao za pozitivan primjer kako ih je znao okupiti u isto vrijeme obavezati i uključiti u rad udruženja. Pružao im šansu jer je njemu kroz njegov život ta šansa bila uskraćivana. Iz njego-vog humanog djela mnogi od nas imaju šta da nauče, a njegov lik ostaće u srcima svih onih koji cijene hrabrost, iskrenost i prijateljstvo. Nek mu je lahka zemlja i vječiti rahmet.

Dervo Sejdić

ŽIVINICE Markice za 152 osiguranikaU Tuzlanskom kantonu je na snazi odluka o par-ticipaciji građana u troškovima liječenja. Ova od-luka se implementira na način da svi korisnici usluga Zavoda za zdravstveno osiguranje uplate 16 KM i tom prilikom dobiju potvrdu, u narodu poznatiju kao „markicu“. S obzirom na veoma loš položaj i katastrofalnu finansijsku situaciju, veliki

broj Roma nije u mogućnosti da plati ovaj iznos. Rješavajući ovaj problem, predstavnici UG „Rom“ Živinice obratili su se Općini Živinice, koja je, za ovu svrhu, odobrila 2.432 KM. Ovim sredstvima udruženje je osiguralo „markice“ za 152 Roma/Romkinje korisnike usluga Zavoda za zdravstve-no osiguranje.

Elvisa Osmanović

OSMAN HALILOVIĆ SANE

VITEZ Centar za majke i djecuUdruženje žena Centar za majke „Palma“ Vitez u januaru ove godine otvorilo je širom svoja vrata za romsku djecu koja se pripremaju za upis u školsku 2009/2010. godinu, kao i za malo stariju djecu koja imaju poteškoće u učenju. U rad sa djecom uključene su žene Romkinje.

Aldina Fafulović

17

ZAPOSLENO JEDANAEST ROMA U OPŠTINI PRNJAVOR

U proteklih šest mjeseci Udruženje Roma opštine Prnjavor našlo je zaposlenje za 11 pripadnika romske populacije

Sedam članova ovog udruženja zaposleno je u tvornici namještaja „Standard“, jedan u građevinskoj fir-mi „Gradip“, jedan član u firmi za sakupljanje sekundarnih sirovina i jedan ratni vojni invalid na recepciji hotela „Nacional“.

Zoran Mirković, zaposlenik u građevinskoj firmi „Gradip“, živi kod oca penzionera sa suprugom i maloljetnim si-nom.

Od Zorana smo saznali da je završio gimnaziju i da nije imao sredstava za dalje školovanje. Kada se oženio, radio je u tvornici obuće, ali kako je firma otišla pod stečaj nije mu ništa drugo preostalo nego da se zaposli u firmu gdje se prikupljaju sekundarne sirovine. U toj firmi je radio ne-koliko godina dok nije pronašao bolje plaćen posao.

„Tražio sam posao od firme do firme. Nigdje nisu bili po-trebni radnici. Iako sam završio gimnaziju, nisam birao po-sao, bilo mi je bitno da radim i da mogu izdržavati porodi-cu”, kaže Zoran i dodaje: „Otac mi je penzioner, obolio je od visokog pritiska i srca, slabo vidi, skoro je slijep. Moja supruga mora da bude u kući sa djetetom i ocem kako bi se o njima brinula. Da nije takva situacija, i ona bi se zapo-slila.

Prije smo obadvoje radili u tvornici obuće, ali kako se ocu pogoršalo zdravstveno stanje ona je prestala da traži zapo-slenje, prihvatila je da se brine o njemu.”

U tvornici namještaja „Standard“ sedmero Roma radi na normu, a nekada i nedjeljom. Znaju ostaja-ti i po dvanaest sati kako bi više zaradili. Prosječna plata u ovoj firmi je oko trista maraka.

Zaposleni su porodični ljudi koji školuju maloljetnu djecu i posao im je bio potreban kako bi mogli izdr-žavati porodicu.

18

Dijana Slapak, majka dvoje djece – četverogo-dišnjeg Petra i jednogodišnjeg Roberta, kaže da su se ona i suprug zaposlili u tvornici „Stan-dard“ kako bi mogli pristojno živjeti.

