I N F O R M A C I J A...Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, VoĎinci i Vrbanja) s 84 pripadajuća

REPUBLIKA HRVATSKA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŢUPANIJA Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj

I N F O R M A C I J A

o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske ţupanije

u 2018. godini

Vukovar, kolovoz 2019. godine

S A D R Ţ A J

Stranica

1. Uvod 1

2. Osnove gospodarskog razvoja 2

2.1. Opći podaci o Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji 2

2.2. Gospodarski potencijali i mogućnosti razvitka 3

2.3. Poljoprivreda kao resurs i gospodarska grana 8

3. Gospodarski trendovi u RH i okruţenju 13

3.1. Makroekonomska kretanja i pokazatelji za RH u 2018. godini 13

3.2. Bruto domaći proizvod (BDP) 16

3.3.

Indeks gospodarske snage prema ţupanijama u RH

17

3.4. Osnovni makroekonomski pokazatelj gospodarstva u VSŢ 19

4. Pokazatelji o poslovanju poduzetnika VSŢ i usporedba s pokazateljima prethodne

godine 20

4.1.

Investicije u gospodarstvu VSŢ prema djelatnosti u 2018. godini

23

4.2. Analiza i usporedba rezultata poslovanja poduzetnika na razini NUTS 2 regija,

ţupanija i gradova 27

4.3.

GEM (Global Entrepreneurship Monitor) istraţivanje Hrvatska 2018.

32

5. Zaposlenost i nezaposlenost u RH i VSŢ u 2018. godini 34

5.1. Prosjeĉan broj nezaposlenih osoba u VSŢ u 2018. godini 36

6. Obrtništvo u RH i VSŢ u 2018. godini 40

7. Vanjskotrgovinska razmjena RH i VSŢ u 2018. godini 48

7.1

Vanjskotrgovinska razmjena RH u 2018. godini

48

7.2.

Vanjskotrgovinska razmjena na razini VSŢ u 2018. godini

50

8.

Ţupanije i fondovi EU

52

9.

Zakljuĉak

55

1

1. Uvod Ţupanija je jedinica područne (regionalne) samouprave koja, u okviru svog samoupravnog djelokruga ima ulogu usklaĎivanja interesa gradova i općina u svom sastavu te poduzimanja aktivnosti uravnoteţenog socioekonomskog razvoja Ţupanije u cjelini. Godišnjim programom rada Ţupanijske skupštine predviĎena je izrada Informacije o stanju gospodarstva na području Vukovarsko-srijemske ţupanije. U ovom dokumentu daje se pregled stanja u gospodarstvu općenito i po pojedinim segmentima, odnosno djelatnostima koje su značajne za gospodarski razvoj Ţupanije. OdreĎena područja iz nadleţnosti Ţupanije, a koja su predmet zasebnog izvješćivanja Ţupanijske skupštine (poljoprivreda, poslovanje trgovačkih društava u kojima je Ţupanija vlasnik ili suvlasnik, aktivnosti ţupanijske razvojne agencije i dr.) u ovom dokumentu su obraĎeni samo u mjeri koja je nuţna za sagledavanje pozicije tog segmenta u sveukupnom gospodarstvu Vukovarsko srijemske ţupanije. Radi bolje ocjene postojećeg stanja i sagledavanja ostvarenih trendova po pojedinim sektorima gospodarstva prikazani su postignuti rezultati u 2018. godini, kao i u godinama relevantnim za komparativnu analizu i donošenje konkretnih zaključaka. Da bismo dobili realniju sliku trenutnog stanja, u ovoj informaciji se mogu pronaći i podaci iz tekuće godine koje objavljuju institucije zaduţene za praćenje stanja u gospodarstvu. Za izradu ovog materijala korišteni su podaci Ureda drţavne uprave u VSŢ - Sluţbe za gospodarstvo, Drţavnog zavoda za statistiku, Ureda za katastar i geodetske poslove, Financijske agencije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – Područna sluţba Vinkovci, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatske gospodarske komore, Trgovačkog suda u Osijeku, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Vlade Republike Hrvatske i Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske ţupanije. Svrha dokumenta jeste da prikaţe aktualne trendove u gospodarstvu RH u odnosu na gospodarstva iz okruţenja, kao i trendove unutar nacionalnog gospodarstva, odnosno poziciju Vukovarsko srijemske ţupanije u okvirima istoga. Tako uočeni trendovi i pokazatelji trebali bi biti osnova za donošenje odluka i strateških dokumenata koji imaju za cilj oporavak, jačanje konkurentnosti i razvoj gospodarstva na ovim prostorima.

2

2. Osnove gospodarskog razvoja 2.1. Opći podaci o Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji Vukovarsko-srijemska ţupanija nalazi se na samom istoku Republike Hrvatske. Istočna granica sa Srbijom i juţna s Bosnom i Hercegovinom ujedno je i drţavna granica Republike Hrvatske ukupne duţine 266,2 km, od čega je 148,2 km riječne granice uz Dunav i Savu te 118 km kopnene granice prema Srbiji. Prostire se na površini od 2.448 km2, a prema sluţbenim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području ţupanije ţivi 179.521 stanovnika. Ţupanija sa sjedištem u Vukovaru obuhvaća 5 gradova (Vukovar, Vinkovci, Ţupanja, Ilok i Otok) i 26 općina (Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, VoĎinci i Vrbanja) s 84 pripadajuća naselja. Ţupanija je dio Panonske nizine iz koje se središnjim prostorom diţu uzvišenja diluvijalnog prapora. Prostor koji je melioriran i pripravan za intenzivnu poljoprivrednu obradu, uglavnom je zastupljen plodnom crnicom. U razvijenoj hidrografskoj mreţi na sjeverno istočnom dijelu dominiraju Dunav i Vuka, a na juţnoj strani protječe rijeka Sava s pritokom Bosut u koji utječu rječice BiĎ, Spačva i Studva. Nadmorska visina zemljišta je u rasponu od 78m (Spačva) do 204m (Čukala), a visinska razlika iznosi 126 metara što Ţupaniju čini izrazito nizinskim ravničarskim krajem. Klima je umjereno kontinentalna sa hladnim zimama i toplim ljetima. Srednja godišnja temperatura je 11,2 oC. Srednji najtopliji maksimum je 29,9 oC, a srednji minimum -12,2 oC. Prosječna godišnja količina oborina je 660 mm.

3

2.2. Gospodarski potencijali i mogućnosti razvitka Gospodarske potencijale Ţupanije predstavljaju prirodni resursi i to poljoprivredne obradive površine, šume, nalazišta nafte i plina, pijeska i šljunka, vodni tokovi i zemljopisni poloţaj, kao i proizvodni i usluţni kapaciteti, visokovrijedni ljudski potencijal, te bogata kulturno-povijesna baština. Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućava kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, suncokret, soja, uljana i šećerna repa i povrće. U stočarskoj proizvodnji najzastupljenije je svinjogojstvo i govedarstvo. Poljoprivredne površine zauzimaju gotovo 150.000 ha ili 61% površine Ţupanije od kojih se 93% odnosi na oranice, 2,9% na pašnjake, 0,6% na livade, 1,4% na vinograde te 1,7% na voćnjake. Ukupne šumske površine s nadaleko poznatim Spačvanskim bazenom zauzimaju 69.398 ha što čini 28,4% površine ţupanije i uglavnom su zastupljene glasovitim slavonskim hrastom luţnjakom, poljskim jasenom i običnim grabom, dok na neplodno tlo i trstike otpada 25.674 ha što čini 10,5% površine Ţupanije. Bogatstvo raspoloţive drvne mase od oko 19 mil. m3 u šumama ţupanije i godišnji sječivi etat, koji iznosi oko 344.000m3 bruto drvne mase, dobre su osnove za daljnji razvitak drvopreraĎivačke industrije, poglavito proizvodnje finalnih proizvoda i namještaja. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila su razvitak industrije graĎevinskog materijala, posebno opekarstva. Veliki prirodni resursi kojima obiluje Ţupanija su nafta i zemni plin. Eksploatacijska polja nafte i plina nalaze se u istočnom dijelu Ţupanije, u Đeletovcima, Privlaci i Ilači. U 2018. godini na području Vukovarsko-srijemske ţupanije proizvedeno je oko 145.000 t nafte i oko 10 milijuna m3 plina. Povoljan zemljopisni poloţaj Ţupanije (pogranična ţupanija, europski koridori, riječni pravci Dunav i Sava), koja predstavlja značajnu prometnu transverzalu u smjeru istok-zapad i sjever-jug te razvijen cestovni, ţeljeznički i riječni promet, velika su prednost ovog kraja vezano uz otvaranje prema istočnoeuropskim trţištima te pruţa mogućnost razvoja segmentu transporta i logistike. Potrebno je istaknuti autocestu Zagreb – Lipovac, plovnost Dunava tijekom cijele godine te riječnu luku Vukovar.

Raspoloţive poljoprivredne površine omogućavaju intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Na području Ţupanije kvalitetno su strukturirani kapaciteti, koji zahtijevaju stalnu tehnološku modernizaciju te proširenje opsega i strukture proizvodnje, za proizvodnju šećera i špirita, mlijeka i mliječnih proizvoda, mlinsko-pekarskih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda, preraĎevina od voća i povrća, stočne hrane te doradu i preradu sjemena kao i drugi kapaciteti privatnog poduzetništva koji sve više dobivaju na značaju.

4

Pored instaliranih kapaciteta oslonjenih na raspoloţivu sirovinsku osnovu kao logičan razvojni slijed dogaĎanja, uvjetovan s jedne strane tradicijom, a s druge strane ţeljom za kvalitetnijom izmjenom strukture gospodarstva, postoje još kapaciteti u metalo-preraĎivačkoj industriji, kapaciteti za proizvodnju proizvoda tekstilne industrije te kapaciteti za proizvodnju predmeta od krzna i koţe, odnosno koţne obuće i krznene konfekcije. U spačvanskom šumskom bazenu dva su zaštićena šumska područja: Loţe kod Ţupanje i Radiševo, zaštićeno šumsko područje blizu naselja Vrbanja. Očuvani prirodni resursi (šume Spačvanskog bazena, brojna zaštićena područja na ţupanijskoj razini te brojne biljne i ţivotinjske vrste), plovnost Dunava tijekom cijele godine, ponuda kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvo, iznimno vrijedni kulturno-povijesni resursi (Vučedol, Sopot, stara jezgra grada Iloka) te razne manifestacije stvaraju pretpostavku za razvoj turizma (riječni kruzing, vinski turizam, cikloturizam, lovni turizam i sl). Značajniju ulogu za cjelokupni razvoj Ţupanije svakako bi trebao imati i ljudski potencijal. Radni kontingent stanovništva (15-64 godina) u strukturi stanovništva sudjeluje sa 65.9% odnosno 118.382, dok je na razini RH taj udio nešto povoljniji i iznosi 67,1%.

POPIS STANOVNIŠTVA PO OPĆINAMA I GRADOVIMA (za 2011.godinu)

Tablica br. 1

Red broj

GRAD – OPĆINA POPIS 1991.

POPIS 2001.

POPIS 2011.

INDEKS 2011/2001

1. Grad Vukovar 46.543 31.670 27.683 87,4

2. Grad Vinkovci 38.580 35.912 35.312 98,3

3. Grad Ilok 9.748 8.351 6.767 81,0

4. Grad Ţupanja 14.435 16.383 12.090 73,8

5. Grad Otok 7.924 7.755 6.343 81,8

6. Općina Andrijaševci 4.031 4.249 4.075 95,9

7. Općina Babina Greda 4.205 4.262 3.572 83,8

8. Općina Bogdanovci 3.167 2.366 1.960 82,8

9. Općina Borovo 6.442 5.360 5.056 94,3

10. Općina Bošnjaci 4.426 4.653 3.901 83,8

11. Općina Cerna 4.742 4.990 4.595 92,1

12. Općina Drenovci 7.202 7.424 5.174 69,7

13. Općina Gradište 3.297 3.382 2.773 82,0

14. Općina Gunja 5.176 5.033 3.732 74,2

15. Općina Ivankovo 8.268 8.676 8.006 92,3

16. Općina Jarmina 2.629 2.627 2.458 93,6

17. Općina Lovas 2.231 1.579 1.214 76,9

18. Općina Markušica 3.712 3.053 2.555 83,7

19. Općina Negoslavci 1.682 1.466 1.463 99,8

20. Općina Nijemci 6.965 5.998 4.705 78,4

21. Općina Nuštar 6.612 5.862 5.793 98,8

22. Općina Privlaka 3.501 3.776 2.954 78,2

23. Općina Stari Jankovci 6.617 5.216 4.405 84,5

24. Općina Štitar - - 2.129 -

25. Općina Stari Mikanovci 3.400 3.387 2.956 87,3

26. Općina Tompojevci 3.284 1.999 1.565 78,3

27. Općina Tordinci 2.868 2.251 2.032 90,3

28. Općina Tovarnik 4.240 3.335 2.775 83,2

29. Općina Trpinja 7.672 6.466 5.572 86,2

30. Općina VoĊinci 2.099 2.113 1.966 93,0

5

31. Općina Vrbanja 5.543 5.174 3.940 76,1

U K U P N O:

231.241

204.768

179.521

87,7

Izvor: Drţavni zavod za statistiku RH

Podaci o broju stanovnika prikupljeni popisom 2011. godine ne mogu se neposredno usporeĎivati s podacima popisa iz 2001. godine, budući je u meĎuvremenu došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva.

Popis je izvršen u skladu s meĎunarodnim standardima te je unatoč tomu

prikazan indeks usporedbe s prethodnim popisom. Iz prezentiranih podataka je razvidno znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika od čak 12,3% u odnosu na stanje iz 2001. godine.

U svim gradovima i općinama biljeţi se smanjenje broja stanovnika. Negativni

demografski trendovi su karakteristični za većinu slavonskih ţupanija čime se VSŢ uklapa u širi trend smanjenja broja stanovništva na području istočne Hrvatske.

STANOVNIŠTVO VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

STARO 15 I VIŠE GODINA, PREMA SPOLU I ZAVRŠENOJ ŠKOLI, POPIS 2011.

Tablica br. 2

STUPANJ OBRAZOVANJA/VRSTA ŠKOLA

UKUPNO (starije od 15

godina)

S P O L struktura

% muški

ţenski

UKUPNO 149.070 71.128 77.942 100,0

BEZ ŠKOLE 5.187 871 4.316 3.5

1-3 RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE 1.474 379 1.095 1.0

4-7 RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE 8.813 3.014 5.799 5.9

OSNOVNA ŠKOLA 45.156 19.406 25.750 30.3

SREDNJE ŠKOLE 1) – UKUPNO 74.176 40.471 33.705 49.7

VISOKO OBRAZOVANJE- UKUPNO 14.089 6.897 7.192 9.5

- STRUĈNI STUDIJ 2) 6.403 3.076 3.327 -

- SVEUĈILIŠNI STUDIJ 3) 7.624 3.780 3.841 -

- DOKTORAT 65 41 24 -

NEPOZNATO 175 90 85 0.1 1) Obuhvaćene su sve srednje škole

2) Obuhvaćene su sve više škole, (VI) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni.

3) Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni

i umjetnički studij

Izvor: Drţavni zavod za statistiku

Kao što je i razvidno iz tabelarnog pregleda u Ţupaniji evidentirano je 5.187 osoba bez škole što predstavlja 3,5 % stanovništva starijeg od 15 god. U odnosu na 2001 god. to je učešće smanjeno, 2001. god je ono bilo 5,3%. Naţalost, Ţupanija i nadalje ima relativno više osoba bez škole nego prosječno u drţavi budući je to učešće u RH u 2011 god. 1,7%. U posljednjih 10 god. povećao se broj stanovnika sa završenom srednjim te visokim obrazovanjem. Unatoč povećanju broja stanovnika

6

sa završenim srednjim i visokim obrazovanje, Ţupanija i nadalje zaostaje za prosjekom RH. Naime u Ţupaniji je 49,7% stanovništva sa završenom srednjom školom dok je na razini RH to učešće 52,6%. Što se tiče onih sa završenim visokim stupnjem obrazovanja, Ţupanija znatno zaostaje za prosjekom RH budući je učešće visokoobrazovanih 9,5%, a na razini drţave je 16,4%.

Napominjemo kako po metodologiji (stanovništvo staro 10 i više godina) u Ţupaniji je nepismenih 2583 odnosno 1,6%, dok je u RH 32032 nepismenih ili 0,8%.

7

VUKOVARSKO – SRIJEMSKA ŢUPANIJA Stanje površina po katastarskim kulturama po gradovima i općinama za 2017. godinu

Tablica br. 3

R. br.

Naziv grada ili općine UKUPNA

POVRŠINA (ha)

PODJELA PO KULTURAMA

oranice ha

voćnjaci ha

vinogradi ha

livade ha

pašnjaci ha

Ukupno poljop.

zemljište ha

šume ha

trstici ha

neplodno ha

1. VUKOVAR 10.019 5.741 75 295 26 280 6.417 1.300 63 2.239

2. VINKOVCI 9.421 4.610 108 20 49 35 4.822 2.629 0 1.970

3. ŢUPANJA 5.005 2.366 34 0 20 113 2.533 1.459 0 1.013

4. ILOK 12.893 6.059 156 1.207 79 490 7.900 3.297 21 1.585

5. OTOK 13.615 6.048 49 0 15 176 6.288 6.243 0 1.084

6. ANDRIJAŠEVCI 3.962 2.670 57 2 1 4 2.734 755 0 473

7. BABINA GREDA 8.017 4.832 128 0 165 351 5.476 1.428 0 1.113

8. BOROVO 2.813 1.769 22 28 0 197 2.016 274 0 522

9. BOGDANOVCI 5.175 4.149 63 41 5 147 4.406 431 17 321

10. BOŠNJACI 9.496 4.793 72 0 33 79 4.978 3.589 0 929

11. CERNA 6.925 3.557 30 0 98 47 3.732 2.496 0 697

12. DRENOVCI 20.002 9.180 78 0 36 240 9.534 8.564 0 1.904

13. GRADIŠTE 5.761 3.618 91 1 53 47 3.810 1.376 0 576

14. GUNJA 3.105 1.757 18 0 34 21 1.830 680 0 595

15. IVANKOVO 10.343 6.715 593 13 52 114 7.487 1.854 8 994

16. JARMINA 1.294 1.032 108 4 0 11 1.155 0 0 139

17. MARKUŠICA 7.345 6.087 63 3 54 254 6.462 331 14 538

18. LOVAS 4.252 3.159 44 168 0 131 3.502 239 3 507

19. NEGOSLAVCI 2.121 1.845 15 10 0 19 1.889 9 64 159

20. NIJEMCI 22.469 9.760 102 32 14 105 10.013 10.715 0 1.741

21. NUŠTAR 4.335 3.408 87 17 27 37 3.576 271 33 456

22. PRIVLAKA 5.241 2.928 13 0 3 34 2.978 1.875 0 388

23. STARI JANKOVCI 9.516 6.010 29 24 26 106 6.195 2.579 1 743

24. STARI MIKANOVCI 5.450 2.171 52 10 7 166 2.406 2.675 0 369

25. ŠTITAR 4.012 1.841 46 0 74 177 2.138 1.310 0 564

26. TOMPOJEVCI 7.216 5.190 35 50 0 77 4.820 1.189 237 438

27. TORDINCI 5.016 3.855 14 14 0 108 3.991 528 0 496

28. TOVARNIK 6.456 5.377 88 48 25 79 5.617 302 6 531

29. TRPINJA 12.275 10.275 109 42 17 413 11.012 340 0 923

30. VOĐINCI 2.127 2.127 70 6 1 41 1.518 420 0 188

31. VRBANJA 19.098 19.098 43 0 16 68 7.561 10.246 45 1.246

UKUPNO 244.775 139.789 2.493 2.036 931 4.169 148.886 69.404 511 25.4110

Izvor: Drţavna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar

8

2.3. Poljoprivreda kao resurs i gospodarska grana

Poljoprivredno zemljište i poljoprivreda kao djelatnost, strateški su resursi

ukupnog gospodarstva Vukovarsko-srijemske Ţupanije i iz tog razloga u ovom dokumentu se razmatra zasebno od drugih grana i djelatnosti.

