I SLUZBENI GLASNIK I OPCINEBALE I - istra-istria.hr › fileadmin › dokumenti › ...obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije

v

I I I I I I I I I I I I I I I I

SLUZBENI GLASNIK

I Broj: 04/08 I Bale, 12. kolovoza 2008.

I I I

, OPCINEBALE

~--------------------

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

Broj 04/08 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BALE stranica

SADRŽAJ

14. Polugodišnji izvještaj proračuna za 2008. godinu --------------------------------- 3

15. Odluka o donošenju Urbanističkog plana priobalja San Pol-Colone-Paravia --------------------------------------------------------------- 56

16. Odluka o dopuni djelatnosti za trgovačko društvo Valade d.o.o. Bale ------------------------------------------------------------------ 85

17. Odluka o raspisivanju Javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na rok od 3. godine ------------------------------------------------------- 86

1

acarlinHighlight

I I I I I I I I I I I I I I I I I I il

I I

Broj 04/08 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE BALE stranica 56

Na temelju članka 26 b. Zakona o prostornom uređenju (NN, br.30/94,68/98,61/00,32/02,100104) ,a u svezi sa odredbom članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( NN br. 76/07)' i članka 40. Statuta Općine Bale, ("Službeni glasnik" 2/01,2/02,4/03,2/06,), Općinsko vijeće općine Bale je na sjednici održanoj dana 24.srpnja 2008. godine, donijelo

ODLUKU

Donosi se Urbanistički plan uređenja priobalja San Pol - Colone-Paravia. Urbanistički plan uređenja priobalja San Pol - Colone - Paravia (u daljnjem

tekstu Plan) sastoji se od: I tekstualnog dijela

- Obrazloženja - Odredbe za provođenje

II grafičkog dijela Kartografski prikazi u mjerilu 1 :2.000

1. Korištenje i namjena površina: 1.A. Postojeće stanje 1.B. Prostori za razvoj i uređenje

2. Prometna, telekolllunikacijska i komunalna inrraslruklurna 'lIr8La 2.A. promet 2.B. Javne telekomunikacije i energetski sustav 2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Oblici korištenja i načini gradnje

II Urbanistički plan uređenja priobalja izrađen je u 6 tiskanih izvornika ovjerenih

pečatom općinskog vijeća Općine Bale i potpisom predsjednika općinskog vijeća. Tiskani izvornici nalaze se u arhivi Jedinstvenog upravnog odjela općine Bale, a po jedan primjerak dostavlja se tijelima u skladu sa Zakonom.

III Oderdbe za provođenje Urbanističkog plana uređenja priobalja San Pol -

Colone - Paravia sastavni su dio ove Odluke. IV

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Bale.

Klasa: 021-05/08-01/29 Urbroj: 2171/02-08-1 Bale, 24.07.2008.

Predsjednik Giulio Palaziol,v.r.


II.

1.

ODREDBE ZA PROVOĐENm

UVJETI ODREĐiVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠiNA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 1.

57

Prostor u obuhvatu Plana, dijeli se na površine za gradnju i na neizgrađene površine.

Površine za gradnju određene su kao površine namijenjene za stambene (S), ugostiteljsko-turističke namjene (T), za sportsko-rekreacijske namjene (R), društvene namjene (O), površine infrastrukturnih sustava (IS) te privezište (LO).

Neizgrađene su površine određene kao zelene površine (Z) te poljoprivredno tlo (P) i šumsko zemljište (Š), s mogućnošću izgradnje prema posebnom režimu. Razgraničenja površina javnih i drugih namjena označena su bojom i planskim znakom na listu 1 B. Prostori za razvoj i uređenje 1 :2000.

Članak 2.

Planom su planirane slijedeće osnovne namjene površina:

a) Stambena namjena

b) Ugostiteljsko-turistička namjena

hoteli

ugostitelj sko-zabavno rekreacij ski punktovi

ugostiteljsko-turistički kompleks fortifikacija c) Površine društvene namjene

postojeće sakralne građevine i arheološki ostaci

d) Športsko-rekreacijska namjena

golf igralište

zabavno-rekreacijski punkt - sportski tereni

rekreacijske površine

uređene plaže

neuređene plaže

e) Zelene površine

javne zelene površine

javni botanički park

f) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Osobito vrijedno poljoprivredno tlo

Park šume

S

T

Tl (TI-I i TI-2)

T4 (T4-1 do T4-3)

T5 (T5-1 do T5-5)

D

Dl R

Rl

R5

R6 (R6-1 do R6-3)

R9

RIO

Z

ZI

Z2

PiŠ

Pl

ŠI šume osnovne namjene Š2

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Š3

g) Površine infrastrukturnih sustava

h) Privezište IS

LO

I I I I I I I I I I I I I I I II

I I I I I

I I I I I I I I I I I I I I I I I I


2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 3.

Pod gospodarskim djelatnostima koje se mogu graditi unutar ovog plana podrazumijeva se ugostiteljsko-turistička namjena: hoteli (T1), ugostiteljsko-zabavno rekreacijski punktovi (T4) te ugostiteljsko-turistički kompleks fortifikacija (TS), a sve označeno na listu 1 B.

Na području obuhvata smještena su dva kampa (T3), označena na listu lA. Do privođenja namjeni prostora priobalja sukladno ovom Planu te PPUO Bale, zadržavaju se u prostoru prema slijedećim uvjetima:

dozvoljava se povećanje kategorizacije;

dozvoljena je postava smještajnih jedinica kampa (šator, auto, kamp prikolica) te zatvorenih ugostiteljsko-turističkih sadržaja u funkciji kampa, a sukladno kategorizaciji;

k-ig se može kretati između 0,05 i 0,15, pri čemu se površine za kampiranje ne računaju kao gradivi dio građevinske parcele

uz ishođenje uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.

Po privođenju područja UPU-a konačnoj namjeni, planiranaje sanacija područja postojećih kampova.

Članak 4.

Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T1), planira se gradnja hotelskih građevina (T1-1 - hoteli San Polo i Colone te T1-2 - hotel Paravia) koje prvenstveno pružaju mogućnost smještaja, uz mogućnost otvaranja i pratećih sadržaja:

trgovački sadržaji,

uslužni sadržaji,

zatvoreni i otvoreni športski sadržaji,

otvoreni i zatvoreni bazeni,

saune,

zdravstvene usluge,

turističke usluge,

građevine za zabavu,

polifunkcionalne dvorane i sl.

Navedeni prateći sadržaji mogu biti građeni samo kao nadopuna glavnoj djelatnosti -hotelski smještaj, i moraju biti u sklopu glavne građevine ili građeni kao pomoćna građevina u sklopu jedinstvenog hotelskog sklopa.

Maksimalni kapacitet (broj ležaja) zona T1 iznosi:

San Polo - Colone 1050

Paravia 500

ČlanakS.