„Moja majka je pristala da čuva djecu kako bi-smo obadvoje mogli raditi, jer jedna plata ode na dadžbine. Zadovoljna sam što smo se uspje-li obadvoje zaposliti, mada mi djeca nedostaju. Ponekad zna biti teško na poslu, pogotovo kada ostanem duže raditi. Moj muž zna raditi i po dvije smjene. Mora, jer tako dobije veću platu”, ispri-čala nam je Dijana.

Dragan Mirković je ratni vojni invalid, zapo-slen kao recepcioner hotela „Nacional“. Dra-gan je osam godina zbog invalidnosti uzalud-no tražio posao.

Gubitak noge, međutim, nije bio prepreka da svaki dan ide na pijacu gdje je prodavao sato-ve.

Dragan je u tom periodu završio i kurs engle-skog jezika, informatike i računovodstva. Njego-va upornost se isplatila i napokon je u prilici da sa stečenim znanjem ostvari svoj san.

Danas Dragan od svoje plate izdržava suprugu i sina koji pohađa peti razred osnovne škole.

Svakako treba naglasiti da u Prnjavoru većina Roma ima završenu srednju školu. Za dalje obrazovanje nisu imali finansijske uslove.

Prije rata svi su radili u firmama i imali skromne uslove za život, dok sada, poslije rata, tvrde da teže žive. Penzije su male, takođe i plate, a život sve skuplji.

Od Nenada Mirkovića, predsjednika Udruženja Roma opštine Prnjavor, saznajemo da je zaposlenje je-danaest članova romske zajednice tek početak. Plan je da se u ovoj godini taj broj poveća.

“Kada obezbijedimo svojim članovima krov nad glavom i posao, uradili smo veliki korak ka smanjivanju siromaštva u našoj zajednici”, kaže Nenad Mirković.

Šta drugo nego poželjeti da se planovi ovog udruženja i ostvare.Snježana Mirković

19

Mesud Šuvalić ima završenu srednju školu i pri-liku da počne raditi dobio je u FIS-u Vitez. Od njegove plaće živi peteročlana obitelj.

“Zahvaljujući prije svega predsjedniku našeg udruženja Fehimu Osmanoviću, a zatim načelni-ku Vladi Aliloviću i naravno Peri Gudelju, imam priliku da od normalnog rada izdržavam svoju djecu. Nedavno sam počeo raditi u pogonu za pravljenje briketa i još sam pod ugovorom”, kaže Šuvalić i ne krije zadovoljstvo, ali i nadu da će do-biti stalno zaposlenje.

Saladin Čangalović završio je osnovnu školu i trenutno je zaposlen u FIS-u na poslovima uto-vara i istovara ambalaže.

“Važno je da sam počeo raditi i da mogu svojoj porodici osigurati egzistenciju”, kaže Saladin i zahvaljuje svima koji su mu pomogli i omogućili da od svoga rada bolje živi njegova četveročlana obitelj.

Predsjednik udruženja Roma “Ternipe” iz Vite-za Fehim Osmanović izjavio je da će se zalagati da se u skorije vrijeme uposli još članova romske populacije.

On se također nada da će do 2015. godine biti uposlen daleko veći broj Roma u Vitezu. Ta na-mjera ujedno je i cilj realizacije akcionih planova i provođenja procesa Dekade u svakoj općini u Bosni i Hercegovini.

Aldina Fafulović

VAŽNO JE DOBITI PRILIKUU FIS-u već radi šest članova romske zajednice, a dvoje su dobili uposlenje

u firmi “Kesten”

Uz saradnju općinskog načelnika Vlade Alilovića, direktora poslovnog sistema FIS Vitez Pere Gudelja, kao i predsjednika udruženja Roma „Ternipe” Vitez Fehima Osmanovića dogovoreno je upošljavanje Roma u FIS-u, ali i u drugim preduzećima u Vitezu.

U FIS-u već radi šest članova romske zajednice, a dvoje su dobili uposlenje u firmi “Kesten”.

