Adna Kapetanovi1. Upravljanje finansijama Autor: A . Rovanin Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, V izdanje 2010. godina POGLAVLJE: 2 Temeljni koncepti upravljanja finansijama Ponoviti sve o obveznicama i dionicama Dio II - Rizik i neizvjesnost (str. 100- 130) Dio V - Opcijsko finansiranje (str. 240 -256) Temelji koncept upravljanja finansijamaVeza izmeu jedne nj danas i u budunosti predstavlja sutinu vremenske vrijednosti novca. Jedina razlika izmeu ove dvije vrijednosti je vrijeme (rok dospijea). Iako se radi o istim iznosima, zbog razliitih rokova u kojima su raspoloive, postoji razlika vrijednosti. Naime, jedna novana jedinica danas vrijedi vie od jedne nj rapoloive u budunosti upravo zbog vremenske vrijed novca. Raspolaganje jednom nj danas daje nam mogunost ulaganja i zarade na osnovu kamate. Kamatom se, dakle, izraava vremenska vrijednost novca. Da bi se iznosi raspoloivi u razliitim vremenskim periodima mogli uporeivati, neophodno je vremenski korigovati novane tokove. Za razjanjavanje vremenske vrijed novca, odnosno za izraunavanje korigovane vrijednosti novanih tokova, za faktor vrijeme, koristi se kamatnjak. Znaaj vremenske vrijednosti novca u finansijama i ekonomiji uopte, najbolje potvruju stavovi nekih ekonomista po kojim sloena kamata predstavlja najvei ljudski izum. Ukamaivanje je izraunavanje budue vrijednosti novanih tokova ili ukamaivanje je svoenje gotovinskih iznosa na neki budui datum. Veina situacija u finansijama koje ukljuuju vremensku vrijednost novca uopte se ne oslanja na jednostavnu kamatu, ve sloenu kamatu. Ipak, poznavanje proste kamate e, sigurno, olakati razumijevanje vremenske vrijednosti novca. Efektivna ks- razliite tipove investicija najee karakteriu razliiti periodi ukamaivanja. Npr. Banka na depozite moe obraunavati mjeseno ili ak dnevno, prinosi na osnovu investiranja u obveznice najee se isplauju polugodinje, a dividende na dionice moguse isplaivati kvartalno. Ako elimo uporeivati investicije karakteriu razliiti periodi ukamaivanja (razlike uestalosti obraunavanja kamata) u tom sluaju moramo razlikovati: nominalnu, odnosno kotiranu ks i efektivnu ks. Efektivna ks je ks s godinjim ukamaivanjem jednaka ks s ispodgod ukamaivanjem. Dr rijeima, efektivna ks je ona ks koja uz god ukamaivanje osigurava iste god kamate, kao i nominalna ks uz obraun kamata za m perioda godinje. Razlika efektivne i nom ks e biti vea to je uestalije ukamaivanje, odnosno to je m vee.Ukamaenje i diskontovanje- ukamaenje i diskontovanje pred dvije strane istog problema. Ukamaivanjem se utvruje budua vrijednost novanih tokova, dok se diskontovanjem izraunava sadanja vrijednost buduih novanih tokova. Ks koja se koristi za izraunavanje sadanje vrijednosti novanih tokova poetni iznos uveavama za iznos kamata. Kod diskontovanja budue novane tokove korigujemo (umanjujemo) za iznos diskonta.Dionica je vlasniki vrijednosni papir kojeg emitira dioniko ili drugo drutvo, u skladu sa odredbama zakona. Dionice iste klase sadre ista prava i kada su emitirane u razliitim serijama. Redovne(obine) dionice su poznate kao vlasniki vp ili dijelovi dionike glavnice, jer predstavljaju vlasniki udio u kompaniji. Svaka obina dionica svom vlasniku donosi jedan glas za svaku taku dnevnog reda na godinjoj skuptini i udio u finansijskim koristima od vlasnitva. Obine dionice veine velikih kompanija mogu se slobodno kupiti ili pordati na jednoj ili vie berzi. Dvije su najvanije karakteristike obinih dionica:1. Rezidualno pravo znai da su dioniari posljednju u lancu svih koji imaju potraivanja na imovinu i dobit korporacije. Kod likvidacije imovine preduzea. Dioniari imaju potraivanje na ono to je ostalo nakon podmirenja svih ostalih poverilaca.1. Ograniene obaveze znae da je najvie to dioniari mogu izgubiti u sluaju steaja kompanije njihovo poetno ulaganje. U sluaju steaja preduzea dioniari e u najgorem sluaju imati bezvrijedne dionice. Oni ne odgovaraju za obaveze preduzea-njihove obaveze su ogranienePrioritetne (povlatene) dionice imaju oblik slian i vlasnikoj glavnici i dugu. To su dionice bez prava glasa u preduzeu i obino nose fiksne prihode od dividendi. Preduzee odluuje hoe li isplatiti dividend vlasnicima ovih dionica, jer ne postoji ugovorna obaveza za plaanje dividend. Meutim, ove dionice su kumulativne, tj.neisplaene dividende se kumuliraju i moraju biti plaene u potpunosti prije isplata bilo kojih drugih dividendi vlasnicima obinih dionica. Kod duga preduzea , ove dionice imaju ugovorenu obavezu plaanja kamate i neplaanje ove obaveze moe pokrenuti steaj preduzea. Fiksne su im dividende: ograniena dobit, ne donose pravo glasa. Prioritetne su prema obinim.

