I Svojim radom i ugledom zaslužili javna priznanja

INVESTICIJE Str. 13 GOSPODARSTVO ZDRAVSTVO Str. 25

Poticanje projekata energetske učinkovitosti

Domu zdravlja novi mobilni mamograf

Priznanja najboljim proizvođačima vina

Str. 10-11

POLJOPRIVREDA Str. 28-29

SVEČANA SJEDNICA U PRIGODI

DANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Svojim radom i ugledom zaslužili javna priznanja

Str. 16-21

Broj 76 • srpanj 2014. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Američki parlamentarci u posjetu Zaprešiću

2 BROJ 76 | SRPANJ 2014. ŽUPANIJSKA KRONIKA

Prihodi proračuna viši od 300 milijuna kuna!SKUPŠTINA

VIJEĆNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE JEDNOGLASNO PRIHVATILI IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA U 2013. GODINI

Skupština je većinom glasova prihvatila izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste (ŽUC) u 2013. godini. ŽUC je poslovao pozitivno te je godinu završio s viškom prihoda od 732.217 kuna. Struktura prihoda, pojasnio je njegov ravnatelj Ivan Mikulčić, uglavnom je ustaljena, a najviše se ostvari od naknade koja se plaća pri registraciji motornih vozila. Visina ove naknade, dodao je, nije se mijenjala od 2002., a u međuvremenu su cijene agregata i bitumena, koji se koriste za asfaltiranje cesta, osjetno porasle. - Slikovito rečeno, danas s jednom 'ubranom' kunom možemo napraviti upola manje nego što smo to mogli prije 12 godina - rekao je Mikulčić, dodavši da su županijskim upravama za ceste zadnje dvije godine smanjeni i prihodi od trošarine iz cijene benzina. Konkretno, ŽUC-u Zagre-bačke županije ovaj je prihod s 10 milijuna (koji je ostvarivao punih deset godina) smanjen na 4,5 milijuna kuna godišnje.

Prihodi su iznosili 300.230.128 kuna, te su u odnosnu na 2012. povećani za 4,66 posto, dok su rashodi bili 287.691.625 kuna

Najbolje izvršenje proračuna do-sad! Prihodi u 2013. prešli su 300 milijuna kuna, te ukupno iznosili

300.230.128 kuna. U odnosu na prethod-nu 2012. godinu, povećani su za 4,66 posto. Istovreme-no, rashodi su u 2013. izno-sili 287.691.625 kuna, što je 94,18 posto planiranoga. Iz-vještaj o izvršenju proračuna u 2013. Skupština je donijela jednoglasno.

- Izuzetno sam zadovoljan izvršenjem proračuna, jer je u odnosu na plan ostvaren s 98,29 posto. Prilikom nje-gova donošenja viđenje pojedinih vijećni-

ka je bilo da je on predizborni, da u njega ugrađujemo određene stvari koje se zbog gospodarske situacije neće ostvariti... No, ovime smo ponovno pokazali da su plani-

rani iznosi proračuna, bez ob-zira na izborne cikluse, uvijek bili argumentirani i realni, te su se u gotovo identičnim iznosi-ma i ostvarili - rekao je župan Stjepan Kožić, naglasivši da je dosad najbolje ostvarenje pro-računa, u iznosu od 297 mili-juna kuna, bilo 2008., kada još

nije bilo ni globalne ni gospodarske krize u RH. Za prošlogodišnje ostvarenje pri-hoda proračuna župan kaže da je to znak

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VII Broj: 76, srpanj 2014.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Poštovani čitatelji,

svečanom sjednicom Županij-ske skupštine proslavili smo 17. srpnja - Dan Zagrebačke županije, jedne od najuspješ-nijih hrvatskih županija, koja, kako je rekao župan Stjepan Kožić, sinergijom dosadašnjega načina njezina vođenja i pravil-nim korištenjem prilika koje nosi članstvo u EU ima dobre predispozicije za uspješnu buduć-nost. Svečanoj, slavljeničkoj sjednici prethodila je redovita, radna, na kojoj je, između ostalog, prihvaćeno izvješće o izvršenju proračuna za 2013. godinu. Izvješće govori da su prihodi prvi puta prešli brojku od 300 milijuna kuna (počevši od 2002., od kada se donosi realizacija proraču-na), a rezultat je čak bolji od 2008., kada država još nije bila u recesiji.Potpisan je ugovor o dodjeli potpora iz Jamstve-nog fonda za prerađivačku industriju, prema kojemu je Zagrebačkoj županiji, od strane Mi-nistarstva gospodarstva, dodijeljeno 1.395.200 kuna. Tvrtka Lagermax AED Croatia počela je graditi logističko-distributivni centar u općini Luka, ula-ganje vrijedno 90 milijuna kuna. Dom zdravlja Zagrebačke županije dobio je novi mobilni ma-mograf, vrijedan 1,4 milijuna kuna, čiju je naba-vu financirala Zagrebačka županija. Održana je 11. izložba vina Zagrebačke žu-panije, u Vrbovcu je obilježen Energetski dan Zagrebačke županije, u Zagrebu je otvorena manifestacija Dani hrvatskih kupina i proizvo-da od kupina, a u Rakitju Camp Zagreb, jedan od malobrojnih kampova visoke kategorije na kontinentu. U Jastrebarskom je obilježen Dan Vladka Mačeka, a svoj dan su proslavili Farkaše-vac i Dubravica.Vrijedno je istaknuti i uspjehe velikogoričkih Jana, koje su na 8. olimpijadi zborova u Rigi (La-tvija) osvojile zlatnu medalju u kategoriji folklor-nog pjevanja, te starijeg tamburaškog orkestra „Ferdo Livadić” iz Samobora, koji je na festivalu u bugarskom Sozopolu osvojio prvu nagradu u kategoriji folklornih instrumenata te specijalnu nagradu festivala za izvanrednu izvedbu i opći dojam.Dragi čitatelji, u nadi da će nam se vremenske prilike poboljšati kako bismo uživali u ostatku ljeta, lijepo vas pozdravlja

vaš urednikZlatko Herček, dipl.oec.

IMPRESSUM

RIJEČ UREDNIKA

POZITIVNO IZVRŠENJE FINANCIJSKOG PLANA ŽUC-a

Pohvalno je što Županija 'uskače' tamo gdje Vlada RH povlači svoja

obećanja (Krunoslav Markovinović, HDZ)

3

EGIDA

ŽUPANIJSKA KRONIKA SRPANJ 2014. | BROJ 76

Prihodi proračuna viši od 300 milijuna kuna! SKUPŠTINA

VIJEĆNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE JEDNOGLASNO PRIHVATILI IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA U 2013. GODINI

Najveći dio prihoda ostvari se s naslova poreza

na dohodak od nesamostalnog rada, dakle plaća. To znači da je masa za plaće u 2013. bila veća nego prethodnih godina, što opet može biti znak ili povećanog broja zaposlenih ili povećanja iznosa plaća - rekao je župan Stjepan Kožić

Vlado Horina (HSS)Na koji način Županija, putem Upravnog odjela za EU fondove, regionalnu i međuna-rodnu suradnju, planira pomoći gradovima i općinama u izradi strateških dokumenata i projektne dokumentacije za prijavu na natje-čaje za europska sredstva? Raspisali smo dva javna poziva. Prvi, za dodjelu bespovratne potpore za po-kriće dijela troškova izrade strategije ukupnog razvoja jedinice lokalne samou-prave za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. Poziv je otvoren do 31. listopada, a korisnici mogu biti gradovi i općine koji imaju izrađenu i pla-ćenu strategiju. Oni će moći dobiti povrat sredstava, ovisno o njihovom stup-nju razvijenosti od 60 do 90 posto, a maksimalno do 40.000 kuna. Drugi poziv se odnosi na dodjelu bespovratne potpore za pokriće dijela troškova za izradu projektne dokumentacije za projekte koji će se prijavljivati na natječaje za eu-ropska sredstva (rok za prijavu na ovaj javni poziv istekao je 31. srpnja, op.a.). Sufinancirat će se pet dokumenata projektne dokumentacije, koji su do objave javnog poziva izrađeni i plaćeni: studija izvodljivosti, studija procjene utjecaja na okoliš, analiza troškova i koristi, glavni projekt te potvrda glavnog projek-ta. Po jednom dokumentu općine i gradovi mogu dobiti do 200.000 kuna, od-nosno maksimalno 210.000 kuna za tri dokumenta. /mr.sc. Josip Kraljičković, v.d. pročelnika za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju/

Brigitte Berulec (HSS) U ruralnim prostorima županije ima dosta objekata sa smještajnim kapacitetima. Po-stoji li u Upravnom odjelu za poljoprivredu bilo kakav vid potpore za one koji se bave se-oskim turizmom? Prošli smo tjedan (24. lipnja, op.a.) raspisali natječaje za provedbu projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvo-ra energije (Javni natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava tu-rističkim objektima za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i Javni natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava trgovačkim društvima, obrtima, zadrugama ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za poti-canje povećanja energetske učinkovitosti u turističkim objektima; vidi str. 8, 26). Ukupno je za ovu namjenu osigurano 700.000 kuna, a subvencionira se ugradnja solarnih kolektora, toplinskih pumpi, fotonaponskih ćelija..., odno-sno izvedba toplinske fasade i zamjena postojeće vanjske stolarije. Korisnici subvencije mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trgovačka druš-tva i obrti koji pružaju usluge smještaja. Maksimalni iznos subvencije po ko-risniku je 35.000 kuna. Natječaji su otvoreni do 14. kolovoza. /mr.sc. Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Denis Tovernić (HNS)U Ivanić-Gradu je ukinuta ordinacija ortodon-ta koja je u Domu zdravlja radila preko 20 go-dina te bila na usluzi cijelom istočnom dijelu županije. Je li Županija po tom pitanju kon-taktirala Ministarstvo zdravlja i namjerava li financijski pomoći? Nažalost, Mreža specijalističke zdravstvene zaštite jedinstvena je za Zagreb i Zagrebačku županiju. Postoje 32 mjesta za ortodonciju, od čega za grad Za-greb 28, a za županiju samo četiri, što je vrlo nekorektno prema nama. Župan je, uz pomoć županijskog Doma zdravlja i Udruge poslodavaca u zdravstvu, pokrenuo inicijativu da se Zagreb i županija, po pitanju specijalističko-konzi-lijarne zdravstvene zaštite, razdvoje. Također, osobno sam s ravnateljem Sto-matološke poliklinike Zagreb, čiji je ortodont dolazio u Ivanić-Grad, bio kod sa-dašnjeg ministra zdravlja (Siniše Varge, op.a.), tada ravnatelja HZZO-a, te smo dobili čvrsto obećanje da će se nastaviti kontinuitet ortodontske ambulante u Ivanić-Gradu, međutim dogodilo se suprotno. Centri moći u zdravstvu nisu nam bili naklonjeni! Ono što je još gore, nama bi se ovakav scenarij uskoro mo-gao dogoditi i u Velikoj Gorici, gdje doktorica, specijalistica ortodoncije, puni 65 godina života i neće dobiti produljenje ugovora za rad. Pokušavamo to ri-ješiti, možda će sadašnji ministar imati malo više sluha za probleme na te-renu. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita se može raditi isključivo putem uputnice i tu Županija jednostavno ne može pomoći sufinanciranjem. /Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije/

VIJEĆNIČKA PITANJA

funkcioniranja gospodarstva na području županije.

- Najveći dio prihoda, između 70 i 80 posto, ostvari se s naslova poreza na do-hodak od nesamostalnog rada, dakle pla-ća. To znači da je masa za plaće u 2013. bila veća nego prethodnih godina, što opet može biti znak ili povećanog broja zapo-slenih ili povećanja iznosa plaća - dodao je župan. Rekao je da se nada da to nije samo naznaka oporavka gospodarstva u župani-

nastavak na str. 4


SKUPŠTINA

Marica Jančić (HDZ)Imam saznanja da je objavljen natječaj za ra-dove na OŠ Ivane Brlić Mažuranić u Prigorju Brdovečkom. Što će se konkretno raditi? Ko-lika je vrijednost radova? Radovi su podijeljeni u dvije faze, u prvoj će se zamijeniti pokrov, a u drugoj će škola dobiti novu fasadu. Odabrani izvođač radova je krenuo s poslom. Očekujemo da će tijekom ljetnih praznika biti gotova prva faza, vrijedna 1,37 milijuna kuna. Izvedba nove fasade planirana je projekcijom proračuna za 2015. godinu. /Vjeran Štu-blin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Miljenko Pavlaković (HDZ)Upravni odjel za gospodarstvo najavio je su-financiranje projekata energetske učinkovi-tosti u zgradama javne namjene u vlasništvu gradova i općina. U kojoj fazi je ovaj projekt? Natječaj je raspisan (i otvoren do 15. rujna, op.a.; objavljen je na web stranici Županije www.zagre-backa.zupanija.hr). Jedinice lokalne samouprave na njega mogu prijaviti, za obnovu krovišta, fasade i vanjske stolarije, zgrade u svome vlasništvu - uprav-ne zgrade, vrtiće, škole, muzeje... Ovisno o razvijenosti jedinice lokalne samo-uprave, potpora se kreće od 50 do maksimalnih 75 posto, a najviše do 500.000 kuna po projektu. Županija je za ovu namjenu osigurala 2,45 milijuna kuna. Moram istaknuti da se Županija svojim projektima, u velikoj mjeri, okrenu-la poticanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Samo kroz Upravni odjel za gospodarstvo ukupno je za njihovu provedbu osi-gurala u ovoj godini preko 7 milijuna kuna. /Damir Fašaić, pročelnik za gos-podarstvo/

Maja Grgić (SDP)Je li u planu rekonstrukcija županijske promet-nice koja povezuje Brezje, Jagnić Dol i Malu Go-ricu, tri mjesta na području Svete Nedelje? Ako nije, mogu li se barem sanirati rupe na sredini kolnika, a uz rub ceste nasuti šljunak? Za njezinu rekonstrukciju izrađen je glavni pro-jekt. Ona je jedna od četiri prometnice na području Svete Nedelje, u progra-mu od 13 prometnica na prostoru županije za koje će se raditi fizibiliti studija, a koja treba utvrditi povećanje stupnja sigurnosti prometa kada bi se sve one obnovile. Projekte za sve te prometnice treba dovesti do građevinske dozvo-le, a onda tražiti osiguranje sredstava za obnovu. /mr.sc. Ivan Mikulčić, ravna-telj Županijske uprave za ceste/

Stjepan Trcak (HDZ)Koliki je prihod ostvarila Županija u prvoj po-lovici godine od legalizacije nezakonito sagra-đenih zgrada, a koliki su bili rashodi? Pokriva-ju li prihodi troškove postupka legalizacije? Prihod Zagrebačke županije od naknade za za-državanje nezakonito izgrađenih zgrada u prosto-ru, kao izvršitelja postupka, je 20 posto. Gradovi i općine na području kojih se nalaze legalizirane zgrade dobivaju 30 posto, dok se 50 posto naknade upla-ćuje u državni proračun. U prvoj polovici 2014. riješeno je 3714 predmeta. Za-grebačka županija je od naknade prihodovala 1,94 milijuna kuna, otprilike 500 kuna po predmetu koji riješi naš ured. Međutim, 465 predmeta je nega-tivno riješeno i za njih nismo dobili nikakvu naknadu. Na rješavanju predme-ta ozakonjenja zgrada radi 16 djelatnika zaposlenih krajem 2013. na određeno vrijeme te 16 stalno zaposlenih djelatnika. Ukupni trošak legalizacije u prvoj polovici godine - plaće, materijalni troškovi, prostor... iznosio je 3,8 milijuna, a pripadajući dio naknade spomenutih 1,94 milijuna kuna. Dakle, naknada koju dobijemo pokriva otprilike 51 posto troškova legalizacije. /Ante Mandarić, pro-čelnik za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/

ji, već da će iza toga uslijediti gospodarski oporavak cijele države. S ponosom je na-javio novu investiciju na prostoru župani-je, gradnju logističko-distributivnog cen-tra Lagermaxa AED Croatia u Luki (vidi str.9) vrijednu 90 milijuna kuna. Govoreći o rashodovnoj strani proračuna, rekao je da je ona lani, u odnosu na prethodnu go-dinu, povećana za 6,2 posto.

Vijećnik HDZ-a Miljenko Šoštarić, po-hvalivši ostvarenje proračuna (rekavši da je to zasluga izvršne vlasti, ali i dobrog planiranja postavljenoga na visokoj profe-sionalnoj razini), naglasio je da je ono još značajnije jer su prihodi ostvareni od re-dovitoga poslovanja, bez prodaje imovine i kreditnog zaduženja.

- Prihod od poreza na dohodak čini go-tovo 72 posto proračuna. Zadnje tri godi-ne ovaj prihod raste po stopi od preko tri posto, što govori o pozitivnom trendu, o žilavosti i čvrstoći gospodarstva u župani-ji, koje 'puni' proračun - rekao je Šoštarić, dodavši da Županija uplaćeno u proračun vraća poduzetnicima, obrtnicima, poljo-

U program poticanja poduzetništva u 2014., jednoglasnom odlukom vijećnika, uvrštena su dva nova projekta: PBZ - Poduzetnik Zagrebačka županija 2014, koji se provodi u suradnji s Privrednom bankom Zagreb, i Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto, koji provodi Hrvatski zavod za zapo-šljavanje. Nakon što su, zbog iskorištenoga kreditnog potencijala, krajem ožujka zatvoreni projekti Ministarstva poduzetništva i obrta Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje i Lokalni projekti razvoja maloga gospodarstva, a u kojima je subvencijom kamate poduzetničkih kredita sudjelovala i Županija, Zagrebačka županija je prihvatila ponudu PBZ-a i samostalno pokrenula projekt kreditiranja investicija i obrtnih sredstava mikro, malih i srednjih poduzetnika. Kreditni potencijal iznosi 10 milijuna kuna, a Župa-

nija poduzetnicima subvencionira kamatu s 2,4 postotna poena. Ukupno je ovogodišnjim proračunom osigurano za ovu namjenu 500.000 kuna. Pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić pojasnio je da je zasad u ovakav program uključena samo Privredna banka Zagreb, no Županija je spora-zum o kreditiranju poduzetničkih aktivnosti spremna potpisati i s ostalim zainteresiranim bankama. Također, kada one budu otvorene, uključit će se i u nove kreditne linije Ministarstva poduzetništva i obrta. Drugi program, Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto, za cilj ima poticati sa-mozapošljavanje nezaposlenih osoba. Županija je osigurala sredstva za 20 korisnika ovoga programa u iznosu od 25.000 kuna po korisniku. Sredstva su namijenjena otvaranju vlastite tvrtke.

PROGRAM POTICANJA PODUZETNIŠTVA

Skupština je na znanje primila izvješća o proš-logodišnjem radu i poslovanju Regionalne razvojne agencije, komunalnih tvrtki Vodo-opskrba i odvodnja Zagrebačke županije i Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, Županijskih cesta i Distributivnog centra za voće i povrće. Donijete su i odluke o osnivanju i zadaćama Koordinacije za ljudska prava i Savjeta mladih Zagrebačke županije, a Lovač-kom društvu „Sv. Hubert”, na rok od deset godina, u zakup je dano lovište Plešivica.

