i Parcijalna Provjera Znanja

7/29/2019 i Parcijalna Provjera Znanja

1/19

I PARCIJALNA PROVJERA ZNANJA

I. UVODNE DEFINICIJE

1. Masovna pojava je:

a. grupa naunih metodab. neka statistika iz uzorka

c. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekatad. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata

2. Statistika je:

a. pojava koja se manifestuje na velikom broju objekatab. pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata

c. nauka koja prouava masovne pojave

3. Dva kljuna segmenta statistike kao nauke su: a. Populacija i uzorak

b. Deskriptivna i inferencijalna statistikac. Statistika jedinica i mjerna skala

4. ______________ je nauka koja koristei rezultate iz uzorka daje generalizacije o vanim segmentimai parametrima populacije.a. Statistika kontrola procesa

b. Deskriptivna statistika

c. Sluajni uzorakd. Inferencijalna statistika

5. Element ili objekat ili pojedinac koji posjeduje karakteristiku ije se variranje istrauje je:a. Veliina uzorka

b. Uzorak

c. Statistika jedinicad. Populacija

6. Varijabla koju analiziramo je broj TV aparata koje posjeduje jedno domainstvo u gradu A.Populaciju koja odgovara datoj varijabli ine:a. TV aparati u domainstvu

b. gradovi

c. domainstva

7. Jedna karakteristika koju posjeduju statistike jedinice date populacije je:a. Mjerenje

b. Uzorak

c. Modalitet

d. Varijabla

8. Skup svih statistikih jedinica koji je predmet interesa u datom istraivanju je:

a. Uzorakb. Varijabla

c. Populacija

9. Raspolaemo podacima o visini profita za 100 trgovakih kompanija u BiH. Trgovaka kompanijau ovom primjeru predstavlja:

a. Statistiku varijablub. Statistiku jedinicuc. Uzorak

d. Populaciju

10. Populacija predstavlja:

a. Sve pojedince u dravi koja se analizirab. Sve koji su ukljueni u uzorak

c. Sve objekte, pojedince ili elemente koji posjeduju krakteristiku koja se prouavad. Sve objekte, pojedince ili elemente koji su dostupni u toku istraivanja


2/19

11. Podaci koji se prikupljaju u toku samog istraivanja i samo za potrebe tog istraivanja su: a. Informacije

b. Primarni podaci

c. Sekundarni podaci

12. Reditelj djeijeg programa sastavio je 10 pitanja koja e postaviti uenicima petih razreda osnovnihkola kako bi na osnovu njihovih odgovora odabrao male voditelje svoje emisije. Koju metoduprikupljanja podataka reditelj koristi?

a. Posmatranje

b. Intervjuc. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora

13. Podaci koje je neko drugi prikupio i objavio a korisni su u naem istraivanju su: a. Informacije

b. Primarni podaci

c. Sekundarni podaci

14. Primarni podaci su:

a. Prvi podaci na koje naiemob. Podaci iz sekundarnih izvorac. Podaci sakupljeni iskljuivo za dato istraivanjed. Uvijek podaci iz upitnika

15. Ukoliko neka osoba prikuplja podatke o broju automobila koji prou kroz raskrsnicu u odreenomvremenskom periodu, koju metodu prikupljanja podataka koristi?

a. Posmatranje

b. Intervju

c. Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora

16. Popis znai da:a. Radimo sa uzorkom

b. Svaki element populacije je ukljuen u istraivanjec. Samo dio populacije se ukljuuje uistraivanje

17. Pouzdanost u jednom istraivanju znai da: a. Istraivanje mora biti provedeno u skladu sa vremenskim i finansijskim ogranienjima

b. Istraivanjem se izmjerilo ono to je oekivanoc. Ako se takvo istraivanje ponovi oekujemo sline rezultate

18. Statistika varijabla je:a. Neka statistika iz uzorka

b. Karakteristika po kojoj se razlikuju statistike jedinicec. Uvijek podatak iz upitnika

19. Modalitet jedne statistike varijable je:a. Neki parametar iz populacije

b. Funkcija koja svakoj statistikoj jedinici pridruuje jednu vrijednostc. Vrijednost koju moe uzeti statistika varijabla