Budući da se Skupštini Vukovarsko-srijemske ţupanije podnosi posebno

izvješće o stanju, trendovima i perspektivama poljoprivrede kao gospodarske grane u Ţupaniji, u okviru ove informacije navode se samo najznačajniji podaci, trendovi i značajke koji su se dogaĎali tijekom 2018. godine.

Poljoprivreda ima vaţnu ulogu u svakom razvijenom gospodarstvu, pa tako i u

gospodarstvu RH. Posebno je vaţan njezin utjecaj na okoliš, ali i na druge gospodarske djelatnosti, prije svega na prehrambeno preraĎivačku industriju, turizam, te na trgovinu, energetiku, promet, kemijsku industriju i mnoge druge. Učestale vremenske neprilike sve snaţnije izlaţu primarnu poljoprivrednu proizvodnju rizicima koje je teško, u pravilu nemoguće izbjeći, pa su štete postale svakodnevica. Ukupne štete od elementarnih nepogoda u zadnjih 20 godina kreću se od 400 milijuna pa do 4 milijarde kuna i uvijek najznačajnije strada primarna poljoprivredna proizvodnja i seoski prostor.

U 2018. godini poljoprivredne površine u ţupaniji nije zahvatila niti jedna elementarna nepogoda što se ne dogaĎa gotovo nikada (gledajući od 2005. godine niti jedna godina nije prošla bez elementarnih nepogoda osim 2018.). Za usporedbu je 2017. godina kada je iz drţavnog proračuna isplaćena šteta prouzrokovana elementarnim nepogodama u iznosu od 8.686.431,00 kn za cijelo područje ţupanije. Problemi velike većine naših poljoprivrednih gospodarstava su usitnjavanje i onemogućavanje komasacije što posljedično sprječava širenje onih koji bi mogli povući poljoprivrednu proizvodnju i potaknuti njezin rast. Ono što bi moglo dovesti do poboljšanje u sektoru poljoprivrede je mijenjanje strukture poljoprivredne proizvodnje. Najbolji način za to je povećanje poljoprivrednih površina uz komasaciju jer bi se na taj način potaknuo rast velikih oko kojih bi se posljedično okupljali mali. Pretpostavka je da bi na taj način trţište uravnoteţilo omjer izmeĎu velikih i malih i moţda je to prilika za ponovni napredak poljoprivredne u RH. U Republici Hrvatskoj u Upisnik poljoprivrednika, kojega vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na dan 31.12.2018. g. upisano je ukupno 167.676 poljoprivrednika (što je povećanje od 3.218 poljoprivrednika u odnosu na 2017. godinu), od čega je prema organizacijskom obliku obavljanja djelatnosti poljoprivrede upisano 2.690 trgovačkih društava, 2.187 obrta, 355 zadruga, 156 ostalih pravnih osoba, te 162.248 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji krajem 2018. godine prema tipu poljoprivrednog gospodarstva, poljoprivredom kao osnovnom djelatnošću bavilo se 6.988 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 267 obrta, 124 trgovačkih

9

društava, 33 zadruga i 12 ostalih gospodarskih subjekata što ukupno iznosi 7.424 gospodarstava (što je ukupno 436 gospodarstava više nego u 2017. godini). Broj poljoprivrednih gospodarstava u VSŢ u 2018. godini prema veliĉini poljoprivrednog zemljišta u ha izgledao je ovako: 0 ha 495 gospodarstva što je 6,67%; izmeĎu 0-3 ha 2.487 gospodarstva što čini 33,50%; izmeĎu 3-20 ha 3.028 gospodarstva odnosno 40,79%; izmeĎu 20-100 ha 1.231 gospodarstva što je 16,58%; izmeĎu 100-1.500 ha 180 gospodarstva odnosno 2,42% i preko 1.500 ha 3 gospodarstva odnosno 0,04%.

U strukturi ratarske proizvodnje u 2018. godini najzastupljenije kulture su bile pšenica koja je bila zasijana na 28.680 ha (22,20%), kukuruz 27.423 ha (21,23%), soja 22.177 ha (17,17%), suncokret 13.374 ha (10,35%), uljana repica 9.814 ha (7,59%), ječam 8.260 ha (6,39%) i šećerna repa 5.100 ha (3,94%).

UsporeĎujući strukturu ratarske proizvodnje 2018. godine s prethodnom

godinom dolazimo do situacije da se najviše smanjila proizvodnja soje koje je prethodne godine bilo 20,32% što označava pad od 3,15%, dok se najviše povećala proizvodnja pšenice i to za 3,11% i uljane repice za 1,50%. U strukturi ratarske proizvodnje najveći udio s čak 51% zastupljenosti zauzimaju ţitarice, zatim uljarice s 35%, šećerna repa 4%, a sve ostalo bilje 10%. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u 2018. godini vrijednost proizvedene robe po trţnim cijenama je iznosila oko 775 mil. kuna. Usporedbom vrijednost proizvodnje iz prethodne 2017. godine uočavamo da se u 2018. godini vrijednost proizvodnje smanjila za 78,5 mil. kuna što u ovom sektoru nije zanemariva brojka. Prema podatcima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u nastavku: APPRRR) u VSŢ u 2018. godini pod povrtlarskim kulturama se nalazi 1.660,43 ha. Iz podataka predočenih u tablici ispod uočljiv je pad broja hektara pod nasadom prijavljenih povrtlarskih kultura. Uzrok pada je značajno smanjenje površina kukuruza šećerca i graška, a dijelom i promijenjene sistematizacije poljoprivrednih kultura APPRRR-a. Najzastupljenije kulture su bile: luk (238 ha), grašak (207 ha), grah (196 ha), lubenice (178 ha), kukuruz šećerac (146 ha), šparoge (126 ha), krumpir (98 ha), češnjak (91 ha) i dr. Tablica br. 4: Pregled proizvodnje povrtlarskih kultura u razdoblju 2014. - 2018. godine

rd. br.

kultura

2014. god.

(ha)

2015. god.

(ha)

2016. god.

(ha)

2017. god.

(ha)

2018. god.

(ha)

Broj korisnika poticaja

- 1.792 - - -

1. artičoka - 3,77 - - -

2. batat - 0,22 0,56 10,79 10,33

3. blitva - 0,09 - 0,15 -

4. buča - 53,94 11,27 12,22 7,82

10

5. bundeva - 7,94 16,63 8,52 9,50

6. bijeli korijen - 0,61 - - -

7. bob - 3,02 - - -

8. brokula 0,90 2,28 1,17 0,18 0,13

9. bundeva šećerka - 2,13 0,43 1,12 0,21

10. cikla 24,95 10,83 0,60 1,13 0,27

11. celer - 2,06 0,34 0,44 0,63

12. cvjetača 8,45 5,73 8,50 6,56 27,75

13. češnjak 16,37 22,50 38,48 58,80 91,23

14. čičoka - - 7,31 - 1,44

15. dinje 3,40 13,20 5,48 11,71 12,47

16. grah 165,16 279,60 347,38 178,93 196,86

17. grašak 360,24 286,60 142,21 282,05 207,72

18. kelj 8,17 11,48 11,39 8,04 10,78

19. hren 0,35 4,05 - - -

20. kopar - - 2,25 1,63 16,14

21. kelj pupčar - - - 0,35 1,99

22. komorač - - - 0,60 -

23. korabica - - - 0,07 -

24. krastavci i kornišoni

0,94 0,99 3,63 1,79 1,15

25. kukuruz šećerac 161,76 193,92 220,84 264,87 146,79

26. kupus 83,32 90,55 88,13 94,41 75,97

27. lubenice 152,15 124,55 189,99 204,69 178,94

28. luk 305,11 367,93 309,93 254,40 238,99

29. mahune 0,14 - - - -

30. krumpir 306,95 126,91 121,44 98,22 98,45

31. mrkva 54,18 38,86 54,51 68,23 38,94

32. paprika 30,63 47,48 36,48 36,15 35,88

33. pastrnjak 0,58 1,42 0,25 0,97 2,32

34. patlidţan 1,28 2,31 1,42 1,19 0,85

35. peršin 2,95 4,51 2,92 3,83 3,04

36. poriluk 0,15 13,93 4,85 26,91 15,91

37. rajčica 6,15 8,18 10,51 7,88 6,08

38. ricula - - 0,56 0,67 0,13

39. salata 1,82 0,81 0,80 0,67 0,61

40. špinat - 0,11 0,26 0,13 0,37

41. šparoge - 44,7 81,36 119,41 126,72

42. tikva 17,19 - - 69,15 51,24

11

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Proizvodnja češnjaka se znatno povećala u 2018. godini u odnosu na prijašnje godine, ponajviše zahvaljujući projektu potpore u sadnom materijalu, pa je tako u 2014. godini zasaĎeno 16,37 ha češnjaka, u 2017. 5,880 ha, a 2018. godine čak 91,23 ha. Kroz projekt dodjele sadnog materijala češnjaka korisnicima je olakšan prijelaz s ratarskih kultura na povrćarstvo.

Ţupanija je uključena i u poticanje proizvodnje zelenog niskog graha, tako da su s OPG-ima koji ţele proizvoditi ovaj grah potpisani Ugovori o poslovnoj suradnji te su primili potrebne količine graha za početak uzgoja. Zbog niskih prinosa u 2018. godini nisu potpisani novi ugovori.

TakoĎer je bitno napomenuti i značajne površine nasada šparoge (126,72 ha),

koja je na našem području do nedavno bila gotovo nepoznata kultura. Ova proizvodnja pokazala se vrlo uspješnom i potakla dio proizvoĎača na osnivanje zadruge Vinkovačka šparoga, a u potporu njezinom osnivanju i radu uključena je i Ţupanija. Svoju kvalitetu šparoga zadrugara Vinkovačke šparoge dokazala je i na zahtjevnom njemačkom trţištu na koje je izvezen jedan dio proizvodnje. Dosadašnji uspjeh i zadovoljstvo postignutim daje naslutiti da će se nasadi i dalje povećavati. Voćarska proizvodnja u 2018. godini bila je organizirana na 1.806,21 ha te je vidljivo povećanje voćarske proizvodnje u odnosu na 2017. godinu od 109,72 ha. Najzastupljenije voćarske kulture su bile višnja (491,11 ha), jabuka (385,08 ha), šljiva (256,58 ha), orah (161,58 ha) itd. TakoĎer je bitno napomenuti da se i dalje nasadi lijeske podiţu te je 2018. godine zasaĎeno 197,55 ha što je 46,68 više nego 2017. godine. Tablica br. 5: Pregled višegodišnjih nasada po voćnim vrstama u ha

Vrsta 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

aronija - - - 14,80 16,88

badem 0,28 1,23 1,22 2,01 3,86

breskva 65,97 68,97 66,19 50,49 55,37

dunja 2,14 0,65 3,86 4,84 5,96

jabuka 452,69 468,89 416,69 368,14 385,08

jagoda 2,22 2,13 4,14 6,95 5,36

kruška 34,47 39,62 28,27 37,46 35,30

kupina 3,44 3,59 3,03 3,11 3,24

lijeska 67,84 85,43 103,81 150,87 197,55

malina 0,60 1,86 0,44 2,01 1,90

marelica 26,15 23,01 21,79 20,30 20,17

43. tikvice 18,56 30,26 28,02 - -

44. tikva uljarica - 41,40 75,19 114,89 42,78

45. miješani nasad

povrća 117,33 - 134,15 110,83 -

46. ostalo povrće 91,97 - - - -

47. kućni vrt - 123,64 - - -

UKUPNO 1.941,15 1.972,51 1.958,68 2.062,58 1.660,58

12

miješano 109,70 127,02 145,93 134,74 141,83

nektarine 8,66 7,02 6,35 5,96 5,83

orah 59,26 111,24 122,22 163,26 161,58

ostalo 58,35 - 12,86 6,47 7,64

ribiz - - - - -

šipak 0,18 0,21 - 0,58 2,77

šljiva 306,15 288,19 270,13 266,65 256,58

trešnja 4,42 7,00 7,89 7,89 8,20

višnja 309,41 317,27 297,17 449,96 491,11

Ukupno 1.511,93 1.553,33 1.511,99 1.696,49 1.806,21

Izvor: APPRRR, na dan 31.12.2018.

Udio višnje u ukupnom uzgoju voća iznosi 27,19% što je povećanje 0,67% u odnosu na godinu prije. Udio jabuke je 21,36% i nije se značajno mijenjao, dok je udio šljive smanjen za 1,51% i sada iznosi 14,20%. Povećan je udio lijeske sa 8,89% na 10,93%.

Na ukupnu površinu pod voćnjacima u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji koja iznosi 1.806,21 ha prijavljeno je 1.553 poljoprivrednih gospodarstava. Najveći nasadi voća nalaze se na području grada Vinkovaca, a najveći dio tih nasada je u vlasništvu tvrtke Vinka d.d. Višnja se osim toga najviše uzgaja na području općina Drenovci i Tovarnik, dok je nasada jabuke najviše na području općina Jarmina i VoĎinci te na području gradova Vukovar i Ilok. Šljiva se, osim u Vinkovcima, najviše uzgaja na području općine Tovarnik i grada Ţupanja, a lijeska na području grada Vukovara i općine Bogdanovci.

Iskazane površine pod nasadima voća i povrća svakako predstavljaju ozbiljan proizvodni i gospodarski potencijal budući da se radi o proizvodima koji su istovremeno i trgovačka roba i sirovina za preraĎivačku industriju.

Prema podacima iz Vinogradarskog registra APPRRR-a u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji ima 1.234 vinograda ukupne površine 1.625,86 ha, a vinogradarstvom se bavi 498 gospodarstava.

Prema količini proizvedenog vina Vukovarsko-srijemska ţupanija je na trećem mjestu iza Osječko-baranjske i Istarske ţupanije, no po broju podnositelja prijave proizvodnje Ţupanija se nalazi na petnaestom mjestu. Prosječna proizvodnja po jednom podnositelju u našoj ţupaniji iznosi 1.564,88 hl vina, dok je to u Osječko-baranjskoj ţupaniji 1.027,79 hl, a u Istarskoj samo 134,06 hl.

Teritorijalno gledano, ova poljoprivredna djelatnost u našoj ţupaniji je koncentrirana na relativno malom prostoru – Najviše površina pod vinogradima je u Gradu Iloku i to 1.207 ha, te slijede Vukovar s 295 ha i Lovas s 168 ha površina pod vinogradima. Proizvodnja stolnog groţĎa u Vukovarsko-srijemskoj Ţupaniji je slabo zastupljena i odvija se na tek 10-ak hektara. Klimatski uvjeti na ovom području nisu optimalni za intenzivan uzgoj stolnog groţĎa.

Vinogradari i vinari na ovom području imaju adekvatne uvjete za preradu groţĎa i proizvodnju i čuvanje vina. Zahvaljujući ulaganjima kroz Nacionalni program

13

pomoći sektoru vina 2014.-2018. povećavaju se podrumski kapaciteti te grade nove odnosno dograĎuju postojeće vinarije i opremaju suvremenijom opremom i strojevima. Konstantno se unapreĎuje kvaliteta kako procesa proizvodnje vina tako i samog proizvoda.

3. Gospodarski trendovi u RH i okruţenju 3.1. Makroekonomska kretanja i pokazatelji za RH u 2018. godini

Prema podacima DZS-a realni BDP RH u 2018. godini je iznosio 2,6% što je smanjenje u odnosu na 2017. godinu kada je iznosio 2,9% (podaci su u skladu s ESA 2010 metodologijom).

Prema procjeni HNB-a očekivani godišnji rast realnog BDP-a u RH za cijelu

2019. iznosi 2,5%. Inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2019. usporiti na ispod 1% zbog očekivanog smanjenja cijena energije i hrane.

Tablica 6 Struktura bruto dodane vrijednosti

BDV prema NKD-u 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

A 4,2 3,9 4,1 3,5 3,6 3,8 3,7 3,6

B, C, D, E 20,9 21,6 21,3 21,5 21,4 21,4 21,0 20,4

F 6,2 5,5 5,4 5,3 5,4 5,3 5,2 5,4

G, H, I 20,2 20,3 20,9 21,1 21,7 22,0 22,6 23,1

J 4,7 4,7 4,6 4,4 4,5 4,5 4,6 4,6

K 7,2 6,9 6,6 6,7 6,5 6,3 6,2 6,1

L 10,1 10,3 10,4 10,5 10,3 10,0 9,8 9,7

M, N 8,2 8,3 8,4 8,5 8,4 8,3 8,4 8,4

O, P, Q 15,4 15,5 15,2 15,2 15,1 15,1 15,2 15,5

R, S, T, U 2,9 3,0 3,1 3,2 3,2 3,3 3,3 3,3

Bruto dodana vrijednost 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: DZS, obrada: HNB

Gledajući strukturu bruto dodane vrijednosti prema NKD-u odnosno prema

djelatnosti vidljivo je, kao što je i očekivano, da najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti zauzimaju prema klasifikaciji djelatnosti G, H i I - trgovina na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te djelatnosti pruţanja smještaja i pripreme i usluţivanja hrane sa 23,1% u 2018. godini, zatim slijede djelatnosti B, C, D i E - preraĎivačka industrija, opskrba vodom, opskrba električnom energijom, plinom i parom i rudarstvo s 20,4%, pa djelatnosti O, P i Q - javna uprava, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 15,5%.

UsporeĎujući stopu nezaposlenosti RH s tranzicijskim zemljama moramo

primijetiti da ne stojimo nimalo dobro, odnosno da smo na posljednjem mjestu. Gledajući skupinu od 8 tranzicijskih zemalja prema podacima Eurostata stopa anketne nezaposlenosti u RH je iznosila 8,5%, slijede Slovačka sa 6,5%, Slovenija 5,2%, Bugarska 5,1%, Poljska 4,2%, Rumunjska 3,9%, MaĎarska 3,7%, a najmanju stopu nezaposlenosti ima Češka sa samo 2,2%.

14

Nominalna neto plaća u RH raste već petu godinu za redom i u 2018. godini je iznosila 6.242 kn što je 2,9% više nego 2017. godine.

Prema podacima Eurostata prosječna godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji

je iznosila 1,7% i tu RH gotovo ne odstupa od EU prosjeka jer je u RH iznosila 1,6%. Gledajući ostale tranzicijske zemlje najveća prosječna godišnja stopa inflacije je u Rumunjskoj 4,1%, slijede MaĎarska 2,9%, Bugarska 2,6%, Slovačka 2,5%, Češka 2,0%, Slovenija 1,9%, te Poljska 1,2%.

Kao jedan od makroekonomskih pokazatelja moţemo promatrati i % duga drţave u BDP-u i tu se takoĎer RH u usporedbi s tranzicijskim zemljama nalazi na začelju sa 74,6% duga u 2018. godini. Slijede MaĎarska 70,8%, Slovenija 70,1%, Poljska i Slovačka 48,9%, Rumunjska 35%, Češka 32,7% i Bugarska 22,6%.