IZVJEŠĆA O RADU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

5ŽUPANIJSKA KRONIKA SRPANJ 2014. | BROJ 76

SKUPŠTINA

Milan Krilić (A-HSS)Prošla je godina dana kako funkcionira ova Skupština. Održano je šest sjednica, a jedan od njezinih potpredsjednika nije bio na njih pet, odnosno bio je samo na konstituirajućoj. S obzirom na takvu situaciju, planira li skup-štinska većina razriješiti ovaj problem? Tako-đer, ima vijećnika koji funkcioniraju po sistemu 'par-nepar', odnosno bili su na samo 50 posto sjednica, ali se ne odriču svoje naknade. Ta-kođer, prošla je godina dana, a ja još uvijek nemam iskaznicu člana ove Skupštine. Koliko znam, zasad nema inicijative od strane skupštinske većine da se bilo što mijenja u vezi s potpredsjednikom Skupštine, a što se tiče iskaznica, obve-zujem stručne službe da ih u najskorije vrijeme izrade i svima vama dostave. /Dražen Bošnjaković, predsjednik Skupštine/

Ivana Posavec Krivec (SDP)Više iz medija, nego iz materijala koje dobi-vamo na sjednicama Skupštine, saznajemo kakva je naša županija, kakve želje ima, kuda stremi, koji su nam ciljevi... Zanima nas (Klub SDP-a, op.a.) koliko je Županiju koštao novin-ski specijal Poduzetna Zagrebačka županija, koji je izašao uz jedan ugledni časopis (Lider, op.a.; vijećnica je traži-la da joj se dostavi i pisani odgovor s preslikom računa). Po svim poka-zateljima u vrhu smo RH, imamo gotovo sve iznadprosječno, pa zašto nam onda to treba, kome se predstavljamo, što privlačimo?! Apeli-ram da budemo solidarni prema Gunji, barem u iznosu koliko nas je koštao ovaj novinski specijal. Informacije o stanju županije građani moraju dobivati na razne načine, što je i naša zakonska obveza. Konkretno, specijal Poduzetna Zagrebačka županija je koštao 10.000 kuna, plus PDV. Njime smo dodatno željeli obrazložiti stanje poduzetništva u županiji te i na taj način pokušati privući što više investitora. Vjerujem da je to ispravan put. Za stradala područja u Slavoniji dosad smo uplatili 80.000 kuna - odmah na-kon izbijanja poplave 50.000 kuna i prije nekoliko dana, posredstvom Crvenog križa, za boravak djece na moru, još 30.000 kuna. Mislim da smo bili solidarni s onima koji su u izuzetno lošoj situaciji. /župan mr.sc. Stjepan Kožić/

Željko Tijeglić (HL)Hoće li i kada biti asfaltirana županijska cesta u općini Križ, u Bunjanima? Za cestu se radi projektna dokumentacija po-trebna za izdavanje lokacijske dozvole. I ona je u planu 13 prometnica za koje će se raditi fizibiliti studija, a potom tražiti izvori financiranja. U ovoj godini za njezino asfaltiranje nisu predviđena sredstva. /mr.sc. Ivan Mikulčić, ravnatelj Županijske uprave za ceste/

Stjepan Jagušt (HSS)Kada će završiti gradnja sportske dvorane u Luki? Oko ove dvorane bilo je dosta problema. Nositelj investicije je Ministarstvo regionalnog razvoja, koje je odabralo izvođača radova i uvelo ga u posao. Me-đutim, izvođač je došao u probleme, nije bio u mo-gućnosti izvršavati dinamički plan, pa je ugovor s njim raskinut. Nakon toga su provedeni novi postupci javne nabave, prvi je bio poništen, a u drugom je oda-bran novi izvođač radova. Radovi su u tijeku i trebali bi završiti krajem rujna. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Ozren Robić (SDP)Na koji način će se kvalitetno riješiti funkcio-niranje medicine rada u Velikoj Gorici. Župa-nija nije dala pozitivno mišljenje da se pro-duži dozvola za rad doktorici koja je navršila 65 godina starosti, a čija je privatna praksa, preko ugovorene mreže medicine rada s HZ-ZO-om, pružala ovu uslugu. Obrazloženje koje je dala Županija bilo je da će se koncesija za obavljanje djelatnosti medicine rada raspi-sati unutar Doma zdravlja. U međuvremenu je doktorica pokrenula upravni spor, a građani Velike Gorice su sada 'osuđeni' ovu uslugu pla-ćati privatnicima. Mreža medicine rada nije određena prema gradovima, nego se ona odno-si na cijelo područje županije. Županija je dala negativno mišljenje na osno-vu očitovanja Doma zdravlja da će on preuzeti djelatnost medicine rada, a što je sukladno odluci Skupštine da 30 posto djelatnosti ostaje pri Domu zdrav-lja te da se njega mora jačati. Dom zdravlja sada ulaže dodatne napore da se u Velikoj Gorici uspostavi medicina rada. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdrav-stvo i socijalnu skrb/

Zadnje tri godine prihod od poreza na dohodak raste po stopi od preko tri posto, što govori o pozitivnom trendu, o žilavosti i čvrstoći gospodarstva

u županiji, koje 'puni' proračun (Miljenko Šoštarić, HDZ)

Damir Hrdas (HL)Ljekarne Zagrebačke županije, Županijske ce-ste i sama Zagrebačka županija kroz zajedni-ce sportskih udruga financiraju neke nogo-metne klubove. S koliko sredstava i prema kojim kriterijima? /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Marija Ledinski Anić (HSS)Je li došlo do izmjene Mreže hitne medicine i povećanja broja timova hitne medicinske po-moći? Ako nije, ne bi bilo loše nadležnima po-novno uputiti ovakav zahtjev. Nažalost, nije! Mreža hitne medicine donesena je 2012. Već prilikom izrade nacrta, potom prijed-loga Mreže, a onda i nakon njezina donošenja, Županija je upućivala zahtje-ve za povećanje broja timova. Prema standardima, koji govore da bi na 35.000 stanovnika trebalo biti pet timova, Županija bi, s oko 317.000 stanovnika, tre-bala imati 45 timova, a HZZO plaća samo 30 timova (liječnik, medicinska se-stra/tehničar, vozač, op.a.) i četiri tima dežurstva. Da nema Županije, koja hit-nu službu sufinancira s 4 milijuna kuna godišnje te financijske pomoći gradova i općina, ne bismo mogli funkcionirati. /mr. Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije/

Dražen Bastalić (SDP) Kako 'stojimo' s Domom za starije i nemoć-ne u Ivanić-Gradu? Svojevremeno je izvedena prva faza radova, od ukupno tri. Da bismo ga stavili u funkciju, potrebno je izvesti i drugu fazu prenamjene ovog objekta, nekadašnjeg đačkog doma. Kada možemo to očekivati?Na pitanje koje sam postavio na sjednici 12. prosinca prošle godine, odgovor sam dobio s materijalima za sjednicu 28. travnja ove godine. Molio bih da odgovore na vijećnička pitanja ubuduće dobijemo u ra-zumnom roku. Želja nam je da se ova investicija što prije završi, da postane profitabilna, da Dom počne primati korisnike. Naručili smo izradu studije opravdanosti ovoga projekta da vidimo može li se on kandidirati za europska sredstva ili ćemo tra-žiti neke druge izvore financiranja. /zamjenik župana Rudolf Vujević/ Vidjet ćemo gdje je zapelo s odgovorom, trudit ćemo se da ih ubuduće do-bijete na vrijeme. /Dražen Bošnjaković, predsjednik Skupštine/

privrednim gospodarstvima... putem ra-znih natječaja i projekata, koji su sastavni dio proračuna. Iznio je i podatke Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 2001. do 2011. prema kojima Zagrebačka župa-nija, naglasio je, bilježi najveći indeks - 198 posto, bruto dodane vrijednosti u RH, a u samom je vrhu i po bruto društvenom proizvodu po stanovniku.

U ime Kluba vijećnika SDP-a izvještaj je podržao Dražen Bastalić, rekavši da su prihodi i rashodi uravnoteženi, da su ključ-ne stavke, prvenstveno prihodi od poreza, dobro procijenjene te da izvršenje prora-čuna načelno zaslužuje prolaznu ocjenu. Ukazao je na smanjenje prihoda od poreza na cestovna motorna vozila, što je, kako je rekao, pokazatelj daljnjeg pada standarda građana.

Vijećnik Krunoslav Markovinović (HDZ) pohvalio je Županiju što je, unatoč izostale podrške dvaju ministarstava - zna-nosti, obrazovanja i sporta te regionalnog razvoja, nastavila, u suradnji s gradovima i općinama, sufinancirati gradnju škola i sportskih dvorana.

- Pohvalno je što Županija 'uskače' tamo gdje Vlada RH povlači svoja obe-ćanja - rekao je Markovinović, dodavši da je također pohvalno ne samo izvršenje prošlogodišnjega proračuna, već i pisano objašnjenje koje ga prati.


KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

O SUSTAVU OBRANE OD POPLAVA RAZGOVARALI ČLANOVI STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Kontinuiranim ulaganjem Hrvatskihvoda smanjiti opasnost od plavljenja

Trenutno se na rijeci Savi izvode radovi vrijedni oko

80 milijuna kuna

O uzrocima poplave koja je sredinom ve-ljače prouzročila štete

na stambenim i gospodarskim objektima, najviše na područ-ju Čičke Poljane i u naseljima općine Orle, te o stanju sustava obrane od poplava na prostoru županije, razgovaralo se na re-dovitoj sjednici županijskoga Stožera zaštite i spašavanja. Do poplave u veljači, pojašnje-no je, došlo je uslijed ekstre-mno velikih količina oborina i topljenja snijega na slivu rijeka Save i Kupe (u nas i u Sloveni-ji) zbog čega je, u svim vodoto-cima, došlo do naglog porasta vodostaja. Zabilježene su četiri vodna vala Save i pet Kupe. Izravna posljedica visokog vo-dostaja Kupe bilo je zapunja-

vanje Odranskog polja, dok su zaobalne vode poplavile Čičku Poljanu koja je, uslijed visokog vodostaja Save, bila ugrožena i podzemnim vodama.

Zoran Marković, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela HV-a za gornju Savu, prisutne je upoznao s interven-tnim mjerama koje bi trebalo provesti kako bi se ubuduće smanjila opasnost od plavlje-

U veljači su zabilježena četiri vodna vala Save i pet Kupe

PROJEKT VODOOPSKRBE ISTOKA ŽUPANIJE

Iz Kohezijskog fonda EU planira seosigurati 69% potrebnih sredstava

Potrebna dokumentacija dobila je pozitivnu

ocjenu Jaspers tima - savjetodavnog tijela

Europske komisije za velike projekte koji se financiraju

sredstvima EU fondova

Izrađena je Studija izvodlji-vosti Regionalnoga vodo-opskrbnog sustava „Zagreb

istok”, gotova je i aplikacija za prijavu ovoga projekta za sred-stva Kohezijskog fonda iz ko-jega se, za njegovu realizaciju, planira povući 69% potrebnih sredstava. Potrebna dokumen-tacija dobila je pozitivnu ocjenu Jaspers tima (savjetodavnog ti-jela Europske komisije za velike projekte koji se financiraju sred-stvima EU fondova), pa bi, bude li sve po planu, projekt vodoop-skrbe istoka županije, u prvoj fazi vrijedan oko 585 milijuna kuna (u drugoj još 115 miliju-na), Europska komisija trebala odobriti do ljeta iduće godine.

O onome što sada predstoji, župan Stjepan Kožić i pred-

odnosa na trasi budućih vodnih građevina. Također, ubrzat će se aktivnosti oko izrade elaborata o osnivanju nove komunalne tvrt-ke, koja će objediniti sve sadaš-nje isporučitelje vode u istoč-nom dijelu županije, te izrade modela udruživanja. Prijedlog ovoga modela, prema riječima Tomislava Mastena, direktora komunalne tvrtke Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, bit će gotov u rujnu. Istovreme-no, Hrvatske vode pripremaju dokumentaciju za izbor konzul-tanta koji će izraditi tender za odabir izvođača radova.

- U državi trenutno nema puno ovakvih projekata. Dobra je stvar što 69% sredstava mo-žemo dobiti iz Kohezijskog fon-da, 10% iz državnog i 10% iz proračuna Hrvatskih voda. Bez ovakve financijske konstrukcije dio naših općina nikada ne bi izgradio vodoopskrbni sustav na svome području - rekao je župan Kožić.

Priprema projekta RVS „Zagreb-istok” počela je 2010. godine

Ubrzat će se aktivnosti oko izrade elaborata

o osnivanju nove komunalne tvrtke

sjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković, sa surad-nicima, razgovarali su s grado-načelnicima i načelnicima četiri grada i deset općina uključenih u ovaj, za Županiju kapitalan projekt. Dogovoreno je da se ubrza izrada geodetskih elabora-ta za upis prometnica (kojima će prolaziti cjevovodi) u zemljišne knjige te ubrzaju aktivnosti oko rješavanja imovinsko-pravnih

Potrebna dokumentacija za prijavu projekta RVS „Zagreb istok” za sredstva Kohezijskog fonda, ocjenom savjetnika iz EU, nema nikakve manjkavosti.

Sada je sve na nama. Na nama koji ovdje sjedimo, na Hrvatskim vodama i državi, koji imamo svoje zadatke. Nema više nikakvih prepreka za realizaciju ovoga projekta - rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović


KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

O SUSTAVU OBRANE OD POPLAVA RAZGOVARALI ČLANOVI STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Kontinuiranim ulaganjem Hrvatskihvoda smanjiti opasnost od plavljenja

Prisutnima su dane informacije o trenutnoj gradnji zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno njihovu projektiranju

Trenutno je u fazi projektiranja, između ostalog, zaštitni nasip za područje lijevoga savskog zaoba-lja od vodotoka Lužnica do Sutle, transverzalni nasip od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa kod Suše, rekonstrukcija nasipa desnoga savskog zaobalja od Drneka do Suše, rekonstrukcija nasipa lijevoga savskog zaobalja od Hruščice do Nartskih Novaka i uzvodno od skele u Dubrovčaku, rekonstrukcija desnoga uspor-nog nasipa vodotoka Rakovica, sniženje preljevnog praga Janko-mir... U različitim fazama su (od izrade dokumentacije do ishođe-nja građevinske dozvole) projekti zaštitnih nasipa desnog zaobalja Save na samoborskom području.

ZAŠTITNI NASIPI U FAZI PROJEKTIRANJA

nja. Prva od njih je nadvišenje dionica nasipa koje nemaju do-voljnu visinu, potom, u surad-nji s Hrvatskim cestama, ŽUC-om te gradovima i općinama, rekonstrukcija, odnosno nad-višenje prometnica koje plave, zatim lokalna zaštita područja koje učestalo plavi, kao i grad-nja, odnosno obnova sustava oborinske odvodnje naselja, te rješavanje problematike neade-kvatnih propusta na kanalima i cestovnim jarcima.

Članovima Stožera, uz koje su sjednici prisustvovali župan Stjepan Kožić i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković, dane su i infor-macije o trenutnoj gradnji za-štitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno njihovu

projektiranju. Trenutno se na rijeci Savi, rečeno je, izvode radovi vrijedni oko 80 miliju-na kuna. U sklopu druge etape gradnje zaštitnih nasipa njezina desnog zaobalja na samobor-skom području, u fazi gradnje su usporni nasipi vodotoka Gradna, gradnja mosta preko Gradne i uspostave Bistrac te gradnja novog korita vodoto-ka Bistrac. Na području Velike Gorice i općine Orle u tijeku je rekonstrukcija desnoga sav-skog nasipa između Donjeg Bukevja i Strmca Bukevskog, odnosno gradnja desnog nasi-pa između Donjeg Bukevja i Drneka.

Župan Kožić je rekao da je važno nastaviti s ulaganjima Hrvatskih voda u gradnju no-vih i održavanje postojećih objekata za obranu od poplava kako bi stanovništvo županije bilo sigurnije od (mogućega) plavljenja.

Do poplave u veljači došlo je uslijed ekstremno velikih količina oborina i naglog topljenja snijega na slivu

rijeka Save i Kupe

Na pitanja su odgovarali predstavnici Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda za gornju Savu

Pobliže je predstavljen Provedbeni plan obrane od poplava


Na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za provedbu projekta Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u turističkim objektima za 2014. (od 23. lipnja 2014., KLASA: 022-01/14-02/31, URBROJ: 238/1-03-14-10), Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

Na temelju članka 6. Zakona o kulturnim vijećima („Narodne novine”, broj 48/04, 44/09 i 68/13) i članka 9. Odluke o osnivanju kulturnih vijeća Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije”, broj 20/10), župan Zagrebačke županije objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

JAVNI POZIV

UVOD U proračunu Zagrebačke županije za 2014., u razdjelu 3. Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, u programu Poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti planirana su sredstva za projekt poticanja ugradnje sustava obnovljivih izvora energije, koja su namijenjena sufinanciranju projekata u turističkim objektima s područja Zagrebačke županije. Programi/projekti koji se sufinanciraju moraju biti sukladni postavlje-nim ciljevima županijskih strateških dokumenata. Sredstva se dodjeljuju temeljem Pravilnika o kriterijima provedbe javnog natječaja za provedbu projekta Poticanje korištenja obnovljivih izvora ener-gije u turističkim objektima na području Zagrebačke županije (u tekstu: Pravilnik) UVJETI PODNOŠENJA PRIJAVE Pravo na korištenje bespovratnih financijskih sred-stava (u tekstu: subvencija) Zagrebačke županije (u tekstu: Provoditelj natječaja) mogu ostvariti trgovačka društva, obrti, zadruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koji pružaju uslugu smještaja i posjeduju važeće rješenje o raz-vrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskog objekta iz skupine hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj te objekti koji pružaju ugosti-teljske usluge u domaćinstvu (u tekstu: podnositelj prijave). Podnositelji prijave trebaju imati postojeću građevinu u osobnom vlasništvu stavljenu u funk-ciju korištenja ili građevinu u fazi gradnje. Postojeći objekti/postojeća građevina sukladno odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13) su svaka ona zgrada koja je izgrađena na temelju građe-vinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema cit. Zakonu ili posebnom zakonu s njom izjednačena. Građevine za koje je pokrenut postupak legalizacije, sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13) ne mogu biti predmetom financiranja sve do okončanja postupka. NAMJENA SREDSTAVA Sredstvima Zagrebačke županije subvencionirat će se provedba mjera poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u turističkim objektima na području Zagrebačke županije. Ovim javnim natječajem za poticanje sustava OIE, subvencionirat će se sljedeći sustavi obnovljivih izvora energije (u tekstu: sustav OIE): a) sunčani toplinski pretvarači (kolektori) za pripre-

mu potrošne tople vode ili za pripremu potrošne tople vode i grijanje

b) kotlovski sustavi na biomasu za centralno grija-nje (kotlovi na drvnu sječku, pelete i pirolitički kotlovi)

c) fotonaponski pretvarači (moduli) za proizvodnju električne energije u autonomnom (samostal-nom) sustavu

d) vjetrogeneratori za proizvodnju električne ener-gije u autonomnom (samostalnom) sustavu

e) dizalice topline za pripremu potrošne tople vode, grijanje i hlađenje.

Podnositelj prijave može ostvariti pravo na korište-nje subvencije Zagrebačke županije za jedan ili više sustava OIE. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI I TROŠKOVI Prihvatljivi troškovi ulaganja sukladno ovom poziva su troškovi nabave, dopreme i ugradnje opreme i usluga u sukladnosti prema članka 4. Pravilnika. VISINA, UDIO SUBVENCIJE I BROJ KORISNIKA SUBVENCIJE Visina udjela subvencioniranja od strane Provo-ditelja natječaja u postotnom iznosu prihvatljivih troškova (definiranih sukladno članku 4. Pravilnika) iznosi 50%, uz najveći novčani iznos subvencije u iznosu od 35.000 kuna (bez PDV-a) po korisniku sredstava. Ukupan broj korisnika subvencije po ovom natječaju iznosi 10. Broj korisnika može se promijeniti sukladno raspoloživim financijskim sredstvima. KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA (DODJELU SUBVENCIJE) Prijave koje nisu isključene sukladno uvjetima iz članka 10. Pravilnika, bodovat će povjerenstvo. Provoditelj natječaja će provjeriti točnost prijavlje-nih početnih/zatečenih stanja turističkih objekata terenskim pregledima prije ocjenjivanja prijava. Ukupan broj bodova koje pojedina prijava može ostvariti iznosi 110. Bodovanje se obavlja prema kriterijima navedenim u članku 11. Pravilnika. SADRŽAJ I OBRASCI ZA PRIJAVU Prijava projekta provodi se popunjavanjem sadržaja i dostavom obrasca za prijavu za subven-cioniranje provedbe mjera poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u turističkim objektima te sve ostale potrebne dokumentacije. Upute za prijavitelje i obrasci prijave se preuzimaju na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr, pod Natje-čaji i javni pozivi, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, odnosno mogu se podići u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, soba 33, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb. Prijavni obrazac mora biti u cijelosti popunjen, potpisan i ovjeren. Prijavi u trenutku podnošenja treba biti priložena sva potrebna dokumentacija. DOKUMENTACIJA KOJA SE DOSTAVLJA UZ PRIJAVU Podnositelji prijave na natječaj dužni su dostaviti sljedeću dokumentaciju: a) Postojeći objekti stavljeni u funkciju pružanja

usluga smještaja

■ potpisan i cjelovito popunjen prijavni obrazac za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje nabave i ugradnje sustava za korištenje OIE (predaje se izvornik, u slučaju suvlasništva ovjeren kod javnog bilježnika)

■ potpisanu i cjelovito popunjenu Izjavu o korište-nim državnim potporama male vrijednosti

■ kopiju dokaza o pravnom statusu podnositelja zahtjeva (preslika registracije trgovačkog društva, zadruge, obrtnica, upisnik)

■ vlasnički list ili drugi stvarno-pravni status za izgrađeni objekt na koji se planira ugradnja sustava za korištenje OIE (vlasnički list, izvadak iz zemljišnih knjiga ne stariji od 30 dana, ugovor o najmu, ugovor o koncesiji i sl.)