Gradnja ugostiteljsko-turističkih građevina - hotela (Tl), planira se prema sljedećim . I uvjetima:

I I


kod građevina u obuhvatu zone San Polo - Colone (Tl-l) dozvoljeno je fonniranje dvije građevinske parcele (za svaki hotel), a kod zone Paravia (TI-2) dozvoljeno je fonniranje samo jedne građevinske parcele;

za zonu TI-I obavezna je izrada cjelovitog arhitektonsko-urbanističkog rješenja, kojim će se definirati smještaj i organizacija hotela te trase internih prometnica;

kig se može kretati između 0,1 i 0,3;

najveći kis iznosi 0,8;

najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

najviša katnost građevina iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna, a izuzetno se kod izgradnje hotela, dozvoljava i korištenje potkrovlja za smještajne jedinice i druge komercijalne sadržaje, što ukupno iznosi (po+P+2+Pk);

najveća visina iznosi 10,0 m, iznimno dijelovi građevine (dimnjak, strojarnica lifta, tennotehnička oprema, stubišta i slično) mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa unutar građevine;

ukoliko se građevina hotela izvodi kao složena građevina maksimalna katnost i visina određuju se za svaku građevinu zasebno, odnosno za svaki dio složene građevine;

satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi, dok se sunčani kolektori mogu ugrađivati samo na krovištima građevina;

građevine treba graditi na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim građevnim česticama, iznimno je moguća izgradnja građevina na poluugrađeni način kod hotela San Polo iColone (Tl-l);

najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica ukoliko se gradi na samostojeći način mora biti veća ili jednaka hl2 (gdje h označava visinu građevine u metrima), ali ne manja od 6,0 m;

idejnim rješenjem potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za osobna i dostavna vozila, sukladno posebnom nonnativu;

Izuzetno, za građevine hotela za koje je posebnim propisom utvrđena obveza osiguranja smještaja vozila na samoj građevinskoj parceli, a oblik i veličina građevne parcele isto ne omogućavaju ili omogućavaju samo na način da se cijela površina parcele izvan građevine koristi za smještaj vozila, dozvoljava se i veći broj podzemnih etaža namijenjenih smještaju vozila, sukladno čemu i ukupni broj etaža na bilo kojem presjeku kroz građevinu može biti veći od četiri.

nadstrešnice namijenjene za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl., ne uračunavaju se u izgrađenost parcele, osim ako se iste ne nalaze iznad terasa u prizemlju koje su konstruktivni dio podzemne etaže;

ne dozvoljava se postavljanje ograda na rubovima građevne čestice, iznimno je moguće fonniranje zaštitnih zelenih površina uz rub čestice;

vanjski bazeni ne ulaze u izgrađenost građevinske čestice ukoliko se radi o izgradnji bazena sukladno posebnom propisu;

građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

I I

I I I I I I I I I I I I I I



Članak 6.

Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T4) dozvoljena je izgradnja ugostiteljsko-zabavno-rekreacijskog punkta, odnosno po jedne građevine ugostiteljske, zabavne, edukativne i/ili rekreacijske namjene i to:

Na području T4-1 građevine zabavnog Water-Paleo parka

Na području T4-2 znanstveno-edukativnog Paleo centra

- Na području T4-3 Health & Beauty centra Colone, koji obuhvaća SPA centar, bazene, bar&restoran, uređeni WC i tuševe sa pratećim sadržajima.

Unutar građevine ugostiteljsko zabavno rekreacijskog punkta moguće su i slijedeće namjene koje nadopunjuju osnovnu namjenu i koji su u funkciji turizma i rekreacije:

manje trgovine robe dnevne potrošnje,

prodavaonice suvenira,

prodavaonice tradicionalnih proizvoda i zdrave hrane,

tihi obrt i usluge kao nadopuna sadržajima (primjerice, iznajmljivanje i/ili popravak športske opreme, ispostave turističkih agencija, kreativne radionice, uredi, znanstveni sadržaji -laboratoriji i/ili konferencijske dvorane i sL),

manje ambulante i zdravstvene usluge kao nadopuna sadržajima športsko-rekreacijskog centra (primjerice: wellness, liječenje tradicionalnim alternativnim metodama: akupunktura, masaža, aromaterapija i sL),

muzejski i izložbeni prostori sa mogućnosti izgradnje manje kino dvorane.

Ne mogu se graditi smještajne građevine, trgovine veće od 100 m2, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju primarnu namjenu.

Članak 7.

Gradnja ugostiteljsko-turističke namjene - ugostiteljsko-zabavno rekreacijski punktovi (T4), planira se prema sljedećim uvjetima:

kig se može kretati između 0,1 i 0,3. najveći kis iznosi 0,5;

najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

najviša katnost građevina iznosi jedna nadzemna etaža i jedna podzemna, što ukupno iznosi (Po+P);

najveća visina iznosi 6,0 m, iznimno dijelovi građevine mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine, ako je to potrebno zbog odvijanja same funkcije (muzejski prostor, bazen, i sl) ili tehnološkog procesa unutar građevine (termotehnička oprema i sL);

satelitske antene, uređaje za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi, dok se sunčani kolektori mogu ugrađivati samo na krovištima građevina;

građevine treba graditi na samostojeći način;

idejnim rješenjem potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za dostavna vozila, sukladno posebnom normativu;


nadstrešnice namijenjene za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl., ne uračunavaju se u izgrađenost parcele, osim ako se iste ne nalaze iznad terasa u prizemlju koje su konstruktivni dio podzemne etaže;

ne dozvoljava se postavljanje ograda na rubovima građevne čestice;

vanjski bazeni ne ulaze u izgrađenost građevinske čestice ukoliko se radi o izgradnji bazena sukladno posebnom propisu;

građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 8.

Na površinama Ugostiteljsko-turističkog kompleksa fortifikacija (T5-1 - Paravia West, T5-2 - Paravia Ost, T5-3 - Paravia Untertritt, T5-4 - Fomo te T5-5 - Benedetto) dozvoljene su namjene u svrhu pružanja ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih usluga unutar postojećih građevina.

Konačne namjena pojedine fortifikacije utvrditi će se u skladu sa mogućnošću prenamjene postojeće građevine, a temeljem uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.

Maksimalni kapacitet (broj ležaja) svih fortifikacija u zonama T5 iznosi: 500.

Članak 9.

Konzervacija i obnova na području ugostiteljsko-turističkog kompleksa fortifikacija (TS) planira se prema sljedećim uvjetima:

3.

Turistički i ugostiteljski kapaciteti, mogu se realizirati samo unutar postojećih građevina posebne namjene (Austrougarskih fortifikacija i pratećih građevina);

nije dozvoljena gradnja novih građevina;

nije dozvoljeno parceliranje postojećih zona;

najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, za sve elemente oblikovanja i veličine građevine te uređenja parcele potrebno je ishoditi uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela;

idejnim rješenjem potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za osobna i dostavna vozila, sukladno posebnom normativu;

Izuzetno, broj parkirališnih mjesta moguće je osigurati na javim parkiralištima ili na parkiralištu uz hotele, ako se fortifikacija koristi kao prateći sadržaj hotela.

UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Pod društvenim djelatnostima koje se mogu graditi unutar ovog plana podrazumijevaju se: Površine društvene namjene: postojeće sakralne građevine i arheološki ostaci (Dl) te površine športsko-rekreacijska namjena: golf igralište (Rl), zabavno-rekreacijski punkt - sportski tereni (R5), rekreacijske površine (R6), uređene plaže (R9) i neuređene plaže (RIO).

I I I I I I I I I I I I I I

I I I I I

~I

I I I I I I I I I I I I

I I I I I


Smještaj građevina u ovim zonama, definira se na temelju cjelovitih idejnih (arhitektonsko-urbanističkih) rješenja.

U svim građevinama mogu se smještati i prostori za sadržaje što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim prostorima.

Članak 11.

Na površinama društvene namjene - postojeće sakralne građevine i arheološki ostaci (Dl) dozvoljene je rekonstrukcija i konzervacija postojećih crkvi sukladno uvjetima nadležnog Konzervatorskog odj ela.

Članak 12.

Na površinama športsko-rekreacijske namjene (Rl) moguće je uređenje golf igrališta s 18 (max. 27) rupa, sa pratećim sadržajima što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, uredski prostori športskih klubova, servisne građevine za održavanje golf igrališta j sl.) koji se mogu smještati samo unutar postojećih građevina unutar golf igrališta (fortifikacija), te komunalne, energetske, telekomunikacijske ili prometne građevine, ukoliko se Studijom o utjecaju na okoliš ocjeni prihvatljivost zahvata u prostoru.

Na površinama športsko-rekreacijske namjene (Rl) nije dozvoljena izgradnja smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih lokala koji nisu vezani uz golf klub i drugih sadržaja koji nisu u neposrednoj funkciji športskog igrališta. Smještajne kapacitete golf igrališta moguće je osigurati samo u sklopu namjene Tl (hotel Paravia) ili T5 fortifikacija.

Kod građevina u sklopu golf igrališta, izuzev fortifikacija, ne mogu se parcelirati zasebne građevinske parcele.