Prema najnovijim podatcima preuzetnim sa Eurostata iz svibnja 2019. godine dolazimo do podataka da je stopa nezaposlenosti u RH, kao i u cijeloj EU pala na najniţe razine od kada je Eurostat 2000. godine počeo objavljivati sluţbene podatke. Na razini EU stopa nezaposlenosti u svibnju 2019. godine iznosila je 6,3%. MeĎu zemljama EU čijim podacima Eurostat raspolaţe najniţa stopa nezaposlenosti u svibnju 2019. je zabiljeţena u Češkoj 2,2%, Njemačkoj 3,1% te Nizozemskoj od 3,3%. Najvišu stopu nezaposlenosti u meĎu zemljama EU biljeţi Grčka 18,1%, zatim Španjolska 13,6% i Italija s 9,9%.

U RH je stopa nezaposlenosti mjerena ovom metodologijom najniţa do sada zabiljeţena i iznosi 7%. U RH je prema podacima Eurostata bez posla u svibnju 2019. godine bilo 126.000 graĎana što je dvije tisuće manje nego u travnju odnosno 28 tisuća manje nego u svibnju 2018. godine.

Ukupno je u svim članicama EU na kraju svibnja 2019. godine bez posla bilo 15.653 milijuna. Njihov broj je u odnosu na svibanj 2018. godine smanjen za 1.277 milijuna u EU.1

Vaţno je napomenuti kako je Vlada RH u 2018. godini sluţbeno donijela

Strategiju za uvoĊenje eura u Hrvatskoj kao sluţbene valute (svibanj 2018.), te je osnovano Nacionalno vijeće za uvoĎenje eura zaduţeno za provedbu Eurostrategije. Guverner HNB-a imenovan je na duţnost zamjenika predsjednika Nacionalnog vijeća. HNB je u 2018. godini poduzeo brojne aktivnosti kako bi širu javnost pobliţe upoznao s tijekom postupka i mogućim učincima uvoĎenja eura. Cilj tih aktivnosti bio je upoznati javnost s prednostima i nedostacima uvoĎenja eura, objasniti postupak uvoĎenja eura te opisati ekonomske politike i reforme koje pridonose uvoĎenju eura. Tijekom 2018. godine nastavila su se pozitivna kretanja u gospodarstvu RH započeta u 2015. BDP je rastao i prema podacima HNB-a u 2018. je zabiljeţen porast od 4,4% - odnosno u 2017. je iznosio 365.643 mil. kn, a u 2018. 381.799 mil. kn (sa 49.013 mil. EUR porast na 51.496 mil. EUR). Usporedbom podataka s prethodnim godinama vidimo da je gospodarstvo biljeţi kontinuirani rast i da se situacija stabilizirala.

1 https://vlada.gov.hr/vijesti/eurostat-nezaposlenost-u-eu-i-hrvatskoj-u-svibnju-na-novim-najnizim-razinama-u-

vise-od-19-godina/26274

https://vlada.gov.hr/vijesti/eurostat-nezaposlenost-u-eu-i-hrvatskoj-u-svibnju-na-novim-najnizim-razinama-u-vise-od-19-godina/26274

https://vlada.gov.hr/vijesti/eurostat-nezaposlenost-u-eu-i-hrvatskoj-u-svibnju-na-novim-najnizim-razinama-u-vise-od-19-godina/26274

15

Bruto domaći proizvod po stanovniku u 2018. godini bio je 12.594 eura, dok je isti u 2017. godini bio 11.882 eura što predstavlja povećanje od gotovo 6% što potvrĎuje pozitivan smjer kretanja gospodarstva.

Kretanja na trţištu rada u 2018. godini pokazuju smanjenje stope

nezaposlenosti. U 2017. godini stopa nezaposlenosti je bila 11,2% dok je u 2018. godini registrirana stopa nezaposlenosti od 8,4% prema podacima HNB-a.

Ukupan broj zaposlenih u RH u 2018. godini je 1.426.933 aktivnog

stanovništva što je porast u odnosu na 2017. godinu od 19.735 registriranih zaposlenika (2017. godine 1.407.198 zaposlenih).

Porast prosjeĉne plaće u RH je takoĎer zabiljeţen u protekloj godini. Nakon

što je u 2017. godini prosječna plaća u RH porasla u odnosu na 2016. za 300 kn trend porasta prosječne neto plaće je zabiljeţen i u 2018. godini i to za 257 kn te je prosječna neto plaća u RH za 2018. godinu iznosila 6.242 kn, što znači da je došlo do povećanja prosječne neto plaće 4,3 %.

Prosječna inflacija u prošloj godini ponovno biljeţi pozitivan predznak (drugu godinu za redom) te iznosi 1,5%. Ova stopa se odnosi na prosječnu godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena.

I u 2018. ostvaren je pozitivan saldo proraĉuna opće drţave, unatoč

znatnim plaćanjima po brodograĎevnim jamstvima. Analitički gledano vanjskotrgovinsku razmjenu zabiljeţen je porast i u stopama

izvoza odnosno uvoza. Iskazano u apsolutnim brojkama izvoz u 2018. godini je dostigao brojku od 14.517,3 mil eura što je povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je ukupno izvoz iznosio 14.016,9 mil eura.

TakoĎer je porasla i stopa uvoza u 2018. godini te je ukupni uvoz iznosio

23.657,7 mil eura što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje ( u 2017. godini ukupan uvoz je bio 21.891,6 mil eura).

Broj noćenja turista u 2018. godini se povećao za 4 % u odnosu na 2017. te

je ovo ujedno i 9 godina u nizu gdje je zabiljeţen porast ukupnog broja noćenja turista.

Što se tiče teĉaja kune, prema podacima HNB-a prosječni devizni tečaj kune

naspram eura u 2018. godini je iznosio 7,4141 (na dan 31.12. je iznosio 7,4176 te moţemo zaključiti da je tečaj bio stabilan tijekom cijele godine), dok je prosječni tečaj kune naspram američkog dolara u 2018. godini iznosio 6,2784 (na dan 31.12. je iznosio 6,4692 te vidimo da je kuna slabila u odnosu na dolar pribliţavanjem kraju godine).

Tablica br. 7 Makroekonomski pokazatelji gospodarstva RH 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. BDP, tekuće cijene, mil HRK 331.785 331.570 339.616 351.349 365.643 381.799

BDP, tekuće cijene, mil EUR 43.808 43.456 44.630 46.664 49.013 51,496

BDP po stanovniku, EUR 10.294 10.253 10.617 11.179 11.882 12.640

16

Industrijska proizvodnja – stope rasta u % -1,8 -1,2 2,7 5,0 1,4 -1,0

Cijene - potrošačke cijene; prosječne godišnje stope rasta (inflacija) %

2,2 -0,2 -0,5 -1,1 1,1 1,5

ProizvoĎačke cijene industrije na domaćem trţištu; prosječne godišnje stope rasta %

0,5 -2,7 -3,9 -4,0 2,1 2,1

Promet u trgovini na malo- realne stope rasta u % -0,6 0,4 2,4 4,4 4,4 3,8

Aktivno stanovništvo 1.709.410 1.661.654 1.676.908 1.632.279 1.599.465 1.580.475

Broj zaposlenih - godišnji prosjek 1.357.705 1.333.468 1.391.002 1.390.418 1.405.498 1.426.933

Stopa registrirane nezaposlenosti 20,2 19,7 17,0 14,8 12,1 8,4

Neto plaća u HRK 5.515 5.533 5.711 5.685 5.985 6.242

Vanjskotrgovinska razmjena - izvoz u mil. EUR 9.589,4 10.368,8 11.527,9 12.316,6 13.983,2 14.517,3

Vanjskotrgovinska razmjena - uvoz u mil. EUR 16.527,9 17.129,4 18.482,9 19.711,9 21.807,6 23.657,7

Saldo vanjskotrgovinske razmjene u mil. EUR -6.938,5 -6.760,6 -6.955,0 -7.395,3 7.824,4 -9.140,4

Devizni prihodi od turizma u mil. EUR 7.202,8 7.402,3 7.962,0 8.635,0 9.492,9 10.096,5

Direktna strana ulaganja u RH u mil. EUR 737,1 2.297,5 189,8 1.716,1 1.841,6 1.057,8

Bruto inozemni dug RH u mil. EUR 45.803,4 46.416,3 45.383,5 41.668,3 40.068,9 38.835,8

Prosječni srednji tečaj HRK/EUR 7,573548 7,630014 7,609601 7,52938 7,46010 7,4141

Prosječni srednji tečaj HRK/USD 5,705883 5,749322 6,862262 6,80372 6,62240 6,2784

Izvor: DZS, HNB, obrada: HGK

3.2. Bruto domaći proizvod (BDP)

Bruto domaći proizvod (BDP) je sveobuhvatni i glavni makroekonomski pokazatelj, odnosno mjerilo gospodarske aktivnosti neke zemlje u odreĎenoj godini. BDP predstavlja vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne zemlje, a uključuje vrijednost dobara i usluga proizvedenih i pomoću inozemnih faktora, ali proizvedenih u zemlji.

Ova makroekonomska veličina uistinu najbolje odraţava kretanja u gospodarstvu jedne zemlje te najvjerodostojnije pokazuje stupanj razvijenosti neke regije, odnosno drţave u cjelini.

U RH BDP se objavljuje na razini drţave i na razini ţupanija. BDP na razini ţupanija pokazuje prostornu rasporeĎenost gospodarskih aktivnosti, a upravo analiza BDP po ţupanijama najvjernije oslikava velike razlike u (ne)razvijenosti naših ţupanija i regija. Podaci o BDP-u objavljuju se s odmakom od tri godine tako da su zadnji podaci o BDP-u dostupni za 2016. godinu.

Najnoviji podaci o BDP-u po stanovniku u Hrvatskoj govore da je isti 2016. godine iznosio 84.207 kuna ili 11.187 eura.

Gledajući po ţupanijama najviši BDP po glavi stanovnika bio je u Gradu Zagrebu 147.166 kuna ili 19.5461 eura, dok je najniţi bio više nego tri puta manji, i to u Virovitiĉko-podravskoj ţupaniji gdje je iznosio 46.610 kuna ili 6.190 eura.

Bruto domaći proizvod po stanovniku po ţupanijama, u kunama

Tablica br. 8

Ţupanija 2008. 2016. Stopa

2016./2008. u %

Republika Hrvatska 80.668 84.207 4,4

Kontinentalna Hrvatska 81.627 85.851 5,2

Grad Zagreb 142.489 147.166 3,3

Zagrebačka 61.869 64.714 4,6

17

Krapinsko-zagorska 52.658 56.080 6,5 Varaţdinska 66.939 71.510 0,5 Koprivničko-kriţevačka 68.210 69.118 6,8 MeĎimurska 65.897 71.810 9,0 Bjelovarsko-bilogorska 56.653 57.996 2,4 Virovitičko-podravska 51.194 46.610 -8,9 Poţeško-slavonska 49.560 47.778 -3,6 Brodsko-posavska 46.494 47.375 1,9 Osječko-baranjska 66.547 66.518 -0,04 Vukovarsko-srijemska 49.922 49.417 -1,0 Karlovačka 60.667 64.010 5,5 Sisačko-moslavačka 57.321 60.544 5,6 Jadranska Hrvatska 78.701 80.920 2,8 Primorsko-goranska 97.504 100.815 3,4 Ličko-senjska 67.496 64.240 -4,8 Zadarska 70.072 68.611 -2,1 Šibensko-kninska 60.135 66.049 9,9 Splitsko-dalmatinska 65.681 65.161 -0,8 Istarska 99.305 106.313 7,0 Dubrovačko-neretvanska 79.978 84.871 6,1


Iz gornje tablice vidljivo je kako Vukovarsko-srijemska ţupanija ima BDP po stanovniku 49.417 kuna i ostvaruje svega 58,7% prosjeka RH, što uz izuzetak Osječko-baranjske ţupanije, uz ostale slavonske ţupanije (Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Poţeško-slavonska) jasno ukazuje na nelogične strukturne odnose unutar nacionalnog gospodarstva i neuravnoteţen regionalni razvoj. U 2018. godini godišnja stopa rasta realnog BDP-a u RH iznosila je 2,6% što je smanjenje u odnosu na 2017. godinu kada je iznosila 2,9% te je primjetno blago usporavanje rasta. Rastu realnog BDP-a najviše je pridonijela osobna potrošnja, koja je nastavila rasti sličnim intenzitetom kao 2017. godine. Rast osobne potrošnje podrţala su povoljna kretanja na trţištu rada te rast potrošačkog optimizma i veće zaduţivanje stanovništva. Rast zaposlenosti intenzivirao se u odnosu na 2017., pa je broj zaposlenih u 2018., prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), povećan za 2,3% na godišnjoj razini 3.3. Indeks gospodarske snage prema ţupanijama u RH u 2018. godini

Različiti ekonomski pokazatelji poput BDP-a, zaposlenosti, plaća, pokazuju znatne razlike meĎu ţupanijama RH, ali pritom pokazuju i različite poretke ţupanija na ljestvicama prema tim pokazateljima. Hrvatska gospodarska komora je prepoznala te razlike i od 2016. godine objedinjuje makroekonomske podatke kako bi se dobio stvaran odnos u razini razvijenosti meĎu ţupanijama u RH. Ovaj indeks objedinjuje najvaţnije raspoloţive ekonomske pokazatelje te u konačnici pokazuje ukupni poloţaj pojedine ţupanije u odnosu na prosjek RH.

Pri izračunu HGK-ova indeksa gospodarske snage ţupanija koristi se idućih 7

pokazatelja:

18

BDP po stanovniku

Ukupan prihod poduzetnika po zaposlenom

Prosječne neto plaće

Neto dobit poduzetnika po zaposlenom

Prihod na inozemnom trţištu poduzetnika po zaposlenom

Stopa nezaposlenosti

Projekcija rasta stanovništva.

Sve su to podaci Drţavnog zavoda za statistiku ili Fine koja ih prikuplja godišnjim financijskim izvještajima, dakle radi se o sluţbeno objavljenim podacima. Jedino se kod projekcija stanovništva koriste procjene Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te savjetnika predsjednice RH za demografiju. Pri korištenju sluţbenih podataka vaţno je napomenuti da se dio njih obraĎuje prema središtu tvrtke pa stoga ne daju točnu sliku teritorijalne rasprostranjenosti.

Tablica br. 9 HGK indeks gospodarske snage ţupanija i njegove sastavnice u 2018. godini

Ţupanija

BDP po stanovniku, prosjek 2013.-2015., RH=100

Prosječne neto plaće po zaposlenom, prosjek 2014.-2016, RH=100

Ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2015.-2017., RH=100

Neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2015.-2017., RH=100

Prihodi na inozemnom trţištu po zaposlenom, prosjek 2015.-2017., RH=100

Stopa nezaposlenosti, prosjek 2015.-2017., RH=100

Demografija, indeks promjene broja stanovnika 2021./2011.

HGK indeks gosp. snage, RH= 100

Grad Zagreb 176,8 117,4 129,5 133,0 99,7 206,8 100,9 147,8

Istarska 124,8 99,1 87,5 126,1 144,3 204,9 98,8 129,3

Primorsko-goranska

123,3 99,8 78,4 74,4 88,9 132,7 97,0 106,1

Varaţdinska 83,1 81,1 78,0 57,7 149,2 174,2 98,1 102,9

Zagrebačka 77,2 96,7 120,5 96,3 100,1 112,6 102,3 97,2

MeĎimurska 84,5 82,1 63,9 60,1 109,4 137,7 97,9 92,7

Zadarska 80,5 94,9 77,7 93,2 97,8 106,6 102,1 92,2

Dubrovačko-neretvanska

99,8 100,0 67,7 102,6 64,5 90,7 98,4 92,2

Koprivničko-kriţevačka

84,4 92,0 83,7 73,4 102,3 101,6 96,5 90,6

Krapinsko-zagorska

63,8 85,5 75,0 77,6 126,2 117,1 97,0 88,1

Vukovarsko-srijemska

58,5 86,1 112,3 96,6 156,1 56,8 92,3 85,4

Karlovačka 75,2 93,6 73,0 105,8 92,9 81,3 90,2 85,2

Splitsko-dalmatinska

77,0 94,1 77,1 83,7 62,1 70,1 98,1 80,4

Osječko-baranjska

79,4 90,9 84,6 60,3 93,1 58,6 96,1 80,3

Šibensko-kninska

78,6 92,5 65,8 70,3 53,8 76,5 89,2 77,0

Sisačko-moslavačka

74,0 92,3 73,2 39,7 128,7 52,5 87,1 76,9

Ličko-senjska

76,6 89,9 64,4 74,4 55,4 77,2 85,6 76,2

19

Brodsko-posavska

56,4 88,7 68,2 51,9 114,8 62,5 93,4 73,0

Bjelovarsko-bilogorska

68,4 84,1 66,3 42,6 53,0 61,8 91,8 68,5

Poţeško-slavonska

58,0 86,2 58,2 43,5 64,9 73,9 89,5 67,5

Virovitičko-podravska

56,6 83,0 64,9 47,9 80,2 51,6 92,3 66,5

Izvor: DZS, FINA; obrada: HGK

Prošlogodišnji izračun indeksa je ponovo pokazao tek male promjene u

odnosu na prethodnu godinu. Varaţdinska ţupanija se pridruţila ţupanijama koje se nalaze iznad prosjeka RH te su zauzele 4. Mjesto. Ţupanije sa začelja su zadrţale svoje loše pozicije, a dio ostalih ţupanija je poboljšao ili pogoršao svoja mjesta u poretku. Pritom je najveća promjena zabiljeţena kod Vukovarsko-srijemske ţupanije, koja je u odnosu na prethodnu godinu skočila za pet mjesta, zahvaljujući znatnom povećanju prihoda na inozemnom trţištu po zaposlenom. Po ovom je pokazatelju ujedno zauzela najbolju poziciju u odnosu na prosjek RH. Izvoz Vukovarsko-srijemske ţupanije u 2017. godini temeljio se na proizvodima preraĎivačke industrije koji su činili 77% ukupnog robnog izvoza te ţupanije.

Zaključno gledajući HGK indeks gospodarske snage, pokazuje velike razlike

meĎu ţupanijama RH, veliku gospodarsku snagu Grada Zagreba i njegov snaţan utjecaj na prosjek RH, ali i znatno zaostajanje nekih manjih, preteţno slavonskih ţupanija u odnosu na ostale. 3.4. Osnovni makroekonomski pokazatelji gospodarstva VSŢ u 2018. godini

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske ţupanije u 2018. godini ostvarilo je ukupne prihode od 20,7 milijardi kuna što je povećanje od 13,4% u odnosu na 2017. godinu kada su tvrtke ostvarile 18,2 milijardi kuna ukupnog prihoda.