■ kopiju dokaza o posjedovanju legalno izgrađene građevinu na koju se planira ugradnja sustava OIE. Kao dokaz o legalno izgrađenoj građevini se može priložiti: ► izvršna dozvola za građenje građevine (građe-

vinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za gra-đenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje)

► rješenje o izvedenom stanju, uporabna do-zvola, rješenje o uporabi s vidljivim datumom izdavanja izvršne dozvole za građenje

► potvrda da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine

► rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade sukladno članku 8. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12)

■ potvrdu nadležne Porezne uprave o nepostoja-nju duga prema državi (ne starija od 30 dana)

■ ovjerenu izjavu nadležnog ureda turističke zajed-nice o ostvarenom broju noćenja u prethodnoj kalendarskoj godini

■ dokaz o broju stalno zaposlenih u prethodnoj kalendarskoj godini

■ rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ugostitelj-skog objekta

b) Novi objekti za pružanje usluga smještaja u

izgradnji s pravomoćnom dozvolom za gradnju

■ potpisan i cjelovito popunjen Prijavni obrazac za podnošenje zahtjeva za sufinanciranje nabave i ugradnje sustava za korištenje OIE

■ potpisanu i cjelovito popunjenu Izjava o korište-nim državnim potporama male vrijednosti

■ kopiju dokaza o pravnom statusu podnositelja zahtjeva (preslika registracije trgovačkog društva, zadruge, obrtnica, upisnik)

■ vlasnički list ili drugi stvarno-pravni status za zemljište na koji se planira ugradnja sustava za korištenje OIE (vlasnički list, izvadak iz zemljišnih knjiga ne stariji od 30 dana, ugovor o najmu, ugovor o koncesiji i sl.)

■ kopiju dokaza o legalnosti gradnje nekretnine za smještaj turista na koju se planira ugradnja sustava OIE. Kao dokaz o legalnosti gradnje se može priložiti izvršna dozvola za građenje gra-đevine (građevinska dozvola, potvrda glavnog projekta, rješenje o uvjetima građenja ili rješenje o izvedenom stanju)

■ potvrdu nadležne Porezne uprave o nepostoja-nju duga prema državi (ne starija od 30 dana)

■ kopiju Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje iz glavnog projekta

■ kopiju dijela arhitektonskog projekta iz kojeg je vidljivo naznačen ukupan broj smještajnih jedinica (kreveta) u objektu u izgradnji

Dodatno: Rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskog objekta treba dostaviti u roku od godine dana od dana donošenja odluke o odabiru korisnika iz ovog natječaja. Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili ovjerenoj preslici. Ukoliko prijavljeni objekt posjeduje uporabnu dozvolu ili rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskog objekta, ne smatra se novim već postojećim objektom. MJESTO, NAČIN I ROK DOSTAVE PRIJAVE Prijava na natječaj se dostavlja isključivo kao pre-poručena pošiljka s povratnicom u pisanom obliku, zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom te adresom podnositelja prijave na adresu: Zagre-bačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvu, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, uz naznaku: „Projekt OIE - Ne otvaraj“. Prijave će se zaprimati 50 dana od dana objave natječaja (do 14. kolovoza 2014.). Nepotpune prijave, kao i prijave dostavljene nakon isteka roka neće se razmatrati. INFORMACIJE Informacije, odgovori na dodatna pitanja, upute za prijavitelje i obrasci mogu se dobiti na sljedećim adresama: a) Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, soba 33, Ulica gra-da Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, telefon: 01/6009 496, 01/6009 426, fax: 01/6009 474, elektronska pošta: [email protected] b) Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Andrije Žaje 10, 10000 Zagreb, telefon: 0800 820 821, elektronska pošta: [email protected]. Upute za prijavitelje i obrasci dostupni su na službenim internetskim stranicama Zagrebačke žu-panije www.zagrebacka-zupanija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo ili na internetskim stranicama Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske: www.regea.org/natjecaji. Sve obavijesti i promjene vezane uz javni poziv bit će objavljenje na službenoj internetskoj stranici Zagrebačke županije. NAČIN OBJAVE ZAKLJUČKA O DODJELI SUBVENCIJE Zaključak o dodjeli subvencije donosi župan Zagre-bačke županije. Zaključak se objavljuje na službe-noj internetskoj stranici Zagrebačke županije.

KLASA: 320-01/14-02/15 URBROJ: 238/1-08-03/3-14-03

U Zagrebu, 24. lipnja 2014.

I.Pozivaju se institucije, ustanove kulture, udruge kulture i umjetnosti, te samostalni umjetnici da podnesu pisane i obrazložene prijedloge kandidata za izbor članova kulturnih vijeća koja se imenuju u Zagrebačkoj županiji, i to za:- Kulturno vijeće za kulturno i umjet-

ničko stvaralaštvo- Kulturno vijeće za folklor i tradicijsku

kulturu

II.Za članove kulturnih vijeća imenuju se kulturni djelatnici, umjetnici te drugi stručnjaci koji svojim dosadaš-njim dostignućima i poznavanjem

problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih su vijeća osnovana.

III.Rok za podnošenje prijedloga teme-ljem ovog Javnog poziva utvrđuje se do 30. rujna 2014. godine.

IV.Prijedlozi, sa životopisom kandidata, dokazima o ispunjavanju uvjeta iz ovog Javnog poziva, te podacima o prebivalištu, telefonskom broju i e-mail adresi kandidata, podnose se na adresu: Zagrebačka županija, Uprav-ni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, Ivana Lučića 2a,

10000 Zagreb, u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Prijedlozi kandidata za imenovanje članova kulturnih vijeća Zagrebačke županije“.

KLASA: 612-01/14-01/08URBROJ: 238/1-03-14-28Zagreb, 18. srpnja 2014.

ZA DODJELU BESPOVRATNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA TURISTIČKIM OBJEKTIMA (SUBVENCIJA) ZA POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

ZA PREDLAGANJE ČLANOVA KULTURNIH VIJEĆA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE


GOSPODARSTVO

Građevinsku dozvolu dobili svega dva tjedna od dana podnošenja zahtjeva

Lagermax je vodeća tvrtka za pružanje usluga međunarodnog otpremništva i logistike na hrvatskom tržištu, dio je koncerna Lagermax Group sa sjedištem u Salzburgu

LUKA POČELA GRADNJA LOGISTIČKO-DISTRIBUTIVNOG CENTRA LAGERMAXA

Počela je gradnja logistič-ko-distributivnog centra Lagermaxa AED Croatia,

investicija vrijedna 90 milijuna kuna koja će, kada objekt krajem godine u poslovnoj zoni općine Luka bude sagrađen, zaposliti četrdesetak novih radnika. Sim-bolično, polaganjem temeljnoga kamena, početak radova označili su župan Stjepan Kožić i direktor Lagermaxa AED Croatia Dino Mišar.

- Nakon ulaganja u Rijeci i Splitu, sada kompletno poslova-nje iz Zagreba selimo u Luku.

Na mjestu gdje već posluje naša sestrinska tvrtka Lagermax Au-totransport, gradimo logistički centar koji će se prostirati na 16.700 četvornih metara zatvo-renog prostora, s mogučnošću uskladištenja 25.000 paleta, te na 20.000 četvornih metara otvore-noga skladišnog prostora. Moći ćemo skladištiti apsolutno sve! Zajedno sa skladišnim prosto-rom naše sestrinske tvrtke bit će ovo najveći logistički centar u Hrvatskoj, a usuđujem se reći i u regiji. Na hrvatskom smo tržištu 15 godina i dosad smo u poslo-vanje uložili preko 30 milijuna eura. Preživjeli smo krizu, na-dam se da će biti bolje! - rekao je Mišar.

Lagermax je vodeća tvrtka za pružanje usluga međunarodnog otpremništva i logistike na hr-vatskom tržištu. Dio je koncerna Lagermax Group sa sjedištem u austrijskom Salzburgu.

Direktor Mišar za svečanosti je

Zajedno sa skladišnim prostorom naše sestrinske tvrtke Lagermax Autotransport,

bit će ovo najveći logistički centar u Hrvatskoj, a usuđujem se reći i u regiji - izjavio je Dino Mišar, direktor Lagermaxa AED Croatia

svi problemi riješe u procesu projektiranja, tako da rok za iz-davanje dozvola bude što kraći - rekao je župan, uz kojega je svečanosti prisustvovao i njegov zamjenik Rudolf Vujević. Župan je naglasio da svaka nova inve-sticija raduje, jer donosi i nova radna mjesta, što je za Hrvatsku iznimno bitno.

- Trudimo se privući ulagače investirajući zajedno s našim gradovima i općinama u podu-zetničke zone, u njihovu infra-strukturu. Veseli što Lagermax upravo na ovom prostoru obje-dinjuje svoje poslovanje - rekao je župan.

Darko Kralj, načelnik Luke, Lagermax je nazvao 'stupom' razvoja općine. Podsjetio je da Luka u neposrednoj blizini ima još jednu poslovnu zonu, površi-ne 45 hektara, u kojoj je gotovo dvije trećine zemljišta prodano, no planirane investicije, zbog re-cesije, zasad nisu pokrenute.

U poslovanje na hrvatskom tržištu Lagermax je

dosad uložio preko 30 milijuna eura

Lagermax je nazvan 'stupom' razvoja općine Luka

Investicija je vrijedna 90 milijuna kuna, a zaposlit

će četrdesetak novih radnika

posebno istaknuo iznimno kratak rok u kojemu je Zagrebačka žu-panija Lagermaxu izdala građe-vinsku dozvolu - svega dva tjed-

na od dana zaprimanja zahtjeva. - Uvijek se zalažemo da naš

Odjel za graditeljstvo bude u kontaktu s investitorima, da se


GOSPODARSTVOTemeljem Programa jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u industriji Ministarstva gospodarstva RH, Zagrebačka županija i Regionalna

razvojna agencija Zagrebačke županije objavljuju

JAVNI POZIV

1. KORISNICI JAMSTVAJamstva će biti izdana samo malim i srednjim gospodarskim subjektima čija je pretežita djelatnost definirana djelatnostima proizvodnje prema NKD-u 2007 (C10, C13, C14, C15, C16, C20, C21, C22, C23, C24, C25, C26, C27, C28, C29, C30, C31, C32, C33), koji su registri-rani u RH, u većinskom su privatnom vlasništvu, imaju ekonomski opravdano ulaganje do-kazano poslovnim planom ili investicijskom studijom i koji ulažu na području Zagrebačke županije.

2. NAMJENA JAMSTVA

Jamstvo se odobrava za kredite realizirane putem Hypo Alpe Adria Bank d.d., a prema slje-dećim uvjetima:● Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. će davati jamstva koja pokriva-

ju najviše 75% glavnice kredita, odnosno maksimalno 1.500.000 kn po poduzetniku, bez obzira radi li se o već postojećem poduzetniku ili poduzetniku početniku.

● Jamstva se koriste za sljedeće namjene: - financiranje ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja su nastala kao rezultat

inovacije u omjeru 70% (materijalne imovine) i 30% (nematerijalne imovine)- za financiranje ulaganja u modernizaciju tehnološkog procesa- za obrtna sredstva vezana za provedbu modernizacije tehnološkog procesa do maksimalno 500.000 kn

● Rok otplate kredita: maksimalno 5 godina, bez počeka● Jamstvo ne pokriva iznose PDV-a● Jamstvo se odobrava prema ostalim uvjetima i kriterijima Pravilnika o uvjetima kreditira-

nja i načinu izdavanja jamstva za odobravanje gospodarskih kredita i načinu korištenja kredita temeljem Programa jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u indu-striji za 2013. godinu (u daljnjem tekstu Pravilnik).

3. UVJETI ODOBRENJA JAMSTVA

Jamstvo iz ovog programa moguće je odobriti samo onom poduzetniku koji ispunjava uvjete za odobrenje poduzetničkog kredita, a nema dovoljno vlastitih instrumenata osigu-ranja za povrat traženoga poduzetničkog kredita, te odobrenje kredita ne bi bilo moguće bez potpore iz ovog jamstva.Ocjenu kreditne sposobnosti donosi banka na temelju vjerodostojne dokumentacije, koju poduzetnik prilaže uz zahtjev za kredit. Jamstvo se odobrava poduzetnicima za koje se procijeni da će jamstva koristiti za nabavu sredstava za financiranje projekata od posebnog značaja za razvoj gospodarstva i inovaci-ja u gospodarstvu na području Zagrebačke županije, a kojima kreditna kvaliteta iz poglav-lja 3.3. Odluke o objavljivanju pravila o državnoj potpori u obliku jamstva (NN 29/09) nije niža od razine „dovoljna sposobnost plaćanja“.Jamstva se neće odobravati poduzetnicima iz članka 3. st. 3. Pravilnika.Godišnji iznos naknade koju plaća poduzetnik - korisnik jamstva na 75% neotplaćene glav-nice kredita iznosi 1,35% i odnosi se na sljedeće:1. Naknadu za korištenje jamstva u iznosu od 0,8%; naknada se primjenjuje na stvarni

iznos jamstva, a korisnik jamstva plaća naknadu jednom godišnje, pri izdavanju jamstva te početkom svake godine trajanja jamstva

2. Naknadu za obradu zahtjeva za izdavanje jamstva u iznosu od 0,2% (minimalno 200 kuna) od odobrenog iznosa jamstva, a korisnik je plaća u trenutku realizacije kredita Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije na ime troškova obrade zahtjeva za jamstvo

3. Jednogodišnju stopu neizvršenja obveza koju program predviđa u iznosu od 0,35%.Za odobreno jamstvo, poduzetnik je dužan Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke žu-panije dostaviti sredstva osiguranja jamstva u obliku bjanko zadužnice ovjerene kod jav-nog bilježnika.

4. POSTUPAK ODOBRAVANJA I IZDAVANJA JAMSTVA

Zahtjev za odobrenje jamstva podnosi poduzetnik - tražitelj kredita istovremeno ili u tijeku postupka obrade zahtjeva za odobrenje poduzetničkog kredita i dostavlja ga Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije. Ako tijekom postupka odobrenja kredita banka utvrdi da poduzetnik ispunjava uvjete za odobrenje kredita i da raspolaže s nedovoljnim instrumentima osiguranja za povrat traženog iznosa kredita, poduzetnik podnosi Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije zahtjev za odobrenje jamstva uz cjelokupnu zahtjevom traženu popratnu doku-mentaciju. Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije donosi prijedlog odluke o izdavanju jamstva. O izdavanju jamstva odlučuje tročlano povjerenstvo. Konačnu ocjenu o dodjeli kredita uz odobreno jamstvo donosi banka. Poduzetnik može podnijeti zahtjev za odobrenje jam-stva tek kad ima načelnu suglasnost za odobrenje kredita od banke. Zahtjevi za dodjelu jamstva po poduzetničkim kreditima, s pripadajućom dokumentaci-jom zaprimaju se u Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije.Zakonsko pravo na jamstvo ne postoji.Zainteresirani poduzetnici sve dodatne informacije mogu dobiti u Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije, Ivana Lučića 2/XIII., Zagreb, telefon: 01/6556 051, e-mail: [email protected].

IZ PROGRAMA JAMSTVENOG FONDA ZA PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU I INOVACIJE U INDUSTRIJI

Zamjenom fluorescentnih cijevi (koje su se učestalo kvarile, treperile) energet-

ski učinkovitijom LED rasvje-tom, godišnje OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom štedi oko 19.000 kuna. Osjetno više, oko 87.000 kuna godišnje, štedi na računu za plin ot-kako je na zgradi škole, građenoj prije 40 godina, dotrajala drvena stolarija zami-jenjena aluminijskom. Uštedu od oko 22.000 kuna godišnje donosi i izmjena rasvjete (živinih žarulja metal-halogenim sijalicama) u sportskoj dvorani. Nove se ušte-de očekuju u jesen nakon što ško-

U SKLOPU EUROPSKOG TJEDNA ODRŽIVE ENERGIJE OBILJEŽEN ENERGETSKI DAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Modeli sufinanciranja i poticanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Organiziran je Sajam energetske učinkovitosti na kojemu su zainteresirani dobili informacije o mogućnostima primjene obnovljivih izvora

energije i energetskoj efikasnosti u zgradarstvu

VRBOVEC

Za projekte energetske

učinkovitosti Županija je ove

godine osigurala oko 7 milijuna kuna

Projektom Sustavno gospodarenje energijom Zagrebačke županije prati se potrošnja

energenata u zgradama javne namjene kako bi se prepoznao potencijal ušteda te osiguralo

održivo korištenje energije

la, tijekom ljetnih praznika, dobi-je i toplinsku fasadu. Primjer je to dobre prakse energetske učin-kovitosti iza kojega financijskim sredstvima, najvećim dijelom,

stoji Zagrebačka županija, a koji je ravnateljica škole Sanja Sertić pred-stavila za obilje-žavanja ovogodiš-njega Energetskog dana županije, u sklopu Europskoga

tjedna održive energije održano-ga u Vrbovcu.

Uvodno su predstavljeni mode-li sufinanciranja i poticanja ener-getske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije što ih provodi Žu-panija, poput ugradnje solarnih

Predstavljena je oprema za kotlovnice


GOSPODARSTVO

U SKLOPU EUROPSKOG TJEDNA ODRŽIVE ENERGIJE OBILJEŽEN ENERGETSKI DAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Modeli sufinanciranja i poticanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Zamjenom stolarije (drvene aluminijskom) godišnja ušteda na računu za plin je oko 87.000 kuna, a zamjenom rasvjetnih tijela (fluorescentnih cijevi

LED rasvjetom) godišnje štedimo oko 19.000 kuna - iznoseći primjere dobre prakse rekla je Sanja Sertić, ravnateljica OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom

ENERGETSKI CERTIFIKATI

Ugradnja toplinske fasade u OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom

kolektorskih sustava, kotlova na pelete i pirolitičkih kotlova, ugradnje toplinskih ovojnica, zamjene stare novom stolarijom, ugradnje plinskih kondenzacij-skih kotlova, ugradnje uređa-ja za povrat topline otpadnog zraka, kolektora za potrošnju tople vode, kotlovskih sustava na biomasu za centralno grija-nje, fotonaponskih pretvarača za proizvodnju električne energi-je, dizalica topline... Pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić pobliže je predstavio i program modernizacije javne rasvjete u gradovima i općinama (Master plan javne rasvjete), koji se pri-prema u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom sjevero-zapadne Hrvatske, te se planira realizirati sufinanciranjem eu-ropskih strukturnih fondova. Vri-jednost mu se cijeni na preko 10 milijuna eura. Također, govorio je i o rekonstrukciji kotlovnica u

školama - u njih 18, sada s naj-većom potrošnjom energenata, u koje će se (također mogućnošću sufinanciranja iz domaćih i eu-ropskih izvora) ugraditi kotlovi na biomasu.

Ivan Pržulj, voditelj Odjela za sustavno gospodarenje energijom REGEA-e, prezentirao je projekt Sustavno gospodarenje energi-jom Zagrebačke županije, čija je osnovna zadaća sustavno pratiti potrošnju energenata (troškove električne, toplinske i rashladne energije) u zgradama javne na-mjene (školama, zdravstvenim ustanovama...), prepoznati po-tencijale uštede energije (putem energetskih pregleda i certifikata) te, najvažnija zadaća, ušteda na energentima i osiguranje održi-voga korištenja energije.