Članak 13.

Na površini namijenjenoj za zabavno-rekreacijski punkt - sportski tereni (RS) moguće je uređenje slijedećih sportskih terena i sadržaja: bazena, teniskih terena, igrališta za mali nogomet, košarku, odbojku, rukomet, stolni tenis, dječjih sadržaja (dječja igrališta sa pješčanicima, trampolinom, ... ) i sl. te uređenje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, nadstrešnica, informativnih tabli i putokaza, sanitarnih čvorova te kioska za informativne djelatnosti.

Mogućaje gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji), ukupnoga BRP-a do 150 m2/ha cjelovite uređene površine R5.

Otvorena športska igrališta treba graditi sukladno normativima športova kojima su igrališta namljenj ena.

Zone rekreacije u priobalnom prostoru prostiru se uz obalu i u funkciji su planiranih ugostiteljsko-turističkih zona. Unutar tih zona moguće je graditi i komunalne građevine, ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina. Pod takvim komunalnim građevinama podrazumijevati će se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.

Članak 14.

Uređenje sportskih terena i sadržaja unutar RS namjene planira se prema sljedećim uvjetima:

kig iznosi maksimalno 0,5, ukoliko ne mijenja značajke krajobraza u kojem se tereni grade;

najmanje 20% površine mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,


zaštitne ograde igrališta (ukoliko su potrebne) trebaju biti transparentne ili izvedene kao živica;

Športske tribine treba u pravilu nastojati uklopiti u denivelacije terena ili ih izvoditi kao lagane i transparentne konstrukcije;

prateće građevine mogu biti maksimalne katnosti P te maksimalne visine do 6 m mjereno do visine vijenca građevine. Iznimno građevine mogu biti i više u pojedinim dijelovima građevine ukoliko je to uvjetovano specifičnim zahtjevima vrste športa. Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi;

svi tereni i građevine trebaju biti izvedeni u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 15.

Na površinama rekreacijske namjene (R6) moguće je uređenje slijedećih otvorenih površina za sport i rekreaciju: putova, trim staza, klupa za sjedenje i ooravak, nadstrešnica, kupališta s manjim plažnim građevinama, postava informativnih tabla i putokaza, sanitarnih čvorova, kioska za informativne djelatnosti, dječjih sadržaja (dječja igrališta sa pješčanicima, trampolinom, ... ) i sl. (R6-1) te površina za konjičke sportove (R6-2) i letjelište balona (R6-3).

Unutar granica obrambene grupe Barbariga nije dozvoljena gradnja pratećih građevina. Moguće je korištenje fortifikacija kao pratećih građevina.

Zone rekreacije u priobalnom prostoru prostiru se uz obalu i u funkciji su planiranih ugostiteljsko-turističkih zona. Unutar tih zona moguće je graditi i komunalne građevine, ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina. Pod takvim komunalnim građevinama podrazumijevati će se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.

Članak 16.

Uređenje rekreacijskih sadržaja unutar R6 namjene planira se prema sljedećim uvjetima:

posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina većih od 2,0 ha u svrhu izgradnje sportskih terena i sadržaja;

pri oblikovanju rekreacijskih sadržaja unutar Obrambene grupe Barbariga ne smije se narušiti dominantna pozicija fortifikacijskih objekata;

zaštitne ograde (ukoliko su potrebne) trebaju biti transparentne ili izvedene kao živica;

Zadržavaju se postojeće građevine i tribine u funkciji rekreativnih sadržaja;

svi sadržaji trebaju biti izvedeni u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 17.

Površine rekreacijske namjene - uređene plaže (R9) namijenjene su uređivanju kupališta sa plažnim građevinama (WC-i i tuševi te svlačionice), sunčali šta, manjih sportskih igrališta (odbojku na pijesku, badminton, i sL), površina za vodene sportove, zelenih površina, dječjih igrališta, pratećih građevina u funkciji ugostiteljsko - turističkih zona (manjih restorana, caffe barova, pulteva za prodaju voća i sladoleda i sl.) te pontona i pristupa u more.

I I,

I I I I I I I I I I I I

II I I I I I I

I I I I I I I I I il

I I I I I I I I I I I


Mogu se graditi i građevine gdje će se pružati usluge vezane na primarnu namjenu (primjerice - iznajmljivanje ležaljki, manjih plovila i druge športske opreme te platforme za spasilačku službu).

Izgradnja i uređenje bazena moguće je samo na udaljenosti većoj od 25 m od obalne crte.

Članak 18.

Uređenje sadržaja unutar R9 namjene planira se prema sljedećim uvjetima:

maksimalna ukupna BRP-a plažnih i višenamjenskih pratećih građevina (sanitarije, tuševi, svlačionice, pultevi za prodaju voća i sladoleda, najam ležaljki i suncobrana, barovi i manji restorani) iznosi 10% površine pojedine plaže;

nadstrešnice namijenjene za natkrivanje terasa, ulaznih prostora te otvorenih površina ne uračunavaju se u maksima1nu BRP-u građevine;

vanjski bazeni ne ulaze maksimalnu BRP-u plažnih i ostalih građevina ukoliko se radi o izgradnji bazena sukladno posebnom propisu;

plažne građevine mogu biti maksimalne katnosti P te maksimalne visine 6,0 m do vijenca;

uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi;

idejnim rješenjem potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za dostavna vozila, sukladno posebnom normativu;

zaštitne ograde igrališta nisu dozvoljene;

građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva;

dio kupališta mora biti uređen za potrebe osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (invalidi, starije osobe i sl.) temeljem važećih zakonskih propisa.


Članak 19. Površine rekreacijske namjene - plaže (RIO) podrazumijevaju prirodne neuređene plaže infrastrukturno neopremljene potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja, stoga na njima nije dozvoljena izgradnja plažnih ni pratećih građevina.

4. UVJETI I NAČiN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 20.

Površine stambene namjene namijenjene su izgradnji stambenih građevina.

65

Stambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja je u cjelini ili većim dijelom (više od 51 %) namijenjena stanovanju. Stambenom građevinom smatrati će se građevina koja ima najviše šest stambenih jedinica ili drugih jedinica namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti (poslovne jedinice).

Unutar granica građevnih područja naselja mogu se razvijati i turizam i ugostiteljstvo (osim turističkih naselja, apartmanskih naselja, kampova i diskoteka) te pružanje osobnih usluga (zdravstvenih i terapeutskih, rekreacijskih, njege tijela i sL), i to u sklopu stambenih građevina ili u građevinama na zasebnim građevnim parcelama.

Iznimno se DPU-a Stancije Meneghetti mogu rezervirati zone posebno namijenjene obavljanju djelatnosti navedenih u prethodnom stavku, ali samo u slučaju da se obavljanjem istih bitno ne utječe na kakvoću stanovanja.

Članak 21.

Izgradnja građevina stambene namjene predviđa se prema sljedećim uvjetima:

veličina građevne parcele iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 2000 m2. Kod građevina hotela, apart hotela i vila unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, veličina građevne parcele iznosi minimalno 1000 m2, a maksimalno 5000 m2• Izuzetno, kod interpolacija veličina građevne parcele iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 2000 m2.

koeficijent izgrađenosti kig iznosi za slobodnostojeće građevine:

~a parcele površine do 500 m2 - 0,3 do 0,5 za parcele površine od 500 do 1000 m2 - 0,2 do 0,4 za parcele površine od 1000 do 2000 m2 - 0,1 do 0,3

koeficijent izgrađenosti kig iznosi za poluugrađene građevine:

za parcele površine do 250 m2 - 0,35 do 0,55 za parcele površine od 250 do 500 m2 - 0,25 do 0,45 za parcele površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,35

koeficijent izgrađenosti kig iznosi za ugrađene građevine:

za parcele površine do 200 m2 - 0,35 do 0,65 za parcele od 200 do 500 m2 - 0,25 do 0,5 za parcele površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,45

Kod građevina hotela, apart hotela i vila kig se može kretati između O,li 0,5;

Koeficijent iskorištenosti parcele kis, određuje se kao trostruki iznos utvrđenog kig, ali ne može iznositi više od 1,5;

I I I I I I I I I l! I I I I I I I I I I



Maksimalna visina iznosi 7,0 m, iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine;

5.

dozvoljena katnost građevine iznosi dvije nadzemne etaže, te korisno stambeno potkrovlje, kao i jednu ili više podzemnih etaža, s time da ukupan broj etaža ne može biti veći od 4 etaže na bilo kojem presjeku kroz građevinu;

ostali uvjeti za izgradnju stambenih građevina definirati će se Detaljnim planom uređenja Stancije Meneghetti.

UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠiNAMA

Članak 22. Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne infrastrukture, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni Planom, utvrđuje se idejnim tješenjem, odnosno stručnim podlogama za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Kod konkretnih tješenja mreže, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata koji su određeni ovim Planom, mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim tješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu te zbog zaštite arheoloških lokaliteta. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

Komunalna infrastruktura u pravilu se vodi u koridoru postojećih ili planiranih prometnica. Trase polaganja komunalne infrastrukture na području obuhvata Plana potrebno je planirati izvan kolnika Županijske prometnice, odnosno u nogostupu ili zelenom pojasu Županijske prometnice.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 23. Prometnice osnovne mreže prikazane su na kartografskom prikazu, br. 2.A PROMET i definirane su osima i planiranim nužnim profilom prometnice.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 24. Planom je određen sustav cestovne prometne mreže samo u obodnim dijelovima Plana na trasi postojećih puteva te su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica.

Cestovni promet nadovezuje se na Ž 5186 - Bale (Ž-5096) - Mongrego te na Ž 5187 - dio ceste Barbariga (Ž-5115) - Ž-5073.


Spojeve na županijsku cestu izvesti u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 73/98) te važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050.

Planiranje, odnosno projektiranje i izgradnja svih prometnih površina mora se vršiti sukladno važećim standardima

Članak 25.

Planom se određuje da se na sjevernom i južnom dijelu područja obuhvata na mjestu pristupa županijskih cesta u zonu izgrade pristupni punktovi (označeni na listu 2A):

Sjeverni pristupni punkt - obuhvaća parkiralište, višenamjenski objekt za prihvat posjetitelja (caffe bar, suvenir shop, info centar, najam bicikla, najam elektromobila, sanitarije za posjetitelje) te slijedeće sadržaje: kružni tok sa stajalištem za autobuse, kružni tok sa stajalištem za elektrovlak sa okretištem. Na stajalištimaje moguća izgradnja pratećih sadržaja (kiosci).

Južni pristupni punkt takođe/o l)huhvllĆfl p~lrki ml iš/e, višerlHrnjl:f1~k i nhjek t :I.n prihvat posjetitelja (caffe bar, suvenir shop, info centar, najam bicikla, najam elektromobila, sanitarije za posjetitelje) te slijedeće sadržaje: kružni tok sa stajalištem za autobuse, kružni tok sa stajalištem za elektrovlak sa okretištem. Na stajalištima je moguća izgradnja pratećih sadržaja (kiosci).

Prometne površine prema posebnom režimu

Članak 26. Pristupne punktove povezuje Glavna prometnica "Bellavia ". Širina prometnice iznosi 6 m, bez posebno definiranog pločnika. Prometovanje će se vršiti prema posebnom režimu.

Na Bellaviu se nadovezuje sustav uređenih puteva širina 4 m, bez posebno definiranog pločnika.

Biciklistički i pješački promet

Članak 27. Uređenje pločnika za kretanje pješaka - nogostupa predviđa se obostrano uz kolnike na prometnicama u rubnim dijelovima područja obuhvata u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika. Najmanja širina pločnika je 1,6 m. Izuzetno, uz kolnik može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu stranu ulice.

Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema planom definiranim profilima.

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački putevi, stube, staze, šetnice) između usporednih ulica, s tim da moraju biti dovoljne širine, ne uži od 1,5 m (poželjno 3 m).

Duž Baljanske obale planiranje lungomare širine 4 m, koji povezuje sve plaže i plažne sadržaje. Njime će se moći kretati isključivo pješaci i bicikli.

Pristupi na parcele

Članak 28. Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hoteli Tl, golf igralište te za stambenu namjenu pristupi na parcelu su osigurani sa obodnih prometnica, a u slučaju hotela San Polo i Colone planirana je pristupna prometnica sa koje je omogućen pristup do oba

I I I I I I I I I I I I I I I

I I I I



hotela. Pristup do hotela San Polo moguć je i sa glavne prometnice Bellavia. Do površina ostalih namjena omogućen je pristup prometnim površinama prema posebnom režimu.

Javni promet

Članak 29.

68

Planom je predviđeno korištenje ulice Bellavia i ostalih prometnica za prometovanje elektrovlaka. U tu svrhu osigurana su okretišta na pristupnim punktovima, dok će se lokacije stajališta definirati posebnim projektom.

Javna parkirališta i garaže

Članak 30. Lokacije javnih parkirališta nalaze se uz pristupne punktove sa sjeverne i južne strane. Parkirališta je potrebno projektirati i graditi kao tzv. "zelena parkirališta". U ozelenjavanju prednost treba dati rješenjima s visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično).

Članak 31. Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta u načelu je potrebno predvidjeti na parceli. Iznimno, ukoliko je tako dozvoljeno odredbama za izgradnju, mogu se potrebna parkirališna mjesta predvidjeti u sklopu javnih parkirališta.

Gradnja parkirališta i garaža na području obuhvata Plana određena je u funkciji namjene i veličine građevina prema potrebnom broju parkirališno-garažnih mjesta:

NAMJENA - DJELATNOST POTREBAN BROJ PARKIRALIŠNIHIGARAŽNIH MJEST A

poslovna - osobne usluge 401 na do 1000 mL BPP ugosti telj sko-turisti čka (smještaj) 301 na 1000 mL BPP

(prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

ugostitelj ska lina 10 mL. BPP, odnosno 401 na do 1000 m2 BPP

sportsko-rekreacij ska 0,20 1 na 1 korisnika javna - zdravstvena 201 na do 1000 mL BPP stambena 1,2 na stambenu jedinicu (stan, apartman,

studio) Od ukupnog brOja parkirališnih mjesta na Javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba smanjene pokretljivosti.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 32. Ovim Planom planirana je adaptacija postojećeg privezišta u uvali Colone planirana je sa maksimalno 10 vezova i mogućnost priveza izletničkog broda dužine do 25,0 m, koje služi isključivo za korisnike Pribalja.

Adaptacija privezišta LO moguća je samo temeljem uvjeta nadležnih službi s obzirom da se nalazi na području posebnog paleontološkog rezervata u moru područja "Datule - Barbariga" te registriranih arheoloških lokaliteta.


5.2. Uvjeti gradnje pošta i telekomunikacijske mreže

Pošta

Članak 33. Na području obuhvata Plana moguća je izgradnja pošte u sklopu planiranih hotela.

Javne telekomunikacije

Članak 34. Područjem obuhvata prolazi svjetlovodni kabel više razine Pula - Rovinj (SVK).

Ovim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne kanalizacije nepokretne mreže.

U sjevernom dijelu područja obuhvata Plana planirana je izgradnja novog UPS-a Colone, koji će pokrivati cjelokupne potrebe turizma u priobalnom području, povezati će se sa UPU-om Bale.

Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže telekomunikacija unutar ohuhvaćenog područja možc doći do manjih odstupanja u tehničko1111ješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene globalne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

Temeljem Zakona o telekomunikacijama (NN 53/94, 122/03, 158/03 i 60104) investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli izgraditi privodnu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) za priključak građevine na telekomunikacijsku mrežu, a građevina mora imati telekomunikacijsku instalaciju.

Članak 35. Koncesionari na području mobilnih telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izrađuju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mreža.