U 2018. zabiljeţen je i rast ukupnih rashoda za 9,4%, a koji su porasli s 18,4

milijardi u 2017. godini na 20,1 milijardu u 2018. godini. Broj zaposlenih u tvrtkama povećan je s 18.819 na 19.699, odnosno povećan je za 7,9 %. Broj poduzetnika se takoĎer povećao, s 1.808 na 2.104, odnosno 16,4 %. Tablica br. 10 Osnovni makroekonomski pokazatelji gospodarstva VSŢ (u 000 kn, prosječne plaće u kn)

Naziv 2017. 2018. Indeks

Broj poduzetnika 1.808 2.104 116,4

Ukupni prihodi 18.248.489 20.702.037 113,4

Ukupni rashodi 18.419.000 20.143.858 109,4

Dobit razdoblja 827.615 853.039 103,1

Gubitak razdoblja 1.100.414 386.090 35,1

Broj dobitaša 1.362 1.573 115,5

Broj gubitaša 446 531 119,1

Broj zaposlenih 18.819 19.699 107,9

Prosječna mjesečna neto plaća VSŢ 4.019 4.386 106,2

Prosječna mjesečna neto plaća RH 5.985 6.242 105,3

Izvor: Fina, obrada HGK

20

Osnovni makroekonomski pokazatelji gospodarstva po gradovima

U slijedećoj tablici je vidljivo kako dva najveća grada u Ţupaniji (Vukovar i Vinkovci) sudjeluju značajno u makroekonomskim pokazateljima ţupanije. U njima se nalazi gotovo 57% poduzetnika koji zapošljavaju oko 68% ukupno zaposlenih te ostvaruju preko 76% ukupnog prihoda ţupanije. Grad Vukovar je u 2018. godini ostvario najveće prihode, 53,5% ukupnih prihoda VSŢ.

Tablica br. 11 Usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja gradova VSŢ (u 000 kn, prosječne plaće u kn)

Grad

Broj

poduzetnika

Ukupni

prihodi

Broj

zaposlenih

Prosjeĉna mjeseĉna

neto plaća po

zaposlenom

ILOK 64 323,470 718 4.114

UDIO % 3 1,6 3,6

VINKOVCI 657 4.736.423 8.212 4.454

UDIO % 31,2 22,9 41,7

VUKOVAR 538 11.067.325 5.142 4.373

UDIO % 25,6 53,5 26,1

ŢUPANJA 196 1.789.325 1.819 4.558

UDIO % 9,3 8,6 9,2

OTOK 54 163.798 279 4.878

UDIO % 2,6 0,8 1,4 -

UKUPNO VSŢ 2.104 20.702.037 19.699 4.386

Izvor: Fina, obrada HGK, ŢK Vukovar

4. Pokazatelji o poslovanju poduzetnika VSŢ i usporedba s pokazateljima prethodne godine

Poduzetnici, obveznici poreza na dobit u Ţupaniji su u 2018. godini ostvarili ukupan prihod u iznosu od 20,702 milijardi. kuna što je povećanje od 13,4% u odnosu na 2017. godinu.

Dobit razdoblja ostvarena je u iznosu od 853 mil. kuna, a gubitak ostvaren u

2018. godini iznosi 386 mil. kuna. U konačnici, ostvaren je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 467 mil.

kuna.

U strukturi ukupnih prihoda gospodarstva Ţupanije, prihodi su koncentrirani u pet velikih grupa prihoda, odnosno djelatnosti: opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zauzimaju daleko najveći udio s 42%, a slijede trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 18%, preraĎivačka industrija 18%, te se tu još nalaze poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 11% i graĎevinarstvo s 5%, dok na ostale djelatnosti otpada udio od 6%.

21

Grafikon br. 1

Izvor: HGK

Kada se analizira broj zaposlenika prema djelatnostima u VSŢ takoĎer

djelatnosti moţemo podijeliti na pet glavnih skupina od kojih se na prvom mjestu nalazi preraĎivačka industrija s 34% zaposlenih na području ţupanije, pa slijede trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala s 20%, graĎevinarstvo s 11%, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 11% i opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša s 5%, dok ostale djelatnosti prema broju zaposlenih zauzimaju udio od 19%.

Grafikon br. 2

Izvor: HGK

42%

18%

18%

11%5% 6%

Prihod gospodarstva VSŽ prema djelatnostima (2018.)

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijaTrgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikalaPrerađivačka industrija

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Građevinarstvo

Ostale djelatnosti

34%

20%11%

11%

5%

19%

Zaposleni u gospodarstvu VSŽ prema djelatnosti (2018.)

Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikalaGrađevinarstvo


Opskrba vodom

Ostale djelatnosti

22

Rezultati poslovanja prema granama djelatnosti u VSŢ u 2018. godini

Tablica br. 12 (u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama)

Naziv djelatnosti

Šifra

Ukupni prihodi Rezultat

poslovanja

Prosjeĉna neto mjeseĉna plaća po

zaposlenom Broj zaposlenih

2018. index 2018. index 2018. index 2018. index

Subjekti bez djelatnosti 157 113,97 9 241,09 - - 0 -

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo A 2.276.643 130,59 -76.064 11,34 4.905 107,57 2.082 102,46

PreraĎivačka industrija C 3.723.522 118,55 43.791 - 4.195 105,51 6.619 102,46

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

D

8.664.823 105,19 275.080 62,53 7.273 100,16 251 110,57

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

E 299.227 110,29 15.030 540,73 5.120 99,10

992 104,20

GraĎevinarstvo F 982.314 115,74 30.409 110,92 4.714 111,24 2.226 108,37

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

G

3.695.923 115,21 144.094 212,44 3.609 105,27 4.049 103,91

Prijevoz i skladištenje H 342.852 122,45 13.113 139,23 7.960 193,97 695 105,78

Djelat. pruţanja smještaja te priprema i usluţivanje hrane

I

141.807 130,85 -13.508 127,00 2.943 100,96 674 124,35

Informacije i komunikacije J 85.713 118,31 6.377 76,36 5.174 114,96 306 103,03

Financijske djelatnosti i dj. osiguranja K 3.763 71,30 -4.026 - 2.784 93,10 4 100,00

Poslovanje nekretninama L 143.045 371,98 13.592 - 5.473 123,99 92 101,10

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti M 150.382 117,11 10.554 93,81 4.599 104,93 583 109,59

Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti

N 62.805 118,91 5.020 241,05 3.093 99,07 487 114,86

Javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje

O 2.512 163,64 117 407,92 5.945 131,90 8 100,00

Obrazovanje P 43.971 123,97 1.812 71,94 4.217 117,54 212 110,42

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Q 42.583 108,63 3.103 98,66 3.956 113,60 277 96,18

Umjetnost, zabava i rekreacija R 31.303 107,42 -2.023 94,27 4.958 100,96 79 100,00

Ostale usluţne djelatnosti S 8.691 109,62 469 102,06 2.988 97,57 63 112,50

UKUPNO SVE DJELATNOSTI 20.702.037 113,45 466.949 - 4.386 109.13 19.699 104,68

Izvor: FINA, obrada: HGK

Prema gornjoj tablici u ukupnom prihodu tvrtki VSŢ najveći udio ostvaruje

opskrba električnom energijom, plinom i parom sa ostvarenim ukupnim prihodom od 8,6 milijardi kuna (41,76 % ukupnog prihoda svih tvrtki), zatim preraĎivačka industrija sa 3,7 milijardi kuna (17,99 %), trgovina na malo i veliko; popravak motornih vozila i motocikala sa 3,6 milijardi kuna (17,85 %), te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 2,2 milijardi kuna (11 % od ukupnih prihoda svih tvrtki).

Usporedno sa 2017. godinom dogodila se promjena kod prihoda te je sada na

drugom mjestu preraĎivačka industrija, a na trećem trgovina na malo i veliko (bilo je obrnuto), a najveći porast je zabiljeţen kod djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i to porast od čak 3,3%. Porastom prihoda porasli su i rashodi tvrtki VSŢ u 2018. - ukupni rashodi od 20,1 milijardi kuna što je 9,36 % više od rashoda ostvarenih u 2017. godini kada je ostvareno 18,4 milijardi kuna rashoda.

Što se tiče zaposlenih najviše je zaposlenika u preraĎivačkoj industriji, 6.619 osoba odnosno 33,6 %, zatim slijedi trgovina na veliko i malo s 4.049 zaposlenika ili 20,5 %, te graĎevinarstvo 2.226 osoba odnosno 11,3 % i poljoprivreda sa 2.082 zaposlenih odnosno 10,5 %. Najmanje zaposlenika ima u financijskim djelatnostima i

23

djelatnostima osiguranja, javna uprava i obrana, ostale usluţne djelatnosti i umjetnost, zabava i rekreacija.

Evidentirane neizmirene obveze graĊana i poslovnih subjekata

Insolventnost, odnosno nemogućnost izmirenja stvorenih obveza od strane poslovnih subjekata i graĎana, veliki je uteg i specifičnost hrvatskog gospodarstva. Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije sa 31.12.2018. godine je u stečaju bilo 2.647 subjekata – najviše u Vinkovcima njih 822 i u Vukovaru 693 subjekta. S 30.06.2019. broj subjekata u stečaju se povećao za 47 te je na taj dan zabiljeţeno 2.694 subjekta u stečaju (u Vinkovcima 837, a u Vukovaru 703 subjekta).

Ovakvo stanje usporava i guši gospodarsku aktivnost, remeti novčane tokove, izaziva nepovjerenje investitora i svakako je problem o kojem itekako treba voditi računa kada se govori o oporavku gospodarstva.

Broj insolventnih pravnih osoba i iznos prijavljenih neizvršenih

obveza s 31.12.2018. godine Tablica br. 13

Opis

Broj insolventnih pravnih osoba Iznos prijavljenih neizvršenih obveza (u 000 kn)

31.12.18. 31.03.19. Indeks 31.12.18. 31.03.19. Indeks

VSŢ 158 157 99,37 42.898 64.384 150,09

RH 7.262 7.272 100,14 5.467.044 5.076.044 92,85

Udio VSŢ 2,18% 2,16% 99,23% 0,78% 1,27% 161,65% Izvor: Fina, obrada HGK

U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji na dan 31.12.2018. godine registrirano je 158 insolventnih pravnih osoba za koje je prijavljeno nešto manje od 43 milijuna kuna nepodmirenih obveza. Gledajući isto vrijeme 2017. godine broj insolventnih pravnih osoba na području VSŢ se povećao za 12, ali ono što je bitno da se nepodmireni broj osoba/subjekata smanjio za gotovo 43 milijuna kuna.

4.1. Investicije u gospodarstvu VSŢ prema djelatnosti u 2018.

Prema podacima iz HGK ŢK Vukovar ukupne investicije na području VSŢ u 2018. godini su bile na razini 276 milijuna kuna. To je smanjenje od 27% u odnosu na 2017. godinu. Najveći broj investicija u gospodarstvu VSŢ gledano prema djelatnosti je rasporeĎen na preraĎivačku industriju 35% i djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 32%, zatim slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 14%, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 8%, graĎevinarstvo sa 7% te ostale djelatnosti sa svega 4% udjela u ukupnim investicijama u gospodarstvu.

24

Grafikon br. 3

Izvor: HGK

Rezultati gospodarstva VSŢ prema djelatnostima u 2018. u odnosu na 2017. godinu

Tablica br. 14

Naziv djelatnosti

Broj

zaposlenih

Ukupni prihodi

Rezultat poslovanja

Neto plaće i nadnice

Prosjeĉna neto mjeseĉna plaća po zaposlenom

Subjekti bez djelatnosti - 113,97 241,09 - -

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 102,46 130,59 11,34 110,21 107,57

PreraĎivačka industrija 102,46 118,55 - 108,11 105,51

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

110,57 105,19 62,53 110,75 100,16

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

104,20 110,29 540,73 103,26 99,10

GraĎevinarstvo 108,37 115,74 110,92 120,55 111,24

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

103,19 115,21 212,44 108,62 105,27

Prijevoz i skladištenje 105,78 122,45 139,23 205,19 193,97

Djelatnosti pruţanja smještaja te priprema i usluţivanje hrane

124,35 130,85 127,00 125,55 100,98

Informacije i komunikacije 103,03 118,31 76,36 118,45 114,98

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 100,00 71,30 - 93,10 93,10

Poslovanje nekretninama 101,10 371,98 - 125,35 123,99

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 109,59 117,11 93,81 114,99 104,93

Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 114,86 118,91 241,05 113,79 99,07

Javna uprava i obrana; obavezno socijalno osiguranje

100,00 163,64 407,92 131,90 131,90

Obrazovanje 110,42 123,97 71,94 129,78 117,54

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 96,18 108,63 98,66 109,26 113,60

Umjetnost, zabava i rekreacija 100,00 107,42 94,27 100,96 100,96

Ostale usluţne djelatnosti 112,50 109,62 102,06 109,77 97,57

UKUPNO SVE DJELATNOSTI 104,68 113,45 - 114,23 109,13

Izvor: HGK

35%

32%

14%

8%

7%4%

Investicije u gospodarstvu VSŽ prema djelatnosti (2018.)

Prerađivačka industrija

Opskrba vodom


Trgovina na veliko i malo

Građevinarstvo

Ostale djelatnosti

25

UsporeĎujući 2018. s 2017. godinom sve djelatnosti su ukupno ostvarile porast u promatranim područjima: ukupni prihodi, rezultat poslovanja, neto plaće i nadnice, broj zaposlenih i prosječna mjesečna neto plaća. To potvrĎuje da je gospodarstvo VSŢ i dalje u blagom porastu.

U odnosu na 2017. najviše su prema ukupnim prihodima napredovale

djelatnosti poslovanje nekretninama te javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje. U odnosu na 2017. godinu prihodi su se smanjili jedino u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja.

Broj zaposlenih je u 2018. godini najviše porastao u usluţnim djelatnostima

pruţanja smještaja te priprema i usluţivanje hrane, zatim u administrativnim i pomoćnim usluţnim djelatnostima, dok je smanjenje zaposlenih zabiljeţeno jedino u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore Ţupanijske komore Vukovar prosjeĉna mjeseĉna neto plaća u tvrtkama VSŢ iznosila je 4.386 kn i za 6,2% je veća od prosječne neto plaće u 2017. godini. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u 2018. godini iznosila 6.242 kn. Najveća prosjeĉna plaća u VSŢ u 2018. godini bila je u djelatnostima prijevoza i skladištenja i iznosila je 7.960 kn, a zatim u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija – 7.273 kn. Najniţe plaće u VSŢ u 2017. godini bile su u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja – 2.784 kn i u djelatnostima pruţanja smještaja, te pripreme i usluţivanja hrane – 2.943 kn

Za preokretanje trendova i dinamiziranje realnog rasta, nuţno je nastaviti i intenzivirati provoĎenje strukturnih reformi s ciljem poboljšanja poslovne klime i podizanja konkurentnosti domaćega gospodarstva te povećanja inozemnih izravnih ulaganja, a time i izvoza.

Rezultati preraĊivaĉke industrije VSŢ u 2018. godini

Tablica br. 15 (u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama)

šifra Opis šifre djelatnosti Tvrtki Ukupni prihodi

Rezultat poslovanja

Broj zaposlenih

Mjesečna neto plaća po zaposlenom

C PRERAĐIVAĈKA INDUSTRIJA

329 3.723.522 43.791 6.619 4.195

C10

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

81

1.402.330

-100.666

1.511

4.305

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

39

484.382

37.171

1.252

3.968

C28 Proizvodnja strojeva i ureĎaja, d. n.

8 463.126 13.332 554 5.440

C15 Proizvodnja koţe i srodnih proizvoda

5 264.820 13.633 727 3.454

26

C25

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

47

256.140

4.761

736

4.792

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

22

248.143

64.072

430

4.574

Ostale preraĎivačke djelatnosti

127 604.580 11.488 1.409 3.742

Izvor: HGK

Kao što vidimo u preraĎivačkoj industriji u VSŢ najviše tvrtki se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda, njih 81 ili 24,6% (9 više nego 2017. godine), zatim proizvodnjom gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, njih 47 ili 14,3%, te preradom drva i proizvoda od drva i pluta osim namještanja njih 39 ili 11,9%. U preraĎivačkoj industriji je ukupno zaposleno 6.619 osoba što je 463 više zaposlenih osoba nego 2017 godine. Najviše je zaposlenih u proizvodnji prehrambenih proizvoda 1.511 (252 više nego prethodnu godinu) i u preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja 1.252 zaposlenika (136 više nego prethodne godine). Prosječna mjesečna neto plaća u preraĎivačkoj industriji u VSŢ za 2018. godinu je iznosila 4.195 kn (što je povećanje od 100 kn u odnosu na 2017. godinu kada je iznosila 4.095 kn) - najveća u proizvodnji strojeva i ureĎaja 5.440 kn, dok je najniţa plaća u djelatnosti i proizvodnje koţe i srodnih proizvoda 3.454 kn.

Prvih pet poduzetnika Vukovarsko-srijemske ţupanije prema

veliĉini ukupnog prihoda u 2018. godini

Tablica br. 16 iznosi u tisućama kuna

R.B. NAZIV PODUZETNIKA SJEDIŠTE

PODUZETNIKA UKUPAN PRIHOD

1. Prvo Plinarsko Društvo d.o.o. za distribuciju plina

Vukovar 8.166.139

2. PIK Vinkovci d.d. Vinkovci 837.301

3. Boso d.o.o. Vinkovci 640.100

4. Cezareja d.o.o. Nijemci 498.262

5. Same deutz-fahr ţetelice d.o.o. Ţupanja 414.724 Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

Prvih pet poduzetnika Vukovarsko-srijemske ţupanije prema veliĉini dobiti razdoblja u 2018. godini

Tablica br. 17 iznosi u tisućama kuna

R.B. NAZIV PODUZETNIKA SJEDIŠTE

PODUZETNIKA DOBIT

RAZDOBLJA

1. Energia Naturalis d.o.o. Vukovar 153.285

2. Prvo Plinarsko Društvo d.o.o. za distribuciju plina.

Vukovar 111.864

3. Dilj d.o.o. Vinkovci 62.237

27

4. Vuknit d.o.o. Vukovar 28.602

5. Dicentra d.o.o. Vukovar 23.905 Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

4.2. Analiza i usporedba rezultata poslovanja poduzetnika na razini NUTS 2 regija, ţupanija i gradova

Kao članica EU Republika Hrvatska je uključena u nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku – NUTS.

Drţavni zavod za statistiku je 2012. godine izradio prijedlog kojeg je Europska komisija i prihvatila, a kojim je izvršena podjela RH na dvije statističke, tzv. NUTS 2 regije, odnosno na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku.

Korištenje ove klasifikacije, za potrebe Kohezijske politike, započelo je po pristupu RH u Europsku uniju od 01. srpnja 2013. godine. i nalazi se u nadleţnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Dakle, prema NUTS 2 regionalnoj podjeli EU, Hrvatska se sastoji od dvije regije – Jadranska Hrvatska kojoj pripada 7 ţupanija (Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska) i Kontinentalna Hrvatska sa preostalih 13 ţupanija i Gradom Zagrebom, a u kojoj se nalazi i Vukovarsko-srijemska ţupanija.