20. Statistika varijabla je:a. Neki parametar iz populacije

b. Funkcija koja svakoj statistikoj jedinici pridruuje jednu vrijednostc. Vrijednost koju moe uzeti analizirana karakteristika

21. Kod nominalne mjerne skale poredak je bitan.

a. Tanob. Netano

22. Kod ordinalne mjerne skale poredak nije bitan.


3/19

a. Tanob. Netano

23. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i nula ne znai odsustvo pojave, rije je o:a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali

c. Intervalnoj skalid. Metrikoj skali

24. Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i nula znai odsustvo pojave, rije je o:a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali

c. Intervalnoj skali

d. Metrikoj skali

25. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i svaki modalitet ima isti relativni znaaj, rije je o:a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali


d. Metrikoj skali

26. Kada radimo sa kvalitativnom mjernom skalom i modaliteti nemaju isti relativni znaaj, rije je o:a. Ordinalnoj skali

b. Nominalnoj skali


d. Metrikoj skali

27. Kvantitativna statistika varijabla koja moe uzeti bilo koji vrijednost iz datog intervala jea. Nominalna varijabla

b. Ordinalna varijabla

c. Prekidna varijabla

d. Neprekidna varijabla

28. Kvantitativna statistika varijabla koja moe uzeti samo odreene vrijednosti iz datog intervala je: a. Nominalna varijabla

b. Ordinalna varijabla

c. Prekidna varijabla

d. Neprekidna varijabla

29. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo prebrojavanjem, odgovarajua statistika varijabla je:a. Kvalitativna ordinalna

b. Kvantitativna diskretna

c. Kvalitativna nominalna

d. Kvantitativna kontinuirana

30. Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo mjerenjem, odgovarajua statistika varijabla je: a. Kvalitativna ordinalna




31. Ako radimo sa prekidnom varijablom za prikupljanje podataka koristimo:a. Prebrojavanje

b. Mjerenje

c. Ponderisanje

32. Sa ciljem da dobijemo neprekidnu varijablu, koristimo proces:a. Agregiranja

b. Prebrojavanjac. Odabira


4/19

d. Mjerenja

33. Koja mjerna skala odgovara praenju i evidentiranju jedinstvenog matinog broja?a. Nominalna

b. Ordinalna

c. Intervalna

d. Racio ili mjerna

34. Mjerili smo duinu proizvoda u uzorku iz fabrikog pogona C. To je primjer koje mjerne skale? a. Nominalna

b. Ordinalnac. Intervalna

d. Racio ili mjerna

35. U podrunici Raiffeisen Banke, pratili smo broj transakcija u toku radnog dana, za 100 dana.Statistika varijabla broj transakcija u toku radnog dana je:a. Kvalitativna ordinalna




36. Mjerili smo teinu proizvoda za 30 proizvoda jedne serije. U tom primjeru, teina proizvodapredstavlja:

a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu

b. Kvantitativnu diskretnu varijablu

c. Kvalitativnu nominalnu varijablu

d. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu

37. Za koji tip varijable u grafikom predstavljanju ne smijemo koristiti spojene stupce ili histogram?a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu


38. Za koji tip varijable u grafikom predstavljanju koristimo spojene stupce ili histogram?a. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu


39. Koji od navedenih tipova grafikona predstavlja krivu?a. Stupci

b. Histogram

c. Poligon apsolutnih frekvencija

d. Strukturni krug

40. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da nije mogue uspostaviti redosljedmeu modalitetima niti ih je mogue porediti.a. Prekidna

b. Kontinuiranac. Ordinalna

d. Nominalna

41. ___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da je mogue uspostaviti redosljedmeu modalitetima i mogue ih je porediti.a. Prekidna

b. Kontinuirana

c. Ordinalna

d. Nominalna

(kvantitativna varijabla moe biti prekidna i neprekidna, a kvalitativna ordinalna i nominalna)

42. Sa ciljem da grafiki predstavimo empirijsku distribuciju frekvencija nacrtali smo histogram. Taznai da smo predstavljali:


5/19

a. Kvalitativnu ordinalnu varijablu


c. Kvantitativnu kontinuiranu varijablu

d. Kvalitativnu nominalnu varijablu

II. FREKVENCIJE

43. Broj ponavljanja (pojavljivanja) datog modaliteta u seriji podataka je:a. Apsolutna frekvencija

b. Relativna frekvencija

c. Procentualna frekvencija

44. Apsolutna frekvencija pokazuje:

a. broj ponavljanja datog modaliteta

b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su

datom trenutku nalazimo

c. udio statistikih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka

45. Relativna frekvencija pokazuje:

a. broj ponavljanja datog modaliteta

b. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome sudatom trenutku nalazimo

c. udio statistikih jedinica sa istim modalitetom u analiziranoj seriji podataka

46. Formula za izraunavanje relativne frekvencije je: a. pi fi N

b. pi=fi/N

c. pi=fi/n

47. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje relativna frekvencija ?a. i

b. n

c. N

48. Rastua apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje:a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su


b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veu od vrijednosti datog modaliteta na kome su datomtrenutku nalazimo

c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na

kome su datom trenutku nalazimo

49. Opdajua apsolutna kumulativna frekvencija pokazuje:a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su


b. koliko podataka u seriji ima vrijednost veu od vrijednosti datog modaliteta na kome su datom

trenutku nalazimoc. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na


50. Imamo informaciju da 27% studenata I godine Poslovne kole ima 19 godina. Na bazi kojeg tipafrekvencije smo dobili takvu informaciju?

a. Apsolutna frekvencijab. Kumulativna frekvencija

c. Procentualna frekvencija

51. Imamo informaciju da 127 studenata II godine Poslovne kole ima 20 godina. Na bazi kojeg tipafrekvencije smo dobili takvu informaciju?a. Apsolutna frekvencija

b. Kumulativna frekvencijac. Procentualna frekvencija


6/19

52. Zbir apsolutnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora biti

jednak:

a. N

b. n

c. 0

d. 1

53. Rastua relativna kumulativna frekvencija pokazuje:a. koliko podataka u seriji ima vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na kome su

datom trenutku nalazimob. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost veu od vrijednosti datog modaliteta na kome sudatom trenutku nalazimo

c. koji je udio podataka u seriji koji imaju vrijednost manju ili jednaku vrijednosti datog modaliteta na


54. Zbir relativnih frekvencija u jednoj empirijskog distribuciji frekvencija mora bitijednak:

a. N

b. 1c. 0

55. Formula za izraunavanje rastue relativne kumulativne frekvencije glasi: a.

b.

c.

56. ta nedostaje (gdje je upitnik) u formuli za izraunavanje rastue relativne kumulativne frekvencijea. N

b. i

c. n

57. Poslednja rastua apsolutna frekvencija mora biti jednaka: a. 1

b. N

c. 0

58. Formula za izraunavanje rastue apsolutne kumulativne frekvencije glasi: a.

b.

c.

59. ta nedostaje u formuli za izraunavanje rastue apsolutne kumulativne frekvencije?

a. nb. N

c. i

60. Poslednja rastua relativna frekvencija mora biti jednaka:a. 1

b. Nc. 0

61. Serija sa bruto podacima je:

a. Statistika serija podataka koji su ureeni po veliinib. Forma sreivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencijac. Poetna neureena serija podataka

62. Kada imamo takvu formu sreivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova


7/19

apsolutna frekvencija, tada je rije o:a. statistikoj seriji sa orginalnim bruto nesreenim podacima

b. ureenoj statistikoj serijic. statistikoj distribuciji frekvencija63. Statistika distribucija frekvencija je:a. Statistika serija podataka koji su ureeni po veliini

b. Forma sreivanja podataka tako da svakom modalitetu odgovara njegova apsolutna frekvencijac. Statistikoj serija sa orginalnim bruto nesreenim podacima

64. Formula za izraunavanje centra intervala glasi:a.

b.

c.

65. ta nedostaje) u formuli za izraunavanje centra intervalaa. 1, i+1

b. 2, i+1c. 2, i+2

66. Imamo informaciju da 76% studenata I godine Poslovne kole ima 21 godinu ili manje. Na bazikojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju?a. Relativna frekvencija

b. Rastua relativna kumulativna frekvencijac. Rastua apsolutna kumulativna frekvencija

67. Imamo informaciju da 178 studenata II godine Poslovne kole ima 21 godinu ili manje. Na bazikojeg tipa frekvencije smo dobili takvu informaciju?

a. Relativna frekvencija

b. Rastua relativna kumulativna frekvencijac. Rastua apsolutna kumulativna frekvencija

68. Formula za izraunavanje korigovane apsolutne frekvencije glasi:

a.b.c.