Samostojeći stupovi grade se izvan urbaniziranog područja i izvan područja obuhvata zaštićenih kulturnih dobara te moraju imati tehničke karakteristike da iste može koristiti više operatera.

Ostale telekomunikacijske građevine (krovne prihvate) moguće je graditi na krovovima hotela u skladu sa uvjetima nadležnih službi.

5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 36. Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina i razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom.

Propozicije gradnje komunalne infrastrukturne mreže zadane su idejnim urbanističkim rješenjima koja su sastavni dio ovog Plana. Pri izradi projekata za pojedine segmente pojedine mreže može doći do manjih odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, ali bez promjene osnovne koncepcije. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

I I I I I I I I

I

II

I I I I I I I ~ I I I I I


- ----------~


5.4.1. Energetski sustav

Članak 37.

Planom su određene površine i koridori za razvoj energetskog sustava - elektroopskrbe i plinoopskrbe.

Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. "Javne telekomunikacije i energetski sustav".

Elektroopskrba Članak 38.

Prema planiranim sadržajima na prostoru priobalja procijenjena je potrebna snaga te je Planom predviđena izgradnja 14 10(20)/0,4 kV transformatorske stanice koje su načelno postavljene u prostoru unutar područja obuhvata.

Trase 20 kV SN mreže predviđene su uz postojeće ceste i kolno pješačke površine. Sve trafostanice u zoni zahvata povezat će se u prsten. Prsten sa sjeverne strane iz pravca Dale odnosno Rovinja (sa postojećeg 35 kV, odnosno planiranog 20 kV dalekovoda) i s južne strane iz pravca Fažane, definirati će "HEP", kada sagleda kompletnu elektroenergetsku situaciju područja i prema energetskim mogućnostima izvan zone zahvata.

Polaganje SN kabela predviđa se u kabelskoj kanalizaciji koja se sastoji iz 3 RĐC cijevi promjera 110 mm i 2 cijevi RĐC promjera 50 mm s betonskim zdencima na udaljenosti do 100 m, ovisno o konfiguraciji terena.

SN mreža predviđa se SN kabelima tipa kao 3 x XHE 49A 1x150/25 mm2• Točan tip definirati će HEP prethodnim elektroenergetskim suglasnostima.

Po budućim prometnicama predviđen je razvod nove niskonaponske mreže.

Javna rasvjeta Članak 39.

Predviđa se izgradnja mreže javne rasvjete duž postojećih i planiranih prometnica unutar granice obuhvata Plana.

Javna rasvjeta izvesti će se zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, a izvoditi će se na temelju izrađenih projekata kojima će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnice izvesti će se i rasvjeta parkirališta.

Za sve javne površine - kupališta, parkove i javne zelene površine te duž glavnih pješačkih komunikacija javna rasvjeta dizajnirati će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih, zelenih i kupališnih površina.

Plinoopskrba Članak 40.

70

Predmetno područje nije plinificirano. Po izgradnji magistralnog plinovoda Pula-Umag, te spajanja Općine Bale sa MRS Rovinj, pristupiti će se izrada projekata lokalne plinske mreže, sukladno općim uvjetima za vođenje komunalne infrastrukture unutar koridora obodne istočne prometnice.

Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima nadležne pravne osobe.


5.4.2. Vodnogospodarski sustav Članak 41.

Planom su određene površine i koridori za vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda.

Vodnogospodarski sustav prikazanje na kartografskom prikazu 2.C. "Vodnogospodarski sustav".

71

Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s čl. 1 06 Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05).

Vodoopskrba Članak 42.

Planirana vodosprema za snabdijevanje vodom svih objekata obuhvaćenih ovim Planom nalazi se na vrhu Mali Manjan izvan granice obuhvata ovog Plana, a ista će biti spojena na magistralni cjevovod.

Vodoopskrbni cjevovodi predviđaju se uz postojeće i planirane prometnice i puteve. Kod izrade glavnog projekta vodoopskrbe hidrauličkim proračunom odredit će se konačni profili cjevovoda vodeći računa o količinama vode potrebnim za sanitarnu potrošnju i protupožarnu zaštitu. Na trasi vodovoda treba predvidjeti hidrante na propisanom razmaku.

Cjevovode obuhvaćene ovim rješenjem, a koji će biti u nadleštvu "Istarskog vodovoda" predvidjeti od nodulamog lijeva.

Vodoopskrbne cjevovode potrebno je izgraditi prije nego se pristupi realizaciji izgradnje budućih objekata.

Izvedene cjevovode moguće je prilikom detaljnije razrade izmjestiti radi zaštite arheoloških lokaliteta.

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Prilikom formiranja prometnica na području Plana potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže.

Odvodnja otpadnih voda Članak 43.

Prema podacima Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova, Rijeka, područje Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.

Rješenje odvodnje otpadnih voda zasniva se na postavkama PPUO Bale, prvenstveno planiranog kolektora sa biološkim uređajem za pročišćavanjem i podmorskim ispustom.

U grafičkim prilozima danje načelni prikaz funkcioniranja sustava odvodnje. Točne dionice određuju se projektnom dokumentacijom. Kod konkretnih rješenja odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata koji su određeni ovim Planom, mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

Na predmetnom području obuhvata primjenjuje se razdjelni tip odvodnje, tj. zasebno se prikupljaju otpadne vode (fekalne), a zasebno zbrinjavaju oborinske vode.

Fekalna odvodnja

Članak 44. Na području obuhvata Plana s obzirom da se radi o ugostiteljsko-turističkim građevinama odvodnju je potrebno riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom sa pročišćavanjem.

I I I I I I I I I I II I I I I I I I I I I


--~-~ -~-~~--------------------------------


Glavni kanal fekalne kanalizacije položen je u smjeru sjever-jug, a recipijent ovoj kanalizacije je uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda, koji se nalazi zvan područja obuhvata ovog Plana.

Za sustav odvodnje fekalnih voda obavezna je izrade Studije o utjecaju na okoliš, obzirom na planirani kapacitet sustava javne odvodnje, a temeljem čl. 35. Prostornog plana Istarske županije (SN 14/05).

Otpadne vode iz kuhinja i restorana obavezno se moraju prije upuštanja u sustav obraditi na separatoru ulja i masti.

Sustav javne odvodnje potrebno je izgraditi prije izgradnje budućih objekata koji će se morati priključiti na isti. Ukoliko isti nije izgrađen moguća je izgradnja manjih zatvorenih sustava unutar planiranih zona ugostiteljsko-turističke ili sportsko-rekreacijske namjene, a sukladno vodopravnim uvjetima.

Za područja sportsko-rekreacijske namjene gdje nije moguće spajanje na glavni kolektor predviđena je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja otpadnih voda.

Oborinska odvodnja

Članak 45.

Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda treba u najvećoj mogućoj mjeri osigurati prirodi bliskim načinima. U načelu čiste oborinske vode (oborinske vode krovnih površina, pješačkih staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje.

Oborinske vode sakupljaju se sa slijedećih površina:

oborinske vode sa krova upuštaju se u oborinsku kanalizaciju bez prethodnog tretmana, oborinske vode sa prometnih površina ukoliko sadrže masne materije (sa javnih parkirališta te sa parkirališta hotela) moraju se pročistiti u separatoru ulja i masti, bazeni za kupanje pune se uglavnom slanom vodom. Slana voda dobiva se salinizacijom vode iz vodovodne mreže. Prije ispuštanja takve vode u sustav oborinske kanalizacije potrebno je istu vodu pročistiti, desalinizirati te deklorirati. Ispuštanje vode iz bazena za kupanje vršit će se preko kontrolnog okna predviđenog za uzimanje uzorka. Tako pročišćena voda ispuštat će se u sustav odvodnje oborinskih voda.

Otpadne vode koje se skupljaju u oborinskoj kanalizaciji sakupljat će se u vodospremnicima iz kojih će se voda koristiti za zalijevanje zelenih površina i golf igrališta.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠiNA

Članak 46.