Statistiĉka podjela RH na dvije regije NUTS 2 razine

Tablica br. 18

KONTINENTALNA HRVATSKA JADRANSKA HRVATSKA

Grad Zagreb Virovitičko-podravska Primorsko-goranska

Zagrebačka ţupanija Poţeško-slavonska Ličko-senjska

Krapinsko-zagorska Brodsko-posavska Zadarska ţupanija

Varaţdinska Osječko-baranjska Šibensko-kninska

Koprivničko-kriţevačka Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska

MeĎimurska Karlovačka Istarska ţupanija

Bjelovarsko-bilogorska Sisačko-moslavačka Dubrovačko-neretvanska


Osnovni financijski rezultati poslovanja po regijama NUTS 2 razine u RH u 2018. godini

Tablica br. 19 u milijunima kuna

Opis

Kontinentalna Hrvatska

Jadranska Hrvatska Ukupno RH

2018. Indeks 2018. Indeks 2018. Index

Broj poduzetnika 82.243 - 44.874 - 131.117 -

Zaposleni 680.592 104,6 259.362 106,6 939.954 105,2

Ukupni prihodi 591.818 108,4 159.342 109,3 751.160 108,6

Ukupni rashodi 563.206 102,6 152.214 109,3 715.420 104,0

Dobit razdoblja 35.672 115,5 11.233 114,3 46.905 115,2

Gubitak razdoblja 13.070 33,5 5.585 117,1 18.655 42,6 Neto dobit/neto gubitak 22.602 - 5.648 111,6 28.250 -

Prosječna neto plaća 5.712 104,4 5.249 103,3 5.584 104,1

Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

28

Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u 2018. godini

Tablica br. 20


Broj poduzetnika, broj zaposlenih, plaće i neto dobit/gubitak – Kontinentalna i

Jadranska Hrvatska po veliĉinama u 2018. Godini

Tablica br. 21 (prosječne mj. neto plaće u kn; neto dobit/gubitak u mil. kn)

KONTINENTALNA HRVATSKA JADRANSKA HRVATSKA

Veličina Broj

poduz. Broj

zaposl. Neto plaća

Neto dobit/gubitak

Veličina Broj

poduz. Broj

zaposl. Neto plaća

Neto dobit/ gubitak

Mikro 73.094 163.390 3.927 1.448 Mikro 44.848 92.429 4.050 595

Mali 7.776 165.220 5.510 4.938 Mali 3.541 73.172 5.335 1.684

Srednji 1.093 138.329 6.060 6.244 Srednji 405 45.949 6.135 1.506

Veliki 280 213.653 7.009 9.972 Veliki 80 47.812 6.584 1.863

ukupno 82.243 680.592 5.712 22.602 ukupno 48.874 259.362 5.249 5.648


Prema podacima poduzetnika Hrvatske u 2018. godini, rangirano po NUTS-2

razini, u Kontinentalnoj Hrvatskoj je 82.243 poduzetnika imalo registrirano sjedište, a u Jadranskoj Hrvatskoj 48.874 poduzetnika.

Kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske bilo je 680.592 zaposlena koji su

ostvarili slijedeće financijske rezultate: 591,8 milijardi ukupnih prihoda, 563,2 milijarde ukupnih rashoda, 35,7 milijarde dobiti razdoblja, 13,1milijardi gubitka razdoblja, 22,6 milijardi neto dobiti, a prosječna mjesečna obračunata plaća iznosila je 5.712 kn što je 2,3 % više od plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.584 kn).

Kod poduzetnika Jadranske Hrvatske bilo je 259.362 zaposlena koja su

ostvarila sljedeće financijske rezultate: 159,3 milijarde kuna ukupnih prihoda, 152,2 milijarde ukupnih rashoda, dobit razdoblja u iznosu 11,2 milijarde, gubitak razdoblja od 5,6 milijardi i ostvarili pozitivan financijski rezultat, neto dobit od 5,6 milijardi kuna.

Najznaĉajnija podruĉja djelatnosti u Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj u 2018. godini

Tablica br. 22 u milijunima kuna

Područje djelatnosti

Kontinentalna Hrvatska Jadranska Hrvatska

Broj poduz.

Broj zaposl.

Ukupan prihod

Neto dobit/gubitak

Broj poduz.

Broj zaposl.

Ukupan prihod

Neto dobit/gubitak

PreraĎivačka 10.017 191.422 150.020 5.839 4.490 191.422 30.067 -339

Pokazatelji Kontinentalna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Broj zaposlenih po poduzetniku 8 5

Produktivnost rada (prihod po zaposlenom u kn) 869.563 614.360

Produktivnost rada (dobit/gubitak razdoblja po zaposlenom u kn)

33.210 21.777

Ekonomičnost ukupnog poslovanja 105,1 104,7

29

industrija

GraĎevinarstvo 8.573 60.150 37.227 1.446 6.364 60.150 15.863 234

Trgovina na veliko i malo

19.332 143.427 212.536 5.714 9.587 143.427 47.649 1.306

Djelatnost pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane

5.701 28.908 8.619 185 6.392 46.242 20.504 1.758

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

14.180 43.736 26.073 2.726 6.292 43.736 6.616 698

Ukupno sve djelatnost

82.243 680.592 591.818 22.602 48.874 259.362 159.342 5.648


PreraĎivačka industrija, trgovina, graĎevinarstvo, djelatnost pruţanja smještaja

te priprema i usluţivanja hrane te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u 2018. godini imale su najveći broj poduzetnika, kako u Kontinentalnoj tako i u Jadranskoj Hrvatskoj.

Poduzetnici preraĎivačke industrije Kontinentalne Hrvatske ostvarili su neto

dobit od 5,8 milijardi kuna (u prethodnoj godini ostvaren je neto gubitak u iznosu većem od 3,2 milijardi kuna), poduzetnici trgovine 5,7 milijardi kuna (u prethodnoj godini je iskazan neto gubitak u iznosu od 748,1 milijun kuna), a poduzetnici u djelatnosti informacije i komunikacije gotovo 3 milijarde kuna. U djelatnosti graĎevinarstva iskazana je neto dobit u iznosu većem od 1,4 milijarde kuna (u prethodnoj godini je iskazana neto dobit u iznosu od 346,1 milijun kuna).

Poduzetnici Jadranske Hrvatske ostvarili su najveću neto dobit u djelatnosti pruţanje smještaja te pripreme i usluţivanja hrane u iznosu gotovo od 1,8 milijardi kuna (povećanje od 46,7 % u odnosu na prethodnu godinu), dok su poduzetnici u preraĎivačkoj djelatnosti (338,7 milijuna kuna) i djelatnosti poslovanja nekretninama (gotovo 102 milijuna kuna) iskazali najveći neto gubitak.

Broj poduzetnika i broj zaposlenih po ţupanijama u 2018. godini

Tablica br. 23

ŢUPANIJA Broj poduzetnika Broj zaposlenih

Broj Udio (u %) Broj Udio (u %) Indeks 18./17.

1. Bjelovarsko-bilogorska 2.074 1,6 14.653 1,6 106,6

2. Brodsko-posavska 2.042 1,6 18.398 2,0 106,4

3. Dubrovačko-neretvanska 4.213 3,2 22.175 2,4 106,5

4. Grad Zagreb 43.927 33,5 363.093 38,6 104,4

5. Istarska 11.006 8,4 53.948 5,7 108,9

6. Karlovačka 2.269 1,7 17.602 1,9 104,9

7. Koprivničko-kriţevačka 1.892 1,4 17.610 1,9 105,3

8. Krapinsko-zagorska 2.267 1,7 21.044 2,2 104,9

9. Ličko-senjska 904 0,7 4.676 0,5 106,5

10. MeĎimurska 3.367 2,6 28.792 3,1 103,7

11. Osječko-baranjska 5.551 4,2 41.473 4,4 103,3

30

12. Poţeško-slavonska 923 0,7 8.839 0,9 103,2

13. Primorsko-goranska 10.974 8,4 61.769 6,6 104,6

14. Sisačko-moslavačka 2.162 1,6 17.553 1,9 105,3

15. Splitsko-dalmatinska 14.518 11,1 78.358 8,3 105,8

16. Šibensko-kninska 2.504 1,9 12.852 1,4 106,1

17. Varaţdinska 3.947 3,0 42.770 4,6 102,7

18. Virovitičko-podravska 1.129 0,9 8.884 0,9 109,0

19. Vukovarsko-srijemska 2.104 1,6 19.699 2,1 104,7

20. Zadarska 4.755 3,6 25.584 2,7 109,9

21. Zagrebačka 8.589 6,6 60.182 6,4 106,3

Ukupno RH 131.117 100,0 939.954 100,0 105,2

Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

Broj poduzetnika po ţupanijama u 2018. godini, promatrano po veliĉini

Tablica br. 24

ŢUPANIJA Ukupno svi poduzetnici

Mikro Mali Srednji Veliki

1. Bjelovarsko-bilogorska 2.074 1.849 195 28 2

2. Brodsko-posavska 2.042 1.767 240 30 5

3. Dubrovačko-neretvanska 4.213 3.840 329 37 7

4. Grad Zagreb 43.927 39.418 3.795 547 167

5. Istarska 11.006 10.233 676 79 18

6. Karlovačka 2.269 1.994 243 25 7

7. Koprivničko-kriţevačka 1.892 1.667 196 24 5

8. Krapinsko-zagorska 2.267 1.939 277 46 5

9. Ličko-senjska 904 804 92 8 -

10. MeĎimurska 3.367 2.985 322 53 7

11. Osječko-baranjska 5.551 4.934 529 68 20

12. Poţeško-slavonska 923 811 92 15 5

13. Primorsko-goranska 10.974 10.067 795 93 19

14. Sisačko-moslavačka 2.162 1.930 206 19 7

15. Splitsko-dalmatinska 14.518 13.271 1.106 116 25

16. Šibensko-kninska 2.504 2.284 194 23 3

17. Varaţdinska 3.947 3.414 451 66 16

18. Virovitičko-podravska 1.129 974 136 18 1

19. Vukovarsko-srijemska 2.104 1.820 239 37 8

20. Zadarska 4.755 4.349 349 49 8

21. Zagrebačka 8.589 7.592 855 117 25

Ukupno RH 131.117 117.942 11.317 1.498 360


Najviše je poduzetnika koncentrirano na području Grada Zagreba gdje je ukupno 43.927 poduzetnika, odnosno 33,5% svih podnositelja godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu. Grad Zagreb i Zagrebačka ţupanija čine poduzetnički potencijal od 52.516 poduzetnika ili 40,1% svih poduzetnika Republike Hrvatske.

Po broju poduzetnika slijede ţupanije Splitsko-dalmatinska (11,1%), Istarska (8,4%), Primorsko-goranska (8,4%) te Zagrebačka (6,6%). Slijedi Osječko-baranjska ţupanija sa udjelom od 4,2%, Zadarska (3,6%) te Dubrovačko neretvanska (3,2%) i Varaţdinska (3,0%). Potom slijede ţupanije sa niţim udjelom poduzetnika i to: MeĎimurska (2,6%), Šibensko-kninska (1,9%), Karlovačka (1,7%), Krapinsko-zagorska (1,7%), Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska i Brodsko-posavska s 1,6%, te Koprivničko-kriţevačka (1,4%). Tri

31

ţupanije: Virovitičko-podravska, Poţeško-slavonska i Ličko-senjska imaju udio manji od 1%.

Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu u 2018. godini prema sjedištu investitora po ţupanijama

Tablica br. 25


Udjel broja poduzetnika koji su poslovali s dobiti i onih koji su poslovali s gubitkom u ukupnom broju poduzetnika RH u 2018. godini

Tablica br. 26

ŢUPANIJA Broj

poduzetnika

Poduzetnici s dobiti

Poduzetnici s gubitkom

Broj Udio u RH

u % Broj

Udio u RH u %

1. Bjelovarsko-bilogorska 2.074 1.563 1,8 511 1,2 2. Brodsko-posavska 2.042 1.553 1,7 489 1,2 3. Dubrovačko-neretvanska 4.213 2.812 3,2 1.401 3,3 4. Grad Zagreb 43.927 29.790 33,5 14.137 33,4 5. Istarska 11.006 6.647 7,5 4.359 10,3 6. Karlovačka 2.269 1.545 1,7 724 1,7 7. Koprivničko-kriţevačka 1.892 1.364 1,5 528 1,2 8. Krapinsko-zagorska 2.267 1.721 1,9 546 1,3 9. Ličko-senjska 904 617 0,7 287 0,7

ŢUPANIJA

Poduzetnici investitori Investicije Prosjeĉan iznos

investicija po investitoru u

mil. kuna

Broj poduzetnika investitora

Udjel u broju investitora u

%

Investicije u mil. kuna

Udjel u ukupnim

investicijama RH u %

Index 2017.=100,0

1. Bjelovarsko-bilogorska 140 1,1 411 1,7 229,5 2,9

2. Brodsko-posavska 197 1,5 284 1,2 155,6 1,4

3. Dubrovačko-neretvanska 432 3,4 432 1,8 75,0 1,0

4. Grad Zagreb 4.438 34,7 11.397 46,9 110,7 2,6

5. Istarska 993 7,8 2.430 10,0 117,8 2,4

6. Karlovačka 298 2,3 394 1,6 100,5 1,3

7. Koprivničko-kriţevačka 203 1,6 357 1,5 67,3 1,8

8. Krapinsko-zagorska 287 2,2 360 1,5 72,2 1,3

9. Ličko-senjska 71 0,6 118 0,5 61,5 1,7

10. MeĎimurska 369 2,9 595 2,5 138,7 1,6

11. Osječko-baranjska 475 3,7 966 4,0 100,7 2,0

12. Poţeško-slavonska 62 0,5 84 0,3 80,6 1,4

13. Primorsko-goranska 1.248 9,7 1.353 5,6 93,7 1,1

14. Sisačko-moslavačka 210 1,6 319 1,3 105,0 1,5

15. Splitsko-dalmatinska 1.265 9,9 1.387 5,7 106,6 1,1

16. Šibensko-kninska 176 1,4 417 1,7 94,9 2,4

17. Varaţdinska 482 3,8 656 2,7 131,4 1,4

18. Virovitičko-podravska 68 0,5 67 0,3 27,9 1,0

19. Vukovarsko-srijemska 188 1,5 276 1,1 77,5 1,5

20. Zadarska 387 3,0 560 2,3 50,0 1,4

21. Zagrebačka 819 6,4 1.426 5,9 113,1 1,7 UKUPNO RH 12.808 100,0 24.288 100,0 103,9 1,9

32

10. MeĎimurska 3.367 2.543 2,9 824 1,9 11. Osječko-baranjska 5.551 3.865 4,4 1.686 4,0 12. Poţeško-slavonska 923 665 0,7 258 0,6 13. Primorsko-goranska 10.974 7.033 7,9 3.941 9,3 14. Sisačko-moslavačka 2.162 1.468 1,7 694 1,6 15. Splitsko-dalmatinska 14.518 9.464 10,7 5.054 11,9 16. Šibensko-kninska 2.504 1.527 1,7 977 2,3 17. Varaţdinska 3.947 2.839 3,2 1.108 2,6 18. Virovitičko-podravska 1.129 819 0,9 310 0,7 19. Vukovarsko-srijemska 2.104 1.573 1,8 531 1,3 20. Zadarska 4.755 2.996 3,4 1.759 4,2 21. Zagrebačka 8.589 6.420 7,2 2.169 5,1

Ukupno RH 131.117 88.824 100,0 42.293 100,0 Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

4.3. GEM (Global Entrepreneurship Monitor) istraţivanje Hrvatska 2018.

GEM (Global Entrepreneurship Monitor)2 najveće je svjetsko empirijsko

istraţivanje poduzetničke aktivnosti. GEM istraţivanje temelji se na konceptualnom okviru koji polazi od pretpostavke da nacionalni ekonomski rast ovisi o kapacitetu društva da se kroz usklaĎene interakcije makroekonomskih faktora, poduzetničkih okvirnih uvjeta i poduzetničkog djelovanja na razini pojedinca doprinosi stvaranju novih vrijednosti. GEM istraţivanje pokrenuto je 1999. godine a Hrvatska u istraţivanju sudjeluje od 2002.

U zadnjih 10 godina zemlje koje godišnje sudjeluju u GEM istraţivanju

predstavljaju oko 70% svjetskog stanovništva i oko 85% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. U 2018. godini u GEM istraţivanju sudjelovalo je 49 zemalja koje pokrivaju 66% svjetskog stanovništva i 85,8% svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

U 2018. godini percepcija o postojanju prilika za pokretanje poslovnog

pothvata u neposrednoj okolini sudionika istraţivanja u Hrvatskoj stagnira, dok u grupi zemlja s kojima se Hrvatska usporeĎuje (EU zemlje koje su sudjelovale u GEM istraţivanju i u grupi zemalja s visokim bruto domaćim dohotkom po stanovniku) percepcija o prilikama nastavlja rasti u odnosu na 2017. godinu. To zadrţava Hrvatsku u zadnjoj trećini obje grupe zemalja i dovodi do povećanja jaza izmeĎu percepcije o prilikama u Hrvatskoj i usporednim grupama zemalja.

Dugotrajnost problema s trţišnim barijerama (Hrvatska je imala tu komponentu

ocijenjenu kao najlošiju u skupini EU zemlja ne samo u zadnje tri promatrane godine nego i u razdoblju 2012.-2015.) povezana s ocjenama o vladinim politikama prema brzini i lakoći regulatornog funkcioniranja po kojima je Hrvatska najlošija meĎu zemljama EU koje su u tom 7-godišnjem razdoblju sudjelovale u GEM istraţivanju. Rezultat toga su brojne izgubljene poslovne prilike koje su se mogle realizirati kroz domaća i strana investiranja. Nepoštene poslovne prakse postojećih poduzeća

2 GEM Hrvatska 2018. „Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, autori: Slavica Singer, Nataša Šarlija,

Sanja Pfeifer, Sunčica Oberman Peterka; suradnici: Danica Eterovid, Oto Wilhelm; izdavač: CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeda i poduzetništva, Zagreb, 2019.

33

posebno su naglašene u razdoblju 2015.-2017. i ponovno u 2018. godini kao najvaţnija barijera za ulazak novih i rastućih poduzeća na domaće trţište.

Komponente poduzetničke okoline odreĎuju kako će poduzetnička okolina

utjecati na poduzetničku aktivnosti te ona ne moţe biti djelotvorna ako se ne temelji na koordiniranim nacionalnim politikama u izgradnji svake komponente i njihovoj efikasnoj umreţenosti. Gledajući 12 komponenti poduzetničke okoline poraţavajuće je da je Hrvatska prema njih 8 imala najniţe ocijene u usporednoj skupini EU zemalja, a te komponente su: vladine politike – porezi i regulativa, vladini programi, poduzetničko obrazovanje – osnovo i srednje, poduzetničko obrazovanje – tercijarno, transfer istraţivanja i razvoja, profesionalna i komercijalna infrastruktura, otvorenost trţišta – barijere ulaska i kulture i društvene norme. U još dvije komponente RH stoji jako loše a to su vladine politike – prioriteti i podrška te pristup novcima, a samo u dvije komponente RH stoji relativno dobro a to su fizička infrastruktura i otvorenost trţišta – dinamika promjena.

Zaključno GEM istraţivanje ima 11 preporuka za institucije kako bi došlo do

napretka i pomaka u cjelokupnoj poduzetničkoj okolini:

1. Suradnja i istovremenost, korištenje principa otvorene koordinacije –

na razini relevantnih ministarstava (gospodarstva, obrazovanja, znanosti,

regionalnog razvoja…) neophodna je usklaĎenost politika, strategije,

programa i instrumenata;

2. Pojednostavljenje regulatornog okvira – bez toga se ne moţe izgraditi

investicijska klima niti je moguće iskoristiti potencijalne prilike;

3. Jaĉati inovacijski kapacitet gospodarstva (kroz stimuliranje suradnje

istraţivačkih institucija i gospodarstva);

4. Osigurati da formalno obrazovanje (od primarne do tercijarne razine

bude osposobljeno za izgradnju poduzetničkih kompetencija učenika i

studenata u kontekstu izlaza iz neefikasne javne potrošnje koja sada

obiljeţava ulaganja u obrazovanje u Hrvatskoj;

5. Profesionalna infrastruktura – osigurava usluge za one koji ulaze u

poduzetničku aktivnost i one koji ţele razvijati inovativni poslovni pothvat;

6. Intenzivirati politike/programe za poticanje uravnoteţenja poduzetniĉke

aktivnosti s obzirom na rodnost, dob, sektor i regije;

7. Povećanje kvalitete javne uprave – ključno u stvaranju stimulirajuće

okoline u kojoj djeluju poduzetnici;

8. Ojaĉati drţavni fond riziĉnog kapitala (za financiranje inovativnih i

rastućih malih i srednjih poduzeća i osigurati porezne olakšice);

9. Razviti i primjenjivati sistem praćenja i vrednovanja efekata vladinih

politika i programa i osigurati javnu dostupnost takvih informacija;

10. Izraditi okvir statistiĉkog praćenja aktivnosti malih i srednjih

poduzeća – povezati statističke baze o poslovanju poduzeća, vlasništvu,

izvozno/uvoznim aktivnostima, te dodati pokazatelje o inovativnosti;

11. Promovirati uspješne poduzetniĉke pothvate u cilju jačanja društvenog

uvaţavanja poduzetničkog djelovanja.