III. DESKRIPTIVNA STATISTIKA

III.1. MJERE CENTRALNE TENDENCIJE

III.1.1. POTPUNE (RAUNSKE) MJERE CENTRALNE TENDENCIJE69. Mjere centralne tendencije:

a. Se mogu izraunavati za kvalitativne varijableb. Ukazuju na srednju ili prosjenu vrijednost za podatke iz statistike serije

c. Predviaju narednu vrijednost

70. Aritmetika sredina se definie kao:a. Zbir svih podataka pomnoen sa brojempodataka

b. Proizvod svih podataka pomnoen sa brojem podataka.c. Zbir svih podataka podijeljen sa brojem podataka.

71. Aritmetika sredina je jednaka:a. Recipronoj vrijednosti aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka.

b. Koliniku izmeu zbira svih podataka i broja podataka.c. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka.

d. Podatku sa najveom apsolutnom ili relativnom frekvencijom.

72. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti aritmetika sredina pripada?a. Pozicione i potpune


8/19

b. Pozicione i nepotpune

c. Raunske i nepotpuned. Raunske i potpune

73. Formula za izraunavanje aritmetike sredine za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:a.

b.c.

74. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje aritmetike sredine zaintervalno grupisanu distribuciju frekvencijaa. Fi

b. fi

c. pi

75. Formula za izraunavanje aritmetike sredine za neintervalno grupisanu distribuciju frekvencijaglasi:a.

b.

c.

76. Za izraunavanje aritmetike sredine koristimo sve podatke u statistikoj seriji.a. Da

b. Ne

77. Ako svaki podatak u nizu pomnoimo istom konstantom, aritmetika sredina novog niza podatakaje jednaka:

a. Zbiru konstante i aritmetike sredine poetnog niza podatakab. Aritmetikoj sredini poetnog niza podatakac. Proizvodu konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka

78. Ako svaki podatak u nizu uveamo za istu konstantu, aritmetika sredina novog niza podataka je

jednaka:a. Zbiru konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka

b. Aritmetikoj sredini poetnog niza podatakac. Proizvodu konstante i aritmetike sredine poetnog niza podataka

79. Harmonijska sredina je jednaka:

a. Koliniku izmeu zbira svih podataka i broja podataka.b. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka.

c. Recipronoj vrijednosti aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka.d. Podatku sa najveom apsolutnom ili relativnom frekvencijom.

80. Koja od navedenih mjera srednje vrijednosti je osjetljiva na prisustvo outliera?

a. Aritmetika sredina

b. Modc. Medijana

d. Percentil

81. Geometrijska sredina je jednaka:

a. Koliniku izmeu zbira svih podataka i broja podataka.b. Recipronoj vrijednosti aritmetike sredine recipronih vrijednosti podataka.c. N-tom korijenu iz proizvoda svih podataka.

d. Podatku sa najveom apsolutnom ili relativnom frekvencijom.

82. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti harmonijska sredina pripada?

a. Pozicione i potpuneb. Pozicione i nepotpune

c. Raunske i potpuned. Raunske i nepotpune


9/19

83. Formula za izraunavanje geometrijske sredine neintervalno grupisanu distribuciju frekvencijaglasi:

a.

b.

c.

84. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje geometrijske sredine zanegrupisane podatke

a. fi

b. Nc. n

85. Zbir svih odstupanja podataka iz serije od aritmetike sredine mora biti jednak:a. 1

b. 0

c. N

86. Prosjena plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova prosjena

plata u sluaju da se plata svakog zaposlenog uvea za 40% bie:a. 800 KMb. 840 KM

c. 1,200 KM

d. 1,120 KM

87. Ako imamo seriju podataka takvu da je svaki podatak jenkak konstanti c., aritmetika sredinatakvog niza je jednaka:

a. 1

b. 0

c. c

d. N

88. Mjera srednje vrijednosti koju koristimo da izrazimo indirektnu vezu je:a. Arithmetika sredina

b. Mod

c. Harmonijska sredina

d. Geometrijska sredina

89. Prosjena plata u kompaniji X je 800 KM. Ako se struktura zaposlenih ne mijenja, nova prosjenaplata u sluaju da se plata svakog zaposlenog uvea za 60 bie:1. 800 KM

2. 860 KM

3. 1,280 KM

90. Formula za izraunavanje harmonijske sredine za negrupisane podatke glasi:

c.

91. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje harmonijske sredine za neintervalnogrupisanu statistiku distribuciju frekvencija

a. fib. n

c. N

92. Za varijablu brzinakretanja vozila srednja vrijednost iznosila je 75 km/h. U izraunavanju srednjevrijednosti koristili smo:a. geometrijsku sredinu

b. harmonijsku sredinuc. aritmetiku sredinu


10/19

93. Za seriju podataka: 15; 20; 14; 21; 28; aritmetika sredina iznosi:a. 2.5

b. 19.6

c. 49.28

d. 10

94. Formula za izraunavanje harmonijske sredine za intervalno grupisanu distribucijufrekvencija glasi:

b.

III.1.2. NEPOTPUNE (POZICIONE) MJERE SREDNJE VRIJEDNOSTI

95. Distribucija frekvencija o prihodu domainstva je desno asimetrina sa vrlo malo domainstava kojaimaju visoke prihode. Koja mjera srednje vrijednosti je prikladana za takvu distribuciju?

a. Aritmetika sredinab. Modc. Medijana

d. Percentili

96. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti mod pripada?

a. Pozicione i potpune

b. Pozicione i nepotpune


97. Teorijska relativna rastua kumulativna frekvencija medijane je: a. 10%

b. 25%

c. 50%

d. 100%

98. Medijana se odreuje na bazi:a. Rastue kumulativne frekvencijeb. Opadajue kumulativne frekvencijec. Apsolutne frekvencije

99. Teorijska apsolutna rastua kumulativna frekvencija medijane je: a. N/10

b. N/4

c. 3N/4

d. N/2

100. Mod je:

a. Vrijednost na sredini statistike serije

b. Potpuna mjera srednje vrijednostic. Modalitet koji se najee pojavljujed. Prosjena vrijednost

101. Kojoj vrsti mjera srednje vrijednosti medijana pripada?

a. Pozicione i nepotpune

b. Pozicione i potpune


102. Medijana intervalno grupisane distribucije frekvencija odreuje seinterpolacijom na bazi formule:

b.

103. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje medijane


11/19

a. SMe

b. SMe+1

c.

104. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje medijaneb.

105. Medijana dijeli ureenu statistiku seriju na:a. Dva jednaka dijela

b. Tri jednaka dijela

c. etiri jednaka dijela

106. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje modac.

107. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje modab.

108. Mod se grafiki odreuje na:

a. histogramub. poligonu rastue kumulantec. strukturnom krugu

109. Kvartili dijele ureenu statistiku seriju na: a. Dva jednaka dijela

b. Tri jednaka dijela

c. etiri jednaka dijela

110. Koliko se podataka u ureenoj statistikoj seriji nalazi izmeu prvog i treeg kvartila?a. 25%

b. 50%

c. 75%

d. 100%

111. Koliko se podataka u ureenoj statistikoj seriji nalazi izmeu drugog i treeg kvartila? a. 25%

b. 50%

c. 75%

d. 100%

112. Koliko se podataka u ureenoj statistikoj seriji nalazi izmeu prvog kvartila i medijane?a. 100%

b. 50%

c. 75%

d. 25%

113. Formula za izraunavanje moda za intervalno grupisanu distribuciju frekvencija glasi:c.

114. U statistikoj distribuciji frekvencija, modus je podatakkoji:a. Ima najviu vrijednost

b. Se najee ponavljac. Se najrjee ponavljad. Dijeli seriju na 2 jednak dijela

115. U statistikoj distribuciji frekvencija, medijana je podatak koji:a. Ima najviu vrijednost

b. Se najee ponavlja

c. Se najrjee ponavljad. Dijeli seriju na 2 jednak dijela


12/19

116. Teorijska relativna rastua kumulativna frekvencija prvog kvartila je:a. 10%

b. 25%

c. 50%

d. 100%

117. Teorijska relativna rastua kumulativna frekvencija treeg kvartila je:a. 10%

b. 25%

c. 50%d. 75%

118. Kada je distribucija znaajno asimetrina poeljno je kao mjeru srednje vrijednosti uzeti: a. Medijanu

b. Mod???