Župan Stjepan Kožić, naglasivši da sve zgrade javne namjene u vlasništvu Županije imaju zakonom propisane energetske certifikate, podsjetio je da je Za-grebačka županija među prvima u nas donijela ključne strateške dokumente - Strategiju održivog korištenja energije i Program ener-getske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, kao predu-vjete pokretanja energetskih projekata. Govoreći o projektima energetske učinkovitosti i obnov-ljivih izvora energije, posebno je istaknuo sada već popularni projekt I ja mogu imati solarne kolektore!, koji je osvojio dvije prestižne europske nagrade - ManagEnergy Local Action Award i Solar Energy Prize Award. Uz župana je obilježavanju Ener-getskog dana prisustvovao i nje-gov zamjenik Rudolf Vujević, dok su prisutne uvodno pozdravili gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović i direktor REGEA-e Julije Domac.

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, u sklopu projekta Sustavno gospodarenje energijom Zagrebačke županije, prikuplja i obrađuje podatke o potrošnji energenata te vode za 185 objekata javne namjene na prostoru županije. Ukupno je za potrošnju energenata u 2013., prema grubim podacima (deset posto objekata u registru zgrada javne namjene još nije dostavilo podatke), plaćeno oko 22 milijuna kuna. Istovremeno, ukupni potencijal energetskih ušteda u ovim zgradama, promjenom ponašanja, odnosno implementacijom ekonomskih i finan-cijski isplativih mjera, iznosi oko 6 milijuna kuna.

Jedan od značajnijih

projekata je Master plan

javne rasvjete

SUSTAVNO GOSPODARENJE ENERGIJOM


GOSPODARSTVO

POTPORE IZ PROGRAMA JAMSTVENOG FONDA ZA PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU

Ulaganje u modernizaciju tehnološkog procesaŽupan Stjepan Kožić i pomoćnik

ministra gospodarstva Alen Leverić potpisali su ugovor o dodjeli potpora iz programa Jam-stvenog fonda za prerađivačku in-dustriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014. godinu. Ugo-vorom se Zagrebačkoj županiji za izdavanje jamstava poduzetnici-ma doznačuje 1,39 milijuna kuna. Program će operativno provoditi Regionalna razvojna agencija, koja će sa zainteresiranim poslov-nim bankama potpisati ugovor o izdavanju jamstava, a potom uputiti javni poziv potencijalnim

korisnicima. - Odobrenim sredstvima jam-stvenog fonda stvara se kreditni potencijal od oko 16-17 milijuna kuna. Interes poduzetnika postoji, ročnost kredita je deset godina, a dio njegova rizika, izdavanjem jamstava, preuzimaju Ministar-stvo gospodarstva i RRA - poja-snio je Leverić.Jamstva se koriste kao instrument osiguranja kredita za financiranje ulaganja u materijalnu i nema-terijalnu imovinu koja je nastala kao rezultat inovacija, za financi-ranje ulaganja u modernizaciju

Jakost i slabosti hrvatskih županija REZULTATI ISTRAŽIVANJA REGIONALNOG INDEKSA KONKURENTNOSTI U 2013. GODINI

Regionalni indeks konkurentnosti dobar je investicijski vodič, ali i poticaj brojnim

institucijama za angažiranje u poboljšanju pojedinih faktora o kojima ovisi produktivnost

gospodarstva

Prema istraživanju regional-nog indeksa konkurentnosti Hrvatske u 2013., što su ga

(po treći puta od 2007.) proveli Nacionalno vijeće za konkuren-tnost i UNDP (Program Ujedi-njenih naroda za razvoj), Grad Zagreb, Varaždinska i Istarska županija najkonkurentnije su žu-panije u RH. Zagrebačka županija je na sedmom mjestu, a na začelju su Sisačko-moslavačka, Vukovar-sko-srijemska i Požeško-slavon-ska županija. Metodološki pristup istraživanju regionalne konkuren-tnosti, kojim se prati atraktivnost nekog područja za poslovanje i življenje, oslanja se na metode dvaju vodećih prikaza konkuren-tnosti zemalja - Svjetskoga gos-podarskog foruma i Instituta za razvoj menadžmenta. Riječ je o istraživanju koje daje sliku o ja-kostima i slabostima 21 hrvatske županije, te donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodar-stva na lokalnoj razini.

Za predstavljanja rezultata istra-živanja, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, naglašeno je da je regionalni indeks konkuren-tnosti dobar investicijski vodič, ali i poticaj brojnim institucijama, po-sebno obrazovnim, za angažiranje u poboljšanju pojedinih faktora o kojima ovisi produktivnost gospo-darstva. U ime Županije predstav-ljanju rezultata prisustvovali su

Odobrenim sredstvima jamstvenog fonda stvara se kreditni potencijal od oko 16-17 milijuna kuna

Rezultate istraživanja predstavila je Slavica

Singer, članica Nacionalnog vijeća za

konkurentnost, koja je, uz ostalo, rekla da su dvije hrvatske NUTS2 regije -

Jadranska i Kontinentalna, po kvaliteti većine stupova konkurentnosti u grupi od 20 posto najlošijih regija u

Europskoj uniji

Na ljestvici konkurentnosti Zagrebačka županija je na sedmom mjestu

Istraživanje donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini


GOSPODARSTVO

POTPORE IZ PROGRAMA JAMSTVENOG FONDA ZA PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU

POTPISAN SPORAZUM O OSNIVANJU MUZEJA NAFTNOG RUDARSTVAUlaganje u modernizaciju tehnološkog procesa

Desetljeća hrvatske naftne povijesti Gradonačelnik Ivanić-Grada

Javor Bojan Leš i izvršni direktor INA-e za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Želimir Šikonja potpisali su sporazum o osnivanju Muzeja naftnog ru-darstva. Muzej će biti smješten u neposrednoj blizini Ivanić-Grada, u šumi Petica, gdje je 1948. izbušena prva naftna bušotina na području jugoistoč-ne Europe. INA u svojoj arhivi,

Susret je, inicijativom gospodarstvenika,

organiziralo Hrvatsko-njemačko društvo

Jakost i slabosti hrvatskih županija Neophodno je lobirati da bi hrvatski proizvod 'išao u svijet'

POSJET GOSPODARSTVENIKA I PARLAMENTARACA SAD-a ZAPREŠIĆU

Razgovaralo se o jačanju hrvatskih tvrtki na međunarodnom tržištu te poboljšanju investicijske klime

za strane ulagače u RH U sklopu Transatlantik Le-

adership Foruma 2014., Zaprešić je posjetilo izaslanstvo gospodarstvenika i parlamenta-raca iz SAD-a. S hrvatskim do-maćinima, u prostoru Konjičkog kluba Trajbar team, razgovaralo se o jačanju hrvatskih tvrtki na međunarodnom tržištu te pobolj-šanju investicijske klime za stra-ne ulagače u RH. U partnerstvu s tvrtkama ZG-projekt i LED Elek-tronika, susret je organiziralo Hr-vatsko-njemačko društvo.

- Ovo je tek početak naše su-radnje. Ne zanima nas politika, već samo misao kako zajedno s našim prijateljima iz SAD-a na-staviti suradnju za dobrobit Hr-vatske - izjavio je Daniel Glunčić, predsjednik Hrvatsko-njemačkog društva, dodavši da je susret orga-niziran inicijativom poduzetnika koji žele pomoći Hrvatskoj.

O prednostima ulaganja u Za-grebačku županiju američkom je izaslanstvu govorio predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković, rekavši da je prostor županije, s 20 aktivnih i desetak poslovnih zona u pripremi, veliki potencijal za investitore.

- Pokazali smo da znamo pri-miti investitore i efikasno rje-šavati proceduru neophodnu za njihovo poslovanje na našem području (izdavanje građevinskih

dozvola, op.a.). Dobro je da se ovakvi skupovi organiziraju na poticaj gospodarstvenika - rekao je Bošnjaković, a gradonačelnik Zaprešića Željko Turk dodao da je lobiranje, poput ovakvog su-sreta, neophodno kako bi hrvatski proizvod „išao u svijet”.

- Veseli što je susret organi-ziran u Zaprešiću, 'mladom' i obrazovanom gradu, čija je gos-podarska prednost blizina Zagre-ba, dobra prometna povezanost te razvoj tercijarnih djelatnosti, poput transporta, usluga i turizma - rekao je Turk.

postati dio zbirke muzeja. - Kao kolijevka naftnog rudar-stva, želimo pokazati koliko nam je stalo do očuvanja baštine vezane uz naftnu industriju koja je u značajnoj mjeri obilježila naš rast i razvoj - rekao je gradonačelnik Leš. Otvorenje muzeja, ovisno o pripremi postava i ishođenju potrebnih dozvola, očekuje se krajem 2015. godine.

zamjenik župana Rudolf Vujević i pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić.

- S obzirom na investicije u Za-grebačkoj županiji, u odnosu na druge regije, mislim da smo iteka-ko konkurentni. Naravno, na tome se ne smije stati. Pred završetkom je gradnja IKEA-e, počinje proši-renje Lagermaxa..., dakle itekako smo interesantni poduzetnicima. Moramo nastaviti tim smjerom, smanjivati administraciju i ubrzati izdavanje potrebnih dozvola - ko-mentirao je Vujević.

Usporedbom regionalnog in-deksa konkurentnosti u 2013. s konkurentnošću županija u 2007. i 2010., primjetno je da većina pri-oriteta i preporuka iz prethodnih analiza nije realizirana. Stoga ih je, poručeno je, potrebno početi provoditi. Među prioritetima su jačanje lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju ra-zvojem, osnaživanje suradnje po-slovnog sektora, lokalne uprave, akademske zajednice i civilnog društva u rješavanju regionalnih razvojnih problema, povećanje korištenja financijskih instrume-nata EU koji potiču regionalni razvoj, analiza učinkovitosti teri-torijalne podjele Hrvatske...

tehnološkog procesa te za obrtna sredstva vezana za provedbu modernizacije tehnološkog procesa. - Poduzetnicima pomažemo na razne načine. Nedavno smo, u suradnji s PBZ-om, pokrenuli kre-ditnu liniju kojom kamate kredita subvencioniramo s 2,4 postotna poena. Također, veseli što se na našem području u vremenu recesije realiziraju investicije. To nam daje nadu da će se broj zaposlenih povećati te u ukupno-sti stvoriti bolji i kvalitetniji život u županiji - rekao je župan.

O prednostima ulaganja u Zagrebačku županiju američkom je izaslanstvu govorio predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković

Posjet je organiziran u sklopu Transatlantik Leadership Foruma

rečeno je za potpisivanja spo-razuma, ima brojne predmete i vrijednosti vezane uz istraživanje i proizvodnju nafte i plina, koji će


FINANCIJE

KAKO ISKORISTITI FONDOVE EU

BAZA PROJEKTNIH

IDEJA Kao članica Europske unije Hrvatska ima velike moguć-nosti korištenja EU fondova, ali to su samo mogućnosti!Priprema projektnih ideja i natječajne dokumentaci-je najvažniji je korak u is-hođenju bespovratnih EU sredstava. Već sada postoji mnogo najavljenih natječaja za sektore malog i srednjeg poduzetništva i turizma, a uskoro se očekuju i najave za natječaje za razvoj rural-nog prostora. No, ako se natječaji objave, a projek-tni prijedlozi nisu spremni, aplicirati na natječaj bit će nemoguće.Zbog toga svaki poduzetnik, poljoprivrednik, načelnik ili voditelj projekta, mora stvo-riti bazu projektnih ideja i na taj način napraviti prvi korak u ishođenju bespovratnih sredstava.

INFO TOČKA je potpuno besplatna za sve korisnike

s područja Zagrebačke županije. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail:

[email protected] ili na broj telefona 01/6556-051.

Regionalna razvojna agen-cija Zagrebačke županije na INFO TOČKAMA, koje se provode svakog utorka i petka, izradit će za zaintere-sirane evidencijske listove koji pomažu prilikom aplika-cije na natječaj te obrađuju projektne ideje i daju prijed-log za prijavu na određeni natječaj. Važno je naglasiti da je INFO TOČKA besplatna za korisni-ke s prostora Zagrebačke županije.Pobliže informacije o projek-tima mogu se dobiti na bro-ju telefona 01/6556-051 ili putem e-maila: [email protected].

Tuzemni prijenos porezne obve-ze je novi pojam u okviru hr-vatskoga Zakona o PDV-u (NN

73/13, 99/13, 148/13 i 153/13) koji je u primjeni nakon pristupanja Repu-blike Hrvatske Europskoj uniji. Na-vedeni pojam izaziva pažnju svih koji se na neki način bave PDV-om, a pri-je svega fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju građevinske usluge. Pra-vilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (NN 160/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. detaljnije je definirano koje usluge se smatraju građevinskim uslugama u okviru Zakona o PDV-u, a koje ne. S obzirom na važnost primjene prije-nosa porezne obveze za građevinske usluge u nastavku slijede odgovori na najčešća pitanja.

1. Što znači tuzemni prijenos porezne obveze za građevinske usluge? To znači da je za građevinske usluge koje su obavljene između dva hr-vatska porezna obveznika koja su upisana u registar obveznika PDV-a, obveznik obračuna PDV-a primatelj usluge. Jednostavnije rečeno, pruža-telj građevinskih usluga će za obav-ljene građevinske usluge drugom hrvatskom poreznom obvezniku is-postaviti račun bez iskazanog PDV-a.

2. Primjenjuje li se prijenos porezne ob-veze za građevinske usluge neovisno o tome kome se građevinske usluge obavljaju?Prijenos porezne obveze primjenjuje se samo u slučaju kada su obje stra-ne i pružatelj i primatelj građevinske usluge porezni obveznici koji su upi-sani u registar obveznika PDV-a. Na-ime, za građevinske usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici, npr. građanima, porezni obveznik koji ih obavlja obvezan je obračunati PDV.

3. Što treba navesti na računu za gra-đevinske usluge kod kojih se primje-njuje prijenos porezne obveze?Porezni obveznik koji na obavljenu građevinsku uslugu primjenjuje pri-jenos porezne obveze obvezan je na računu uz sve elemente iz članka 79., stavka 1. Zakona o PDV-u nave-sti i napomenu: “Prijenos porezne obveze prema članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u“.

4. Kada nastaje obveza obračuna PDV-a i prava na odbitak pretporeza za građevinske usluge koje se obavljaju između dva porezna obveznika upisa-na u registar obveznika PDV-a?U slučaju kada se građevinske uslu-ge obavljaju između dva porezna obveznika upisana u registar obve-znika PDV-a, nije bitno je li situacija ovjerena ili ne, što znači da će radovi u dijelu u kojem su obavljeni biti za-računani, a primatelj usluge obraču-

nat će PDV. S tim u vezi bitno je na-glasiti da će primatelj usluge imati pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je i iskazao obvezu PDV-a na obavljenu mu građevinsku uslugu, što u konač-nici znači da će i obvezu PDV-a i pra-vo na odbitak iskazati u prijavi PDV-a za isto obračunsko razdoblje.

5. Može li porezni obveznik sam odlu-čiti na koju će građevinsku uslugu pri-mijeniti prijenos porezne obveze, a na koju neće?Ne, primjena prijenosa porezne ob-veze obvezna je za sve građevinske usluge te porezni obveznik koji ju obavlja ne može sam odlučivati na koju će građevinsku uslugu primi-jeniti prijenos porezne obveze, a na koju neće.

6. Što se događa u slučaju kada se ne primijeni prijenos porezne obveze na određenu građevinsku uslugu za koju je propisana obveza prijenosa porezne obveze? Porezni obveznik koji je na građevin-sku uslugu obračunao PDV, a trebao je primijeniti prijenos porezne obve-ze, treba obračunani PDV i platiti, jer je iskazivanjem i obračunavanjem PDV-a nastala porezna obveza. Po-reznom obvezniku koji je primio račun s obračunanim PDV-om po pri-mljenom računu na kojem nije smio biti obračunan PDV, već je trebalo primijeniti prijenos porezne obveze, može biti osporeno pravo na odbitak tog pretporeza (već i samim time što takav račun nema sve elemente, naime ne postoji napomena o prije-nosu porezne obveze kako to propi-suje članak 79. Zakona o PDV-u). Za poreznog obveznika primatelja uslu-ga ovakvo nepoštivanje obveze koja proizlazi iz Zakona o PDV-u predstav-lja znatno veći trošak te usluge i(ili) moguće sankcioniranje za prizna-vanje prava na odbitak pretporeza. Stoga porezni obveznik primatelj usluge treba uvijek prethodno pro-vjeriti na Internet stranici Porezne uprave primjenjuje li se na pojedine građevinske usluge prijenos porezne obveze.

7. Može li porezni obveznik ispraviti račun za obavljenu građevinsku uslugu na koju je obračunao PDV, a trebao je primijeniti prijenos porezne obveze?Da, porezni obveznik može ispraviti račun, međutim porezni obveznik primatelj usluge također mora ispra-viti pravo na odbitak pretporeza i o tome pisano obavijestiti pružatelja usluge.

8. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na usluge instalacije sustava protuprovale, videonadzora i vatrodo-jave, te usluge održavanja navedenih sustava?

Na usluge ugradnje sustava protu-provale, videonadzora i vatrodojave, odnosno opreme, kao što su video-kamere, detektori, alarmi i slično, primjenjuje se prijenos porezne ob-veze ako se usluga ugradnje izvodi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Međutim, na usluge održavanja navedenih susta-va ne primjenjuje se prijenos pore-zne obveze s obzirom da se građevin-skim uslugama iz članka 75., stavka 3., točke a) Zakona o PDV-u osobito ne smatraju periodični ili neperio-dični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađe-nih ili montiranih uređaja i opreme.

9. Kada se primjenjuje prijenos pore-zne obveze na usluge čišćenja?Usluge redovitog čišćenja neke gra-đevine, ulica, cesta i slično, ne sma-traju se građevinskom uslugom te se na njih ne primjenjuje prijenos porezne obveze. Međutim, na uslu-ge čišćenja koje se obavljaju u okvi-ru građenja neke građevine koje se odnose na čišćenje gradilišta, tj. gra-đevine koja se još gradi i nije dovrše-na, primjenjuje se prijenos porezne obveze.

10. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na redovno održavanje građe-vinskog objekta?U vezi redovnog održavanja građe-vinskog objekta napominje se da nije važno ima li porezni obveznik sklopljen ugovor o održavanju ili nema, već je za određivanje je li neka usluga obuhvaćena člankom 75., stavkom 3., točkom a) Zakona o PDV-u presudno obavljaju li mu se radovi iz Dodatka II. Pravilnika o PDV-u, od-nosno pojedine usluge iz članka 152., stavka 1. Pravilnika o PDV-u ili ne. Tako, primjerice, bojanje zidova, po-pravak stolarije ili sanacija krovišta podrazumijeva održavanje građevin-skog objekta te se prilikom njihovog izvođenja primjenjuje prijenos pore-zne obveze, dok se, primjerice, prili-kom obavljanja raznih ispitivanja (is-pitivanje liftova, instalacija i slično), popravaka uređaja, redovnog čišće-nja ili čišćenja ventilacijskog sustava i slično, ne može primijeniti prijenos porezne obveze.

11. Ako su na računu uz obavljene ra-dove ugradnje, primjerice stolarije, za-sebno iskazana i sama dobra, primje-njuje li se prijenos porezne obveze i na uslugu ugradnje i na dobra koja će biti ugrađena?Ukoliko je izvršitelj radova ugradnje ujedno i dobavljač dobara koja će biti ugrađena, tada se prijenos pore-zne obveze primjenjuje i na isporuku dobra i na njihovu ugradnju, među-tim ako se obavlja isporuka dobara bez usluge ugradnje, prijenos pore-zne obveze se ne primjenjuje.

PRIJENOS POREZNE OBVEZE ZA GRAĐEVINSKE USLUGE


EUROPSKI FONDOVI

DO EUROPSKOGA NOVCA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

'Europsko tržište traži trešnju, siguran sam u njezin plasman'

Šare se nada godišnjoj proizvodnji od oko 585 tona trešanja, a s urodom u voćnjaku kolege zajedno bi tržištu mogli isporučiti oko

1300 tona ovoga voća godišnjeKada bi posađene sadnice trešanja poredao u jedan red, zajedno s razmakom

sadnje od 2,5 metara, prostirale bi se na dužini od 65 kilometara! Na površini od 40,7 hektara, na zemljištu koje je od države dobio u zakup na 50 godina, Marinko Šare iz Galovca (Zadarska župa-nija) posadio je 25.893 sadnice dvadesetak sorata trešanja. Uku-pna ulaganja u podizanje voćnja-ka, sustav navodnjavanja, naba-

radnji sa stručnjacima zagrebač-koga Agronomskog fakulteta, podigao nasad trešanja - govori Šare, vlasnik trgovačkog društva „Trešnja”, investitora voćnjaka (u kojemu je na nešto više od 4 ha posađena i marelica, bez pot-pore IPARD programa; op.a.).