34

5. Zaposlenost i nezaposlenost u RH i VSŢ u 2018. godini

Krajem prosinca 2018. godine u Republici Hrvatskoj evidentirano je 148.919 nezaposlenih osoba, što je za 38.444 osobe manje nego u prosincu 2017. Nezaposlenost se u odnosu na prosinac 2017. godine smanjila za 20,5%.

Mjesečni prosjek broja osoba u evidenciji u 2018. godini bio je 153.542., što je

u odnosu na 2017. manje za 20,8%. Nezaposlenost je smanjenja u svim ţupanijama. Najveće relativno smanjenje broja nezaposlenih zabiljeţeno je u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji (32,0%), MeĎimurskoj ţupaniji (30,9%) i Zagrebačkoj ţupaniji (26,5%).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u 2018. godini u RH bilo je prosječno 1.517.117 osiguranika mirovinskog osiguranja (bez osoba koje same plaćaju produţeno osiguranje), što je u odnosu na 2017. godinu više za 2,3%. Prema evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prosječno su bile registrirane 153.542 nezaposlene osobe. Tako da prosjeĉna stopa nezaposlenosti iznosi 9,2% i smanjena je u odnosu na 2017. godinu za 2,4 postotna boda.

U skupini nezaposlenih osoba u prosincu 2018. bilo je: 6.612 (4,4 %) osoba od 15 do 19 godina, 17.731 (11,9 %) od 20 do 24 godine, 17.855 (12,0 %) od 25 do 29 godina, 14.301 (9,6 %) od 30 do 34 godine, 14.123 (9,5 %) od 35 do 39 godina, 14.523 (9,8 %) od 40 do 44 godine, 14.763 (9,9 %) od 45 do 49 godina, 16.847 (11,3 %) od 50 do 54 godine, 19.500 (13,1 %) od 55 do 59 godina i 12.664 (8,5 %) osobe u dobi od 60 i više godina.

Razina obrazovanja nezaposlenih osoba

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom

srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (45.886 ili 30,8 %), a slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (43.056 ili 28,9 %), osobe sa završenom osnovnom školom (28.460 ili 19,1 %), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (13.082 ili 8,8 %), osobe s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem (9.773 ili 6,6 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (8.662 ili 5,8 %).

Nezaposlene osobe po ţupanijama

Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u prosincu 2018. imali su Splitsko-

dalmatinska ţupanija (26.835 ili 18,0 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjska ţupanija (17.740 ili 11,9 %) i Grad Zagreb (17.450 ili 11,7 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabiljeţen u Ličko-senjskoj ţupaniji (2.065 ili 1,4 %). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim ţupanijama. Najveći pad evidentiran je u Koprivniĉko-kriţevaĉkoj (za 31,9 %) i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (za 31,7 %). Najmanje smanjenje broja nezaposlenih zabiljeţeno je u Dubrovačko-neretvanskoj (za 3,6 %) i Šibensko-kninskoj ţupaniji (za 7,4 %).

35

Struktura aktivnog stanovništva u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji

Tablica 27

Struktura aktivnog stanovništva u prosincu u razdoblju 2008.-2018. u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Aktivno stanovništvo

62.912 62.707 62.213 62.011 62.116 61.335 57.464 55.214 53.098 51.051 49.474

Zaposleni 46.324 44.521 42.723 43.086 40.503 38.706 38.486 38.492 38.892 39.537 41.614

Zaposleni kod pravnih i fizičkih osoba

40.482

38.910

37.158

37.693

35.460

34.186

34.273

34.520

35.128

35.812

37.914

Obrtnici i samostalne prof. djelatnosti

2.729

2.982

2.949

2.847

2.718

2.543

2.441

2.276

2.161

2.128

2.105

Aktivni osiguranici u individualnoj poljoprivredi

2.778

2.629

2.616

2.546

2.325

1.977

1.772

1.696

1.603

1.597

1.595

Nezaposleni 16.588 18.189 19.490 18.925 21.615 22.629 18.978 16.722 14.206 11.514 7.860


26,4 29 31,3 30,5 34,8 36,9 33 30,3 26,8 22,6 15,9

Izvor: HZZ (Broj zaposlenih u ovoj tablici je broj osiguranih prema podacima iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje umanjen za broj osoba koje same plaćaju produţeno mirovinsko osiguranje)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje broj zaposlenih krajem prosinca 2018. godine povećan u odnosu na prosinac 2017. godine za 2.077 osoba ili 5,3%. Naime, krajem prosinca 2018. godine u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji bilo je zaposleno 41.614 osoba (bez 94 osobe koje same plaćaju produţeno osiguranje). MeĎutim, od 2013. godine broj aktivnih stanovnika kontinuirano pada zbog naglašenog pada broja nezaposlenih osoba. Tako su krajem 2018. godine bila 49.474 aktivna stanovnika što je 1.577 osoba ili 3,1% manje nego

krajem 2017. godine. ţupanijama, g

Stope nezaposlenosti po ţupanijama

Tablica 28

Stope nezaposlenosti po ţupanijama, godišnji prosjek 2018. godine

Ţupanija Osiguranici

MIO zaposlenici

%

Nezaposleni

%

Ukupno


Zagrebačka 78.997 5,2 6.658 4,3 85.655 7,8

Krapinsko-zagorska

37.106 2,4 2.789 1,8 39.895 7,0


39.521 2,6 10.528 6,9 50.049 21,0

Karlovačka 35.042 2,3 4.438 2,9 39.479 11,2

Varaţdinska 63.799 4,2 3.100 2,0 66.899 4,6


33.891 2,2 2.433 1,6 36.324 6,7


30.964 2,0 5.516 3,6 36.480 15,1

Primorsko-goranska

114.294 7,5 7.946 5,2 122.240 6,5

Ličko- 15.402 1,0 2.035 1,3 17.436 11,7

36

senjska


20.523 1,4 5.154 3,4 25.676 20,1

Poţeško-slavonska

19.088 1,3 2.873 1,9 21.961 13,1

Brodsko-posavska

38.154 2,5 7.026 4,6 45.180 15,6

Zadarska 54.792 3,6 4.826 3,1 59.618 8,1

Osječko-baranjska

86.282 5,7 19.113 12,4 105.396 18,1

Šibensko-kninska

32.011 2,1 4.433 2,9 36.444 12,2


41.187 2,7 8.782 5,7 49.969 17,6


153.068 10,1 25.559 16,6 178.627 14,3

Istarska 90.564 6,0 3.513 2,3 94.077 3,7


46.072 3,0 4.922 3,2 50.993 9,7

MeĎimurska 40.805 2,7 2.446 1,6 43.251 5,7

Grad Zagreb 445.557 29,4 19.453 12,7 465.010 4,2

RH 1.517.117 100,00 153.542 100,00 1.670.659 100,00

muškarci 800.144 52,7 66.403 43,2 866.547 7,7

ţene 716.973 47,3 87.139 56,8 804.112 10,8

Izvor: HZZ

UsporeĎujući stopu nezaposlenosti po ţupanijama u RH vidimo da je najveća stopa nezaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj (21%) i Virovitičko-podravskoj ţupaniji (20,1%). Od slavonskih ţupanija nakon Virovitičko-podravske najveća stopa nezaposlenosti je u Osječko-baranjskoj ţupaniji 18,1%, zatim Vukovarsko-srijemskoj 17,6%, Brodsko-posavskoj 15,6% i Poţeško-slavonskoj 13,1%. Najniţe stope nezaposlenosti su u Istarskoj ţupaniji 3,7%, Gradu Zagrebu 4,2% i u Varaţdinskoj ţupaniji 4,6%. Nadalje najveći udio u nezaposlenosti Republike Hrvatske ima Splitsko-dalmatinska ţupanija (16,6%), zatim Grad Zagreb (12,7%) i Osječko-baranjska ţupanija (12,4%) 5.1. Prosjeĉan broj nezaposlenih osoba u VSŢ u 2018. godini

Prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u 2018. godini je 8.782 i smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 2.787 osoba ili 24,1%. Ako usporedimo broj nezaposlenih na meĎugodišnjoj razini, odnosno, ako svaki mjesec usporedimo sa istim mjesecom 2017. godine, vidimo da se tijekom cijele 2018. godine biljeţi pad broja nezaposlenih osoba.

Najveći broj nezaposlenih osoba na području Vukovarsko-srijemske ţupanije, zabiljeţen je u siječnju, kada brojimo 11.953 nezaposlene osobe, dok krajem rujna biljeţimo najmanji broj nezaposlenih odnosno 7.165 osoba.

Kod nezaposlenosti je i nadalje prisutan sezonski karakter, odnosno, tijekom

ljetnih mjeseci nezaposlenost je niţa, a tijekom zimskih mjeseci dolazi do većeg priljeva nezaposlenih, posebice onih koji su radili na sezonskim poslovima. Najviše nezaposlenih bilo je zabiljeţeno u siječnju što je 36,1% više od godišnjeg prosjeka, a najmanje nezaposlenih je zabiljeţeno u kolovozu, što je 14,6% manje od prosjeka.

37

Nezaposlene osobe prema završenom stupnju obrazovanja i prema zanimanjima

Obrazovna struktura nezaposlenih osoba nije se bitno promijenila u odnosu na

2017. godinu. I nadalje najveći udio u nezaposlenosti imaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom 2.974 osobe ili 33,9%. Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom, 2.263 ili 25,8%, te osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, 2.217 ili 25,2%.

Nezaposlenih osoba sa završenom višom školom je 451 ili 5,1% i sa

završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom 430 ili 4,9%. Najmanje nezaposlenih osoba je sa završenom osnovnom školom 237 ili 2,7% i sa završenom gimnazijom 210 osoba ili 2,4%.

Nezaposlenost u Podruĉnom uredu Vinkovci

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Vinkovci tijekom 2018. godine prosječno su bile evidentirane 6.302 nezaposlene osobe. U odnosu na 2017. godinu, prosječan broj nezaposlenih osoba je smanjen za 24,6%. Područni ured Vinkovci sudjeluje u nezaposlenosti Vukovarsko-srijemske ţupanije sa 71,8 %.

Područni ured Vinkovci u svom sastavu ima tri ispostave. Ispostave Vinkovci i

Ţupanja, koje prema broju nezaposlenih ubrajamo u velike ispostave u organizacijskoj strukturi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a Ispostava Otok je mala ispostava.

U Ispostavi Vinkovci prosječno je u 2018. godini bilo evidentirano 3.029

nezaposlenih osoba. U odnosu na prosječan broj nezaposlenih 2017., kada je u evidenciji bilo 3.940 osoba, nezaposlenost je smanjena za 23,1%.

U Ispostavi Ţupanja prosječno je registrirano 2.614 nezaposlenih osoba, što je

za 25,5% manje od prosječnog broja u 2017. godini koji je iznosio 3.510 nezaposlenih osoba.

U Ispostavi Otok je tijekom 2018. godine bilo prijavljeno 659 nezaposlenih

osoba. U odnosu na prosječan broj 2017. godine kada je u evidenciji bilo 909 osoba, nezaposlenost se smanjila za 27,5%.

Nezaposlenost u Podruĉnom uredu Vukovar

Tablica br. 29

Mjesec PU Vukovar Vukovarsko-srijemska

ţupanija Udio PU Vukovar u

ţupaniji

I. 3.416 11.953 28,6

II. 3.199 11.577 27,6

III. 3.016 10.623 28,4

IV. 2.618 9.300 28,2

V. 2.300 8.231 27,9

VI. 2.266 8.094 28,0

VII. 2.208 7.712 28,6

38

VIII. 2.062 7.501 27,5

IX. 1.995 7.165 27,8

X. 2.160 7.677 28,1

XI. 2.207 7.689 28,7

XII. 2.310 7.860 29,4

Prosjek I.-XII. 2.480 8.782 28,2

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Područni ured Vukovar sudjeluje u nezaposlenosti Vukovarsko-srijemske ţupanije s 28,2%.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih na području Područnog ureda Vukovar na dan 31.12.2018. godine iznosio je 12.802 osobe, što u odnosu na kraj 2017. godine čini povećanje od 7,6% (904 osobe). Na temelju ovih podataka i podataka o broju nezaposlenih, izračunata stopa nezaposlenosti za Područni ured Vukovar na dan 31.12.2018. godine iznosi 15,3% odnosno ista je za 6,6 postotnih bodova manja nego u istom periodu prošle godine.

Nezaposlenost u 2018. godini u VSŢ i RH

Tablica br. 30

Mjesec Vukovarsko-

srijemska ţupanija Republika Hrvatska

Udjel Ţupanije u Hrvatskoj u %

I. 11.953 195.400 6,1

II. 11.577 190.760 6,1

III. 10.623 177.973 6,0

IV. 9.300 159.695 5,8

V. 8.231 141.896 5,8

VI. 8.094 138.383 5,8

VII. 7.712 136.204 5,7

VIII. 7.501 134.111 5,6

IX. 7.165 130.577 5,5

X. 7.677 141.672 5,4

XI. 7.689 146.912 5,2

XII. 7.860 148.919 5,3

Prosjek I.-XII. 8.782 153.543 5,7

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prema podacima o broju nezaposlenih u Republici Hrvatskoj, prosječno mjesečno su tijekom 2018. godine zabiljeţene 153.542 nezaposlene osobe. U odnosu na 2017. godinu, prosječan mjesečni broj nezaposlenih u Republici Hrvatskoj je smanjen za 20,8%. Vukovarsko-srijemska ţupanija je tijekom 2018. godine prosječno mjesečno biljeţila 8.782 nezaposlenih osoba, što u odnosu na 2017. godinu čini prosječno smanjenje od 24,1%.

Gledajući udio nezaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u odnosu na ukupnu nezaposlenost u RH u 2018. godini VSŢ prosječno imala udio u nezaposlenosti od 5,7% što je smanjenje u odnosu na 2017. godinu kada je udio VSŢ u nezaposlenosti RH bio 6,0%.

39

Nezaposlenost u 2018. godini prema gradovima i općinama u VSŢ Prema podacima iz prosinca 2018. godine u svim općinama i gradovima

Vukovarsko-srijemske ţupanije nezaposlenost je u odnosu na prosinac 2017. godine smanjena.

Najveće smanjenje zabiljeţeno je u općinama Bogdanovci 54,0%, Lovas

53,7% i Tovarnik 48,2%. U gradovima Vukovarsko-srijemske ţupanije takoĎer je smanjena nezaposlenost i to u Otoku 38,5%, Vinkovcima 30,3%, Vukovaru 26,1%, Iloku 25,5% i Ţupanji 24,5%.

Tablica 31

Nezaposlene osobe prema općinama i gradovima VSŢ (31.12.2018.) Ukupno Ţene Indeks

12.2018./12.2017.

Andrijaševci 171 114 61,7

Babina Greda 162 97 66,1

Bogdanovci 80 48 46,0

Borovo 221 110 73,7

Bošnjaci 224 126 62,2

Cerna 216 141 71,1

Drenovci 334 185 61,5

Gradište 143 89 74,5

Gunja 320 175 66,1

Ilok 319 170 74,5

Ivankovo 332 210 74,1

Jarmina 103 73 60,6

Lovas 44 19 46,3

Nuštar 244 162 68,2

Nijemci 159 94 56,8

Stari Jankovci 190 119 70,1

Stari Mikanovci 127 84 67,9

Tompojevci 71 40 72,4

Tordinci 95 54 66,4

Tovarnik 101 50 51,8

Trpinja 224 123 66,7

Vinkovci 1.239 761 69,7

Vrbanja 208 126 72,5

Vukovar 1.203 647 73,9

Otok 271 178 61,5

Privlaka 103 69 65,6

VoĎinci 86 64 58,9

Markušica 122 74 71,3

Negoslavci 47 28 59,5

Štitar 102 50 70,3 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

40

6. Obrtništvo u RH i VSŢ u 2018. godini

Zakon o obrtu propisuje da je obrt samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s člankom 8. ovog Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruţanjem usluga na trţištu.

Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se moţe koristiti i radom drugih osoba.

Obrti u smislu ovoga Zakona su:

1. slobodni obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne traţi ispit o stručnoj

osposobljenosti ili majstorski ispit

2. vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traţi ispit o stručnoj

osposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se traţi odgovarajuća srednja

stručna sprema i vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traţi majstorski

ispit

3. povlašteni obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temelju povlastice,

odnosno dozvole koju izdaje nadleţno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija

je nadleţnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti.

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu, a za obavljanje povlaštenih obrta mora imati i povlasticu, odnosno dozvolu. Sukladno Zakonu o obrtu (NN br. 143./13.), obrtnicu izdaje nadleţni ţupanijski ured na čijem području će biti sjedište obrta, a povlasticu nadleţno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadleţnost utvrĎena posebnim propisima, ovisno o djelatnosti obrta.

U prosincu 2018. godine, prema podacima Hrvatske obrtničke komore, u RH je bilo aktivnih 81.430 obrta, što čini 39,1% od ukupno aktivno gospodarskih subjekata u RH (ukupno aktivno 208.412 gospodarskih subjekata). Prema ustrojbenom obliku ostalih gospodarskih subjekata s 31.12.2018. u RH je bilo: društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) 93.722 ili 45%, jednostavna trgovačka društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) 31.574 ili15,1%, dionička društva (d.d.) 867 ili 0,4%, podruţnice inozemnih trgovačkih društava ili pojedinaca 435 ili 0,2%, javna trgovačka društva (j.t.d.) 186 ili 0,1% te ostalih pravno ustrojbenih oblika 148 ili 0,1% u udjelu svih aktivnih gospodarskih subjekata u RH.