c. Aritmetiku sredinu

119. Teorijska apsolutna rastua kumulativna frekvencija prvog kvartila je: a. N/10b. N/4

c. 3N/4

d. N/2

120. Teorijska apsolutna rastua kumulativna frekvencija treeg kvartila je:a. N/10

b. N/4

c. 3N/4

d. N/2

121. Modalni podatak se ita na bazi:

a. Najnie frekvencijeb. Najvie frekvencijec. Frekvencije u sredini distribucije frekvencija

122. Mod se grafiki odreuje na:a. histogramu

b. strukturnom krugu

c. poligonu rastue kumulante

III.2. MJERE VARIJABILITETA

III. 2. 1. APSOLUTNE MJERE VARIJABILITETA

123. Mjera disperzije je mjera za:

a. Oblik distribucijeb. Varijabilitet podataka oko izraunate mjere srednje vrijednostic. Centralnu tendenciju

124. Disperzija mjeri:

a. Odstupanja podataka od prosjeka

b. Asimetriju podatakac. Zaobljenost podataka

125. Interkvartilno odstupanje je:

a. Razlika izmeu etvrtog i prvog kvartilab. Prosjek prvog i treeg kvartilac. Razlika izmeu treeg i prvog kvartila

126. Varijansa je:


13/19

a. Korijen iz interkvartilnog odstupanja

b. Kvadrat interkvartilnog odstupanja

c. Korijen iz standardne devijacije

d. Kvadrat standardne devijacije

127. Standardna devijacija je najvie apsolutno odstupanje izmeu podataka i prosjeka.

a. Dab. Ne

128. Formula za izraunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja glasi:b.

129. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje srednjeg apsolutnog odstupanja a. fi

b. pi

c. N

130. Formula za izraunavanje standardne devijacije glasi:

c.

131. Formula za izraunavanje standardne devijacije glasi:c.

132. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardne devijacije a. fi

b.

c. xj

133. ta nedostaje (upraznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardne

devijacijea. fi

b. pi

c. Si

134. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardnedevijacije

a. n

b. N

c. n+1

135. U kojoj jedinici mjere je izraena standardna devijacija?a. Neimenovani broj

b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijablac. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable

136. U kojoj jedinici mjere je izraena varijansa?a. Neimenovani broj

b. Ista jedinica mjere kao i analizirana varijabla

c. Kvadrat jedinice mjere analizirane varijable

137. Varijansa je jednaka:

a. Sumi kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredineb. Aritmetikoj sredini kvadrata odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredinec. Aritmetikoj sredini odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredined. Sumi odstupanja podataka iz niza od aritmetike sredine

138. Standardna devijacija je jednaka:


14/19

a. Varijansi pbsolutnih odstupanja

b. Pozitivnom korijenu iz varijanse

c. Korijenu iz varjanse

d. Kvadratu varijanse

139. Varijansa je osjetljiva na outliere i ekstremne vrijednosti:a. Da

b. Ne (nikad ula!)

140. Formula za izraunavanje interkvartilnog apsolutnog odstupanja:c.

141. Koji procenat rasiranja oko medijane izraava interkvartilno odstupanje?a. 25%

b. 50%c. 75%

142. Dozvoljeno je koristiti standardnu devijaciju za poreenje varijabilteta kod serija sa razliitimmjernim jedinicama.a. Da

b. Ne

143. Standardna devijacija plata u jednoj kompaniji iznosi 124 KM. Ako svaki zaposleni dobije

poviicu u iznosu 50 KM, standardna devijacija nove serije plataiznosi:

a. 124 KM

b. 174 KM

c. 186 KM

144. Varijansa za varijablu iznos toplog obroka iznosi 36 KM2. Kako su porasle cijene prehrambenih

artikala, uprava je odluila da udvostrui iznos toplog obroka svim zaposlenim. Varijansa za novi nizvarijable iznos toplog obroka iznosie:a. 36 KM2

b. 36 KM

c. 144 KM

d. 144 KM2

???