Ovim Planom zelene površine određene su kao površine za: javne zelene površine (ZI),javni botanički park (Z2), te poljoprivredno tlo i šumsko zemljište: osobito vrijedno poljoprivredno tlo (Pl), Park šume (ŠI), šume osnovne namjene (Š2) te ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (Š3).

Članak 47.

Javne zelene površine (Z1) jesu jedinstveno hortikulturno uređene parkovne površina gdje se ostvaruje boravak na otvorenom, odmor i rekreacija, oblikovane planski raspoređenom vegetacijom te sadržajima za rekreaciju.


Unutar površine parka dozvoljeno je uređenje staza, šetnica, odmorišta i postavljanje elemenata parkovne i urbane opreme te uređenje arheoloških i botaničkih lokaliteta.

Nije dozvoljena izgradnja paviljonskih građevina.

73

Moguće je uređenje dječjih igrališta (za djecu do 12 godina). Minimalna površina dječjeg igrališta iznosi 40 m2• Oprema koja se stavlja na igrališta mora biti sigurna za korištenje od strane djece. Preporučuje se što veći dio terena izvesti kao prirodni (tratina, pješčanici, sitni šljunak) ali moguće su i umjetne podloge (guma i sL). Ne preporučuje se korištenje betona ili asfalta kao podloge.

Članak 48.

Javni botanički park (Z2) je hortikulturno uređena parkovna površina sa pretežito autohtonom vegetacijom, koja bi na toj lokaciji bilo pod posebnom njegom i zaštitom te bi bila organizirana u familijarne skupine.

Unutar površine parka dozvoljeno je uređenje staza, šetnica, odmorišta i postavljanje elemenata parkovne i urbane opreme te paviljonskih građevina.

Članak 49.

Osobito vrijedno poljoprivredno tlo (1'1) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih kultura (vinogradi, voćnjaci, maslinici).

Na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu nije moguća izgradnja građevina.

Članak 50. Park šume (ŠI) zamišljene su kao šume autohtone vegetacije sa uređenim stazama i prorijeđenim ili djelomično uklonjenim podrastom. U tim šumama nastoji se u što većoj mjeri zadržati cjelovitost sastojina, ali i omogućiti nesmetani boravak i šetnja.

Članak 51. Šume osnovne namjene (Š2) su šume hrasta medunca, prilično prorijeđene na prostoru Istre. Na području obuhvata Plana nalazi se nekoliko šuma te vrste i njih će se u najvećoj mogućoj mjeri nastojati zadržati netaknutima.

Članak 52. Ostali prostori pod poljoprivrednim kulturama, obrađeno i neobrađeno poljoprivredno zemljište i šume bez posebne namjene označene su sa oznakom (Š3).

Ovim se Planom zabranjuje izgradnja poljoprivrednih građevina na ovim površinama.

Spremnici za vodu mogu biti izgrađeni bilo gdje u okviru parcele ukoliko visina građevinskog dijela nije viša od jedan metar od najniže točke konačno uređenog terena neposredno uz tu građevinu. Spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusnih za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode te udovoljavati i drugim sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

I I I I I I I I I. I: I I I I I I I I I I I



7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 53. 1. U izgrađenim područjima u cilju poboljšanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora

se stvoriti kvalitetan zeleni sustav naselja, u vidu mreže parkova, drvoreda i tratina koji prožimaju izgrađene dijelove te se povezuje sa prirodnim područjem kao važnim ekološkim osloncem,

2. U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirati izgradnju koja neće narušiti fizionomiju krajobraza,

3. Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu te obalno podlUčje (prirodlle plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja,

4. Prilikom uređenja javnih zelenih površina potrebno je koristiti autohtone biljne vrste te sačuvati postojeće zelenilo u najvećoj mogućoj mjeri,

5. Unutar svake građevinske čestice potrebno je predvidjeti prostor koji će se urediti kao zelena površina,

6. Pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

7. Planirane objekte potrebno je priključiti na sustav javne odvodnje.

Prostor priobalja štiti se kao krajobrazna vrijednost i kao kontaktno područje NP Brijuni.

Svi dijelovi prirode upisani u Upisnik zaštićenih dijelova prirode i oni koji se štite Planom čine sustav posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zaštite prirodnih vrijednosti uspostavljenom PPUO Bale, popunjavajući mrežu raznovrsnih zaštićenih dijelova prirode na lokalnoj razini.

Mjere zaštite zaštićenog krajobraza Rovinjskog priobalja i otoka na području Plana

Članak 54. Istaknute elemente temeljnog fenomena zaštićenog krajobraza (brežuljkaste, lančano povezane morfološke formacije) potrebno je izuzeti od izgradnje, izuzev izgradnje dozvoljene ovim Planom, a omogućiti izgradnju prometnica i druge infrastrukture samo u nužnom obimu.

Nizinske dijelove temeljnog fenomena moguće je koristiti za izgradnju turističkih i rekreacijskih građevina, temeljem ovih Odredbi za provođenje te temeljem Prostornog plana područja posebnih obilježja.

Zapuštene poljoprivredne površine u dolini prema uvali Colone potrebno je reafirmirati u smislu sadnje trajnih kultura, poglavito vinograda i maslinika.

Mjere zaštite paleontološkog rezervata rt Datule - rt Barbariga

Članak 55. Područje paleontološkog rezervata potrebno je detaljno istražiti, osigurati uvjete za kontinuiran rad stručnih ustanova, te izgraditi ili urediti prikladan prostor za prezentaciju paleontoloških nalaza.


Na samom lokalitetu potrebno je urediti paleontološki park prvenstveno edukacijskog, ali nužno i zabavnog karaktera, koji se mora interpolirati u projekte razvoja turizma u tom području.

Posebni uvjeti građenja i uređivanja prostora na području paleontološkog rezervata propisati će se prostornim planom područja posebnih obilježja te uvjetima nadležnih službi,

Posebni uvjeti korištenja utvrđuju se odlukom donesenom temeljem posebnih propisa iz područja zaštite prirode.

Mjere zaštite dijelovi prirode koji se štite mjerama Plana

Članak 56.

U ovim dijelovima nisu dozvoljene djelatnosti i zahvati kojima bi se narušila obilježja i vrijednosti zbog kojih su evidentirani.

Istaknute točke u prostoru s kojih se sagledava cjelovitost šireg prostora i s kojih se pružaju izuzetne vizure treba sačuvati sa širim okruženjem u izvornom stanju, uz minimalna uređenja i opremanja klupama, dalekozorima, informativnim tablama i sl., te obilježiti odgovarajućom vizualnom signalizacijom od glavnih putova.

Mjere zaštite kulturne baštine

Članak 57. U postupku ishođenja zakonima i propisima određene dokumentacije nadležni konzervatorski odjel izdavati će posebne uvjete zaštite graditeljskog nasljeđa i prethodno odobrenje za radove na zaštićenim građevinama.

Za obrambenu grupu Barbariga potrebno je definiranje područja kao samostalne cjeline, gdje se ravnopravno rješavaju pitanja urbanog planiranja i razvoja konzervatorsko-istraživačkog procesa kao i ekonomika spomeničke cjeline, a sve u cilju obnove ovog organizma.

Za zaštićena područje izrazitog urbanističkog, prostornog i pejsažnog potencijala potrebno je, uz suradnju s konzervatorskom službom, izraditi cjelovita urbanističko - arhitektonska rješenja koja će obuhvatiti sve relevantne prostome, oblikovne i sadržajne elemente.

Izrada dokumentacije obavezna je naročito za dijelove koji nisu dovoljno urbanističko -arhitektonski definirani: korištenje obale i ostalih prirodnih resursa te komunikacije/glavni prometni pristupi/promet u mirovanju.

Za stanciju Meneghetti nužno je planskim dokumentima niže razine zadržati povijesnu matricu, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostome sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Šire arheološke i hidroarheološke zone potrebno je detaljno istražiti, prije početka gradnje te sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina, odnosno izmještanje radi zaštite arheoloških lokaliteta.