Tablica br. 32

ŢUPANIJA

Trgovačka društva

Obrti

Ukupno

udio

Trgovačka društva

Obrti Ukupno

Zagrebačka 8.460 5.029 13.489 62,7% 37,3% 100%

Krapinsko-zagorska

2.066 2.443 4.509 45,8% 54,2% 100%


2.034 2.050 4.084 49,8% 50,2% 100%

Karlovačka 2.113 1.846 3.959 53,4% 46,6% 100%

41

Varaţdinska 3.743 2.667 6.410 58,4% 41,6% 100%


1.803 1.291 3.094 58,3% 41,7% 100%


2.021 1.081 3.102 65,2% 34,8% 100%

Primorsko-goranska

10.834 8.013 18.847 57,5% 42,5% 100%

Ličko-senjska

868 1.140 2.008 43,2% 56,8% 100%


1.026 1.134 2.160 47,5% 52,5% 100%

Poţeško-slavonska

873 948 1.821 47,9% 52,1% 100%

Brodsko-posavska

1.972 2.071 4.043 48,8% 51,2% 100%

Zadarska 4.467 4.474 9.538 50,0% 50,0% 100%

Osječko-baranjska

5.432 4.106 9.538 57,0% 43,0% 100%

Šibensko-kninska

2.252 3.194 5.446 41,4% 58,6% 100%


1.991 2.131 4.122 48,3% 51,7% 100%


13.499 10.653 24.152 55,9% 44,1% 100%

Istarska 10.117 7.526 17.643 57,3% 42,7% 100%


3.779 3.792 7.571 49,9% 50,1% 100%

MeĎimurska 3.269 1.261 4.530 72,2% 27,8% 100%

Grad Zagreb 44.363 14.580 58.943 75,3% 24,7% 100%

UKUPNO 126.982 81.430 208.412 60,9% 39,1% 100%

Izvor: Drţavni zavod za statistiku (DZS) Priopćenje 11.1.2/2.; stanje:31.12.2018. - (podaci za trgovačka društva) KNJIGA OBRTNIKA – članova HOK-a; 31.12.2018. (podaci za aktivne obrte)

Najviše obrta je registrirano u Gradu Zagrebu – 14.580 (17,9%), zatim u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji – 10.653 (13,08%), Primorsko-goranskoj ţupaniji – 8.013 (9,84%), Istarskoj ţupaniji – 7.526 (9,24%), te Zagrebačkoj ţupaniji – 5.029 (6,18%). Najmanje aktivnih obrta je bilo u Poţeško-slavonskoj ţupaniji – 948 (1,16%), zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj ţupaniji – 1.081 (1,33%), u Virovitičko-podravskoj ţupaniji – 1.134 (1,39%) itd. Zanimljiv podatak je da su sve ţupanije zabiljeţile i porast broja trgovačkih društava i porast broja obrta osim Vukovarsko-srijemske gdje jedino biljeţimo smanjenje za 5 aktivnih obrta u odnosu na 2017. godinu. Trgovačkih društava na području VSŢ u odnosu na 2017. godinu je za 175 više. Iz ovih podataka je jasno da je broj aktivnih obrta u korelaciji sa veličinom ţupanije, njenom gospodarskom snagom, te strukturom gospodarstva. Aktivnih obrta prema obavljanju obrta koji djeluju tijekom cijele godine ima 74.038 što iznosi 90,9%, dok je obrta koji djeluju sezonski 7.391, odnosno 9,1%.

42

Grafikon br. 4

Izvor: Knjiga obrtnika – članova HOK-a, 31.12.2018.

Tablica br. 33

ŢUPANIJA Aktivni obrti Udio

Zagrebačka 5.029 6,2%

Krapinsko-zagorska 2.443 3,0%

Sisačko-moslavačka 2.050 2,5%

Karlovačka 1.846 2,3%

Varaţdinska 2.667 3,3%

Koprivničko-kriţevačka 1.291 1,6%

Bjelovarsko-bilogorska 1.081 1,3%

Primorsko-goranska 8.013 9,8%

Ličko-senjska 1.140 1,4%

Virovitičko-podravska 1.134 1,4%

Poţeško-slavonska 948 1,2%

Brodsko-posavska 2.071 2,5%

Zadarska 4.474 5,5%

Osječko-baranjska 4.106 5,0%

Šibensko-kninska 3.194 3,9%

Vukovarsko-srijemska 2.131 2,6%

Splitsko-dalmatinska 10.653 13,1%

Istarska 7.526 9,2%

Dubrovačko-neretvanska 3.792 4,7%

MeĎimurska 1.261 1,5%

Grad Zagreb 14.580 17,9%

UKUPNO 81.430 100% Izvor: Knjiga obrtnika – članova HOK-a, 31.12.2018.

UsporeĎujući Vukovarsko-srijemsku ţupaniju s ostatkom RH prema broju aktivnih obrta VSŢ se nalazi u sredini, na 12. mjestu, s udjelom od 2,6% od svih aktivnih obrta u Hrvatskoj.

90,90%

9,10%

Aktivni obrti prema obavljanju obrta

Tijekom cijele godine

Sezonsko obavljanje

43

Gledajući pet slavonskih ţupanija prema broju aktivnih obrta najviše ih je u Osječko-baranjskoj ţupaniji – njih 4.106, zatim slijedi Vukovarsko-srijemska ţupanija s 2.131 aktivnih obrta, Brodsko-posavska s 2.071, Virovitičko-podravska s 1.134, te na samom začelju Poţeško-slavonska ţupanija sa samo 948 aktivnih obrta što je ujedno i daleko najmanje u cijeloj Hrvatskoj i jedini imaju ispod 1.000 aktivnih obrta.

Ako gledamo cehovski ustroj u aktivnim obrtima prema oznaci glavne djelatnosti u sjedištu, struktura na razini RH izgleda kako slijedi:

- proizvodno zanatstvo ………………….. 7.648 (9,4%)

- usluţno zanatstvo ……………………… 34.637 (42,5%)

- ugostiteljstvo i turizam ………………… 12.081 (14,8%)

- trgovina ………………………………… 9.370 (11,5%)

- prijevoz osoba i stvari …………………. 7.544 (9,3%)

- ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo …. 3.956 (4,9%)

- frizeri, kozmetičari, fitnes ………………. 6.194 (7,6%)

. Prema cehovskom ustroju u Ţupaniji je poslovalo :

- proizvodno zanatstvo ……………………….. 227 obrta (10,7%)

- usluţno zanatstvo …………………………… 797 obrta (37,4%)

- ugostiteljstvo i turizam ………………………. 247 obrta (11,6%)

- trgovina ……………………………………….. 277 obrta (13%)

- prijevoz osoba i stvari ……………………….. 125 obrta (5,9%)

- ribarstvo, marikultura, poljodjelstvo ………… 274 obrta (12,9%)

- frizeri, kozmetika, fitnes, njega tijela ……….. 184 obrta (8,6%)

Prema spolu vlasnici obrta u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji su preteţno muškarci sa 69,6% obrta odnosno njih 1.511, dok su ţene vlasnici u 30,4% odnosno u 659 aktivnih obrta.

Grafikon br. 5


69,6

30,4

Vlasnici u aktivnim obrtima prema spolu

Muškarci

Žene

44

Gledajući starost vlasnika obrta u VSŢ najviše ih je u dobi izmeĎu 35-44 godine s 31,3%, zatim izmeĎu 45-54 s 28,8%, a najmanje je očekivano mladih do 24 godine 2% i starijih izmeĎu 65-74 godine s 2,7%, te ostalih s 0,4% mlaĎih od 15 i starijih od 74 godine. Grafikon br. 6


Tablica br. 34

ŢUPANIJA

Radnici zaposleni kod obrtnika Ukupno

Udio u ţupaniji

ţene udio muškarci udio ţene muškarci

Zagrebačka 2.974 6,5% 3.973 7,8% 6.947 7,2% 42,8% 57,2%

Krapinsko-zagorska

1.695 3,7% 2.553 5,0% 4.248 4,4% 39,9% 60,1%


1.568 3,4% 1.633 3,2% 3.201 3,3% 49,0% 51,0%

Karlovačka 1.690 3,7% 1.732 3,4% 3.422 3,5% 49,4% 50,6%

Varaţdinska 2.151 4,7% 3.052 6,0% 5.203 5,4% 41,3% 58,7%


964 2,1% 1.052 2,1% 2.016 2,1% 47,8% 52,2%


1.092 2,4% 1.283 2,5% 2.375 2,5% 46,0% 54,0%

Primorsko-goranska

2.941 6,4% 3.477 6,8% 6.418 6,6% 45,8% 54,2%

Ličko-senjska 669 1,5% 777 1,5% 1.446 1,5% 46,3% 53,7%


1.134 2,5% 1.278 2,5% 2.412 2,5% 47,0% 53,0%

Poţeško-slavonska

770 1,7% 1.012 2,0% 1.782 1,8% 43,2% 56,8%

Brodsko-posavska

1.782 3,9% 2.003 3,9% 3.785 3,9% 47,1% 52,9%

Zadarska 2.148 4,7% 2.430 4,8% 4.578 4,7% 46,9% 53,1%

Osječko-baranjska

2.812 6,1% 3.070 6,0% 5.882 6,1% 47,8% 52,2%

Šibensko-kninska

1.243 2,7% 1.351 2,7% 2.594 2,7% 47,9% 52,1%

2%

15,40%

31,30%28,80%

19,40%

2,70%

0,40%

Vlasnici prema dobi

do 24 godine

25-34 godine

35-44 godine

45-54 godine

55-64 godine

65-74 godine

mlađi od 15 i stariji od 74

45


1.902 4,1% 1.800 3,5% 3.702 3,8% 51,4% 48,6%


5.684 12,4% 5.514 10,8% 11.198 11,6% 50,8% 49,2%

Istarska 3.684 8,0% 4.146 8,2% 7.830 8,1% 47,0% 53,0%


1.511 3,3% 1.628 3,2% 3.139 3,2% 48,1% 51,9%

MeĎimurska 1.004 2,2% 1.188 2,3% 2.192 2,3% 45,8% 54,2%

Grad Zagreb 6.583 14,3% 5.905 11,6% 12.488 12,9% 52,7% 47,3%

UKUPNO 46.001 100,0% 50.857 100,0% 96.858 100,0% 47,5% 52,5%

Izvor: HZMO, stanje 31.12.2018.; podatke obradila HOK

Kao što vidimo po broju i postotku zaposlenih u Hrvatskoj podjednako su zastupljena oba spola – muškarci čini 52,5% zaposlenih kod obrtnika dok ţene čine udio od 47,5%. Vukovarsko-srijemska ţupanija ne odstupa od omjera koji je u cijeloj Hrvatskoj, jedina je razlika što je više ţena zaposlenih kod obrtnika nego muškaraca – 51,4% ţena naspram 48,6%. Prema evidenciji HZMO s 31.12.2018. godine ukupno je kod obrtnika u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji bilo zaposleno 3.702 radnika. Gledajući sveukupno zaposlene i vlasnike obrta u VSŢ je onda, u ovom sektoru, ukupno zaposleno 5.872 zaposlenika (37% vlasnici obrta, 63% radnici u obrtima) Uzimajući ukupan broj zaposlenika i vlasnika obrta u cijeloj Hrvatskoj u sektoru obrtništva je zaposleno 180.155 osoba (46,2% vlasnici obrta, 53,8% radnici u obrtima). Ukupno zaposlenih u obrtima u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u odnosu na cijelu Hrvatsku je 3,26%. Kao što je poznato veliki problem imaju obrtničke škole jer je zanimanje učenika za upisom u obrte na jako niskoj razini. U cijeloj Hrvatskoj postoji taj problem te je ukupan broj učenika upisanih u programe obrtničkih zanimanja u školskoj godini 2018./2019. bio 3.692 učenika što je ipak povećanje od 368 učenika u odnosu na školsku godinu 2017./2018. kada je bilo upisano 3.324 učenika. MeĎutim i dalje to nije dovoljno upisanih učenika jer je plan upisanih učenika u školskoj godini 2018./2019. bio 4.554 što znači da je realizirano 862 manje upisa nego što se očekivalo. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji se biljeţi veliki napredak gledajući upisane učenike u obrtničke škole te je u školskoj godini 2018./2019. upisano 130 uĉenika što je za čak 84 učenika više nego u školskoj godini 2017.2018. kada je bilo upisano samo 46 učenika. 2017./2018. školske godine. VSŢ je bila druga najlošija ţupanija u ovom segmentu dok se školske godine 2018./2019. nalazi na 11 mjestu gledajući RH. Od ostalih slavonskih ţupanija jedino je Poţeško-slavonska imala manje učenika i to 83, dok su ostale imale više učenika u obrtničkim programima: Brodsko-posavska 259, Osječko-baranjska 170, Virovitičko-podravska 148, te Poţeško-slavonska 92 učenika.

46

Grafikon br. 7

Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, obrada: HOK

Najviše učenika je upisano u obrtnička zanimanja u Zagrebačkoj ţupaniji + Grad Zagreb njih 1.025, pa slijedi Splitsko-dalmatinska s 429 učenika i Brodsko-posavska s 259 učenika. Na začelju je i ove školske godine Ličko-senjska sa samo 23 upisana učenika, a slijede , Dubrovačko-neretvanska s 53 učenika, Šibensko-kninska s 71 upisanih učenika, te Koprivničko-kriţevačka sa 79 učenika. Struĉna osposobljenost predstavlja jednostavniji oblik stjecanja stručne spreme i provodi se za manje zahtjevna zanimanja, te je glavna prednost stručne osposobljenosti što vrlo brzo moţe osposobiti kandidata za samostalno obavljanje obrta. U RH je tijekom 2018. godine stručno osposobljeno 719 osoba što je više u odnosu na 2017. godinu kada je bilo 642 stručno osposobljene osobe. Majstorski ispiti se polaţu za obavljanje vezanih obrta za koje se prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (Narodne novine 42/8) traţi majstorski ispit. Majstorska zvanja su vrlo cijenjena u Hrvatskoj i Europi. Ispit se prijavljuje pri područnim obrtničkim komorama, a polaţe pred ispitnim komisijama Hrvatske obrtničke komore. U 2018. godini majstorske ispite u RH poloţilo je 1.199 kandidata od čega 74 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji što iznosi 6,2%, a to bi značilo povećanje od 25 poloţenih majstorskih ispita u odnosu na 2017. godinu kada ih je bilo 49. Obrtnička zanimanja s najviše poloţenih majstorskih ispita u RH su frizer (268), kuhar (112), elektroinstalater (108), te automehaničar (95).

0

200

400

600

800

1000

1200

Zagr

ebač

ka +

gra

d …

Split

sko

-dal

mat

insk

a

Bro

dsk

o-p

osa

vska

Var

ažd

insk

a

Osj

ečko

-bar

anjs

ka

Međ

imu

rska

Kra

pin

sko

-zag

ors

ka

Vir

ovi

tičk

o-p

od

ravs

ka

Zad

arsk

a

Vu

kova

rsko

-…

Pri

mo

rsko

-go

ran

ska

Ista

rska

Kar

lova

čka

Sisa

čko

-mo

slav

ačka

Bje

lova

rsko

-…

Po

žešk

o-s

lavo

nsk

a

Ko

pri

vnič

ko-…

Šib

ensk

o-k

nin

ska

Du

bro

vačk

o-…

Ličk

o-s

enjs

ka

Učenici u obrtničkim programima prema županijama u šk.g. 2018./2019.

Učenici u obrtničkim programima prema županijama u šk.g. 2018./2019.

47

Usporedba broja obrta u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u 2018. godini s prvom polovicom 2019. godine

Tablica br. 35

Općina/grad Broj obrta 31.12.2018. Broj obrta 30.06.2019.

Andrijaševci 37 39

Babina Greda 41 48

Bogdanovci 8 8

Borovo 45 47

Bošnjaci 26 29

Cerna 69 72

Drenovci 50 51

Gradište 23 26

Gunja 44 44

Ilok 106 106

Ivankovo 101 105

Jarmina 16 17

Lovas 5 5

Markušica 11 11

Negoslavci 5 5

Nijemci 33 35

Nuštar 54 58

Otok 52 55

Privlaka 25 24

Stari Jankovci 26 24

Stari Mikanovci 33 35

Štitar 18 20

Tompojevci 18 18

Tordinci 16 17

Tovarnik 20 22

Trpinja 31 29

Vinkovci 531 546

VoĎinci 20 21

Vrbanja 45 46

Vukovar 430 450

Ţupanja 186 195

Ukupno 2125 2208

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

U prvih 6 mjeseci 2019. godine ukupan broj obrta u VSŢ se u odnosu na kraj 2018. godine povećao za značajan broj - 83 obrta. Vidljivo je da je najveći broj obrtnika smješten u gradovima, posebno u Vinkovcima i Vukovaru.

U prvih 6 mjeseci 2019. godine broj obrta je najznačajnije porastao u Vukovaru i to za 20 u odnosu na kraju 2018. godine, ostali gradovi takoĎer imaju povećanje broja obrta – Vinkovci 15 novih, Ţupanja 9 novih, u Otoku 3 nova obrta, dok je u Iloku broj obrta jednak. Što se tiče općina s područja VSŢ broj obrta je otprilike jednak ili se povećao dok je do smanjenja došlo u tri općine – Stari Jankovci, Privlaka i Trpinja.

48

7. Vanjskotrgovinska razmjena RH i VSŢ u 2018. godini 7.1. Vanjskotrgovinska razmjena RH u 2018. godini

Što uspješnije uključivanje u meĎunarodnu robnu razmjenu, zasnovano na ekonomskim načelima trţišne ekonomije, predstavlja stratešku zadaću svakog gospodarstva. To podrazumijeva izvoz konkurentnih, trţištu prihvatljivih proizvoda i usluga na profitabilnoj osnovi sa stalnim nastojanjima da se u konačnici ostvari pozitivna bilanca u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Konačni podaci Drţavnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni s

inozemstvom u 2018. i dalje pokazuju porast izvoza i uvoza Republike Hrvatske. Porast izvoza, uvoza i vanjskotrgovinskog deficita, dok je pokrivenost uvoza izvozom u padu.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2018. iznosio je oko 108 milijardi kuna,

što je u usporedbi s 2017. povećanje za oko 3 milijarde kuna, odnosno za oko 3%. Ukupan je uvoz istodobno iznosio oko 176 milijardi kuna i povećao se za oko 13 milijardi kuna, odnosno veći je za oko 8% u usporedbi s 2017.

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2018. iznosio je oko 68 milijardi kuna te

je porastao za oko 16%, odnosno veći je za oko 10 milijardi kuna u odnosu na 2017. Zbog snaţnijeg rasta uvoza u odnosu na izvoz pokrivenost uvoza izvozom iznosila je oko 61% u 2018. te je smanjena u odnosu na 2017., kad je iznosila 64%.

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno

drţavama nečlanicama EU-a, jesu Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske dobiva od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane Jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova. Statistika robne razmjene s inozemstvom obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju. U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključeni su i izvoz i uvoz prema osnovi unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi. Statistička vrijednost robe jest vrijednost robe na hrvatskoj granici. Iznosi u stranim valutama preračunati su u kune, eure i američke dolare primjenom mjesečnih tečajnih lista odreĎenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj Hrvatske narodne banke.

VRIJEDNOST ROBNE RAZMJENE REPUBLIKE HRVATSKE

Tablica br. 36 u mil. EUR-a

Godina Izvoz Uvoz Pokrivenost

uvoza izvozom Deficit

2008. 9.585,1 20.817,1 46,0 -11.232,0

2009. 7.529,4 15.220,1 49,5 -7.690,7

2010. 8.905,2 15.137,0 58,8 -6.231,8

2011. 9.582,2 16.281,1 58,8 -6.699,0

2012. 9.628,5 16.215,9 59,4 -6.587,4

2013. 9.589,4 16.527,9 58,0 -6.938,5

2014. 10.368,8 17.129,4 60,5 -6.760,6

49

2015. 11.527,9 18.482,9 62,4 -6.955,0

2016. 12.316,6 19.711,9 62,5 -7.395,3

2017. 13.983,2 21.807,6 64,1 -7.824,4

2018. 14.543.4 23.747.6 61,2 -9.204.1

Izvor : DZS

Najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza imala preraĊivaĉka industrija. PreraĎivačka industrija, s udjelom u ukupnom izvozu od oko 90% u 2018.

ostvarila je porast izvoza za oko 4% i time je najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Republike Hrvatske.