20

U Prnjavoru je romska manjina najmalobrojnija, ali Romi još uvijek nisu zaboravili svoje običaje i tradiciju. U romskoj zajednici Babanovićima kra-jem novembra porodica Slapak je po tradicional-nom romskom običaju obavila kumovanje djete-ta Roberta. Kada dijete napuni godinu dana, kumovi šišaju djetetu kosu. Pramen stavljaju na tacnu na koju je prethodno stavljena jabuka. Nakon toga, pra-men se simbolično daruje zlatom i novcem. Baka maloga slavljenika – Bisera, rekla je da se ovaj običaj poštuje jer se smatra da donosi sreću i blagodat. Naime, rumena jabuka simbolizuje zdravlje dje-teta, a zlato i novac trebali bi donijeti sreću i bo-gatstvo. Kosa se kasnije stavlja na mladi kalem voćke. Kako ta voćka raste, tako da dijete napre-duje, a kosa da mu bude bujna i lijepa kao rod voćke. Kumovi trebaju da poklone djetetu tortu i svečano odijelo koje tu veče odijeva. Nakon darivanja kose, prvi komad torte se odsi-ječe za kumove i kumče. Takođe, sa malo torte namaže se kumče, a zatim i kumovi po licu.Rođendan i kumovanje obično se, kao i u slučaju porodice Slapak, obavi u užem krugu porodice i prijatelja.

“Velika mi je čast i zadovoljstvo što su mene i su-prugu Ivan i Dijana izbrali za kuma. Roberto mi je drugo kumče, a bili smo kumovi i prvom dje-tetu porodice Slapak – Petru”, rekao nam je kum Mišo. Ivan i Dijana, roditelji malog slavljenika, rekli su nam da su za kuma izbrali porodicu Mirković jer su sa njima dugogodišnji prijatelji.“Po našem vjerovanju kumovi su drugi roditelji djetetu i zbog toga se mora paziti koga se bira za kuma. Ako se nešto desi roditeljima, kumovi preuzimaju odgovornost za kumče i prihvataju ga kao svoje dijete”, kaže Ivan.

Snježana Mirković

KUMOVI SU DRUGI RODITELJI

Običaj koji datira još iz perioda poslije Drugog svjetskog rata je da se Romi okupe ujutro 14. ja-nuara kako bi jedni drugima poželjeli zdravlje, sreću i bolji život u godini koja predstoji. Ovaj dan se naziva Vasilica, a poznatiji je kao romska Nova godina. Običaj je da se na ovaj dan okupi i staro i mlado, i da se u svečanoj atmosferi is-poštuje tradicija, a ona se prenosi s koljena na koljeno, i u svakoj zajednici nosi neke svoje spe-cifičnosti.U romskom naselju Sofa u općini Vitez običaj je da se za tu priliku pripremi ćurka, ali onaj ko nije u mogućnosti zaklat će najbolju kokoš. Uz pečenu ćurku pripremaju se razne vrste jela od mesa te kolači. Poseban kolač koji je okrugao i simbolizira romski točak priprema se za polazni-ka koji to jutro prvi dolazi na vrata kuće. Kolač se stavlja na vrat polaznika, a uz kolač daruju mu se darovi koje je pripremio domaćin i ukućani.

Polaznik je osoba koju izabere domaćin. To je onaj čovjek koji je toj kući u prethodnoj godini donio dobrobit, sreću, ili kako bi se narodski re-klo – nafaku. Polaznik u kuću domaćina donosi razne vrste ži-tarica i sitnog novca, a njegova obaveza je da ži-tarice i novac prosipa po kući i pritom izgovara: „Bahtalo tumaro e đive, te aven saste taj đuvinde i te situmen but bah pe nevo brš. Ačhen devle-ha.“ U prijevodu, čestita se Nova godina i pože-li zdravlje, život i sreća u narednoj godini kući u koju je polaznik došao.Vjerovanje je da se na taj način čuva nafaka, te da se samim ritualom doprinosi da ona u novoj godini bude još veća.Poslije polaznika u kuću su dobrodošli i ostali go-sti, familija i prijatelji. Slavlje traje od ponoći i uz najljepše želje i veselje ulazi se u Novu godinu.

Aldina Fafulović

OBIČAJIPOLAZNIK DONOSI NAFAKU U DOM