Prvi rod trešanja očekuje se za tri, a puni rod za šest godina. Šare se nada godišnjoj proizvod-nji od oko 585 tona trešanja, a s urodom u voćnjaku kolege za-jedno bi tržištu mogli isporučiti oko 1300 tona ovoga voća go-dišnje.

- Bila bi to respektabilna ko-

Ukupna ulaganja bila su oko 4,5 milijuna kuna, dok je povrat sredstava iznosio 2,07 milijuna kuna, odnosno

55 posto prihvatljivih troškova

vu mehanizacije..., bila su oko 4,5 milijuna kuna, dok je povrat sredstava, kroz IPARD program, Mjeru 101 - Ulaganja u poljo-privredna gospodarstva, iznosio 2,07 milijuna kuna, odnosno 55 posto prihvatljivih troškova.

- Od prijatelja sam 2007. uzeo u najam voćnjak (oko 3 ha) sa smokvama i žižulom, i tako sam počeo. Kasnije sam krenuo pro-učavati tržište. Pokazalo se da je trešnja najsigurnija, Europa je traži. Od države sam prije četiri godine u najam dobio zemljište u Ninskim Stanovima, iskrčio ga i u veljači ove godine, u su-

ličina za izvoz - kaže Šare, do-dajući da će tijekom berbe, kada trešnja bude u punom rodu, za-pošljavati i do 200 sezonaca.

Kroz prijavu na IPARD pro-gram „Trešnju” d.o.o. vodili su stručni suradnici za EU projek-te Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije.

- Od kolege voćara (Frane Iv-kovića; op.a.) o njima sam čuo sve najbolje. Kada sam ušao u projekt, s IPARD-om nisam imao nikakvog iskustva. Puno su mi pomogli, bez njih ne bih mo-gao! Vjerujem da ćemo nastaviti suradnju - govori Šare.

Posađene su 25.893 sadnice dvadesetak sorata trešanja

Voćnjak se prostire na 40,7 hektara

Puni rod očekuje se za šest godina


DAN ŽUPANIJE

'Kad pomislim na Zagrebačku županiju, pomislim na ogrlicu s devet većih i 25 manjih dragulja'

U SPOMEN NA 1759. KADA JE OD CARICE MARIJE TEREZIJE DOBILA GRB I PEČATNJAK ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SVEČANOM SJEDNICOM SKUPŠTINE PROSLAVILA SVOJ DAN

Želja je da Zagrebačka županija postane uspješna europska

regija, koja će među hrvatskim županijama prednjačiti po

svojoj razvijenosti

Svečanom sjednicom Skupštine, u spomen na 17. srpnja 1759., kada od carice Marije Terezije dobiva grb i pečatnjak, Zagrebač-

ka županija proslavila je svoj dan. U sadašnjim administrativnim granicama od 1997., danas je Zagrebačka županija jedna od najstabilnijih je-dinica regionalne samouprave u RH. Ekonomski pokazatelji govore: prema ostvarenim ukupnim prihodima poduzetnika treća je u državi, prema broju zaposlenih četvrta, a prema dobiti podu-zetnika peta hrvatska županija. Treća je po pro-sječnoj neto plaći isplaćenoj kod poduzetnika. Prema izvješću o stanju u prostoru, s indeksom razvijenosti od 124 posto, nalazi se u trećoj sku-pini i samo je jedan postotni bod dijeli do ulaska u najjaču, četvrtu skupinu. Ovi pokazatelji, re-kao je za svečanosti župan Stjepan Kožić, govo-re da su poduzetnici svoje poslovanje, generalno gledajući, prilagodili danim uvjetima i okruže-nju, čime su uspjeli zadržati svoju poslovnu, a time i gospodarsku stablnost županije.

- Vjerujem da će se poduzetnici složiti sa mnom ako kažem da je svoj doprinos tome dala i sama Županija, koja u suradnji s gradovima i općinama više od jednoga desetljeća kreira i pro-vodi sustavnu regionalnu ekonomsku politiku s nizom osmišljenih mjera i programa, te osigura-va poticajno okruženje za razvoj poduzetništva - rekao je župan, dodavši da je mnogo toga čime se Županija i u ovim kriznim vremenima može pohvaliti, istaknuvši pritom investicije u podu-zetničkim zonama: IKEA-e u Rugvici (100 mili-juna eura), Plive u Savskom Marofu (više od 100 milijuna dolara), Kauflanda u Jastrebarskom (75 milijuna eura), König Metalla u Pisarovini (20 milijuna eura), Lagermaxa u Luki (90 milijuna kuna).

Sredstva EU fondova

- Iako do nas dolaze ne baš ohrabrujuće vi-jesti o gospodarskom oporavku države, uvjeren

Uvjeren sam da sinergijom dosadašnjega načina vođenja županije i pravilnim iskorištavanjem prilika koje nosi članstvo u

Europskoj uniji imamo dobre predispozicije za uspješnu budućnost - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić


DAN ŽUPANIJE

'Kad pomislim na Zagrebačku županiju, pomislim na ogrlicu s devet većih i 25 manjih dragulja'

U SPOMEN NA 1759. KADA JE OD CARICE MARIJE TEREZIJE DOBILA GRB I PEČATNJAK ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SVEČANOM SJEDNICOM SKUPŠTINE PROSLAVILA SVOJ DAN

sam da sinergijom dosadašnjeg načina vođenja županije i pravilnim iskorištavanjem prilika koje nam nosi članstvo u Europskoj uniji imamo do-bre predispozicije za uspješnu budućnost - rekao je župan. S ponosom je govorio i o stanju pro-računa - ostvarenju lanjskoga i prihodima ovo-godišnjega.

- Rebalansom smo povisili proračun za 2014. Iznašli smo i sredstva za povećanje broja timo-va hitne medicinske službe, jer onaj propisan od strane nadležnih institucija nije adekvatan, a fi-nancijski smo pomogli i školama kako bi mogle plaćati dospjele račune - naglasio je. Govorio je i o projektima vodoopskrbe, gospodarenja otpa-dom, integriranog prijevoza.., rekavši da se oni neće moći realizirati bez sredstava iz EU fondo-va.

- Projekt Regionalnoga vodoopskrbnog susta-va „Zagreb-istok”, procjenjene vrijednosti oko 700 milijuna kuna, dobro napreduje. Aplikacija

U vremenu kada vlada beznađe, depresija, kada

nema investicija.., primjeri ove županije govore da se radom i slogom može stvoriti dobar temelj da ljudi žive bolje - poručio je potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske Željko Reiner

Županija u suradnji s gradovima i općinama više od jednoga desetljeća kreira i provodi sustavnu regionalnu ekonomsku politiku s nizom

osmišljenih mjera i programa, osiguravajući pritom poticajno okruženje za razvoj poduzetništva

Statistički podaci govore da je poduzetništvo županije, generalno

gledajući, uspjelo zadržati svoju poslovnu, a time i gospodarsku

stablnost županije

za prvu fazu projekta je spremna. Slijedi prijava na Kohezijski fond, iz kojega očekujemo povrat oko 70 posto sredstava. Što se tiče gospodarenja otpadom smatram da smo, u odnosu na druge, daleko odmaknuli. Imamo lokaciju u Tarnom, a što je još važnije sve naše općine i gradovi pot-pisali su Sporazum o uspostavi cjelovitoga su-stava gospodarenja otpadom. Također, potpisan

nastavak na str. 18


DAN ŽUPANIJE

Povelja Zagrebačke županije dodijeljena je DVD-u Petrovina,

Obrtu za poljoprivrednu proizvodnju i usluge Vlade Jurkasa, Gradskoj glazbi Samobor i Pekari

Dubravica, dok su Nagradu za doprinos ugledu i promociji

Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dobili KUD Januševec i prof.

dr. phil. Dario Cebić

U vremenu duboke krize Zagrebačka županija ne

dijeli negativne makroekonomske brojke, dapače imamo stabilan proračun, naše brojke su bitno bolje od prosjeka Republike Hrvatske - rekao je predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković

je Sporazum o integriranom prijevozu i tarifno prijevozničkoj uniji na području grada Zagre-ba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Ovim putem apeliram na sve nas, sudionike u projektu, da 'ubacimo u višu brzinu' i za reali-zaciju ovoga - 145 milijuna eura vrijednog pro-jekta, povučemo novac iz EU fondova - rekao je župan.

Kontinuitet uspješnosti

Uvodno je prisutne pozdravio predsjednik Žu-panijske skupštine Dražen Bošnjaković, rekav-ši da je Zagrebačka županija iznimno ponosna na svoju povijest. Ponosna je, nastavio je, i na kontinuitet uspješnosti, rezultate svoga rada i poslovanja.

- Prošla je godina dana od formiranja ovoga saziva Skupštine. Donijeli smo brojne, važne od-luke za dobrobit naših građana. Nekada smo to radili i s povišenim tonom, znali smo se razilaziti u mišljenjima, a onda 'pomiriti' i donositi odluke, najčešće, konsenzusom. To je činjenica na koju smo ponosni - rekao je Bošnjaković, dodavši da u vremenu duboke krize Zagrebačka županija ne dijeli negativne makroekonomske brojke.

- Imamo stabilan proračun, naše brojke su bit-no bolje od prosjeka RH - istaknuo je. Govoreći o unapređenju sustava lokalne samouprave re-kao je da su rasprave o njemu dobrodošle, ali ne na način da se zaboravljaju funkcije koje lokal-na i regionalna samouprava obnaša na dobrobit građana.

- Postavljaju se pitanja o opravdanosti župa-nija, o njihovom broju, veličini... No, treba reći da one imaju i bitnu, egzistencijalnu važnost za građane, jer županije su osnivači osnovnih i srednjih škola, domova zdravlja i zdravstvenih ustanova, vlastitih trgovačkih društava, poput,

primjerice, vodoopskrbe i odvodnje - rekao je Bošnjaković. I on i župan Kožić, u svojim go-vorima, posebnu zahvalnost za razvoj Hrvatske kao moderne europske države, izrekli su hrvat-skim braniteljima.

Uz saborske zastupnike, gradonačelnike i op-ćinske načelnike, gospodarstvenike, branitelje

i druge uglednike, svečanosti je, u ime Sabora RH, prisustvovao njegov potpredsjednik Željko Reiner.

- Kada pomislim na Zagrebačku županiju, pomislim na ogrlicu s devet većih i 25 manjih dragulja, koji svojim sjajem obasjavaju ne samo građane ove županije već i puno šire - slikovito je rekao Reiner. Poručio je da je dobro sjećati se povijesnih trenutaka, poput dodjele grba i pečatnjaka (tadašnjoj) Zagrebačkoj županiji, jer Hrvati, nastavio je, nerijetko zaboravljaju svoju povijest.

- Zaboravljamo kako je ovo što danas imamo stvoreno, a narod koji zaboravlja svoju povijest ima, u najmanju ruku, upitnu budućnost. Treba-mo se sjećati da je ova županija ponovno obnov-ljena u samostalnoj hrvatskoj državi, u vrijeme prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, i da od tada djeluje kao vrlo uspješna jedinica regionalne samouprave. U vremenu kada u Hr-vatskoj vlada beznađe, depresija, kada nema investicija, kada ljudi imaju osjećaj da 'nema svjetla na kraju tunela'... primjeri ove županije govore da se zajedničkim, osmišljenim radom, slogom.., može postići daleko više, stvoriti do-bar temelj da ljudi u Hrvatskoj žive bolje - poru-čio je potpredsjednik Sabora.


DAN ŽUPANIJE

Dobrovoljno vatrogasno društvo Petrovina

Obrt Vlade Jurkasa, Šenkovec

Osnovano prije 120 godina (1894.), Dobrovoljno vatrogasno

društvo Petrovina, uz osnovnu zada-ću gašenja požara, pokretač je raznih aktivnosti u svojoj sredini. Posebnu pažnju pridaje radu s djecom i mladi-ma. Društvo broji stotinjak članova, od čega 30 operativnih vatrogasaca. - Vatrogasci su organizirana snaga koja ne pita za vrijeme i novac. Lijep je osjećaj kada se s intervencije vratite u spremište i shvatite da ste nekome pomogli. Ne manje važno, vatrogastvo je kroz povijest čuvalo tradiciju u našim mjestima. Primjer je naša limena glazba, osnovana kada i društvo. Od najranije mla-dosti, kroz limenu glazbu, kasnije razna natjecanja, pripremamo djecu i mlade da jednoga dana postanu dobri operativni vatrogasci - kaže Ivan Samarin, predsjednik DVD-a Petrovina, dodajući da društvo kontinuirano vodi brigu o opremlje-nosti, osposobljenosti i usavršavanju vatrogasaca.

Generacijama se obitelj Jurkas bavi stočarstvom.

- Oduvijek su Zagorci držali puno stoke, a meni je to u 'krv ušlo' još dok sam bio mali. I, hvala Bogu, ostao sam u ovom poslu - kaže Vlado. Obitelj Jurkas trenutno ima šezdese-tak muznih krava, a toliko je u staji i podmlatka. Godišnje proizvedu oko 400.000 litara mlijeka, koje prodaju obližnjoj mljekari, a od prošle godine na 'kućnom pragu' prodaju svježi sir i vrhnje. Proizvodnjom mlijeka bave se od 2006., prije toga su tovili junad. Na njihovu je gospodarstvu svoje-vremeno uzgojeno i više generacija rasplodnih bikova čije je sjeme, kao prvo iz Hrvatske, izvezeno u Europ-sku uniju. Hranu za stoku (žitarice) proizvode sami na površini od oko 140 hektara. - Radimo posao koji volimo. Uporni smo! Nadam se da ćemo sagraditi modernu farmu izvan sela. Samo da riješimo pitanje zemljišta... - govori Jurkas.

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE



DAN ŽUPANIJE

Gradska glazba Samobor

Pekara Dubravica

Gradska glazba Samobor, kazuje njezin tajnik Dubravko Mihalinec,

iz tradicionalnoga puhačkog orkestra preobrazila se, prije dvadesetak godina, u orkestar 'big band' zvuka. Osnovana 1807., uz program koračnica i budnica te klasične, pop, rock, soul i latino glaz-be, sve više njeguje jazz zvuk. - U usporedbi s klasičnim puhačkim or-kestrima, koji imaju pedesetak svirača, mi smo, s maksimalno 30 glazbenika, mali orkestar. Baziramo se na kvalitet-noj ritam sekciji, odnosno jazz band kvartetu, a kompozicije koje sviramo prilagođene su orkestru - kaže Mihali-nec. Ponosno ističe treće mjesto koje su osvojili 2010. na državnom susretu amaterskih puhačkih orkestara, jedini svirajući jazz program.Gradsku glazbu čine učenici, srednjoš-kolci, studenti, akademski glazbenici. Osim što već deset godina organiziraju samoborski Jazz festival, 2007. objavili su dvostruki nosač zvuka, a trenutno snimaju CD s hrvatskom tradicijskom glazbom.

Nadograđene novim spoznajama o prehrani i zahtjevima potro-

šača, recepture izrade kruha koje je Franjo Mikelec osmislio prije više od 50 godina i danas se primjenjuju. Priča o Pekari Dubravica, o njezinu toplom, hrskavom kruhu, seže u 1961. kada su se pekarski proizvodi, u platnenim košarama, prevozili konjskom zapregom. Danas je Peka-ra Dubravica, s tridesetak poslovnica, s više od 380 zaposlenih, s pekarskim pogonom u Zaprešiću, jednim od naj-modernijih u ovom dijelu Europe, s inovativnim pekarskim proizvodima, dom najfinijih zalogaja. - Spojili smo tradicionalni pekarski zanat i modernu tehnologiju. U tome leži naš uspjeh - kaže Krunoslav Mike-lec, jedan od trojice braće, suvlasnika pekare, dodajući da se u pripremi kruha i peciva koristi puno ručno-ga rada, a tradicionalna šamotna podloga u pećima daje proizvodima Pekare Dubravica neponovljiv okus djetinjstva.




DAN ŽUPANIJE

KUD Januševec, Prigorje Brdovečko

Prof. dr. phil. Dario Cebić, Dugo Selo

Osnovano kao KUD „Tomislav” (1936.), početkom 80-ih godina

prošloga stoljeća, nakon obnovitelj-ske skupštine, mijenja ime u KUD Januševec. Danas u radu društva, kroz folklorne i tamburaške sekcije te mješoviti pjevački zbor, sudjeluje oko 120 članova. - Vodi nas okupljanje, prvenstveno mladih, oko pozitivnih sadržaja - kulturne baštine, običaja, plesa, pjevanja... - kaže Štefica Ćubela, pred-sjednica društva, ponosna što je u njegovu fundusu preko 400 kompleta narodnih nošnji, originala i vjernih re-plika. Dodaje da je u aktivnosti kultur-no-umjetničkih udruga važno uključiti mlade u što ranijim godinama. - Folklor treba 'ući u njih', trebaju ga zavoljeti, u čemu je važna i podrška njihovih roditelja - kaže predsjednica društva, koje preko 15 godina, njegu-jući koreografirani folklor i folklorno pjevanje, uspješno surađuje i s hrvatskom nacionalnom manjinom u Mađarskoj.

S četiri godine počinje svirati klavir, godinu dana kasnije i violinu. S

navršenih devet svira kontrabas i tamburu. Nakon osnovne, potom srednje glazbene škole, u Grazu upisuje studij kontrabasa i glaz-benih znanosti te u Beču studij kompozicije, klavira i kontrabasa. Nakon završenoga fakulteta upisuje magisterij kompozicije, kontrabasa i glazbene pedagogije, te dodatno studij dirigiranja i muzikologije. Prije dvije godine doktorirao je glazbene znanosti te u Beču upisao postdok-torski studij kompozicije. Iste godine dobiva mjesto profesora na bečkom konzervatoriju „Franz Schubert”, gdje podučava tamburu, klavir i kompoziciju. Želja da utječe na unapređenje glaz-bene kulture dugoselskog kraja po-taknula ga je na osnivanje Glazbene škole u Dugom Selu. Sam je izradio elaborat opravdanosti osnutka ško-le te je ona s radom počela u rujnu 2010. godine.

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU


GRADNJOM BRZE CESTE OTVARA SE PROSTOR ZA BRŽI RAZVOJ

'Želimo li si pomoći, fondovi EU su vrata na koja trebamo kucati'

Gradnja vodovodne mreže te energetsko održive i ekološki prihvatljive ulične rasvjete dva su

najznačajnija projekta koja u budućem vremenu stoje pred Općinom Farkaševac

Gradnja vodovodne mre-že, u sklopu Regional-noga vodoopskrbnog

sustava „Zagreb istok” te ener-getsko održive i ekološki pri-hvatljive ulične rasvjete, u sklo-pu Masterplana javne rasvjete Zagrebačke županije, dva su najznačajnija projekta koja sto-je pred Općinom Farkaševac. U prigodi njezina dana, općinski načelnik Dražen Draganić re-kao je da će se bolji uvjeti za razvoj ovoga kraja stvoriti za-vršetkom gradnje brze ceste od Zagreba prema Bjelovaru, od-nosno Koprivnici, s planiranim čvorištem u Farkaševcu, uz koji je planirana poduzetnička zona.

- U rješavanju važnih pro-jekata za sigurnost i našu op-stojnost došli smo daleko, ali

FARKAŠEVAC

Postojanje malih općina ima svoju težinu i značaj za razvoj društva u cjelini, pa samim

time opravdanost malih općina ima smisla - rekao je općinski načelnik Dražen Draganić

Zagrebačka županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu objavljuje

P O Z I V

Zagrebačka županija će u 2015. godini sufinancirati određene programe u kulturi, pa poziva sve za-interesirane ustanove, udruge, organizacije i društva, odnosno njihove osnivače (gradovi i općine do-stavljaju programe za ustanove kojima su osnivači) da predlože programe u sljedećim djelatnostima:

1. KNJIŽNIČNA DJELATNOSTSufinanciranje se odnosi na djelatnost narodnih knjižnica na području županije:

a) obnova fonda i popuna zavičajnih zbirkib) pomoć u opremanju novih knjižnica

Uz zahtjev treba priložiti i osnovne pokazatelje o statusu (samostalna ili u sastavu) i o radu knjižnice (fond, članstvo, posudba, podaci o prostoru i sl.).