145. Ako nekim istraivanjem obuhvatimo kompletnu populaciju standardna devijacija e biti jednaka0.

a. Da

b. Ne

146. Ako eliminiemo ekstremne vrijenosti iz niza, varijansa e

a. Ostati istab. Biti niac. Biti via

147. Koja od ponuenih vrijednosti moe biti standardna devijacija za varijablu ocjena na ispitu (kojamoe uzeti vrijednosti 5-10)?a. -2

b. -1,05

c. 11,23

d. 1,35

148. Ako je standardna devijacija jednaka 0 znamo da:a. Su svi podaci u nizu razliiti

b. Nekoliko podataka u nizu se ponavlja, ne svic. Svi podaci u nizu su jednaki


15/19

III. 2. 1. RELATIVNE MJERE VARIJABILITETA

149. Koeficijent varijacije izraava odnos ili kolinik izmeu standardne devijacije i aritmetikesredine.

a. Da

b. Ne

150. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta varijacije V 100a. Me

b.c. Mo

151. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta varijacije V=?/*100a. Me

b. sigma

c. Mo

152. Koeficijent varijacije omoguava uporeivanje varijabiliteta serija koje imaju razliitu jedinicu

mjere.a. Da

b. Ne

153. Koeficijent varijacije se ne moe koristiti za uporeivanje varijabiliteta serija koje imaju razliitujedinicu mjere.

a. Da

b. Ne

154. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko medijane?

a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja

b. Standardnu devijaciju

c. Koeficijent varijacije

d. Varijansu

155. Kako bismo odredili relativno variranje podataka iz niza oko medijane, potrebno je da znamo:

a. medijanu i mod

b. Medijanu i aritmetiku sredinuc. Prvi i trei kvartild. Prvi i trei decil

156. Koji indikator koristimo da izmjerimo relativno variranje podataka iz niza oko aritmetike sredine?a. Koeficijent inter-kvartilnog odstupanja

b. Standardnu devijaciju

c. Koeficijent varijacije

d. Varijansu

157. Vii nivo keficijenta varijacije ukazuje na:a. Manju disperziju

b. Viu disperzijuc. Istu situaciju sa varijabilitetom

158. Nii nivo keficijenta varijacije ukazuje na: a. Manju disperziju

b. Viu disperzijuc. Istu situaciju sa varijabilitetom

159. Formula za izraunavanje koeficijenta varijacije glasi:a. sigma/*100

b.c.


16/19

160. Aritmetika sredina niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,...,N) jednaka je:a. 0

b. 1

c. Aritmetikoj sredini orginalnog niza za analiziranu varijablu

161. Formula za izraunavanje standardizirane vrijednosti glasi:

b.

162. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardizirane z vrijednostia. fi

b. N

c. sigma

163. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje standardizirane z vrijednostia. Xpotez

b. Nc. sigma

164. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti ocjene bilesu: zA=0.5, zB=1.4 i zC=0.4 . Od njih trojice koji ima najbolju poziciju meu rezultatima ispita: a. Student A

b. Student B

c. Student C

??????

165. Studenti su radili ispit iz Statistike. Za tri studenta A, B i C standardizirane vrijednosti ocjene bile

su: 0.5, 1.4 i 0.4 A B C z z z . Od njih trojice koji ima najloiju poziciju meu rezultatima ispita:a. Student A

b. Student B

c. Student C

??????

166. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta interkvartilnog odstupanjaa. Q1-Q3

b. Q1Q3

c. Q1+Q3

167. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko aritmetike sredine.a. Da

b. Ne

168. Koeficijent interkvartilnog odstupanja je relativni pokazatelj disperzije oko medijane.

a. Da

b. Ne

169. Koji indikator se koristi za poreenje pozicije pojedinih modaliteta ili podataka u okviru jednestatistike serije?a. z vrijednost ??

b. Koeficijent varijacije

c. Standardna devijacija

170. Varijansa niza standardiziranih vrijednosti analizirane varijable (i=1,...,N) jednaka je:

a. 1

b. 0

c. Varijansi orginalnog niza za analiziranu varijablu

III.3. MJERE OBLIKA DISTRIBUCIJE I KONCENTRACIJE

171. U sluaju desno asimetrine distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je:


17/19

a. Pozitivan

b. Negativan

c. Moe biti i pozitivan i negativan

172. U sluaju lijevo asimetrine distribucije frekvencija, znak koeficijenta asimetrije je:a. Pozitivan

b. Negativanc. Moe biti i pozitivan i negativan

173. U sluaju lijevo asimetrine distribucije frekvencija, lijevi krak na poligonu apsolutnih frekvencijaje izduen.a. Da

b. Ne

174. U sluaju lijevo asimetrine distribucije frekvencija, desni krak na poligonu apsolutnih frekvencijaje izduen.a. Da

b. Ne

175. Ako je 30 , distribucija frekvencija je:a. Lijevo asimetrina

b. Simetrinac. Desno asimetrina

177. Ako je je 3=0, distribucija frekvencija je:a. Lijevo asimetrina

b. Simetrina

c. Desno asimetrina

178. Formula za izraunavanjekoeficijenta asimetrije glasi:a.

179. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta asimetrije c.

180. Formula za izraunavanje koeficijenta zaobljenosti glasi: b.

181. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta zaobljenosti

d.

182. Ako su mod, medijana i aritmetika sredina jedne statistike distribucije frekvencija jednaki 25,distribucija je:

a. Simetrinab. Lijevo asimetrinac. Desno asimetrinad. Bimodalna

183. ta nedostaje (u praznoj kutijici) u formuli za izraunavanje koeficijenta zaobljenosti

Isto ko 181.


18/19

184. Na osnovu 4 moemo donijeti zakljuak o zaobljenosti empirijskedistribucije frekvencija.

a. Da

b. Ne

185. Ako je Mo=Me=Xpotez, to znai da je empirijska distribucija frekvencija:

a. Lijevo asimetrinab. Simetrinac. Desno asimetrina

186. Ako je 43 to znai da je empirijska distribucija frekvencija:a. Normalno zaobljena

b. Uska (izduena)c. iroka (zaobljena)

189. Koji od datih uslova treba biti zadovoljen da bi distribucija frekvencija bila

uska (izduena)?a. 33c. 4>3d. 4


19/19

koncentracije :

a. 0.5

b. 2

c. 3

196. Izraunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 1. U tom sluaju, Lorencova kriva je:

a. Izmeu Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakostib. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjelic. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli

197. Izraunali smo da Ginijev koeficijent iznosi 0. U tom sluaju, Lorencova kriva je:a. Izmeu Linije potpune jednakosti i linije potpune nejednakosti

b. Poklapa se sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli

c. Poklapa se sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli

198. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune nejednakosti u raspodjeli, Ginijev koeficijent

je jednak:a. 1

b. 0.5

c. 0

199. Naredna slika predstavlja jedan empirijski sluaj Lorencove krive: Ginijev koeficijent kojiodgovara ovakvoj Lorencovoj krivoj je:

a. Blizu 2

b. Blizu 0

c. Blizu 1

d. Lorencova kriva i Ginijev koeficijent nisu u direktnoj vezi

200. Ako se Lorencova kriva poklapa sa linijom potpune jednakosti u raspodjeli, Ginijev koeficijent je

jednak:

a. 1

b. 0.5

c. 0

201. U kompaniji sa 10 zaposlenih samo je jedan primio platu za Februar. U tom sluaju raspodjele,Ginijev koeficijent iznosi:

a. 1

b. Izmeu 0 i 1c. 0

202. U kompaniji sa 10 zaposlenih svi su primli platu za Februar u istom apsolutnom iznosu 950 KM. U

tom sluaju raspodjele, Ginijev koeficijent iznosi:a. 1

b. Izmeu 0 i 1c. 0

203. Lorencova kriva koristi:a. Apsolutne frekvencije

b. Rastue relativne kumulativne frekvencijec. Relativne frekvencije

Documents

i Parcijalna Provjera Znanja