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio preraĎivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 8% i ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s oko 18%. Na povećanje izvoza znatan utjecaj imala je i Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od oko 5% u ukupnom izvozu i porastom izvoza za oko 22%.

Porastu uvoza u 2018. isto tako najviše je pridonijela preraĎivačka industrija, s

udjelom od oko 87% u ukupnom uvozu i povećanjem uvoza za oko 8% u odnosu na 2017. Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, kao dio preraĎivačke industrije, s udjelom od oko 8% u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za oko 18% u odnosu na 2017. Znatan doprinos povećanju uvoza imala je i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, s udjelom od oko 8% u ukupnom uvozu i porastom za oko 13%.

Robna razmjena Republike Hrvatske s trţištem EU-a znatno raste svake

godine te je u 2018. činila gotovo 69% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za oko 9%, te oko 78% ukupnog uvoza, koji je porastao za 8% u odnosu na 2017.

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili Njemačka, Italija i

Slovenija. S udjelom od gotovo 15% ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10% više u odnosu na 2017.

U ukupnom hrvatskom uvozu u 2018. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio

je više od 15%, što je porast od oko 7% u odnosu na 2017. Njemačka je za većinu drţava članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, drţava u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali i iz koje se najviše uvozilo robe. Slovenija je redovito jedna od najvaţnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa je tako u 2018. izvoz kao i uvoz iz susjedne nam drţave činio gotovo 11% ukupnog izvoza i uvoza. U 2018. izvoz u Sloveniju porastao je za oko 6%, a uvoz je bio oko 12% veći u odnosu na 2017.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2018. činila je oko 31% ukupnog izvoza,

koji je zabiljeţio pad za oko 8% i gotovo 22% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8% u usporedbi s 2017. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2018. i nadalje su bili Bosna i Hercegovina, Srbija te Kina. U 2018. oko 9% ukupnoga hrvatskog izvoza ostvareno je u Bosni i Hercegovini koji je na razini 2017., dok je uvoz porastao za oko 6%.

50

7.2. Vanjskotrgovinska razmjena na razini VSŢ u 2018. godini

U ukupnom izvozu Republike Hrvatske u 2018. godini VSŢ participira sa 1,98 % što je povećanje od gotovo 0,4% u odnosu na 2017. Godinu kada je udio iznosio 1,6%.

ROBNA RAZMJENA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŢUPANIJE

Tablica br. 37 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Robni izvoz,000 EUR 163.761 184.136 187.314 180.772 221.683 288.199

Robni uvoz, 000 EUR 272.401 420.900 397.325 349.099 430.170 476.006

Saldo robne razmjene, mil EUR -108.640 -236.764 -210.011 -168.327 -207.889 -187.807

Udio izvoza ţupanije u izvozu RH, % 1,7 1,8 1,6 1,5 1,6 2

Udio uvoza ţupanije u uvozu RH, % 1,6 2,5 2,1 1,8 2,0 2

Rang u RH po vrijednosti izvoza 15. 13. 15. 15. 15. 14.

Vrijednost izvoza per capita, EUR 931 1.062 1.107 1.090 1.392 1.810

Rang u RH po izvozu per capita 17. 16. 16. 17. 16. 15.

Izvor: Drţavni zavod za statistiku; obrada:HGK

Vrijednost izvoza po stanovniku u 2018. godini u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji je iznosila 1.810 €. Najzastupljenija trţišta u izvozu Vukovarsko-srijemske ţupanije u 2017. i 2018. godini

Tablica br. 38

Vrijednosti izvoza u

2017. 000 HRK

Udio u izvozu ţupanije 2017.

%

Vrijednosti izvoza u 2018.

000 HRK

Udio u izvozu ţupanije 2018.

%

1. Njemačka 307.135 18,6 Italija 460.988 21,6

2. Italija 252.702 15,3 Njemačka 377.045 17,7

3. Bosna i Hercegovina 241.724 14,6 Bosna i Hercegovina 226.541 10,6

4. Slovenija 116.564 7,1 Austrija 172.189 8,1

5. Srbija 99.538 6,0 MaĎarska 165.469 7,7

6. MaĎarska 96.239 5,8 Slovenija 160.923 7,5

7. Austrija 91.379 5,5 Bugarska 122.930 5,8

8. Francuska 73.969 4,5 Francuska 80.628 3,8

9. Bugarska 65.221 3,9 Srbija 60.261 2,8

10. Poljska 41.167 2,5 Rumunjska 49.975 2,3

11. Belgija 35.741 2,2 Poljska 42.291 2,0

12. Turska 34.243 2,1 Slovačka 32.550 1,5

13. Rusija 24.159 1,5 Češka 31.211 1,5

14. Rumunjska 22.541 1,4 Španjolska 28.722 1,4

15. Makedonija 21.484 1,3 Belgija 26.338 1,2

16. Slovačka 21.163 1,3 Sjeverna Makedonija 18.290 0,9

17. Španjolska 15.428 0,9 Kosovo 13.195 0,6

18. Kosovo 11.738 0,7 Ujedinjena Kraljevina 12.514 0,6

19. Ukrajina 9.835 0,6 Grčka 8.222 0,4

20. Švicarska 8.336 0,5 Švicarska 5.179 0,2

21. Ujedinjena Kraljevina 7.285 0,4 Crna Gora 4.371 0,2

22. Češka 6.696 0,4 Albanija 4.296 0,2

23. Grčka 5.840 0,4 Litva 4.241 0,2

24. Letonija 5.282 0,3 Švedska 3.904 0,2

51

Izvor: DZS; obrada HGK

Najznačajnija izvozna trţišta za poduzetnike naše Ţupanije su Italija (21,6%),

Njemačka (17,7%), Bosna i Hercegovina (10,6%), Austrija (8,1%), MaĎarska (7,7%) itd. U tablici je vidljivo da se poredak zemalja u koje se najviše izvozi iz VSŢ promijenio i u 2018. godine se najviše izvozilo u Italiju dok je prijašnjih godina najviše izvoza išlo u Njemačku.

Drţave iz kojih je Vukovarsko-srijemska ţupanija najviše uvozila u 2017. i 2018. godini

Tablica br. 39

Izvor: DZS; obrada: HGK

Kod uvoza je situacija nešto drugačija i tijekom 2018. godine najznačajniji partneri naših uvoznika su dolazili iz MaĎarske, Italije, Njemačke i Slovenije. Iz tablice je vidljivo da je uvoz iz MaĎarske značajno porastao i sada čini više od polovine uvoza VSŢ - 54,9%, slijede Italija sa 10,4% i Njemačka sa 9,6%.

25. Iran 4.824 0,3 Nizozemska 3.549 0,2

26. Nizozemska 4.197 0,3 Danska 3.502 0,2

27. Crna Gora 3.869 0,2 Estonija 2.707 0,1

28. Danska 3.405 0,2 Letonija 2.407 0,1

29. Švedska 3.368 0,2 Libanon 2.383 0,1

30. Albanija 2.595 0,2 Luksemburg 1.822 0,1

UKUPNO 1.653.077 100,0 UKUPNO 1.622.233 100,0

Vrijednosti uvoza u 2017. 000 HRK

Udio u uvozu ţupanije

2017.

Vrijednosti uvoza u 2018. 000 HRK

Udio u uvozu ţupanije

2018. 1. MaĎarska 1.355.736 42,2 MaĎarska 1.938.255 54,9

2. Austrija 554.260 17,3 Italija 366.936 10,4

3. Njemačka 336.383 10,5 Njemačka 337.136 9,6

4. Italija 281.247 8,8 Slovenija 210.105 6,0

5. Slovenija 170.646 5,3 Srbija 138.519 3,9

6. Srbija 117.116 3,6 Poljska 113.153 3,2

7. Bosna i Hercegovina 88.824 2,8

Bosna i Hercegovina 99.461 2,8

8. Poljska 59.118 1,8 Austrija 62.606 1,8

9. Kina 31.474 1,0 Rusija 33.325 0,9

10. Češka 28.596 0,9 Češka 32.675 0,9

11. Rusija 23.930 0,7 Kina 29.528 0,8

12. Rumunjska 22.357 0,7 Nizozemska 21.340 0,6

13. Belgija 17.491 0,5 Rumunjska 21.206 0,6

14. Nizozemska 16.367 0,5 Turska 14.150 0,4

15. Makedonija 14.613 0,5 Sjeverna Makedonija

9.327 0,3

UKUPNO 3.213.081 100,0 3.528.966 100,0

52

Robna razmjena VSŢ po djelatnostima u 2018. godini

Tablica br. 40

Izvor: DZS; obrada: HGK

UsporeĎujući uvoz i izvoz 2018. godine s prethodnom godinom vidljivo je da je osjetno porastao i uvoz i izvoz. Problem je što je uvoz, iako je u manjem postotku došlo do njegovog rasta, i dalje daleko veći od izvoza. Izvoz je porastao za 515.455 mil. kn. odnosno 31,78 %, dok je uvoz porastao za 355.845 mil. kn. odnosno 11,20 %. Ono što je pozitivno za istaknuti je to da izvoz raste za preko 20 % više od uvoza.

8. Ţupanije i fondovi EU Gledajući gospodarstvo moramo se dotaknuti i EU fondova. U ovoj analizi promatrat ćemo podatke za 2017. i 2018. godinu jer su iznosi za prethodne godine po ţupanijama gotovo zanemarivi. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU ukupan iznos ugovorenih EU sredstava u 2017. i 2018. godini iznosio je 41,66 milijardi kuna (oko 5,5 milijardi eura). Najveći iznos ugovorenih sredstava u promatrane dvije godine odnosi se na Grad Zagreb (8,45 milijardi kuna). Na drugom mjestu se nalazi Dubrovačko-neretvanska ţupanija (4,45 milijardi kuna) i to isključivo zbog dva velika infrastrukturna projekta – Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik. Vukovarsko-srijemska ţupanija se po ukupnom iznosu ugovorenih sredstava nalazi na 6. mjestu (2,4 milijarde kuna). Gledajući ugovorena sredstva fondova EU po stanovniku u 2017. i 2018. godini na prvom mjestu se nalazi Dubrovačko-neretvanska ţupanija (36.637 kn po stanovniku) zahvaljujući dva spomenuta projekta, a iza nje slijedi Ličko-senjska s 19.588 kn po stanovniku, dok je na trećem mjestu Vukovarsko-srijemska ţupanija s 14.884 kn po stanovniku. Bitno je spomenuti da su i na 4. i 5. mjestu ţupanije iz Slavonije što opravdava očekivanja koja su postavljena pred Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Promatrajući vrijednost ugovorenih sredstava fondova EU u odnosu na BDP bitno je spomenuti da su sve slavonske ţupanije bolje od prosjeka svih ţupanija RH. Po ovom pokazatelju u Slavoniji je najbolja Vukovarsko-srijemska ţupanija za kojom neznatno zaostaju Poţeško-slavonska i Virovitičko-podravska ţupanija.

Vrijednosti izvoza, 000 HRK

Udio Vrijednosti uvoza,

000 HRK Udio

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 441.980 20,7 262.562 7,4

C PreraĎivačka industrija 1.367.010 64,0 812.916 23,0

D Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija

30 0 1.643.661 46,6

G Trgovina na veliko ina malo; popravak motornih vozila i motocikala

311.318 14,6 695.924 19,7

Z Ostale djelatnosti 15.796 0,7 113.903 3,3

UKUPNO 2.136.134 100,0 3.528.966 100,0

53

Uspješnost slavonskih ţupanija moţe se zasebno promatrati i putem razlike njihova udjela u ugovorenim sredstvima svih ţupanija i njihova udjela u nacionalnom BDP-u. Ţupanija se moţe smatrati uspješnom ako je njezin udio u ugovaranju sredstava EU fondova veći u odnosu na udio u nacionalnom BDP-u. Po tako promatranim pokazateljima ponovno se Vukovarsko-srijemska ţupanija pokazuje kao najuspješnija jer je u 2017. i 2018. godini uspjela ugovoriti 5,7% ukupno ugovorenog iznosa na nacionalnoj razini što je 2,44% puta više od udjela u nacionalnom BDP-u u kojem VSŢ sudjeluje sa samo 2,3%.

Poseban osvrt stavljamo na Slavoniju i provedbu projekta Slavonija, Baranja i Srijem koji je MRRFEU pokrenulo za pet slavonskih ţupanija. Ovim projektom se za slavonske ţupanije iz fondova EU osigurava 18,75 milijardi kuna (2,5 milijardi eura). Sredstva su namijenjena za ulaganje u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraţivanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove i energetiku. Posljedica provedbe projekta Slavonija, Baranja i Srijem je znatno veći iznos ugovorenih sredstava u pet slavonskih ţupanija u odnosu na nacionalni prosjek kada se taj iznos promatra u odnosu na broj stanovnika svake ţupanije, u odnosu na udio BDP-a ţupanija u nacionalnom BDP-u ili u odnosu na BDP svake od ţupanija. U brojkama to izgleda ovako:

Pet slavonskih ţupanija čini 11,84% BDP-a Hrvatske, a njihov je udio u

ukupnim ugovorenim sredstvima fondova dosegnuo dvostruko većih 20,42%.

Vrijednost ugovorenih sredstava fondova u 2017. i 2018. godini u Slavoniji

dosegnula je 20,5% BDP-a (pri čemu u Virovitičko-podravskoj, Poţeško-

slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj blizu 29%), dok je vrijednost na razini RH

11,9%.

Vrijednost ugovorenih sredstava iz Fonda za ruralni razvoj u 2017. i 2018.

godini u Slavoniji je dosegnula 32,78% ukupnog iznosa na razini RH.

U svim slavonskim ţupanijama je udio ugovorenih sredstava fondova EU (u

ukupnom iznosu u RH) veći od udjela tih ţupanija u BDP-u RH.

Tablica ispod se odnosi na promatrano razdoblje od listopada 2016. do 31.

prosinca 2018. godine do kada je u okviru projekta Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno 8,7 milijardi kuna odnosno 46,5% ciljanog iznosa.

Tablica 41

Ugovorena bespovratna sredstva po ţupanijama iz projekta Slavonija, Baranja i Srijem

Brodsko-posavska 955.619.687,42 kn

Osječko-baranjska 3.182.257.835,67 kn

Poţeško-slavonska 984.351.703,51 kn

Virovitičko-podravska 1.104.174.747,67 kn

Vukovarsko-srijemska 2.388.887.859,69 kn

Zajednički projekti 97.727.752,73 kn

UKUPNO: 8.713.019.586,69 kn Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU

54

Kao što se vidi iz tablice, s 31.12.2018. Vukovarsko-srijemska ţupanija je po ugovorenim bespovratnim sredstvima u okviru projekta Slavonija, Baranja i Srijem na drugom mjestu s gotovo 2,4 milijarde kuna ugovorenih sredstava.

Ono što nas posebno raduje i što je vaţno napomenuti je da se od 5 najvećih

ugovorenih projekata u 2018. godini u okviru projekta Slavonija, Baranja i Srijem na prva tri mjesta nalaze projekti Vukovarsko-srijemske ţupanije i to redom:

1. Nadogradnja i elektrifikacija postojeće ţeljezničke pruge od značaja za

meĎunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar (nositelj: HŢ Infrastruktura)

– ukupna vrijednost projekta: 677.701.939,19 kn, bespovratna sredstva:

485.299.259,08 kn

2. Arheološki park Vučedol (nositelj: Muzej vučedolske kulture) – ukupna

vrijednost projekta: 117.299.998,51 kn, bespovratna sredstva:

99.704.998,72 kn

3. Izgradnja nadvoţnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilazne prometnice u

gradu Vinkovcima (nositelj: Grad Vinkovci) – ukupna vrijednost projekta:

79.979.282,80 kn, bespovratna sredstva: 78.468.769,67 kn.

55

9. Zakljuĉak

Prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja i u 2018. godini su se nastavili pozitivni trendovi pokazatelja rezultata poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske ţupanije u 2018. godini ostvarilo je ukupne prihode od 20,7 milijardi kuna što je povećanje od 13,4% u odnosu na 2017. godinu kada su tvrtke ostvarile 18,2 milijardi kuna ukupnog prihoda.

Ukupni rashodi su u 2018 iznosili 20,1 mlrd u odnosu na isto razdoblje 2017 god kada su iznosili 18,4 mlrd, time biljeţimo pozitivan rast u iznosu od 9,4%.

Dobit razdoblja u iznosu od 853 mil. kuna ostvarilo je 1.573 poduzetnika, dok

je gubitak razdoblja od 386 mil. kuna iskazao 531 poduzetnik. Bitno je istaknuti da je u konačnici ostvaren pozitivan financijski rezultat u iznosu od 467 mil. kuna.

U 2018. godini povećao se i broj poduzetnika za 16,4%, s 1.808 na 2.104, a rastao je i broj zaposlenih u tvrtkama s 18.819 na 19.699, odnosno povećan je za 7,9 %.

TakoĎer i kretanja na trţištu rada u 2018. godini pokazuju smanjenje stope

nezaposlenosti u odnosu na 2017. godinu te prosječna stopa nezaposlenosti iznosi 9,2% i smanjena je u odnosu na 2017. godinu za 2,4 postotna boda. Kada gledamo po ţupanijama, nezaposlenost je smanjena u svim ţupanijama. Najveći pad evidentiran je u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji (za 31,9 %) i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (za 31,7 %). Prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u 2018. godini je 8.782 i smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 2.787 osoba ili 24,1%.

I u vanjskotrgovinskoj razmjeni na razini ţupanije vidljivi su pozitivni pomaci u

2018. godini. U ukupnom izvozu Republike Hrvatske u 2018. godini VSŢ participirala je sa 1,98 % što je povećanje od gotovo 0,4% u odnosu na 2017. godinu kada je udio iznosio 1,6%.

Prosječna neto plaća u RH porasla je za 257,00 kn u 2018.godini i iznosi

6.242,00 kn, dok je u našoj ţupaniji evidentiran porast od 367,00 kn, odnosno 6,2% te prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosi 4.386,00 kn.

Pored ovih dobrih pomaka i pokazatelja pred gospodarstvom Vukovarsko-

srijemske ţupanije su i dalje veliki izazovi, jer postojeća struktura gospodarskih aktivnosti nije u mogućnosti proizvesti ţeljene i potrebne stope rasta.

Za poboljšanje trenutnog stanja i postizanja još boljih rezultata nuţno je pokrenuti nove investicijske cikluse. Bitno je istaknuti da na području ţupanije postoji razvijena poduzetnička infrastruktura (poduzetničke potporne institucije, poduzetničke zone koje su spremne primiti investitore po povoljnim uvjetima, inkubatori), financijska sredstva po primjerenim uvjetima su sve dostupnija i ono na čemu svi moramo zajednički raditi jeste stvaranje povoljnog poduzetničkog okruţenja i poticanje privatne inicijative i poduzetništva.

56

Ţupanija raspolaţe sa vrlo atraktivnim i trenutno vrlo aktualnim gospodarskim

potencijalima (poljoprivredno zemljište, šume, nafta i zemni plin, prometni poloţaj, ljudski potencijal). MeĎutim, da bi ti resursi bili u funkciji razvoja, nuţno ja da njima upravljaju ili gospodare zajednica ili poduzetnici koji će ih znati usmjeriti u projekte od kojih će svi imati koristi – i drţava i regionalna i lokalna zajednica i poduzetnik.

Documents

I N F O R M A C I J A...Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, VoĎinci i Vrbanja) s 84 pripadajuća