2. IZDAVAČKA DJELATNOSTSufinanciranje pojedinih izdanja na području županije (tiskani i ostali mediji):

a) izdanja koja se odnose na očuvanje baštine, povijest i kulturu županijeb) izdanja značajnih djela tematski ili autorski vezanih uz područje županijec) književna izdanja neprofitnih organizacija ili društava s područja županije

Uz osnovne podatke o izdavaču, treba detaljno opisati izdanje, priložiti kopiju rukopisa i recenzije (ako ima), te naznačiti ukupan trošak izdanja i strukturu troškova, nakladu i predviđenu cijenu pojedinog primjerka.

3. MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOSTa) izložbeb) otkup djela, predmeta i sl. za fundusb) manji restauratorski zahvati i zaštita postojećeg fundusac) programi istraživanja i sl.

Uz osnovne podatke o predlagaču, prijedlog treba uključiti detaljan opis zahtjeva, strukturu troškova, kao i predviđene rokove, odnosno termine izvedbe programa, za izložbe podatke o autoru (životopis) i ime osobe kritičara-kustosa koji prati izložbu.

4. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARAU obzir dolaze manji zahvati na restauraciji ili održavanju kulturnih dobara. Uz osnovne podatke o podnositelju zahtjeva, treba priložiti detaljan opis radova, troškovnik i mišljenje Konzervatorskog odjela u Zagrebu za područje Zagrebačke županije.

5. AMATERIZAM U KULTURIProgrami kulturno-umjetničkih udruga:a) folklorna i glazbena društvab) amaterska kazalištac) amaterske likovne sekcijed) ostale udruge u kulturie) djelatnost Županijske zajednice kulturno-umjetničkih udrugaSufinanciranje se odnosi na:1. programe i nastupe na županijskoj razini - programi tribina i radionica, izložbi i događanja od znača-

ja za županiju; društva/udruge u ovoj kategoriji trebaju iscrpno navesti osnovne podatke o društvu, broj članova, dosadašnje rezultate, nagrade, priznanja i sl.

2. gostovanja, odnosno sudjelovanja na državnim, odnosno međunarodnim natjecanjima/smotra-ma - treba detaljno obrazložiti prijedlog, detaljan program nastupa, priložiti poziv za sudjelovanje, navesti rokove, odnosno termine, te specifikaciju troškova (u obzir dolaze samo razrađeni programi cjelovite prezentacije Zagrebačke županije i Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva kulture)

6. PUČKA OTVORENA UČILIŠTA I CENTRI ZA KULTURUa) programi od značaja na županijskoj, odnosno državnoj razinib) pojedinačni programi koji se nude za razmjenu na županijskoj razinic) zajednički programi

U obzir dolaze neprofitni programi u kulturi te tradicionalne (sezonske) priredbe i manifestacije od značaja na županijskoj, odnosno državnoj razini. Pored osnovnih podataka o ustanovi, treba detaljno opisati predloženi program i navesti specifikaciju troškova.

Svaki prijedlog (pojedini program) mora biti zasebni dokument za koji je potrebno ispuniti prijavnicu za predlaganje financiranja programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije za 2015. godinu.

U prilogu je obvezno priložiti: - opširniji opis i ostalu dokumentaciju - financijski plan i specificirani troškovnik

Obvezatno treba navesti i ostale izvore financiranja, naročito iznos kojim program, odnosno djelatnost ustanove, organizacije, društva ili udruge financira jedinica lokalne samouprave (grad ili općina), u protivnom program neće biti razmatran. Financirat će se isključivo programi, dok se zahtjevi za nabavu opreme (nošnji, dijelova nošnji, instrumenata, informatizaciju, materijalni troškovi ili sl.) i za manifestacije lokalnog karaktera neće sufinancirati.

Prijavnicu za predlaganje financiranja programa javnih potreba u kulturi Zagrebačke županije za 2015., kao i sve podrobne obavijesti i objašnjenja mogu se dobiti na telefon: 01/6009 417, www.zagrebacka-zupanija.hr ili na adresi: Zagrebačka županija Upravni odjel za prosvjetu, kultu-ru, sport i tehničku kulturu, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, p. p. 974. Prijedloge za sufinanciranje programa treba poslati na navedenu adresu ili na faks: 01/6154 041, odnosno e-mail: [email protected], najkasnije do 30. rujna 2014. godine.

ZA PREDLAGANJE SUFINANCIRANJA PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA 2015. GODINU

GRADOVI I OPĆINE

još puno toga trebamo učiniti. Smatram da postojanje ovako malih općina ima svoju težinu i značaj za razvoj društva u cjeli-ni, pa samim time opravdanost malih općina ima smisla - rekao je Draganić, podsjetivši na uči-njeno tijekom proteklih godinu dana. Prioritet je bio, pojasnio je, gradnja nove te rekonstruk-cija i održavanje postojeće ko-munalne infrastrukture.

Županija pomaže projekte svojih gradova i općina


ODLUKE ŽUPANA

GRADNJOM BRZE CESTE OTVARA SE PROSTOR ZA BRŽI RAZVOJ

'Želimo li si pomoći, fondovi EU su vrata na koja trebamo kucati'

Županija je stanovnicima poplavljenih područja Slavo-nije donirala dodatnih 50.000 kuna. Ovaj iznos je bio planiran za organizaciju koncerta u prigodi Dana žu-panije, 17. srpnja, no odlučeno je da se on preusmjeri u humanitarne svrhe.

U lipnju je Zagrebačka županija, zajedno sa instutu-cijama i ustanovama u svome vlasništvu, donirala poplavljenom području Slavonije 275.000 kuna, a pomogla je i prilikom dostave humanitarne pomoći te slanjem na teren vatrogasnih ekipa.

Ruralni razvoj u jedinicama lo-kalne samouprave Županija će pomoći s ukupno 1,996 milijuna kuna. Novac je odobren Bedeni-ci (216.000 kuna za sanaciju ne-razvrstanih cesta i 24.000 kuna za uređenje vatrogasnog doma Bičaki), Dubravi (140.000 kuna za adaptaciju spremišta DVD-a Zvekovac i gradnju garažnog prostora DVD-a Koritna), Dubra-vici (300.000 kuna za sanaciju i asfaltiranje nerazvrstanih ce-sta), Farkaševcu (150.000 kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta, po 44.000 kuna za sanaciju krovišta i izmjenu stolarije druš-tvenog doma Mački te izmjenu stolarije društvenog doma Žab-nica, 39.000 kuna za sanaciju krovišta i izmjenu stolarije druš-tvenog doma Majur i 48.000 kuna za adaptaciju krovišta PŠ Bolč), Gradecu (35.000 kuna za uređenje društvenog doma u Podjalesu, 57.000 kuna za uređenje doma DVD-a Gradec i 46.000 kuna za sanaciju krovi-šta, izmjenu stolarije i uređenje interijera društvenog doma Potočec), Općini Orle (26.000 kuna za rekonstrukciju društve-nog doma Drnek i 27.000 kuna za uređenje školske dvorane PŠ Veleševec), Pušći (150.000 kuna za rekonstrukciju nerazvrstanih cesta), Rakovcu (180.000 kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta i 200.000 kuna za sanaciju krovo-va društvenih domova), Velikoj Gorici (130.000 kuna za sanaciju PŠ Lukavec) i Vrbovcu (140.000 kuna za adaptaciju društvenih i vatrogasnih domova).

ŽUPANIJA PONOVNO POMAŽE SLAVONIJI

KAPITALNE POMOĆI ZA RURALNI RAZVOJ

Jedinicama lokalne samouprave odobreno je ukupno 2,582 milijuna kuna za sufinanciranje gradnje i održavanje objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture. Za projekte prometne infrastrukture Kravarskom je odobreno 600.000 kuna, Pokupskom - 300.000, Križu - 250.000, Pušći - 225.000 i Brdovcu - 200.000 kuna. Za projekte zbrinjavanja otpada Brc-kovljanima je odobreno 400.000, Gradecu - 80.000, a Bedenici - 27.000 kuna, dok je Ivanić-Gradu odobreno 500.000 kuna za projekt zbrinjava-nja otpadnih voda.

PROGRAMI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Dežurstvo liječnika obiteljske medicine Dežurstvo liječnika obiteljske (opće) medicine u sedam ispostava žu-panijskog Doma zdravlja, Župani-ja će do kraja godine sufinancirati s 880.000 kuna. Tzv. punktovi poseb-nog dežurstva s radom su počeli 1. travnja u Ivanić-Gradu, Jastrebar-skom, Samoboru, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Zaprešiću, a od 1. svibnja i u Dugom Selu. Timovi posebnog dežurstva (liječnik i medicinska se-stra) rade subotom od 15 do 20, a nedjeljom i blagdanima od 8 do 20 sati, te znatno rasterećuju rad hit-ne medicinske službe. Uz Župani-ju, sredstva za njihov rad osigura-va HZZO te Dom zdravlja iz vlastitih prihoda.

Utjecaj kupole Le klisko na pčelinju zajednicuPrihvaćeno je financiranje projekta „Utjecaj kupole Le klisko na pčelinju zajednicu”, što će ga za 66.138 kuna provesti Zavod za ribarstvo, pčelar-stvo, lovstvo i specijalnu zoologiju za-grebačkoga Agronomskog fakulteta. Projektom će se pratiti utjecaj kupole na biološka i tehnološko-gospodarska svojstva košnica (na prinos i kvalitetu meda te na zdravstveno stanje pčeli-nje zajednice). Istraživanje će se pro-vesti na širem području Vrbovca u po-kusnom pčelinjaku s 24 zajednice - 12 s kupolom i 12 bez nje. Inovativna Le klisko kupola, izrađena od prehram-beno prihvatljive plastike, dobila je srebrnu plaketu na međunarodnom sajmu inovacija Arca 2013.

Poduzetničke zone S ukupno 1,385 milijuna kuna potiče se razvoj poduzetničkih zona. (Ukupno je u proračunu za 2014. predviđeno za ovu namjenu 2 milijuna kuna). Po 500.000 kuna odobreno je Gradu Vrbovcu za Po-duzetničku zonu „Poduzetnik” i Općini Pisarovina za Poduzetničku zonu Pisa-rovina, a 385.000 kuna Općini Brckovlja-ni za Zonu gospodarske namjene Božjakovina. Vrbovcu je novac odobren za nastavak gradnje spojne ceste Vrbovec - Martinska Ves, koja prolazi uz zonu, Pisarovini za gradnju ceste, cjevovoda i odvodnje u zoni, a Brckovljanima za gradnju prometnice s pratećom komunalnom infrastrukturom.

Upis cesta u zemljišne knjige Za izradu snimki i geodetskih elaborata izvedenog stanja županijskih i lokalnih cesta obuhvaćenih projektom Re-gionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb istok”, Žu-panijskoj upravi za ceste (naručitelju usluge) odobreno je 182.696 kuna. Najveći broj projektiranih cjevovoda RVS-a „Zagreb istok“ bit će položen u javne površine - ceste i puteve, međutim dio njih nije uveden u katastar i ze-mljišne knjige. Odobrena sredstva utrošit će se za izra-

du snimki i geodetskih elaborata izvedenog stanja župa-nijskih i lokalnih cesta na području Vrbovca, Farkaševca, Gradeca, Preseke, Rakovca i Svetog Ivana Zeline.Sredstva za izradu snimki i geodetskih elaborata, u uku-pnom iznosu od 527.229 kuna, odobrena su, kao kapi-talna pomoć, i jedinicama lokalne samouprave - Vrbov-cu, Svetom Ivanu Zelini, Dubravi, Farkaševcu, Gradecu, Preseki i Rakovcu.

U 11 općinskih naselja živi oko 2000 stanovnika

- Također bih spomenuo ure-đenje i adaptaciju društvenog doma u Bolču, gdje su radovi pri samom kraju, te se nadam da ćemo tijekom godine adap-tirati još neke od naših domova - dodao je Draganić.

Svečanosti u prigodi Dana

Farkaševca prisustvovali su, uz ostale, župan Stjepan Kožić, predsjednik Županijske skup-štine Dražen Bošnjaković te bivši predsjednik RH Stjepan Mesić.

Naglasivši kontinuiranu po-moć Županije kod realizacije mnogobrojnih projekata opći-na i gradova, župan je posebno istaknuo projekt vodoopskrbe istoka županije, kroz dvije eta-pe vrijedan oko 700 milijuna kuna. Također je rekao da bez korištenja EU fondova, ubudu-će neće biti kvalitetnog razvoja. Slično je, pozdravivši domaćine u ime susjednih općina i Grada Vrbovca, rekao i vrbovečki gra-donačelnik Vladimir Bregović.

- Ako sami sebi želimo pomo-ći, fondovi EU su 'vrata na koja trebamo kucati' - poručio je.

Farkaševac je status općine dobio

1993. godine


GRADOVI I OPĆINE

Pokrenut projekt gradnje poslovno-poduzetničkog centra

NA BLAGDAN SVETE ANE OPĆINA DUBRAVICA PROSLAVILA SVOJ DAN

Upravo su okončani javni natječaji za sanaciju nekoliko lokalnih prometnica, za što je dio

sredstava osigurala ŽupanijaNa blagdan sv. Ane, zaštitni-

ce župe, općina Dubravica slavi svoj dan. Prigoda da

se, za svečane sjednice Općinskoga vijeća, podsjeti na učinjeno u prote-klome razdoblju. Općinski načelnik Franjo Štos rekao je da Općina o svemu vodi računa i redovito, bez zaduženja, podmiruje svoje obveze.

- Unatoč situaciji u kojoj se svi nalazimo, možemo biti zadovolj-ni! Upravo smo završili provedbu nekoliko javnih natječaja, pa će,

- Svemu onome u što se racional-no ulaže uvijek ćemo pružiti ruku - dodao je, te rekao da lokalnu sa-moupravu treba nadograđivati, ali ne za dnevno-političke potrebe.

- Danas se puno razmišlja o smi-slu postojanja općina, ali prije bilo kakvog zaključka, treba provesti cjelovitu analizu. Treba analizirati što bi ovakve manje sredine, poput Dubravice, postigle da su ostale u sastavu velike općine - rekao je Bošnjaković.

ODBOR ZA BRANITELJE

Izložba rukotvorina braniteljskih udruga Sjednicu je održao Odbor za branitelje. Razgovaralo se o nedav-

nom obilježavanju Dana hrvatskih branitelja, središnjoj sveča-nosti u Samoboru, te su iznijeti prijedlozi kako ubuduće sadržajno oplemeniti ovu svečanost. Predloženo je da se iduće godine organizira izložba rukotvorina braniteljskih udruga s područja žu-panije, a jednoglasno je podržan prijedlog da izložba ratne zbirke crteža Ivana Lackovića Croate „Crno i crveno” postane sastavni, tradicionalni dio obilježavanja Dana branitelja. Također, članovi Odbora informirani su i o tijeku medicinske rehabilitacije brani-telja koja se, financiranjem Županije, provodi u Specijalnoj bolnici Naftalan u Ivanić-Gradu. Sjednica je održana u Pokupskom.

O svemu vodimo računa

i, bez zaduženja, redovito podmirujemo svoje obveze - poručio je načelnik Franjo Štos

Ministarstvo kulture odobrilo je 250.000 kuna za sanaciju župnog dvora u Rozgi

Prema zadnjem popisu, općina ima nešto više od 1400 stanovnika

brojao je Štos. Podsjetio je i na ure-đenje parkirališta kod župne crkve u Rozgi, za što je Općina također izdvojila dio sredstava, te na upravo završene javne natječaje za sanaci-ju nekoliko lokalnih prometnica, za što je dio sredstava osigurala Župa-nija. Također je rekao da je Mini-starstvo kulture odobrilo 250.000 kuna za sanaciju župnog dvora u Rozgi.

Uz načelnike okolnih i prijatelj-skih općina, svečanoj sjednici pri-sustvovao je i predsjednik Županij-ske skupštine Dražen Bošnjaković, pohvalivši mudru općinsku politi-ku, bez zaduženja i deficita.

- To je danas izuzetak u RH - rekao je Bošnjaković, dodavši da Županija nastavlja podupirati infra-strukturne projekte u manjim opći-nama.

između ostalog, u kolovozu po-četi gradnja ograde oko mjesnoga groblja u Rozgi. Pokrenuli smo i projekt gradnje poslovno-poduzet-ničkog centra na mjestu stare škole, raspisali smo natječaj za uređenje objekta dječjeg vrtića, s ciljem po-boljšanja njegove energetske učin-kovitosti, pokrenuli smo uređenje 'zelenih otoka' i nabavu posuda za odvojeno sakupljanje otpada - po-


ZDRAVSTVO

'Ako se godišnje spasi i samo jedan ljudski život - isplati se!'

ŽUPANIJSKI DOM ZDRAVLJA DOBIO NOVI MOBILNI MAMOGRAF

Starim mamografom, kojemu je vijek trajanja bio pri kraju, u proteklih je deset godina snimljeno preko 37.000 ženaDom zdravlja Zagrebačke

županije dobio je novi mo-bilni mamograf, trenutno

najmoderniji model na hrvatsko-me tržištu. Vrijedan je 1,4 milijuna kuna, a kupila ga je, decentralizi-ranim sredstvima zdravstva, Zagre-bačka županija. Radi se o digitali-ziranom mamografu koji za gotovo 40 posto smanjuje zračenje te ubr-zava postupak očitanja nalaza, sada puno preciznijeg.

- Nije bilo dvojbe financirati li njegovu nabavu! Prvoga smo ku-pili još 2003., a ovaj će, s novom tehnologijom, biti još veći korak u preventivi karcinoma dojke - za primopredaje mamografa u Sa-moboru, rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da će ovaj dijagno-stički uređaj doći u svaki prostor županije kako bi žene pregled mo-gle obaviti 'na licu mjesta'.

- Bitno nam je da ovu uslugu do-biju na najkvalitetniji način - dodao je župan. Podsjetio je i na kontinu-irano ulaganje Županije u primarnu zdravstvenu zaštitu te u zdravstve-ne ustanove, rekavši da će se s na-bavom opreme i obnovom prostora u ispostavama Doma zdravlja na-staviti. Starim mamografom, koje-mu je vijek trajanja bio pri kraju, u proteklih je deset godina snimljeno preko 37.000 žena.

- Ako smo godišnje spasili i samo jedan život, isplatilo se! - re-kao je Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja, podsjetivši da je prevencija karcinoma dojke izni-mno važna.

- Ako se zloćudna bolest dojke preventivnim pregledom otkrije na vrijeme, velike su šanse da žena ozdravi te nastavi kvalitetno živjeti bez ikakvih posljedica. Hvala žu-panu i njegovom zamjeniku što su bez razmišljanja pristali na nabavu novoga mamografa koji će, prije svega, biti na korist ženama u rural-

nome području - rekao je Bergman. Mobilna mamografska snimanja Dom zdravlja će i dalje obavljati u suradnji s Udrugom Edukacijom protiv raka dojke, čija je predsjed-nica Đurđa Dehin podsjetila da se dobna granica obolijevanja od ove zloćudne bolesti sve više smanjuje.

Svečanosti primopredaje ma-mografa također su prisustvovali zamjenik župana Rudolf Vujević, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Mile Klepo te zamjeni-ca gradonačelnika Samobora Sanja Horvat Iveković.