Obveznica je duniki vrijednosni papir koji imaocu daje pravo na naplatu glavnice i kamata, odnosno drugih prihoda u skladu sa zakonom odnosno odlukom o emisiji. Obveznice se mogu emitirati prema: nainu osiguranja prava iz obveznice, roku dospijea obaveze emitenta, nainu ostvarivanja prava na kamatu, prinosu, nainu ostvarivanja prava na povrat nominalnog iznosa i prema posebnim pravima iz obveznice.Opinske(municipalne) obveznice - Ove obveznice su sline trezorskim i korporativnim obveznicama, osim to je njihov kamatni prihod osloboen plaanja poreza, ali porez na kapitalni dobitak mora biti plaen ako su obveznice dospjele ili su prodane po cijeni vioj od kupovne. Postoje 2 osnovna tipa municiplanih obveznica:1. Obveznice sveobuhvatnih obaveza koje su osigurane ukupnim povjerenjem i ugledom emitenta1. Dohodovne obveznice koje se izdaju da bi finansirale odreene projekte i koje su osigurane ili prihodom od tog projekta ili municipalnom agencijom koja upravlja tim projektom. Korporacijske obveznice - Ove obveznice predstavljaju dugoroni dug koji izdaju privatne korporacije, koji obino plaaju polugodinje kupone, a nominalnu vrijednost vraa na dan dospijea obveznice. Ove obveznice ponekad dolaze s priloenim opcijama. Opozive obveznice daju preduzeu opciju otkupa obveznice od vlasnika po ugovorenoj otkupnoj cijeni. Konvertibilne obveznice daju vlasniku opcije da konvertuju svaku obveznicu u ugovoreni broj dionica preduzea.

Upravljanje rizicima kao nauna disciplina

Rizik se moe definisati kao kombinacija vjerovatnoe realizacije nekog dogaaja i njegovih posljedica (konsekvenci). Svaka aktivnost podrazumijeva postojanje mogunosti za ostvarivanje koristi ili prijetnju za neuspjeh.Menadment je proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojemu pojedinci, radei zajedno u skupinama ostvaruju odabrane ciljeve. To je zapravo proces postizanja eljenih rezultata kroz efikasno koritenje ljudskih i materijalnih resursa.Finansijski menadment se moe posmatrati dvojako - kao nauna disciplina i kao funkcija preduzea. Finansijski menadment kao nauna disciplina razvio se iz nauke o finansijama. On prouava upravljanje finansijama u preduzeu. Finansijski menadment je tjesno povezan sa drugim naunim disciplinama, a naroito sa raunovodstvom i ekonomijom. Finansijski menadment predstavlja specijalizovani vid menadmenta. On odraava fundamentalne osnove menadmenta. Finansijski menadment kao funkcija preduzea obuhvata aktivnosti preduzea koje se odnose na sticanje, finansiranje i upravljanje imovinom, imajui u vidu osnovni cilj poslovanja. Finansijski inenjering obuhvata usluge sastavljanja finansijske konstrukcije posla (najee investicije) i eventualno kasnije i provedbe, pronalaenja moguih izvora financiranja, izbor optimalnih izvora, pomo u pripremi i sklapanju ugovora.