Izvan izgrađenih područja, kao i u podmorju, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze, a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije.

Evidentirane pojedinačne arheološke lokalitete potrebno je katastarski (geodetski) točno odrediti, te utvrditi širu zonu zaštite te sukladno provedenim istraživanjima, izvršiti registraciju sukladno Zakonu.

I I I I I

I I I I I I I I I I I I I



Članak 58. Konzervatorske smjernice i uvjeti:

održavanje, popravci i obnova građevina,

restitucija i rekonstrukcija građevine ili dijelova građevine čije je povijesno stanje (izgled i obrada pročelja, pokrov, gabariti i sl.) narušeno neadekvatnim zahvatima,

adaptacije i prenamjene povijesnih zgrada ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne narušavaju postojeći arhitektonsko - urbanistički integritet građevine i okoliša te osiguravaju bolje održavanje zgrade,

zamjena i uvođenje infrastrukture primjerena suvremenom načinu života ukoliko ona ne mijenja izgled građevine (npr. klimatizacija bez vanjske jedinice i sL),

obnova građevina može se realizirati isključivo kao cjelovit zahvat; parcijalna rješenja obnova pročelja, zaštite od sunca, stolarije, bravarije i sl. nisu dopuštena,

uklanjanje neodgovarajuće, nekvalitdm; i lll:gradiram: gradnjI;: tl dvorištima, uređenje i održavanje javnih površina i prostora u skladu s karakterom povijesno stilskog okruženja.

Članak 59. Zakonom propisanom postupku (konzervatorski uvjeti, mišljenja, suglasnosti) podliježu:

svi građevni i obrtnički zahvati na pojedinačnim građevinama,

urbana oprema Gavna rasvjeta, reklame, ograde i sL),

namjena i prenamjena,

uređenje površina,

uređenje parcela (hortikulturno i parterno ),

zahvati na komunalnoj infrastrukturi.

Oblici korištenja

Članak 60. Oblici korištenja određeni su na kartografskom prikazu br. 4 Oblici korištenja i način gradnje s obzirom na uređenost i izgrađenost dijelova Plana te mjere zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine kroz predviđenu primjenu oblika korištenja i načina gradnje, odnosno intervencija u prostoru.

Članak 61. Oblici korištenja u izgrađenim i pretežito izgrađenim dijelovima su:

d Konzervacija (fortifikacije i crkva SCl!l Giacomo - sv. Jakov), d Integracija (odnosi se na područje Obrambene grupe Barbariga), d Rekonstrukcija (crkva San Polo - sv. Pavao)

d Adaptacija za suvremene potrebe za područje Stancije Meneghetti temeljem DPU-a i za vojarne grupa Barbariga (postojeće građevine uz fortifikaciju Benedetto ),

d Sanacija (područje postojećih kampova San Polo i Colone),

d održavanje, rekonstruiranje i dogradnja mreže komunalne infrastrukture.


Članak 62.

Konzervacija je apsolutno očuvanje građevine uz mogućnost obnove. Odnosi se na građevine koje treba sačuvati u cjelini, a eventualne intervencije moraju biti provedene jedino u skladu metoda znanstvene obrade. To su one radnje kojima se usmjerava čuvanje integriteta konstruktivnih, tipoloških, oblikovnih i formalnih elemenata koji karakteriziraju arhitektonski organizam:

d očuvanje svih arhitektonskih elemenata, relevantnih detalja ili ostataka koji predstavljaju dio povijesti razvitka građevine (povijesno-arhitektonske vrijednosti),

d očuvanje i valorizacija svih oblikovnih karakteristika (struktura, tipologija i funkcionalni raspored),

d obnova izvorne urbane organizacije neposrednog vanjskog prostora,

ci obnova promijt:njt:nih relevantnih arhitektonskih detalja i dijelova arhitektonske strukture (tipološko-funkcionalni raspored, arhitektonska struktura i pojedini elementi, te osnovni prostor),

d uklanjanje neprimjerenih dodataka ili dijelova u protivnosti s ambijentom, koji ne predstavljaju povijesne arhitektonske vrijednosti i nisu bitni u smislu "čitanja" izvorne povijesti razvoja arhitektonskog organizma, a što proizlazi obvezno samo iz studije o prostornom razvitku,

d obnovu i zadržavanje unutarnjih i vanjskih slobodnih prostora postojećih zgrada,

d za građevine ove kategorije dozvoljava se i druga namjena pored izvorne, ali i najmanja promjena strukture, funkcije rasporeda itd. mora proizaći iz svestranih studija baziranih na metodama znanstvene obrade graditeljskog nasljeđa, a maksimalno poštujući izvorne tipološke karakteristike (nosivi sustav, tehnika gradnje, parametri i moduli projektiranja i izgradnje, upotrijebljeni izvorni materijali i sL),

d izvorni otvori i ostali izvorni oblikovni elementi ne smiju se mijenjati (proširivati, premještati, ukidati i sL), a oni koji su već oštećeni, moraju se vratiti u izvorno stanje,

Članak 63. Integracija se odnosi na strukturalno, funkcionalno i prostorno povezivanje pojedinih elemenata i dijelova u jedinstvenu cjelinu.

Članak 64. Rekonstrukcija je vraćanje izvornih oblika i elemenata građevina. Odnosi se na:

građevine na kojima se interes očuvanja očituje na:

d svim vanjskim elementima kao što su pročelja, trjemovi, interna dvorišta, ulazi, pokrovi,

d tipološkim funkcionalnim i strukturnim karakteristikama kao što su nosive konstrukcije, smještaj stubišta, prostorno-organizacijski raspored.

d obnovljena zgrada mora, kroz poštivanje navedenih elemenata biti uvjetovana izvornim stanjem. Skidaju se neprimjereni dodaci dodavani naknadno

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I ~

I I I I I I I I I I I I I I I II

I I I I I


te na sanaciju okoliša i krajolika (područje postojećih kampova San Polo i Colone) po privođenju područja UPU-a konačnoj namjeni, odnosno po izgradnji hotela.

Članak 65.

Adaptacija za suvremene potrebe je vraćanjem u jedno od prethodnih ili prvobitno stanje izborom najpovoljnijih funkcija uz maksimalno poštivanje svih vrijednosti. Za grupu građevina bez graditeljskih vrijednosti postoji mogućnost adaptacije izborom odgovarajuće funkcije uz poštivanje vrijednosti okolnog prostora.

Članak 66. Sanacija se odnosi na područje postojećih kampova San Polo i Colone po privođenju područja UPU-a konačnoj namjeni, a obuhvaća:

ct prenamjenu područja postojećih kampova u područje ugostiteljsko-zabavno rekreacijskog punkta San Polo (T4-1) te uređenih plaža R9,

ct vraćanje krajolika na području postojećih kampova u prvobitno stanje na području planiranih namjena neuređene plaže (RIO), javne zelene površine (ZI) i park šume (ŠI),

ct održavanje i uređivanje površina, ct sanacija stanja kroz uređivanje prometnih površina; kolnih i pješačkih

površina i pristupa i uređivanje javnih površina: zelenih i parternih.

Članak 67.

Oblici korištenja II neizgrađenim dijelovima:

8.

ct Nova gradnja (hoteli, ugostiteljsko-zabavno-rekreacijski punktovi, sportsko-rekreacijska namjena)

ct Izgradnj a prometnih površina sa pristupnim punktovima i prateće komunalne infrastrukturne mreže.

POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 68. Na području obuhvata Plana s otpadom će se postupati u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom kako je određeno PPUO-om Bale.

Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Prikupljanje komunalnog otpada organizirati će se sa svih uređenih područja (stambene, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene, uključivo javne zelene površine te park šume).


9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 69. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s posebnim propisima.

Unutar područja obuhvata plana, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Unutar područja obuhvata ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodno navedenog.