Ako se zloćudna bolest dojke preventivnim pregledom otkrije na vrijeme, velike su šanse

da žena ozdravi te nastavi kvalitetno živjeti bez ikakvih posljedica - podsjetio je Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja

Radi se o trenutno najmodernijem modelu mamografa na hrvatskome tržištu

SAMOBOR


VIJESTINa temelju Zaključka o raspisivanju javnog natječaja za provedbu projekta Poticanje povećanja energetske učinkovitosti u turističkim objektima za 2014. (od 23. lipnja 2014.,KLASA: 022-01/14-02/31, URBROJ: 238/1-03-14-08), Upravni odjel za poljopri-

vredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

UVOD U proračunu Zagrebačke županije za 2014. godinu, u razdjelu 3. Uprav-nog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, u programu Poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti planirana su sredstva za projekt Poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti koja su namijenjena sufinanciranju programa/projekata trgovačkih društava, obrta, zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) s područja Zagrebačke županije. Programi/projekti koji se sufinanciraju moraju biti sukladni postavljenim ciljevima županijskih strateških dokumenata. Sredstva se dodjeljuju temeljem Pravilnika o kriterijima provedbe javnog natječaja za provedbu projekta Poticanje povećanja energetske učinkovitosti u turistič-kim objektima (u daljnjem tekstu: Pravilnik). UVJETI PODNOŠENJA PRIJAVE Pravo na korištenje bespovratnih financijskih sredstava (u tekstu: subvencije) Zagrebačke županije (u tekstu: provoditelj natječaja) može ostvariti trgovačko društvo, obrt, zadruga ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) koji pružaju usluge smještaja i posjeduju važeće rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskog objekta iz skupine hoteli, kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj te objekti koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (u tekstu: podnositelj pri-jave). Podnositelji prijave trebaju imati postojeću građevinu u osobnom vlasništvu stavljenu u funkciju korištenja. Postojeća građevina sukladno odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13) je svaka ona građevina koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema cit. Zakonu ili posebnom zakonu s njom izjednačena. Predmetom subvencioniranja mogu biti samo postojeće građevine. Građevine za koje je pokrenut postupak legalizacije, sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13) ne mogu biti predmetom financiranja sve do okončanja postupka. NAMJENA SREDSTAVA Sredstvima Zagrebačke županije subvencionirat će se provedba mjera poticanja povećanja energetske učinkovitosti u turističkim objektima na području Zagrebačke županije. Ovim javnim natječajem za poticanje provedbe mjera energetske učinkovitosti subvencionirat će se sljedeće mjere energetske učinkovitosti (u tekstu: mjere EnU): a) povećanje toplinske zaštite ovojnice objekta (u tekstu: mjera EnU 1) b) zamjena postojeće ugradnjom nove vanjske stolarije (u tekstu: mjera

EnU 2)c) povećanje energetske učinkovitosti sustava:

- grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova (u tekstu: mjera EnU 3)

- prozračivanja ugradnjom uređaja za povrat topline otpadnog zraka (rekuperatora) (u tekstu: mjera EnU 4).

Podnositelj prijave može ostvariti pravo na korištenje subvencije Zagre-bačke županije samo za jednu od navedenih mjera EnU. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI I TROŠKOVI Opravdani troškovi ulaganja sukladno ovom natječaju su troškovi nabave, dopreme i ugradnje opreme i usluga u sukladnosti sa člankom 4. Pravilnika. VISINA, UDJEL SUBVENCIJE I BROJ KORISNIKA SUBVENCIJE Ukupni troškovi provedbe mjera EnU u turističkim objektima na području provoditelja natječaja subvencionirat će se nepovratnim novčanim sred-stvima u obliku vrijednosnog kupona. Izvršno tijelo provoditelja natječaja odlukom o raspisivanju javnog natječaja za provedbu projekta Poticanje povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu kod fizičkih osoba propisa-lo je sljedeće parametre natječaja: ► maksimalni udio subvencije iznosi 50% prihvatljivih troškova proved-

be mjera EnU (na iznos bez uključenog PDV-a) ► najveći novčani iznos subvencije provoditelja natječaja koje korisnik

subvencije može ostvariti je 35.000 kuna ► predviđeni broj korisnika subvencije po ovom natječaju iznosi 10, uku-

pan broj korisnika može se promijeniti sukladno pristiglim prijavama i raspoloživim sredstvima Zagrebačke županije

KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA (DODJELU SUBVENCIJE) Prijave koje nisu isključene sukladno uvjetima iz članka 11. bodovat će povjerenstvo. Ukupan broj bodova koje pojedina prijava može ostvariti iznosi 110. Bodovanje se obavlja prema kriterijima navedenim u članku 12. Pravilnika. PRIJAVNI OBRAZAC I UPUTE ZA PRIJAVITELJE Prijava projekta provodi se popunjavanjem sadržaja i dostavom obrasca za prijavu za subvencioniranje povećanja energetske učinkovitosti u turi-stičkim objektima. Upute za prijavitelje i obrasci prijave se preuzimaju na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije: www.zagrebac-

ka-zupanija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, odnosno mogu se podići u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, soba 33, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb.Prijavni obrazac mora biti u cijelosti popunjen, potpisan i ovjeren. Prijavi u trenutku podnošenja treba biti priložena sva potrebna dokumentacija. Nije dopušteno naknadno dopunjavanje prijave. DOKUMENTICAJA KOJA SE DOSTAVLJA UZ PRIJAVU Podnositelj prijave na natječaj dužan je dostaviti sljedeću dokumenta-ciju: 1. potpisan i cjelovito popunjen prijavni obrazac za podnošenje zahtjeva

za subvencioniranje mjera EnU u turističkim objektima (u tekstu: Prijavni obrazac) (Prilog 3.)

2. potpisanu i cjelovito popunjenu izjavu o korištenim državnim potpora-ma male vrijednosti

3. kopiju dokaza o pravnom statusu podnositelja zahtjeva (preslika registracije trgovačkog društva, zadruge, obrtnica, upisnik)

4. vlasnički list ili drugi stvarno-pravni status za izgrađeni objekt na koji se planira provedba mjere EnU (vlasnički list, izvadak iz zemljišnih knjiga ne stariji od 30 dana, ugovor o najmu, ugovor o koncesiji i sl.)

5. kopiju dokaza o posjedovanju legalno izgrađene građevinu na koju se planira ugradnja sustava OIE. Kao dokaz o legalno izgrađenoj građevini se može priložiti: ■ zvršna dozvola za građenje građevine izdana prije 31. ožujka 2009.

(građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje)

■ rješenje o izvedenom stanju, uporabna dozvola ili rješenje o uporabi s vidljivim datumom izdavanja izvršne dozvole za građenje

■ potvrda da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine ■ rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade

sukladno članku 8. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12).

6. potvrdu nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi (ne stariju od 30 dana)

7. ovjerenu izjavu nadležnog ureda turističke zajednice o ostvarenom broju noćenja u prethodnoj kalendarskoj godini

8. dokaz o broju stalno zaposlenih u prethodnoj kalendarskoj godini 9. rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskog objekta

Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili ovjerenoj preslici. MJESTO, NAČIN I ROK DOSTAVE PRIJAVE Prijava na natječaj se dostavlja isključivo kao preporučena pošiljka sa povratnicom u pisanom obliku, zatvorenoj omotnici s imenom i prezi-menom te adresom podnositelja prijave na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, uz naznaku: „Projekt EnU turizam - Ne otvaraj“.Prijave će se zaprimati 50 dana od dana objave natječaja (do 14. kolovo-za). Nepotpune prijave kao i prijave dostavljene nakon isteka roka neće se razmatrati. INFORMACIJE Informacije, odgovori na dodatna pitanja, upute za prijavitelje i obrasci mogu se dobiti na sljedećim adresama: a) Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke

županije, soba 33, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, telefon: 01/6009 496, 01/6009 426, fax: 01/6009 474, elektronska pošta: [email protected]

b) Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Andrije Žaje 10, 10000 Zagreb, telefon 0800 820 821, elektronska pošta:

[email protected] za prijavitelje i obrasci dostupni su na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupanija.hr, pod Natječaji i javni pozivi, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo ili na internetskim stranicama Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske: www.regea.org/natjecaji.Sve obavijesti i promjene vezane uz javni natječaj bit će objavljenje na službenoj internetskoj stranici Zagrebačke županije.

NAČIN OBJAVE ZAKLJUČKA O DODJELI SUBVENCIJE Zaključak o dodjeli subvencije donosi župan Zagrebačke županije. Zaklju-čak se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Zagrebačke županije.

KLASA: 320-01/14-02/14 URBROJ: 238/1-08-03/3-14-03

U Zagrebu, 24. lipnja 2014.

ZA DODJELU BESPOVRATNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, OBRTIMA, ZADRUGAMA ILI OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA (OPG) ZA POTICANJE POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

U TURISTIČKIM OBJEKTIMA

NATO savez Hanna Davidović i Andrej Novinc, gi-mnazijalci SŠ „Ban Josip Jelačić“ iz Za-prešića, te Barbara Goršeta i Ivan Vujević iz Gimnazije Velika Gori-ca osvojili su drugo, odnosno treće mjesto na međunarodnom natjeca-nju Alliante u Slovačkoj. Cilj natje-canja, koje se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela, podizanje je razi-ne razumijevanja o NATO savezu, si-gurnosnoj politici i međunarodnim odnosima.

'Zlatne' Jane Velikogorički Vokalno-instrumental-ni sastav Jane, u kategoriji folklornog pjevanja, osvojio je zlatnu meda-lju na 8. svjetskim zborskim igra-ma (World Choir Games), popularno zvanim olimpijada zborova, održani-ma u Rigi (Latvija). Sudjelovalo je 500 zborova iz 75 zemalja svijeta, s oko 27.000 sudionika. Riječ je o najve-ćem zborskom natjecanju na svijetu koje se održava svake dvije godine.

Samoborci najbolji Stariji tamburaški orkestar Tambu-raškog društva „Ferdo Livadić“ iz Sa-mobora, pod ravnanjem dirigenti-ce Anamarije Šimičić, osvojio je na međunarodnom umjetničkom festi-valu za mlade Muzite, u bugarskom Sozopolu, prvu nagradu u kategori-ji folklornih instrumenata te speci-jalnu nagradu festivala za izvanred-nu izvedbu i opći dojam. Na festivalu su samoborski tamburaši nastupili s kompozicijama Varijacije Emila Co-ssetta i Lovranski maroni Zlatka Po-točnika.

NATJECANJE

FOLKLOR

TAMBURAŠI


DOGAĐAJI

SVEČANOST U PRIGODI 135. GODIŠNJICE ROĐENJA VLADKA MAČEKA

Bio je simbol politike dijaloga i poštenja

Svečanoj sjednici Gradskog vijeća prethodilo je paljenje lampaša ispred Mačekova spomen-poprsja, postavljena pored mjesta njegove rodne kuće, te misa zadušnica u župnoj crkvi

Nakon svečane sjednice Gradsko-ga vijeća, predavanje „Kako vidite, lajbek je otkopčan” održao je pro-fesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Hrvoje Petrić. Govorio je kako je iskustvo iz Prvoga svjetskog rata, u kojemu je sudje-lovao, utjecalo na kasniji Mačekov život i njegove političke poglede. Prisutnima se potom obratio i predsjednik HSS-a Branko Hrg. - Mačekove želje i vizije o nacio-nalnoj komponenti ostvarene su 90-ih godina prošloga stoljeća, no ona druga komponenta - socijal-na, realno je još daleko. Dostići je, nama u HSS-u je primarna zadaća - rekao je Hrg.

'LAJBEK JE OTKOPČAN'

Karizma i politička ostavština Mačeka i danas

šalju snažnu poruku - rečeno je za svečanosti

NOVI SAZIV KOORDINACIJE ZA LJUDSKA PRAVA

Smjernice za izradu plana aktivnosti

Novi saziv Koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije odr-žao je svoju prvu, konstituiraju-

ću sjednicu. Dogovoren je način rada te su dane smjernice za izradu plana aktiv-nosti do kraja ove i u 2015. godini. Po-držan je prijedlog Marije Ledinski Anić, predsjednice Koordinacije, o umrežava-nju i bliskoj suradnji s koordinacijama za ljudska prava susjednih županija. Sjednici je, kao gost, prisustvovao Pre-

drag Šipka, pomoćnik ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, koji je govorio o naci-onalnim strategijama i međunarodnim ugovorima koji uređuju ovo područje, te o obavezama i pravima koja iz njih proizlaze. Nova sjednica dogovorena je za rujan, kada kreću i pripreme za obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava - 10. prosinca.

U spomen na 135. godiš-njicu rođenja Vladka Mačeka, jednog od

najznačajnijih hrvatskih po-litičara 20. stoljeća, velikana HSS-a, u Jastrebarskom, nje-govu rodnom gradu, održan je tradicionalni „Dan Vladka Mačeka”. Za svečane sjednice Gradskoga vijeća, kojoj je pret-hodilo paljenje lampaša ispred Mačekova spomen-poprsja, po-stavljena pored mjesta njegove rodne kuće, te misa zadušnica u župnoj crkvi, nekoliko je puta naglašeno da je Maček bio sim-bol politike dijaloga i poštenja, čovjek s ljudskim vrijednosti-ma koje nedostaju današnjem društvu.

Župan Stjepan Kožić, ujedno predsjednik HSS-a Zagrebačke županije, rekao je da se Mačeka pamti kao političara okrenutoga demokratskim pogledima, prije svega čovječnosti i pravici, ali i kao čovjeka koji se borio protiv svih totalitarizama.

- Nakon što je izabran za predsjednika HSS-a rekao je: „Moj život više ne pripada meni i mojoj obitelji, on sada pripada

- Maček je, nakon izbora 1935., postao neupitan vođa hr-vatskoga naroda. Demokratskih pogleda, bio je pragmatičan, vodio se idejom o rješavanju „hrvatskog pitanja” u Kralje-vini Jugoslaviji - podsjetila je potpredsjednica Zgrebec. Uvodno su prisutne pozdravili potpredsjednik Gradskog vije-ća Jastrebarskoga Zoran Savić i gradonačelnik Zvonimir No-vosel.

JASTREBARSKO

hrvatskom narodu za kojega ću se boriti do potpune slobode”. To su riječi koje i danas treba-mo pamtiti! Svi oni koji se bave politikom, koji su dobili povje-renje naroda, trebaju raditi na način da opće dobro bude iznad privatnog, osobnog... - rekao je župan Kožić. Uz njega je, u ime Županije, svečanosti prisu-stvovao i predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković, dok je u ime Sabora RH, prisutne po-zdravila njegova potpredsjedni-ca Dragica Zgrebec.

Maček je rođen 1879., a umro 1964. godine


U SKLOPU 11. IZLOŽBE VINA, U DVORCU LUŽNICA DODIJELJENE ZLATNE DIPLOME NAJBOLJIM VINARIMA

Raskrčio direktora i izabelu, posadio traminac i polučio titulu najboljega vinara u županiji

Uz titulu sveukupnog šampiona, Stjepan Đurinski

je s ledenim tramincem iz 2012. ponio i titulu šampiona u kategoriji bijelih mirnih vina s

ostatkom šećera, dok je s izbornom berbom

traminca iz 2013. proglašen šampionom u

kategoriji vina iz posljednje berbe

Obrađivao je stari nasad, s direktorom i izabelom u njemu. Ništa ga to previ-

še nije privlačilo! Sve do osnutka „Trilikuma”, udruge vinogradara i vinara zaprešićkoga kraja. Na-govorili ga pajdaši, pripovijeda, da se i on ozbiljnije okuša u pro-izvodnji vina, ali ne od direktora, već sortnoga grožđa. Prihvatio je izazov, krenuo, kupovao grožđe, učio, počeo osvajati medalje... A onda zagorski jal. „Kak' to Đu-rinski ima najbolje vino, a nema vinograd?!”, krenula je priča 'po selu'.

- I tak' sam, iz inata, posadio prvi vinograd. Danas imam hektar vlastitoga i još dva hektara vino-grada u zakupu. U 'prometu' imam četiri vrhunska vina - tri traminca i graševinu, kvalitetnu graševinu i

„Pepijevu kapljicu” (mješa-

vinu so-rata), a

Na temelju zaključka župana o raspisivanju javnog natječaja za provedbu programa Konkurentnost turističkog gospodarstva (KLASA: 022/-01/14-02/36,URBROJ: 238/1-03-14-30) od 18. srpnja 2014., Upravni odjel za gospodarstvo

Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJ

UVODU proračunu Zagrebačke županije za 2014., razdjel 06. Upravni odjel za gospodarstvo, u programu Razvojni projekti u turizmu planirana su sredstva namijenjena za dodjelu subvencija.Programi koji se sufinanciraju moraju biti sukladni postavljenim ciljevima županijskih strateških doku-menata. Subvencije se dodjeljuju temeljem Odluke o kriterijima provedbe javnog natječaja za provedbu programa Konkurentnost turističkog gospodarstva (KLASA: 022-01/14-02/36, URBROJ: 238/1-03-14-29 od 18.07.2014.).

KORISNICI I UVJETI PODNOŠENJA PRIJAVEPravo na podnošenje prijava imaju:◄ subjekti malog gospodarstva definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN br.29/02,63/07,53/12 i 56/13)◄ trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge koji se bave ugostiteljskom i/ili turističkom djelatnošću◄ seljačka domaćinstva (OPG koji pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge)

► koji su registrirani na području Zagrebačke župa-nije i čiji se projekti provode na području Zagrebačke županije►koji imaju podmirene obveze prema državi (doka-zuje se potvrdom nadležne Porezne uprave o neposto-janju duga)►koji imaju podmirene obveze prema Zagrebačkoj županiji

NAMJENA SREDSTAVA Sredstva su namijenjena za sufinanciranje programa vezanih uz povećanje standarda, kvalitete i dodat-ne ponude u smještajnim objektima i u objektima za prehranu - restoranima, a koji će se provoditi tijekom 2014. na području Zagrebačke županije.

VRSTE SUBVENCIJA, NAMJENA I IZNOSU proračunu Zagrebačke županije za 2014., Razdjel 06. - Upravni odjel za gospodarstvo, u okviru programa Razvojni projekti u turizmu planirana su novčana sred-stva namijenjena za realizaciju ove aktivnosti. Pojedini korisnik može prijaviti i ostvariti subvenciju za samo jedan program.

Subvencije se dodjeljuju za povećanje standar-da, kvalitete i dodatne ponude prema sljedećim grupama: Grupa A1 - hotel, hotel baština, pansion, prenoći-šte, apartman Grupa A2 - hostel, kamp, kampiralište, kamp od-morišteKorisnici subvencije mogu biti navedeni subjekti koji zadovoljavaju tražene uvjete. Subvencija se može dodi-jeliti za sljedeće namjene:► nabavu robe i radove u cilju provedbe prijavljenog programa prema dostavljenom planu i troškovniku za: razvoj i unapređenje dodatnih sadržaja: bazeni, kli-

zališta, wellness i drugi rekreacijski sadržaji, dječja igrališta, sadržaji za djecu, adrenalinski parkovi, prostori za društvena, poslovna, zabavna i tematska događanja, suvenirnice, kreativno-edukativni sadr-žaji te drugi sadržaji koji pridonose zadanim ciljevima predmetnog programa, sadržaji vezani za etno zbirke i tradicijske zanate, kušaonice i vinotočja, vinski po-drumi i slični sadržaji

Subvencija može iznositi do 60% prihvatljivih troškova bez PDV-a, najviše 150.000 kuna.

Grupa A3 - seljačko domaćinstvo (OPG koji pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge) Korisnici subvencije mogu biti navedeni subjekti koji zadovoljavaju tražene uvjete. Subvencija se može dodi-

jeliti za sljedeće namjene:► nabavu robe i radove u cilju provedbe prijavljenog programa, prema dostavljenom planu i troškovniku za: razvoj i unapređenje dodatnih sadržaja: bazeni, kli-

zališta, wellness i drugi rekreacijski sadržaji, dječja igrališta, sadržaji za djecu, adrenalinski parkovi, prostori za društvena, poslovna, zabavna i tematska događanja te drugi sadržaji koji pridonose zadanim ciljevima predmetnog programa, kreativno-edukativ-ni sadržaji, suvenirnice, sadržaji vezani za etno zbirke i tradicijske zanate, kušaonice i vinotočja, vinski po-drumi i slični sadržaji

Subvencija može iznositi do 60% prihvatljivih troškova bez PDV-a, najviše 100.000 kuna.

Grupa A4 - objekti za prehranu - restorani Korisnici subvencije mogu biti navedeni subjekti koji zadovoljavaju tražene uvjete. Subvencija se može dodi-jeliti za sljedeće namjene: ► nabavu roba i radove u cilju provedbe prijavljenog programa, prema dostavljenom planu i troškovniku za: razvoj i unapređenje dodatnih sadržaja: bazeni, kli-

zališta, wellness i drugi rekreacijski sadržaji, dječja igrališta, sadržaji za djecu, adrenalinski parkovi, prostori za društvena, poslovna, zabavna i tematska događanja te drugi sadržaji koji pridonose zadanim ciljevima predmetnog programa, kreativno-edukativ-ni sadržaji, suvenirnice, kušaonice i vinotočja, vinski podrumi i slični sadržaji

Subvencija može iznositi do 60% prihvatljivih troškova bez PDV-a, a najviše 100.000 kuna.

KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKAKriteriji za ocjenu i odabir programa su:Dosadašnje poslovanje i kapaciteti (ukoliko je poduzet-nik poslovao u prethodnoj godini)■ objekti sa smještajnim kapacitetima - ukupni prihodi- ukupni rashodi- broj noćenja i plaćena boravišna pristojba- smještajni kapaciteti - broj ležaja ■ objekti bez smještajnih kapaciteta- ukupni prihodi- ukupni rashodi- kapaciteti za goste (broj sjedećih mjesta i sl.) ■ financijska vrijednost projekta- ukupna vrijednost projekta- postotak uloženih vlastitih sredstava - vrijeme provedbe■ relevantnost- važnost programa za poboljšanje turističke ponude i

veći broj gostiju- dodana vrijednost novoga turističkog proizvoda- novo zapošljavanje, očuvanje radnih mjesta- utjecaj na povećanje prihoda- održivost projekta- važnost programa za područje na kojem se taj pro-

gram realizira- doprinos razvoju turizma na širem području županije

UPUTE ZA PRIJAVITELJE I SADRŽAJ OBRASCA ZA PRIJAVU Upute za prijavitelje i obrasci prijave nalaze se na mrež-noj stranici Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zu-panija.hr/upravni odjel za gospodarstvo/natječaji. MJESTO, NAČIN I ROK ZA DOSTAVU PRIJAVEPrijave za dodjelu subvencije dostavljaju se Upravnom odjelu za gospodarstvo na obrascu prijave uz svu traženu dokumentaciju. Upute za prijavitelje i obrazac prijave mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospo-darstvo Zagrebačke županije, soba 24, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb ili se preuzimaju na mrežnoj stranici Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupani-ja.hr/upravni odjel za gospodarstvo/natječaji.Pojedini podnositelj može podnijeti jednu prijavu. Uz

prijavu u trenutku podnošenja treba biti priložena sva tražena dokumentacija. Nije dopušteno naknadno dopunjavanje prijave.Prijave se mogu dostaviti poštom preporučeno na adresu:Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodar-stvo, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974, 10001 Zagreb ili osobnom dostavom u pisarnicu Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/VI., Zagreb.Prijave se dostavljaju do 29. kolovoza 2014. godine. Prijavama dostavljenim u roku smatraju se prijave po-slane poštom, preporučenom pošiljkom, koje su pre-dane u poštanski ured do 24 sata dana 29. kolovoza 2014. i prijave koje su osobno dostavljene u pisarnicu Zagrebačke županije do 15 sati dana 29. kolovoza 2014. godine. Prijave podnesene izvan roka propisanog natje-čajem ne razmatraju se. Nepotpune prijave neće se raz-matrati o čemu će podnositelj prijave biti obaviješten.

DOKUMENTACIJA KOJA SE DOSTAVLJA UZ PRIJAVUispunjen obrazac zahtjeva koji se nalazi na mrežnim stranicama Županije: www.zagrebacka-zupanija.hr/ upravni odjel za gospodarstvo/natječaji- dokaz o pravnom statusu podnositelja zahtjeva (pre-

slika izvoda iz trgovačkog, obrtnog ili drugog odgova-rajućeg registra)

- preslika rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta

- preslika prijave poreza na dobit za prethodnu godi-nu uz koju se prilaže bilanca i račun dobiti i gubitka te dopunski podaci za prethodnu godinu i preslika elektroničke potvrde zaprimanja obrasca od Porezne uprave; ili preslika ovjerene prijave poreza na doho-dak za prethodnu godinu i popis dugotrajne imovine - obrazac DI

- potvrda Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi (ne starija od 30 dana od datuma podnoše-nja prijave)

- ispunjena izjava o korištenim potporama male vrijed-nosti (izjavu su obvezni dostaviti i poduzetnici koji do sada nisu koristili potpore male vrijednosti)

- dokaz o vlasničkom ili drugom stvarno-pravnom sta-tusu prema objektu, ili području realizacije projekta

- opis projekta s dokumentacijom koja ga pojašnjava (tehnička dokumentacija s potrebnim odobrenjima i dozvolama, trajanje i faze realizacije, foto dokumen-tacija ili druga dokumentacija kojom se pojašnjava projekt)

- troškovnik provedbe projekta koji se kandidira- program ulaganja i izvori financiranja (izjava o visini

vlastitih sredstava, ugovori o sufinanciranju projekta od drugih subjekata i dr.)

- rješenje nadležnog tijela o uvjetima građenja, ukoliko je potrebno, sukladno važećim zakonima

- svi s postojećim smještajnim kapacitetima dostavljaju potvrdu nadležne turističke zajednice o broju noćenja i plaćenoj boravišnoj pristojbi

- JOPPD obrazac za prethodni mjesec

INFORMACIJEInformacije, odgovori na dodatna pitanja, upute za prijavitelje i obrasci mogu se dobiti u Upravnom odje-lu za gospodarstvo Zagrebačke županije, soba 24, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, telefon 01/6009 421, 01/6009 484, fax: 6009 488, elektronska pošta: [email protected] za prijavitelje i obrasci dostupni su na mrežnim stranicama Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zu-panija.hr/upravni odjel za gospodarstvo/natječaji.

NAČIN OBJAVE REZULTATA NATJEČAJAZaključak o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava donosi župan Zagrebačke županije. Zaključak se objav-ljuje na mrežnim stranicama Zagrebačke županije.

KLASA: 334-05/14-01/02URBROJ: 238/1-10-14-03

U Zagrebu, 21. srpnja 2014.

ZA DODJELU BESPOVRATNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA (SUBVENCIJA) ZA PROVEDBU PROGRAMA KONKURENTNOST TURISTIČKOG GOSPODARSTVA

ZAPREŠIĆ

Željko Kos (obrađuje 4,5 ha vinograda)


EGIDAPOLJOPRIVREDA

U SKLOPU 11. IZLOŽBE VINA, U DVORCU LUŽNICA DODIJELJENE ZLATNE DIPLOME NAJBOLJIM VINARIMA

Raskrčio direktora i izabelu, posadio traminac i polučio titulu najboljega vinara u županiji

U želji da se bolje istaknu vina koja na prostoru županije pokazuju visoki kvalitativni potencijal, najbolja vina od sorata rajnski rizling i chardonnay i ove je godine birao novinarski ocjenjivački sud, čiji su rezultati bili gotovo identični stručnom, enološkom sudu. Novinarsku nagradu za najbolje vino od sorte chardonnay primila je obitelj Kos-Jurišić iz Nespeša, a za najbolji rajnski rizling Poljoprivredna zadruga Plešivica.

NOVINARSKA NAGRADA ZA KAKVOĆU RAJNSKOG RIZLINGA I CHARDONNAYA

čiji sam predsjednik, stal sam pod breg, pogledal gore i sam sebi re-kal: A ko bu sad to delal?! Danas je u tome cijela obitelj - žena, sin, kćeri, zeti... Kad odem u vinograd, pa dođem doma, drugi sam čo-vjek. Danas je to moja velika lju-bav! Ali i dio prihoda - govori Đu-rinski. Na proizvodnju predikata, poput šampionskoga traminca, na-govorili su ga prijatelji s one stra-ne Sutle, iz Bizeljskog u Sloveniji.

NEUPITNA KAKVOĆA

Prepoznatljiv rukopis vinara Zlatne diplome (primilo ih je 26

vinara za 43 vina) proizvođači-ma su, u podrumu dvorca Lužnica, uručili Stanka Herjavec, predsjednica stručnog povjerenstva za ocjenjivanje i župan Stjepan Kožić. Godinama na čelu povjerenstva za ocjenjivanje vina, S. Herjavec je naglasila da je njihova kakvoća neupitna. - Većinu ovih vina karakterizira prepoznatljiv rukopis vinara, vina su tehnološki dobro uređena, prepoznat-ljive arome i ugodnog okusa. Dobro su dotjerana, što govori o velikom napret-ku vinara na području vinifikacije. Ako se sjetimo početaka, tek tada vidimo pozitivan učinak ovakvih ocjenjivanja na kvalitetu vina. Ocijenjena vina, a bilo je i 13 odbačenih, zbog 'defekta' u mirisu i okusu, na najbolji način predstavljaju, uz druge proizvode, svu raznolikost i bogatstvo Zagrebačke županije - rekla je S. Herjavec. Uz sveukupnog šampiona - ledeni traminac iz 2012., koji je ujedno i šampion u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom šećera, proglašena su, po kategorijama, još tri šampionska vina. Stjepan Đurinski, s izbornom berbom traminca iz 2013., šampion je u kate-goriji vina iz posljednje berbe, šampion u kategoriji bijelih suhih mirnih vina je graševina Željka Gašparinčića iz Šen-kovca, a u kategoriji ružičastih i crnih mirnih vina pinot crni - rose Željka Kosa iz Svetog Ivana Zeline. Uvodno je vinare u ime Grada Zaprešića, doma-ćina svečanosti, pozdravio zamjenik gradonačelnika Damir Benčević, rekavši da su vinari ovoga kraja, nakon što su dobili svoje vinogorje, sada dobili i najboljega vinara u županiji, a 'sutra' čekaju i osnutak vinske ceste. S nadom da će se vina proizvedena na prostoru županije naći i na velikom, istovremeno zahtjevnom europskom tržištu, župan Kožić je rekao da iza nagrađenih vina stoji trud, težak rad, znanje i umijeće. - Nekada se mislilo da se svi mogu ba-viti poljoprivrednom proizvodnjom, no danas nije tako. Za svaku proizvodnju potrebno se dobro educirati, jer samo iza toga slijedi kvaliteta, što je jedan od bitnih elemenata da proizvod opstane na tržištu i poluči dobru cijenu - rekao je župan.

Kad sam posadil prvi

vinograd, stal sam pod breg, pogledal gore i sam sebi rekal: A ko bu sad to delal?! Danas je to moja velika ljubav! - pripovijeda Đurinski

Oni su mu sugestijama pomogli i u berbi, prešanju, preradi... A zvao je i naše enologe u podrum, da ku-šaju traminac u razdoblju njegova dozrijevanja, sugeriraju, savjetima ga 'dotjeraju'.

- Svi oni drže fige v žepu, kažu: to ti je ovak, onak..., kak ti paše. A, jel' to kako meni paše i dobro?! Nitko ti neće otkriti sve do kraja, zato moraš čitati između redaka, dodati nešto svojega - kaže Đu-rinski, u čijemu je podrumu, po-četkom srpnja, bilo još oko 160 litara 'zlatnoga' lede-noga traminca.

sva ostala vina (bijeli pinot, muš-kat, cabernet sauvignon, frankov-ka) s kontroliranim su geograf-skim podrijetlom - pripovijeda Đurinski, s ledenim tramincem (branim u veljači 2012., na 16

stupnjeva ispod ništice) šampion ovogodišnjega, 11. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije.

- Kad sam 2005. zasadio prvi vi-nograd, u čemu su mi pomogli čla-novi KUD-a Hruševec Kupljenski,

Željko Gašparinčić (obrađuje 2,5 ha vinograda)

Stjepan Đurinski (obrađuje 3 ha vinograda)


DOGAĐAJI

U PROSTORU ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE OTVORENA IZLOŽBA ZIDNIH I KUHINJSKIH KRPA

‘Oživimo zaboravljene zanate i vještine’

JEDAN OD MALOBROJNIH KAMPOVA S ČETIRI ZVJEZDICE NA KONTINENTU

'Zalutavši' na jezero, odlučio uz njega sagraditi kamp

Spremni smo podržati sve nove smještaj-ne turističke kapacitete. Natječajem koji raspisujemo (vidi str. 28) dajemo potpore za dodatne sadržaje turističkih objekata - gradnju sportskih terena, wellnessa, bazena, klizališta, vinskih podruma... Maksimalna potpora je 150.000 kuna - rekao je Damir Fa-šaić, pročelnik za gospodarstvo, koji je u ime Županije prisustvovao otvorenju kampa.

POTPORA DODATNIM SADRŽAJIMA TURISTIČKIH OBJEKATA

Kamp se prostire na 10.000 četvornih metara, ima pedeset parcela za kampiranje, četiri bungalova, mini wellness, finsku saunu, travnato sunčalište na krovu centralnog objekta...

Od ideje do otvorenja

kampa prošlo je

pet godina

U prostoru županijske Turističke zajednice, u zagrebačkoj Prerado-vićevoj ulici, može se, do 18. kolo-

voza, pogledati izložba „Oživimo zaborav-ljene zanate i vještine“ (zidne i kuhinjske krpe i dječji ručno vezeni radovi).- Želja je ‘vratiti vrijeme unazad’. Neka-da su djevojčice, već sa sedam-osam godina, učile vještinu našivanja, da bi se kasnije, kada odrastu, mogle posvetiti ozbiljnijem poslu - ukrašavanju odjeće, stolnjaka, ručnika, jastučnica, prekrivača,

zidnih krpa... Upravo su zidnim krpama, sredinom 20. stoljeća, bili ukrašeni brojni domovi - za otvorenja izložbe, postavlje-ne u suradnji s TZO Pisarovina, ispričala je Anđelka Vidović iz Zavičajnog muzeja Donja Kupčina. Zidne krpe postavljene u prostoru Turi-stičke zajednice samo su manji dio ekspo-nata koji će od 31. kolovoza do 14. rujna biti izloženi u Zavičajnom muzeju Donja Kupčina (kompleksu drvenih seoskih gra-đevina iz 19. i početka 20. stoljeća). Izložba je postavljena u suradnji s TZO Pisarovina

Kategoriziran s četiri zvjezdice - s pe-deset parcela za kampere, kamp ku-ćice i šatore, četiri bungalova za dvije

do četiri osobe, mini wellnessom, finskom saunom, travnatim sunčalištem na krovu centralnoga objekta..., u Rakitju, na jezeru Inzula, otvoren je Camp Zagreb, jedan od malobrojnih kampova visoke kategorije na kontinentu. I jedini u okolici Zagreba!Sve je počelo prije pet godina kada je Za-grepčanin Krešimir Dubrović ‘zalutao’ na je-zero i, kako kaže, istoga trena odlučio pored njega sagraditi autokamp. Uložio je nešto više od milijun eura, vlastitih i sredstava HBOR-a, a potpore je do-bio i od Ministarstva turizma, Hrvat-ske turističke zajednice te, u izvedbi komunalne infrastrukture, Grada Svete Nedelje.- Sve je u kampu rađeno od drve-nog materijala, pa ga se usuđujem nazvati i ekološkim. Od ove ćemo sezone (kamp je otvoren u drugoj polovici srpnja, op.a.) pokušati nešto ‘uhvatiti’, a sto posto ćemo biti spremni od iduće, iako je naš plan raditi cijelu godinu - ispričao je Dubrović. Gostima kampa nudi se niz sportskih sadrža-ja, mogućnost iznajmljivanja bicikla, uskoro će biti uređeno jahalište, u planu je izgradnja mini-golf terena, Ministarstvo turizma je dalo potporu za gradnju ‘umjetne rijeke’, uredit će se slana soba...- Ponosni smo što je kamp smješten na pro-storu našega grada. Njime se širi turistička

ponuda Svete Nedelje, a siguran sam da će on pridonijeti i razvoju ribolova, po čemu su naša jezera, u kojima je više vode nego u Ja-runu, dobro poznata. Kamp je na pola puta do mora i od njega će koristi imati ne samo Rakitje, već puno šire područje - rekao je Drago Prahin, gradonačelnik Svete Nedelje. Kamp je certificiran od strane ACSI-a i ADAC-a, uvršten je u relevantne slovenske, talijan-ske, nizozemske i američke baze kampova,

te jedini u Hrvatskoj u bazu Glamcampinga.

Investicija je vrijedna više od milijun eura

U bungalovima je mjesta za dvije do

četiri osobe

Pogled 'puca' na jezero Inzula

Kamp je certificiran od strane ACSI-a i ADAC-a


DOGAĐAJI

Malarana

Napadati,nasrnuti,

jurišati

Format imjera za

papir(množ.)

Stvaratelj,izvoditelj

ideje

Brodovi zaprijevoz nafte

i tekucihgoriva

Laici,neprofesio-

nalci

Cistitipranjem,

oprati

Poljodjelac

Bit,suština

Sprjecavati,ometati

Naziv zaavion ili

brodkrstaricu

Dio težine(množ.)

Markašvicarskih

satova

Razdva-janje

supružnika

Sastojak lojai drugihcvrstihmasti

DioVojvodine

Emitiratisjaj

Rimski:51

Zeusovaljubavnica,

Io

Dizanjemorskepovršine

Glavnisadržaj,bit stvari

Palatalnisuglasnik

Papiga

Mitskiletac

IvoTijardovic

Ženskoime

Rijekaizmeđu

Kine i Rusije

Znak zaGaus

Sitnidijelovitežine

Kemijskiznak

za Aktinij

Naljepnice

Rješenje (vodoravno): krstaš, plima, ratar, srijem, esencija, ara, atakirati, it, tare, etikete, ovirati, amur, ranica, grami.

KRIŽALJKA

MANIFESTACIJA DANI HRVATSKIH KUPINA I PROIZVODA OD KUPINA

Deset je 'opako' dobrih razloga za šaku kupina! Potkrepljujući to znanstve-nim spoznajama o zdravstveno-nutri-

tivnim vrijednostima ovoga bobičastog voća, bogatoga antioksidansima, vitaminima C i E, folnom kiselinom te mineralima kalija, man-gana i magnezija, govore nje-govi uzgajivači, okupljeni oko Poljoprivredne zadruge „Kupi-na-eko”. Svježa, te prerađena kupina, ubrana u njihovim ku-pinjacima prodaje se, do 7. ruj-na, na desetak lokacija u gradu Zagrebu u sklopu manifestaci-je Dani hrvatskih kupina i proi-zvoda od kupina. Zajedno je, već 11 godina, u suradnji s ekološkim uzgajivačima, organizi-raju Grad Zagreb i Zagrebačka županija. - Zahvaljujući ovakvim događanjima, obi-teljskim poljoprivrednim gospodarstvima osiguravamo izravnu prodaju i promociju

njihovih proizvoda - za otvorenja manifesta-cije, upriličene na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava, rekla je Gordana Županac, pro-čelnica za poljoprivredu Zagrebačke župa-nije. Dodala je da prema podacima iz Arkod sustava (nacionalnog sustava identifikacije

zemljišnih parcela), na pro-storu županije ima 17 hekta-ra kupinjaka. - Nekome će to možda zvu-čati malo, no kupinjaci poljo-privrednim proizvođačima prvenstveno služe kao do-datni izvor prihoda - rekla je pročelnica Županac, podsje-

tivši da je Županija prošle godine, želeći pomoći proizvođačima, financirala izra-du projekta poboljšanja kakvoće proizvo-da od kupina (vina, džema, soka, sirupa), koji su izradili znanstvenici zagrebačkoga Agronomskog fakulteta.

Pomaže u prevenciji brojnih bolesti

Prema podacima iz Arkod sustava, na prostoru županije ima 17 hektara

kupinjaka

Javna ustanova Zeleni prsten, uz podršku Općine Orle, organizirala je, šestu godinu zaredom, ma-nifestaciju Kosci za kosce. Njome se želi ukazati na važnost očuvanja prirodnih staništa ove ugrože-ne ptičje vrste (pretpostavlja se da u RH obitava do 1100 pjevajućih mužjaka), koja se, uz ostala područja, gnijezdi na vlažnim staništima rijeke Odre, te educirati lokalno stanovništvo o načinu i terminu košnje livada. Prema ove godine provede-nom (noćnom) prebrojavanju kosaca, na livadama košanicama od Veleševca do Selca i od Suše do Ruče, evidentirano je 28 pjevajućih mužjaka. Kosci na prostoru RH borave od travnja do rujna, potom sele u Afriku. Tradicionalni prikaz košnje livada ove su godine upriličili članovi KUD-a Veleševec i KUD-a „Posavec” iz Dubrovčaka Lijevog - Topolja.

KOSCI ZA KOSCE

Documents

I Svojim radom i ugledom zaslužili javna priznanja