Upravljanje finansijskim rizicima (risk management) razmatra i pozitivne i negativne aspekte rizika (moguih ishoda). Moe se rei da upravljanje finansijskim rizicima je fokusirano na preventivno djelovanje (izbjegavanje) rizika odnosno reduciranje teta nastalih nemilim dogaajem. Upravljanje rizicima predstavlja sutinski dio stratekog menadmenta. Uvaavajui navedeno finansijski rizik kao nauna disciplina bavi se identifikacijom i tretmanom ovih rizika. Stoga se moe rei da je krajnji cilj risk menadmenta ostvarivanje maksimalno odrive vrijednosti po osnovu svih poduzetih aktivnosti.Risk menadment odrava i uveava vrijednost organizacije i njenih interesnih grupa (dioniari, drava, zaposleni, povjerioci ) podravajui ciljeve organizacije kroz:1. Obezbjeivanje okvira organizacije za realizaciju buduih aktivnosti na konzistentan i kontrolisan nain2. Unapreenje procesa donoenja odluka, planiranja i utvrivanja prioriteta na razumljiv i sistematian nain3. Doprinos veoj efikasnosti koritenja i alokacije kapitala i resursa u okviru organizacije4. Reduciranje volatilnosti (promjenjivosti) rezultata poslovanja5. Razvoj i podravanje zaposlenih i jaanje strune osnove organizacije u cjelini6. Optimiziranje operativne efikasnosti 7. Zatitu i uveanje imovine kao i cjelokupnog imida kompanije

Sistemski pristup u upravljanju rizikom1. Planiranje rizika-Osnovni elementi plana risk menadmenta su: sumarni prikaz sistema, nain razmatranja rizika, organizacija procesa menadmenta, odgovornost za upravljanje rizikom.

2. Procjena rizika - sveukupni proces identifikacije, opisa, analize i evaluacije rizika. Identifikacija-Da bi identificirao rizik risk menader treba da: raspolae bitnim znanjima o organizaciji, poznaje trite u kome organizacija djeluje, poznaje zakonski, socijalni, politiki i kulturni ambijent u kome kompanija djeluje, poznaje strateke i operativne ciljeve kompanije (ukljuujui faktore koji su kritini za uspjeh ili neuspjeh.Opis rizika- Cilj opisa rizika jeste da prikae identificirane rizike sistematino (strukturirano) koristei tabele, grafike prikaze itd.Analiza rizika- Kvantitativna ocjena svakog identificiranog rizika, kvalitativna ocjena svakog identificiranog rizika i determinacija rizika .Evaluacija rizika - Proces komparacije kvantitativnog rizika u odnosu na postavljene kriterije3. Mitigacija rizika je uklanjanje, smanjenje, prijenos - kontrola rizika, smanjenje rizika, zadravanje rizika i prebacivanje ili transfer rizika4. Monitoring menadmenta rizika- sistematsko praenje i evaluacija rezultata primjenjenih strategija. Klju monitoringa - postavljanje ekonomskih, tehnikih i plansko-vremenskih indikatora trenutnog statusa.5. Informisanje i kominikacija kroz proces menadmenta6. Dokumentovanje rizika - Neki od korisnih dokumenata u procesu risk menadmenta su: Plan menadmenta rizikom; Izvjetaj o proceni rizika Lista prioritetnih rizika; Plan izbornih strategija; Izvjetaj o monitoringu rizika

Kvantificiranje (mjerenje) rizikaSavremene tehnike za kvantificiranje rizika zasnovane su na teoriji vjerovatnoe. Iako se teorija vjerovatnoe ve dugo primjenjuje u osiguranju imovine i lica, moe se rei da je njena primjena u ekonomskoj analizi novijeg datuma. Vjerovatnoa se obino definie kao omjer izmeu broja dogaaja i broja pokuaja, kad broj pokuaja tei beskonanosti- vjerovatnoa a posteriori, odnosno statistika ili objektivna vjerovatnoa. Vjerovatnoa a posteriori , dakle, vjerovatnoa koja se dobije promatranjem odreenih dogaaja. Prema navedenoj definiciji, analiza rizika ne bi se mogla primjeniti npr.na ocjenu efikasnosti ulaganja, jer bi to znailo primjeniti vjerovatnou na dogaaje koji se nikada nisu dogodili,a vjerovatno e se dogoditi samo jedanput. Raspored vjerovatnoe predstavlja, ustvari, funkciju kojom se dodjeljuju vjerovatnoe ostvarenja vrijednosti neke sluajno promjenjive. Ako je Xi-sluajna promjenjiva,a Pi-vjerovatnoa, onda raspored vjerovatnoe ostvarenja razliitih vrijednosti sluajno promjenjive moemo izraziti kao: Pi*Xi. Raspored vjerovatnoa moe biti: Diskretan (prekidan) raspored vjerovatnoe tj ako smo u mogunosti da ispitamo vjerovatnou nekoliko razliitih stopa prinosa. Direktan raspored vjerovatnoe je, dakle, raspored promjenjive koja moe uzimati ogranien broj vrijednosti. Kontinuiran (neprekidan) raspored vjerovatnoe, vjerovatnoa dobijanja konkretne vrijednosti sluajno promjenjive je jednaka nuli, te se moe govoriti samo o vjerovatnoama dobijanja vrijednosti sluajno promjenjive u pojedinim intervalima.

Oekivana vrijednost diskretne sluajne varijable predstavlja ponderisanu aritmetiku sredinu svih moguih vrijednosti sluajne varijable X, gdje su ponderi odgovarajue vjerovatnosti u distribuciji vjerojatnosti.Varijansa je mjera disperzije distribucije vjerovatnosti sluajne varijable. Relativna mjera disperzije je koeficijent varijacije, odnosno mjera rizika po jedinici povrata. Izraz kovarijansa je proizvod standardnih devijacija dvije hartije od vrijednosti , pomnoen sa njihovim koeficijentom korelacije. Kovarijansa je mjera toga kako se dvije aktive kreu zajedno uzimajui u obzir stepen i magnitudu zajednikog kretanja. Kovarijansa je apsolutna mjera toga kako se dvije promenljive kreu zajedno i zavisi od jedinica u kojima su mjerene promenljive ovo je jedna od njihovih tekoa. Npr ako su dve promenljive koje se mjere visina i teina ljudi, kovarijansa bi zavisila od toga da li su promenljive mjerene metriki (metar, kilogram, ...) ili inima, funtama...

Sistemski rizik je nedjeljiv i ne moe se izbjei, jer je posljedica kretanja u ekonomiji u cjelini. U faktore koji odreuju sistemski rizik spadaju: privredno-sistemske, ekonomsko-politike, isto politike i isto socioloke promjene u okruenju

Koeficijent nagiba karakteritine linije vp predstavlja odnos tog vp prema trinom portfoliju. Koeficijent nagiba objanjava za koliko e se promjeniti stopa prinosa na vp, ako se stopa prinosa trinog portfolija promjeni za jedan. BETA=1 to znai da se natprosjeni prinos od pojedinanog vp kree proporcionalno s natprosjenim prinosom od trinog portfolia. U tom sluaju taj vp ima jednak sistemski rizik kao i trite u cjelini.BETA >1 znai da natprosjeni prinos pojedinanog vp raste natproporcionalno s rastom prinosa tr.portfolia. vp ima vei sistemski rizik u odnosu na trite u cjelini.BETA