Članak 70. Planom su utvrđene mjere koje se na području obuhvata temeljem posebnih propisa, trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

- provedba mjera zaštite zraka, - provedba mjera zaštite tla, - provedba mjera zaštite voda, - provedba mjera zaštite od buke, - provedba mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, - provedba mjere zaštite od požara i eksplozija.

9.1. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 71. Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacije na javni prijevoz i prometovanje prema posebnom režimu osigurati će se rasterećenje od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom.

Zaštita zraka osigurat će se i uvođenjem plina kao energenta.

9.2. Zaštita tla

Članak 72.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti parcela, a posebno zelenih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada uslijed čega se planira izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda te postupanje s otpadom u suglasju s pozitivnim propisima.

9.3. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 73. Cjelovitim sustavom zbrinjavanja otpada te izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda sa sustavom pročišćavanja smanjiti će se mogućnost zagađivanja voda i mora.


I I I I I I I I I I I I I I 'I I I I !I I I

----------


9.4. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 74.

Sadržaji na području obuhvata zamišljeni su tako da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne buka. Promet, kao glavni uzrok buke u naseljenim mjestima, na ovom području, u klasičnom smislu ne postoji. Promet se (osim dostavnih vozila) odvija elektrovlakovima i elektroautomobilima. Smještajni objekti odmaknuti su od morske obale, na kojoj je za vrijeme turističke sezone logična umjerena buka sa plaža i pratećih sadržaja.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 75. Mjere zaštite određene su Planom, a temelje se na polazištima i ci/jevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim planiranim elementima:

načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti;

gradnjom prometne mreže;

planiranom visinom građevina;

mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva; Za cijelo naselje izvesti će se prometna i komunalna infrastruktura. Predviđenim širinama koridora ulica kao i visinama građevina osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora. Zone i domet ruševina moraju biti u skladu s posebnim propisima. Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima. Obveza izgradnje skloništa osnovne i dopunske zaštite za područje Općine Bale i obuhvata Plana ne postoji.

9.S. Mjere zaštite od požara i eksplozija

Članak 76. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru za provedbu mjera zaštite od požara treba primijeniti odredbe posebnih Zakona i propisa.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine.

U cijelom će se području obuhvata izvesti unutarnja hidrantska mreža, izvedena u skladu s posebnim propisima. Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).


10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 77. Provedba Plana primjenjuju se:

neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje,

temeljem dokumenata prostornog uređenja čijaje izrada propisana ovim UPU-om a sukladno Odredbama za provođenje.

81

Za provedbu Plana, osim ovih Odredbi, služe i odnosni tekstualni i grafički dijelovi Plana, odredbe Odluke PPUO Bale, Odredbe Zakona o prostornom uređenju, u mjeri i na način kako je to predviđeno Zakonom o prostornom uređenju.

Područje obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora te se korištenje, uređenje i zaštita površina mora provoditi u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN br. 128/04) .

10.1 Obveze izrade prostornih planova

Članak 78. Dio područja obuhvata Plana, odnosno dio značajnog krajobraza "Rovinjskih otoka i priobalnog područja" nalazi se unutar Prostornog plana područja posebnih obilježja, koji je određen PPIŽ-om i kojega, sukladno posebnim propisima, donosi Županijska skupština Istarske županije.

Članak 79. Ovim Planom propisana je obveza donošenja Detaljnog plana uređenja Stancije Meneghetti.

10.2. Obveze donošenja drugih prostornih dokumenata i studija

Članak 80. Umjesto izradi studije vodoopskrbe i odvodnje Općina Bale je pristupila izradi projektne dokumentacije iz iste domene te se ista može smatrati studijom određenom PPUO Bale, kao uvjet za izradu planova užeg područja.

Za područje Priobalja ostaje obveza izrade projekta Odvodnje otpadnih voda sa biološkim uređajem za pročišćavanjem i podmorskim ispustom.

Obveza izrade Studije o utjecaju na okoliš propisana je posebnim propisima.

10.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 81. Postojeće, legalno izgrađene građevine izvan građevnog područja, čija je namjena neusklađena s namjenom utvrđenom ovim Planom, mogu se rekonstruirati ukoliko rekonstrukcija istih nije prepreka realizaciji Plana, a pod slijedećim uvjetima:




obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta može se vršiti unutar postojećih gabarita, priključak na građevine i uređaje infrastrukture može se vršiti ukoliko za to postoje uvjeti, dogradnja sanitarnih prostorija izvan gabarita postojeće građevine, kada ih iste nemaju, može se izvršiti do veličine od 12,0 m2 BPP postava novog krovišta radi korištenja tavanskog prostora i konstruktivne sanacije može se izvršiti s podizanjem nadozida do najviše 0,5 m, postojeći ogradni i potporni zidovi mogu se sanirati radi sprječavanje erozije zemljišta.

Izuzetak od ove odredbe odnosi se na postojeće građevine koje se nalaze na planiranim zahvatima od važnosti za Državu i Županiju.

Prijelazna i završna odredba

Ćlanak 82. Urbanistički plana uređenja priobalja San Pol-Colone- Paravia stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenog glasniku Općine Bale, a na dan stupanja na snagu ovog Plana prestaje važiti Urbanistički plan Uređenja turističke zone Colone San Pol Općina Bale (Službeni glasnik općine Bale br. 01102).

Klasa:

Urbroj: 2171102-08-1

Bale, 24. srpnja 2008.

Predsjednik

Giulio Palaziol,v.r.


ZAKONI I PROPISI

o Zakon o prostornom uređenju 100/04)

o Zakon o prostornom uređenju i gradnji

o Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

o Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

o Zakon o gradnji

o Zakon o zaštiti prirode

o Zakon o zaštiti okoliša

o Zakon o zaštiti od buke

o Zakon o zaštiti zraka

o Zakon o šumama

o Zakon o otpadu

o Zakon o telekomunikacijama

o Zakon o zaštiti od požara

o Zakon o vodama

o Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

(NN br. 30/94, 68/98 i 61100, 32/02,

(NN br. 76/07)

(NN br. 128/04)

(NN 106/98,39/04,45/04 i 163/04)

(NN br. 175/03, 100/04)

(NN br. 70/05)

(NN br. 82/94, 128/99)

(NN br. 20/03)

(NN br. 178/04)

(NN br. 140/05)

(NN br. 178/04, 153/05)

(NN br. 53/94, 122/03, 158/03,60/04)

(NN br. 58/93.)

(NN br. 107/95, 150/05)

(NN br. 151105)

o Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/99, 6/01, 14/01)

o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

o Uredbom o graničnim vrijednostima emisije

(NN br. 145/04)

onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora(NN br. 140/97, 105/02 i 108/03)

o Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka

o Plan intervencija u zaštiti okoliša

o Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš

o Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i dr. objekti za zaštitu

o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe

(NN 10 1196 i 2/97)

(NN br. 82/99)

(NN 59/00 i 136/04)

(NN br. 2/91, 74/93)

(NN br. 142/03,35/94 i 55/94)

I 83 I

I I I I I II

!

li II

I

I I I I' I I I I I I I

I I I I I I I I

I I I I ,I !

I I I I I I


o Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara

o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija,

o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije,

(SUist br. 30/91)

(NN br. 35/94, 55/94)

(NN br. 35/94)

84

image_0000018Aimage_0000018Bimage_0000019Aimage_0000019Bimage_0000020Aimage_0000020Bimage_0000021Aimage_0000021Bimage_0000022Aimage_0000022Bimage_0000023Aimage_0000023Bimage_0000024Aimage_0000024Bimage_0000025Aimage_0000025Bimage_0000026Aimage_0000026Bimage_0000027Aimage_0000027Bimage_0000028Aimage_0000028Bimage_0000029Aimage_0000029Bimage_0000030Aimage_0000030Bimage_0000031Aimage_0000031Bimage_0000032Aimage_0000032Bimage_0000033Aimage_0000033Bimage_0000034A

Documents

I SLUZBENI GLASNIK I OPCINEBALE I - istra-istria.hr › fileadmin › dokumenti › ...obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije