Stručno povjerenstvo: prof. dr. sc. Milorad Stojević, Filozofski fakultet u Rijeci, predsjednik povjerenstva prof. dr. sc. Branka Brlenić Vujić, Filozofski fakultet u Osijeku, član povjerenstva prof. dr. sc. Cvjetko Milanja, Filozofski fakultet u Zagrebu, član povjerenstva Na natječaj Filozofskog fakulteta u Osijeku za izbor u znanstveno-nastavno i na radno mjesto redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, objavljen na web stranici Filozofskog fakulteta u Osijeku i u Glasu Slavonije 21. 11. 2008. godine, javio se izv. prof. dr. sc. Goran Rem, te Stručno povjerenstvo podnosi sljedeći

I Z V J E Š T A J 1. ŽIVOTOPIS

Goran Rem roñen je 12. studenoga 1958. u Slavonskom Brodu. U Vinkovcima je završio OŠ Josip Kozarac i Gimnaziju Matija Antun Reljković. Studij jugoslavistike upisao je 1977./1978. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje je i diplomirao 1981. godine s temom O Tinu ili o Tinovu pjesništvu. Iste je godine upisao Poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1987. magistrirao radom Aspekti metajezičnosti u suvremenom hrvatskom pjesništvu (mentor prof. dr. sc. Miroslav Šicel, predsjednik povjerenstva prof. dr. sc. Ante Stamać, član povjerenstva prof. dr. sc. Josip Silić). Doktorski rad obranio je 11. lipnja 1998. godine disertacijom Intermedijalnost u suvremenom hrvatskom pjesništvu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (mentor prof. dr. sc. Cvjetko Milanja, predsjedavajući povjerenstva prof. dr. sc. Vinko Brešić, član povjerenstva izv. prof. dr. sc. Zlatko Kramarić). Od 1981. do 1989. godine predavao je u osnovnim i srednjim školama u Vinkovcima i Osijeku, a od 1989. do 1992. godine upravljao je radom Studentskoga kulturno-umjetničkog centra u Osijeku. U Domovinskom ratu pokrenuo je dokumentaristički odjel osječko-slavonske Informacijsko-promidžbene djelatnosti (IPD) Hrvatske vojske Operativne zone Osijek. Od 1992. godine predavač je Stilistike, a od 1995. godine najprije je znanstveni asistent, a od 1998. viši asistent na kolegiju Nova hrvatska književnosti kod sveučilišnog profesora dr. sc. Stanislava Marijanovića. Na istom je kolegiju u prosincu 1999. godine izabran za docenta, a 2004. godine za izvanrednog profesora. Od 1999. godine voditelj je kolegija novohrvatskoga pjesništva, kao i Teorije književnosti na dislociranom studiju hrvatskoga jezika i književnosti i knjižničarstva u Vinkovcima, a od 2003. godine voditelj je katedre kroatistike toga izmještenog studija. Uz to, od školske 2004./2005. godine nositelj je izbornoga kolegija Mit, postmoderna kultura i etika na istome studiju. Kolegiji koje trenutno predaje su: Nova hrvatska književnost, Suvremena hrvatska književnost, Stilistika, Stilovi medijske kulture. Od 1998. godine voditelj je meñunarodnoga znanstvenog skupa MODERNITET DRUGE POLOVICE XX. STOLJEĆA, POSTMODERNITET - DANI IVANA SLAMNIGA & BORE PAVLOVIĆA, kojega je i pokretač. Kao stipendist filologa neromanist, 1988. godine, mjesec je dana boravio na Sveučilištu u Lyonu, gdje je istraživao žanrove medijskih tekstova. 1997. godine, u sklopu CEEPUS stipendije, gostovao je mjesec dana na Sveučilištu u Grazu, gdje se bavio

istraživanjem austrijskoga konkretizama dvadesetoga stoljeća i intermedijalnih književnih i književnoznanstvenih projekata, a održao je i predavanje Hrvatsko ratno pismo, transmedijalnost. Gostujuća predavanja održavao je 1999., 2002. i 2004. god. na slavističkim-kroatističkim katedrama u Pečuhu, Krakowu, Warszavi i Poznanu te u Budimpešti. Sudjelovao je u nizu znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Mañarskoj i Poljskoj (Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, Prvi hrvatski slavistički kongres, Hrvati i Mañari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Književni Osijek, Prilozi 250. godišnjici županije Vukovarsko-srijemske, Hrvatski slavistički kongresi, Dani hvarskog kazališta, Meñunarodni znanstveni skupovi organizirani na Sveučilištu Adama Mickiewicza u Poznanu). Temeljno područje njegova znanstvenoga interesa u polju znanost o književnosti je poetologija hrvatskoga pjesništva, a književno je profiliran kao pjesnik i esejist. I za jedno, i za drugo polje djelovanja višekratno je nagrañivan.

Kao pjesnik i književni znanstvenik suradnički ili urednički sudjeluje u nizu hrvatskih časopisa: Quorum, Republika, Dometi, Književna smotra, Književna revija, Zarez, Vijenac, The Bridge, Fluminensia, Umjetnost riječi, Riječi, Tema i dr. Godine 1994. objelodanjuje knjigu Čitati Hrvatsku, kolumnističko-dnevničke refleksije o mjestu umjetnika u ratnim okolnostima. Ta mu je knjiga polazište za nastanak znanstvene monografije Slavonsko ratno pismo iz 1997. Članom je nekoliko povjerenstava za dodjelu uglednih književnih nagrada (Goranovo proljeće, Dani Dobriše Cesarića, Pjesnički susreti u Drenovcima, Kvirinovi susreti i dr.). Članom je sljedećih umjetničkih i kulturnih organizacija: DHK, MH, P.E.N. i HND. Trenutno obnaša funkcije voditelja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i prodekana za znanstveno-istraživački rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku. 2. ZNANSTVENA DJELATNOST DO IZBORA U ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA Dr. sc. Goran Rem do izbora u zvanje izvanrednog profesora (2004. godine) objavio je 4 znanstvene knjige, 1 stručnu knjigu i 26 znanstvenih radova (4 u časopisima a1, 7 u časopisima a2, 3 u zbornicima radova s meñunarodnoga znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom a1, 7 u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova a2, 5 u zbornicima s meñunarodnih skupova i domaćih skupova s meñunarodnim sudjelovanjem a2). Priopćenjima je sudjelovao na 19 znanstvenih skupova (na 6 meñunarodnih u inozemstvu, 6 meñunarodnih u Hrvatskoj, 1 s meñunarodnim sudjelovanjem u Hrvatskoj, 6 domaćih znanstvenih skupova). Pristupnik je djelatno bio uključen u suradnji, odnosno kao istraživač, na sljedećim znanstvenim projektima:

1. Hrvatski književni barok i slavonska književnost (projekt Pedagoškog fakulteta i Ministarstva znanosti, 1992.-1993.)

2. Osijek kao srednjoeuropsko književno i kulturno središte (glavni istraživač prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, 1999.-2002).

Kao rezultat rada na drugome projektu napisao je stručni rad Ulica i tekst, objelodanjen u zborniku Nebo iznad Osijeka (2003.). Donosimo prikaz knjiga i najvažnijih znanstvenih radova koji najbolje predočavaju kako je temeljno područje pristupnikova znanstvenog interesa u polju znanost o književnosti poetologija novije hrvatske književnosti, posebice pjesništva, od hrvatske moderne do

postmoderne, povijesno uvjetovana konfiguracija poetičkih modela regionalne književnosti, kao i suodnos književnosti s drugim umjetničkim medijima. I. Prikazi knjiga

1. Poetika brisanih navodnika (Cekade, Zagreb, 1988., 147 str.), knjiga koja je dijelom magistarski rad sa znanstvenospoznajnim dopunama, te se stoga boduje s 10 % ukupnoga broja bodova, ujedno je prva njegova znanstvena i načelna elaboracija strategije onoga tipa tekstualne proizvodnje unutar korpusa suvremene hrvatske književnosti koji je Zvonimir Mrkonjić označio "pjesništvom iskustva jezika". Naslov eksplicira i locira znanstvene interese Gorana Rema - "tendenciju pomicanja metajezičnih značenja tekstualnih struktura k preuzimanju tematske razine teksta". Problematizirajući tako jezičnu, tekstualnu i poetsku samosvijest "lučonoša" hrvatskoga kasnoga moderniteta, Rem nije samo ukazao na osnovne modalitete njene tekstualne izvedbe od Stošića i Severa do Maleša, nego je u znatnome uspio konceptuirati i opisati strukturu cjelokupnoga modernističkoga hrvatskoga pjesničkoga pisma jedanaestorice pjesnika, ne gubeći iz vida njegov ideologijski kontekst, filozofijska i duhovno - generička uporišta i izvorišta. Osim toga, pažljivo izabirući iz teorijskog prostora strukturalističke i poststrukturalističke misli, Rem je postavio osobit i heuristički samosvjestan instrumentarij raščlambe tekstovnih struktura. U knjizi se, sve u svemu, modificira poimanje jezične znakovitosti utemeljene teorijom komunikacije.

2. Zadovoljština u tekstu (Quorum, Zagreb, 1989., 251 str.) Remova je stručna knjiga.

Dok je Poetika brisanih navodnika dijakronijska analiza različitih modaliteta hrvatskoga modernističkoga pjesništva, ova potonja je raščlamba osnovnih smjerova hrvatske pjesničke sinkronije - simultanoga postmoderniteta, otčitanoga po vlastitom izboru uglavnom iz većeg broja paradigmatskih tekstova iz sredine 1980.-ih kod mlañih hrvatskih pjesnika, kao i minimalnog jugokomparatističkog konteksta na prostoru autorskih komunikacija kulturnih kontakata specifične južne Srednje Europe: Vojvodina-Hrvatska-Slovenija. Knjiga deducira manifestiranje i strukturu "rasapa" ponuñenoga autorskog individualizma hrvatskog pjesništva u zasebna, posve individualizirana tekstualna lutanja njihovih autora-postmodernista. Knjiga kontekstuira hrvatski postmodernitet sveukupnom tradicijom nacionalne i modernističkih tendencija svjetske književnosti. Ukoliko je u prvoj knjizi Remov znanstveni interes bio obogaćen problematizacijom jezično - filozofijskoga i jezično - ideologijskoga okruženja, u ovoj on iščitava, aksiološki postavljen prije svega medijski kontekst (rock, film, kazalište, televizija), kao metajezičnu matricu tekstova hrvatskoga postmodernističkoga pjesništva, koja replicira strukturi kulture, odnosno konteksta.

3. Slavonsko ratno pismo (Matica hrvatska Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, 1997.,

226 str.) osobita je iscrpna istraživačko-dokumentacijska monografija kojom Rem osvjetljava i projicira grañu "ratnog pisma" te svjedoči udio i doprinos tekstualnih žanrova sadržan u novinstvu, publikacijama, zasebnim tiskovinama i u svim sredstvima javne masmedijske poruke u Domovinskom ratu 1991.-1995. Monografija je usustavljena u osam poglavlja, od kojih su temeljna dva opsežna poglavlja: I. Odgovor pisma na rat (str. 11.-31.) i II. Portreti gradova Slavonije i Baranje u ratu (str. 32.-120.).

U I. poglavlju uspostavlja se povjesničarskim modelom leksikografske obrade metodologijska i klasificira žanrovska poetika "ratnoga pisma" ili "odgovora pisma na rat", kojom se istraživački pristupa izabranom stvaralačkom korpusu, po elaboriranom transmedijskom teoremu. U II. i najopsežnijem poglavlju izlaže se stvaralačku produkciju svih slavonsko-baranjskih gradova zahvaćenih ratnom agresijom (Vukovar, Ilok, Beli Manastir, Vinkovci, Osijek, Županja, Valpovo-Belišće, ðakovo, Donji Miholjac, Našice-ðurñenovac, Orahovica, Slatina, Požega, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Virovitica, Pakrac i

Lipik), upozorava na djelatno okružje tih gradova i donosi sustav specifične modernističke strategije koja pokreće mehanizam strukture prostorne automobilizacije, odnosno stvaralačke kulture. Tu autostrukturu pokreću kulturološka, umjetnička i masmedijska sredstva komunikacije odnosno osnovna intertekstualna konstitucija Pisma. U kretanju predmetnim korpusom Rem upotrebljava pretražiteljski instrumentarij heremeneutičkog interpertiranja. Taj skup disciplinarno komparativnih interpretacija pokazuje kako su aksiološki postupci definiranja Drugog istovremeno i eksplikatori stupnja svijesti takve kulture. U ostalim poglavljima predočuje se relevantan izbor iz "dokumentacije samozaštite" i katalogizira korpusna graña, popraćena potrebnim istraživačkim aparatom: komentarima, kazalima i selektivnom bibliografijom predmetne i teorijske, posebne i opće literature.

Monografija definira razloge početka nastupa takvoga stvaralačkog sustava, isto tako ona pozorno definira i prestanak djelovanja toga sustava. Ona ima čvrsto metodologijsko polazište, visoka kritička mjerila u načelima prikupljanja i izbora grañe, kao i bogat i dragocjen izvor prvotnih podataka. Doprinos je dvostrukog udžbeničkog informiranja: a) u kulturologijskom prepoznavanju aksiologije suvremenoga individualizma kao stvaralačkog modela koji su brojni kreativni pojedinci u ratnim okolnostima produkcijski osvijestili. Takoñer, b) monografija funkcionira kao sustavan i iscrpan priručnik za studij izdvojenih pojedinačnih ostvaraja. To je knjiga: kulturologijske obrane hrvatskih gradova, eksplikacije poraza destrukcijskih kompleksa, te uzorite intermedijalne studioznosti. Pokazala je kako istočnohrvatski prostor zavičajnom pismenošću kultivira intertekstualnu strukturu traga.

4. Koreografija teksta I-II /pjesništvo iskustva intermedijalnosti, studija i antologija,

biobibliografije-dokumentacija/, Meandar – Biblioteka intermedia, Zagreb, 2003. Tom I. 212 str.; tom II. 476 str. (50% adekvat disertaciji). Ova je knjiga prerañeni i dopunjeni doktorski rad (Intermedijalnost u suvremenom hrvatskom pjesništvu, 1998.) te stoga vrijedi 10% ukupnoga broja bodova. Prva, studijska knjiga, opsegom od 206 kartica teksta, sastoji se od pet poglavlja kroz koja se determinira korpus, postavlja se metodologija rada s definiranjem središnjega terminološkog instrumentarija, opisuje se predmetno polje, izgrañuje se kronotop nastupa hrvatske vizualne poezije kao problemska matrica kretanja ukupnoga korpusa intermedijalnoga pjesništva s razradom relacijskih vrijednosti spram društveno-kulturnoga okružja i spram medija knjige kao jedinoga medijskoga nosača intermedijalnoga teksta koji zanima književnost i književnu teoriju. U petomu poglavlju, raščlambeno se prilazi pjesničkim tekstovima i to tako da se analiziraju kodni kontakti – najprije vizualnih i audiovizualnih medija, a potom auditivnih medija i strukture pjesničkoga teksta kroz problem subjekta, teme, stila i forme. Posljednja poglavlja donose sintezu izlaganja dijakronijske slike intermedijalnoga pjesništva i njegove tipologije te daje nacrtni pregled stanja tekstualnih struktura u predmetnome korpusu. Druga, antologijski ustrojena knjiga, na 542 kartice predstavlja predmetni materijal i biobibliografije zastupljenih autora. Cilj je rada, dakle, usmjeren na intermedijalni segment suvremenoga hrvatskog pjesništva, to jest na razdobljâ od 1940. do 1990., na stanje same pjesničke prakse u njima i njihovu književno-kritičku i teorijsku elaboraciju, što je ujedno i zahvat u periodizacijski problem, kojega Rem takoñer detektira. Rad je, u neku ruku, pionirske naravi odabirom posebnoga segmenta hrvatske pjesničke produkcije kojemu se dosad nije posvećivala dolična pozornost. Zbog toga je trebalo stvoriti instrumente i pojasniti ono pojmovno i analitičko polje koje je u suvremenoj postmodernističkoj literaturi doduše već detektirano, ali nije bilo tako sistematizirano i "pripremljeno" za analitičku argumentaciju. U tom se smislu Rem služi najrecentnijom hrvatskom, njemačkom i anglističkom teorijskom literaturom i to aplicira na korpus, rabeći odgovarajući znanstveni metajezik. U metodološkom smislu rad je strogo i konzistentno realiziran, što se osjeća i na "tehničnosti" diskurza, čime se izbjegao nepotreban udio subjektivne "osjećajnosti". Povrh toga, trebalo je

iz kvantitativno podosta velikog korpusa hrvatskoga pjesništva (1940.-1990.) izdvojiti i grupirati relevantan postotak, i u kvalitativnom, i u kvantitativnom smislu, a da bude reprezentativan, što je Rem vrlo uspješno učinio. Sve to potvrñuje da je rad Gorana Rema značajan doprinos znanstvenom izučavanju suvremenoga hrvatskoga pjesništva, posebice pak u dosad zanemarivanom segmentu intermedijalnosti, koji uz ino svjedoči i o gramatološkom prijelomu hrvatske pjesničke prakse 1968. godinom, godinom osvješćenja postmodernističke paradigme.

Zasigurno, teza, struktura korpusa, razina prosudbi i vrsnoća Remova doktorskog rada, rezultat su njegova ustrajnoga bavljenja novohrvatskim pjesništvom, njegovim glavnim nositeljima, fenomenima i primijenjenom metodologijom, što je razvidno i iz njegovih prethodno objelodanjenih radova, napose knjiga.

5. Slavonski tekst hrvatske književnosti /s Helenom Sablić Tomić/, znanstvena povjesnica (Matica hrvatska u Zagrebu, Zagreb, 2003. 644 str., udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%). Ta knjiga sustavno, precizno i detaljno analizira i interpretira sliku povijesti hrvatske književnosti istočnoga područja jedinstvenim okom, rasterećenom mišlju, kumuliranim uvidom, samosvojnim metodološkim i tipologijskim sustavom, kritičkim čitanjem, iznovljavanjem interpretacija u prosudbama i vrijednosnim omjeravanjem u sustavu hrvatske književnosti kao cjeline. Knjiga je uspjela obuhvatiti golemi vremenski raspon slavonskoga književnog organona od 12. stoljeća do današnjega dana. Predočeni su pregledno književni život, reprezentanti i suputnici, znanstvena literatura o njima i stvaralački prinos često i vrlo zapostavljenih autora u ukupnom književnopovijesnom razvitku hrvatske književnosti u funkcionalnom kontinuitetu, unutar gravitirajućih sredina i dosega hrvatskoga jezika. Sve to je problematizirano unutar ovjerenoga fakticiteta, pripisujući svakome njegov pripadajući udio. Knjiga je u svojoj formalnoj kompoziciji podijeljena na pet komplementarnih dijelova. Uvodna studija rukopisa transparentna je i koncentrirana istovremeno: izlaže predmet, metodologiju, instrumente i cilj ukupnog posla, eksplicitno izloživši i podatak kako knjiga počiva na jednoj kulturnoknjiževnoj tezi. Uvodna je studija i uzorit znanstveni rad neposredno prislonjen uz literaturu koja pokazuje i temeljitu upućenost kao i temeljnu položenost i posloženost teze o nosećim kulturnim mikrocjelinama. Uvodna studija izlaže i svoju inačicu tipologije interesa za predmetne autore, kao i svoj izbor za promišljanje kretanja kulturnoga teksta kroz književnu produkciju, i dakako – obratno.

Drugi je dio knjige Pregled hrvatske književnosti u Slavoniji, a prema šest prepoznatih mikrocjelina – gradskih kulturnih tekstova – grupira poetičke portrete autora u kronologijskome slijedu unutar četiri globalne strategije, već spomenutoga kretanja kulturnoga teksta kroz književnu produkciju i obratno. Knjiga u drugome dijelu kombinira poetički sintetični portret sa relativno širim semantonaratološkim ili stihološkim interpretacijama i poetički znakovitih pojedinih tekstova. Takav postupak utemeljen je u "demobilizaciji" pozitivnih podataka – prebačajem u dio biobliografija – a presudnim dijelom odluke za pojedine relativno šire interpretacije prepoznaje se rasvjetljavanje autorskih prinosa dosada povjesnicom zanemarenih. Knjiga je metodološki disciplinirana i jasna u raspodjeljivanju svojega interesa za manje ili veće interpretacijske izvode, kao i za kombiniranje analitičnoga i sintetičnoga pristupa.

Posebice su interdisciplinarno projektivni i istovremeno ekonomični mali "dokumentarci", oslikani u pojedinim otvaranjima "strategija" kao i likova mikrocjelina urbanih struktura. Ti dokumentarci urbanih struktura i povijesno osjetljivih kulturnih polja, svojevrsna su geourbokulturološka projekcija slijedećim pojedinačnim "mekim" interpretacijama.

Najmanje desetak autorskih imena ovom će knjigom potražiti novo mjesto u ukupnoj povijesti hrvatske književnosti, a pojedini će žanrovski kompleksi, posebice "slavonsko ratno pismo" kao i dio produkcije osamnaestoga stoljeća, svojim autohtonim povijesnim postamentom – izroniti u jake korpusne činjenice.

Treći je dio knjige "apsolutna abeceda" biobliografijskih podataka, u kojoj se disciplinirano leksikografskom metodom izlaže izabrana recepcija djela svakoga autora, kao prilog svakom životopisu s popisom uknjigovljenih djela. Preglednošću i uvidnošću ovaj je dio knjige bitno komplementaran drugome. Uspostavlja neopozitivističku utemeljenost knjige, postaje i nezaobilazan orijentir daljnjim istraživanjima – onima tek otpočetim, kao i onima koja segmentarno proučavaju pojedinačne opuse ili fenomene.

Četvrti je dio Knjige Kazalo imena koje potvrñuje svojim opsegom i iscrpnošću namjeru ponuditi uvjerljivo popularno i znanstveno štivo.

Peti je dio knjige Zaključak opsežno preveden kao sinteza izvedena iz uvodne studije na njemački i mañarski jezik. Knjiga Slavonski tekst hrvatske književnosti osobitoga je kulturnoga i temeljnoga znanstvenog značaja, a svojom ukupnom projekcijom nadmašuje sve dosada učinjeno u osmišljavanju bilo kojega regionalnoga dijela hrvatske književnosti. Ujedno je postavljanje projekta nove geourbokulturloške povjesničarske metode, kao izazova ekstenzivnijim zavičajnim pretragama hrvatske književnosti. II. Prikazi najvažnijih znanstvenih radova 1. Srednjoeuropska lirika: hrvatski i mañarski autori vizualne poezije. "Književna smotra", XXIX, br. 103 (1), Zagreb, 1997., str. 39-42 Prinos je pisan kao teorijsko osvjetljenje naslovljene teme, metodološki jasno postavljene. U njemu se iznose književnopovijesni podaci, relevantni autorski tekstovi i ukazuje na povezivanje kulturnog prostora koji je povijesno razlomljen. Književna se dekonstrukcija Srednje Europe pojavila na mjestu srednjoeuropske povijesne destruiranosti. Literatura je podijeljena na izvornu, posebnu i opću. Ovaj je prinos dalja razrada Remove pregledne rasprave Vizualna poezija - poezija vizualne odnosno intermedijalne osjetljivosti, objelodanjene dvojezično, u hrvatskom i engleskom tekstu, (u zborniku "Riječi i slike / Words of images" Centra za suvremenu umjetnost, str. 37-46, Zagreb, 1995.), u kojem se usustavljeno predočuju pjesnički tekstovi R. Ivšića, I. Slamniga, Z. Mrkonjića, B. Vladovića, I. Rogića Nehajeva, J. Stošića i tumači njihova grafostruktura. Rad inovira mogućnosti hrvatsko-mañarske komparatistike u prostoru postmoderniteta. 2. Postoji samo privatna gesta: Prikaz korpusa slovonskog ratnog pisma 1991.-1994.

"Fluminensia", 8, br. 1-2, Rijeka, 1996., str. 193-220 Rad nosi tezu o dokumentarizmu kao poetici velikoga broja tekstova pisanih u kolumnističkom novinskom žanru. Takoñer ukazuje na intermedijalnu vezu te novinske skupine tekstova s poetikom nazočnom u drugim umjetnostima i drugim medijima djelatnim u naznačenom razdoblju. Podijeljen je u u dva osnovna dijela: izlaganje podataka i teze, te u autorska, umjetnička i novinska ostvarenja naslovnoga korpusa. Rad daje pregled žanrovskog sustava ratnog pisma i inovira tezom o djelatnoj transmedijalnosti u opisanom sustavu. 3. Počinje li hrvatski književni postmodernitet 1971.? Prvi hrvatski slavistički kongres,

Zbornik radova II., Zagreb, 1997., str. 459-468

U radu se problematiziraju "metodologijske jezgre dat u monografiji Zvonimira Mrkonjića Suvremeno hrvatsko pjesništvo (Zagreb, 1971.) " i raspravlja njihov hrvatski i europski kontekst. Rad od problemskoga pitanja, postavljena u naslovu, književnoteorijski osvjetljuje značenje predmetne monografije, njezin korpus hrvatskoga pjesništva od 1940.-ih do 1960.-ih, kao i drugi Mrkonjićevi tekstovi o pjesništvu, književnosti i umjetnosti. Tezom rada postavljeno je raspoznavanje metodologijskih i intertekstualnih jezgara hrvatskoga pjesništva s gledišta kritike autoritarnosti, monologizma i hijerarhijskih ljestvica, što najavljuje intermedijalnu strategiju odnosno koncipira postmodernu paradigmu svrstavajući ju od 1967./68. nadalje. Rad inovira uvid u periodizacijsku razdjelnicu prijelaza moderniteta u postmodernitet. 4. Pristup pregledu hrvatske vizualne poezije. "Riječ", časopis za književnost i kulturu Hrvata u Mañarskoj, II., br. 2, Budimpešta, 1997., str. 59-78 Predmet "hrvatske vizualne poezije" ili pjesništva "intermedijalne osjetljivosti", kojim je Rem zaokupljen, smješten je u ukupnu dijakroniju hrvatskoga pjesništva ne samo dvadesetog stoljeća i tumačen u kontekstu njezina sinkronijskog pojavljivanja, s tezom svijesti o poetološkoj promjeni, koju taj potkorpus ekplicira. Prinos je rada u povjesničarskoj ekspoziciji i poetološkom ukazivanju na ovaj specifičan potkorpus ukupnoga suvremenoga hrvatskog pjesništva, kojemu je ponuñena i teorijska semantičko-stihološka elaboracija. Tom je potkorpusu približeno njegovo baštinsko utemeljenje u manirističkim praksama ranijih stoljeća. Rad je popraćen bogatim bilješkama i sustavnom trovrsnom literaturom. 5. Uvod u čitanje hrvatske književnosti u Slavoniji: Nacrt za čitanje povijesti hrvatske

književnosti u Slavoniji. "Umjetnost riječi", XLIII, br. 2, Zagreb, 1999., str. 133-147 Rad je suautorski pripremljen s mr. sc. Helenom Sablić Tomić. Pregledno izlaže dosadašnje znanstveno bavljenje predmetom poglavito od baroknog razdoblja do 1995.. Rad je originalno usmjeren na prepoznavanje četiriju temeljnih žanrovskih i tematsko-stilskih kategorija: slavonska književnost, Slavonija u književnosti, hrvatska književnost u Slavoniji i slavonsko ratno pismo. Unutar njih naznačene su poetike književnih razdoblja s naglaskom na prikaz književne dinamike urbanih sredina i njihova okruženja. Rad je stilski uravnotežen, teorijski opremljen književnopovijesnom, kulturologijskom, antropologijskom i izvornom literaturom. Prinos je rada u temeljnom i izvornom razvrstavanju korpusa hrvatske književnosti u Slavoniji i različitih skupina autora djelatnih u gradovima. 6. Za novu povijest slavonske književnosti, Fluminensia, god. 11, Rijeka, 1999., str. 73-82 U radu Goran Rem elaborira ideju gradske kulturne baštine kao složenog interteksta i prototeksta, koji se nalazi u produkcijskoj vezi sa estetskim proizvodima autora koji u njima djeluju. Grad funkcionira kao prostorna i stoga paradoksalno nadnacionalna struktura, koja s obzirom na povijesne okolnosti mobilizira ili demobilizira svoju unutrašnju stvaralačku samoproizvodljivost. Ugroženost egistencije grada podiže njegov aksiološki zid, kultura se pokazuje kao pismo, a umjetnički tekstovi osviješćuju svoj prostor kao zrcaljenje aksiologije polisa. Koncepcija tako osviješćene povijesti književnosti prepoznavat će produkcijsku tehnologiju grada kao pretpostavku prostorne centripetalne sile baštinskih vrijednosti. Svijest o Baštini eticitetom podupire novu proizvodnju, a nova proizvodnja s takvom povijesnom sviješću postavlja se modernistički visokozahtjevno. Rem nudi mogućnost promišljanja aktualne proizvodnje kao povijesno osviještene. Upotrebljava postmoderne teorijske smjerove promišljanja, koncipirajući strategiju neotradicijske povijesti. Referira na kulturološke i književnopovijesne radove prethodnika i afirmira scenu njihova intelektualnog angažmana (Stanislava Marijanovića, Dionizija Švagelja, Vladimira Rema, Katice Čorkalo).

7. Biblijske i novomitologijske strukture u pjesništvu Delimira Rešickog i Nicka Cavea, Jezyk, literatura i kultura Slowian dawniej i dzis –III /Zbornik meñunarodnog znanstvenog skupa organiziranog 23-25. travnja 1999. u Poznanu/, Poznan, 2001., str. 201-210 (rad takoñer prenesen u časopisu Riječi br. 1-2, Sisak 2001. str. 45-51). U radu se najavljuje postmoderna reinterpretacija tragova mitoloških arhetipova, u strukturama pjesništva sredine osamdesetih, kao povijesno nastupanje strategije nemetafizičke duhovnosti. Riječ je o mogućnosti koja je cijelo dvadeseto stoljeće iskušavana, ali su radikalno avangardne kao i tradicijski konzervativne tendencije otklanjale mogućnost svijesti o takvoj duhovnosti. Iskustvo slike svijeta koja poznaje intertekstualno pa simulakrumsko stanje, oslobodilo je radikalna odbacivanja i oblikovalo mogućnost za simuliranje fizičke duhovnosti. Rem upotrebljava kombinaciju pozitivizma, komparativnih metoda i semiotičkih interpretacijskih postupaka, kako bi dao metodološka rješenja. Rad je fenomenološki pozoran, u instrumentariju interdisciplinaran, poglavito poststrukturalistički postavljen, te kontekstualno-kulturološki instruktivan. 8. Vladimir Jelovšek Teharski – kopneni protoavangardist, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište hrvatske Moderne – bilanca stoljeća, Zagreb-Split, 2001., str. 320-333 Rad se bavi pretraživanjem udjela predmetnoga autora u nastupu i anticipaciji avangardnih poetoloških projekcija. Rad ukazuje na povjesničarsku neraspoloženost prema preuranjenom projektu avangardizma, koji se dugo vremena pokazivao i u tretmanu nešto kasnijega Janka Polića Kamova, a neusporedivo strože prema inovacijama koje je ponudio Vladimir Jelovšek Teharski. Taj je autor na samom secesijskom prijelomu, točnije već 1899. uveo zamjenični subjekt prve osobe jednine u jednorječni stih, a izveo je i pretapanje vezanoga stiha u slobodni. Dapače, taj je autor formalno izveo i dramsku dijalošku strukturu kao fragmentnu lirsku formu. Rem postupa iscrpnom recepcijskom referentnošću, instrumente interpretacije dekonstrukcijski izvodi iz fragmenta kao modernističke strategije, prati stihološku shemu Zorana Kravara, izlaže postave pretrage ekspresionizma u uvidu Cvjetka Milanje i Branimira Donata, te disciplinirano signalizira nužnu povjesničarsku rekonstrukciju. 9. Kvadrati tuge ili ekranizacija teksta, zbornik radova s meñunarodnoga znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet (Dani Ivana Slamniga; Osijek svibnja 1998,Osijek studenog 2000, Osijek-Pečuh2001), Pedagoški fakultet u Osijeku, Osijek, 2003., str. 77-86 Rad je poglavito interpretacijske i komparativne koncentracije, napose poetologijske. Ukazuje na intermedijalna iskustva poezije Ivana Slamniga, ukazuje i na slične strategije u sinkronoj proizvodnji umjetnika iz drugih područja (Milka Kelemena i Ivana Picelja). Rad se bavi i simulakrumskim intermedijalitetom, stanjem u kojem tekst inkludira višestruku i klizeću konkurenciju struktura, naime stila, forme, subjekta i teme. Rem analizira stanje semantičke emisije teksta u susretu s različitim dosadašnjim interpretacijama, i ukazuje na nesustavan susret stručne koncentracije s autorovim opusnim promjenama. Cilj je rada, u bitnome, konkretnim opusnim i tekstualnim slučajem, upozoriti na paradoksalno recepcijsko previñanje mogućnosti emisija forme kao najsnažnijih poetoloških orijentira. Ocjena znanstvene djelatnosti do izbora u zvanje izvanrednog profesora Radovi Gorana Rema, objelodanjeni do izbora u zvanje izvanrednog profesora, svjedoče kako je njegova znanstvena pozornost usmjerena proučavanju novije hrvatske književnosti, posebice suvremenoga hrvatskoga pjesništva i serioznom praćenju hrvatske književne produkcije te da je u tome već dosad ostvario zapažen rezultat, vrednovan i u književnoj

kritici, i u znanstvenoj historiografiji. Njegov znanstveni rad pokazuje da on nije filolog u tradicionalnom smislu, nego da hrvatskoj književnosti, pjesništvu, djelu i tekstu pristupa osloncem na suvremene metodološke orijentacije, od strukturalističkih, postrukturalističkih, semiotičkih i dekonstrukcijskih, do versoloških i književnorecepcijskih, na temelju čega se on nedvojbeno profilirao kao prepoznatljiv kroatist-poetolog zaokupljen istraživanjem, praćenjem, segmentiranjem i vrednovanjem modernih, mladih i najmlañih hrvatskih književnih stvaralaca i djela prema kojima se znanstveni pristupi tek otvaraju. Uz aktiviranje poznatih suvremenih metodoloških orijentira, zamjetna je i metodološka inovativnost kroz postavljanje projekta nove geourbokulturloške povjesničarske metode u proučavanju povijesti hrvatske književnosti istočnoga područja. Pristupnikova znanstvena djelatnost pokazuje tendenciju intenziviranja komparatizma u smjeru istraživanja hrvatske književne produkcije u europskom kontekstu. 3. ZNANSTVENA DJELATNOST POSLIJE IZBORA U ZVANJE IZVANREDNOGA PROFESORA

Poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora dr. sc. Goran Rem objavio je 1 znanstvenu knjigu, 2 sveučilišna udžbenika i 17 znanstvenih radova (4 u zbornicima s meñunarodnih znanstvenih skupova s meñunarodnom recenzijom a1, 1 u stranom časopisu a1, 3 u zbornicima s konferencija održanih u Hrvatskoj s meñunarodnim sudjelovanjem a2, 6 u zbornicima s domaćih znanstvenih skupova a2, 3 u časopisima a2).

Priopćenjima je sudjelovao na 11 znanstvenih skupova (4 meñunarodna u inozemstvu, 3 meñunarodna u Hrvatskoj, 3 domaća s meñunarodnim sudjelovanjem, 1 domaći znanstveni skup), i to izlaganjima koja su navedena u Prilogu 3.

Pristupnik je, kao istraživač, bio uključen u znanstveni projekt Dokumentarna proza sjevernoistočne hrvatske književnosti (glavna istraživačica je doc. dr. sc. Helena Sablić Tomić, 2003.-2004.).

Kao rezultat rada na projektu priredio je i opsežnim pogovorima, koji su svakako ravnopravni drugim znanstvenim radovima izvornoga istraživačkog značaja (Pogovor o bespogovorno briljantnoj esejistici i Vrijeme je za prostor eseja Bore P.), popratio dvije knjige esejističke i monografske proze Bore Pavlovića u knjigama Ugodna pripovijest (Disput, 2003) i Album vedrine (Disput, 2005.). Bio je recenzent 5 zbornika radova Riječki filološki dani s istoimenoga Meñunarodnog znanstvenoga skupa u Rijeci i 1 zbornika Zlatni danci Meñunarodnog znanstvenoga skupa u Osijeku.

I. Prikazi knjiga

1. Tijelo i tekst (Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2008., 259 str.) Znanstvena knjiga Tijelo i tekst osvješćuje različite varijante pojavljivanja razmjera tijela u raznomedijskim tekstualnim strukturama hrvatske književnosti i kulture u odnosu spram svoga europskoga konteksta, na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini, te istražuje koliko se i na koje načine u različitim, odnosno simultanim vremenskim odsječcima pokreće takvo stanje tekstualne tjelesnosti. Kroz 7 poglavlja interpretativno se prate vremenski uvjetovani stilski modaliteti tekstualnih tijela od romantičnoga do modernoga te modernističkoga i

postmodernoga. Poglavlje Tijelo pamti deskribira semantiku pojmova tijelo / tekst / tjelesnost / tekstualnost, a njihovu kontaktnost, odnosno meñuproizvodljivost istražuje na razini svih tekstualnih struktura u pojedinačnome tekstu, autorskom opusu te poetološki, kronologijski ili lokacijski srodnome korpusu tekstova na dijakronijskom potezu od romantizma do (proto)postmodernizma (od Jurja Tordinca, preko Antuna Branka Šimića, mañarskoga Šimića - Miklósa Radnótija do Ivana Slamniga, Borbena Vladovića, Ivana Rogića Nehajeva, Branke Knežević, Maje Gjerek te mañarskih postmodernista Gábora Lanczkora, Arpada Kollára, Rolanda Orcsika). Poglavlje Romantično tijelo donosi temeljitu interpretativnu sliku pojedinačnih tekstova pa onda i cijelosnoopusni interpretativni portret ñakovačkoga romantičarskog pjesnika Jurja Tordinca. Odjeljak Tijelo korpusa koordinira teorijska iščitavanja kronologijski nebliskih, ali poetološki srodnih poetika što pripadaju korpusu šokačke književnosti (primjerice, predmetom rada je tekst Ilije Okrugića, ali i Bore Pavlovića, kao i najmlañih Vlaste Markasović, Tihomira Dunñerovića ili Marinka Plazibata). Zaokupljenost zavičajnim korpusom-tijelom dovodi se u problemski postavljen suodnos s nekim drugim hrvatskim regijskim i zavičajnofenomenskim stratifikatima prostora (mediteranska i panonska, kajkavska književnost, čakavska, otočka, istrijanska, dinaridska, vukovarska književnost… itd.). U odjeljku Moderno tijelo istraživačkim su predmetom dva područja – fenomen tambure u šokačkom kulturnom korpusu i značaj glazbala, napose tambure, u lirici, feljtonima, putopisima i kritici odnosno polemikama Antuna Gustava Matoša, dakle u različitim vrstama njegove proze osim fikcijske. Tijelo pjesme u prozi se analitički bavi pjesmama u prozi Ivana Kozarca sa sviješću o njegovom poetičkome kontekstu - moderne, odnosno s problemski postavljenom takvom poetološkom identifikacijom. Odjeljak Medijalnost i tijelo donosi opsežan kronološki postavljen poetološki portret Branka Čegeca koji je, kao i Čegecova poezija, prožet intertekstualnim i drugomedijskim teorijskim i informacijskim referencama s naglaskom na tjelesnosti teksta, odnosno na tekstualnosti subjektova tijela, pa se dobiva jedna cijelosna kontekstna slika koja je svojom medijskom mozaičnošću analogna analiziranoj poetici. Posljednji odjeljak Tijela u stilu medijske kulture bavi se fizičkim tijelima u prostoru, glazbene skupine The Bambi Molesters, i to kombinacijom autorske (autobiografske) recepcijske informacije, literarno-znanstvene interpretacije i foto, odnosno snimateljske projekcije pjesnika i filmskoga kritičara Damira Radića i multimedijalnog umjetnika Ivana Faktora. Metodologija knjige oslanja se na teorijski korpus radova iz različitih teorijskih polja, ponajviše književnih, književno-povijesnih, književno-sociologijskih, kulturalnih, feminističkih i psihoanalitičkih. Izuzetno je važno pozicionirati autohtoni subjekt, njegov odnos prema pritisku ‘stvarnosti’ i pozicioniranje tjelesnosti i forme iskazivanja u odnosu na pritisak banalnih izvanjskih formi pa je u tom smislu edukacijska i hermeneutička vrijednost ove knjige takva da otvara mogućnosti tumačenja ne samo suvremene intermedijalnosti već i interkulturalne komunikacije na području iskazne prakse koja se do jučer činila hermetičkom i ne odveć otvorenom ‘drugim’ tumačenjima. Knjiga inovira povijesno-poetološkom sintetizacijom uvida u fenomene a) formalno-stilske i b) tematsko-subjektološke opredijeljenosti za istraživanje složenoga pjesničkog interesa za tijelo i tjelesnost. 2. Šokci u povijesti, kulturi i književnosti /s Vladimirom Remom; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%, (Filozofski fakultet u Osijeku/Šokačka grana Osijek, Osijek, 2008., 204 str.) Knjiga Šokci u povijesti, kulturi i književnosti sveučilišni je udžbenik pisan u žanru predavanja, a svako od šest glavnih poglavlja udžbenički je završeno problemskim pitanjima.

Udžbenik se, u teorijskom smislu, referencama oslanja na primarno pet skupina literaturnih jedinica – iz povijesti, povijesti i teorije književnosti, sociologije i antropologije, odnosno na tekstove povjesničara na potezu od bizantskoga cara Konstantina Porfirogeneta preko Vjekoslava Klaića i Ferde Šišića do Mirka Markovića, Zlatka Uzelca i Paškala Cvekana, na povijesnoteorijske studije Vladimira Bitija o kulturalnom pamćenju, na filozofsko-sociološki esej Theodora W. Adorna o tradiciji, na feminističkoteorijsku studiju Judith Butler o tjelesnim inskripcijama, na antropološku studiju Jerryja D. Moorea o obrascima kulturnog života itd. Udžbenička knjiga Šokci u povijesti, kulturi i književnosti prva je sustavna, ali i problemski postavljena informacija najprije o semantici označiteljskih jedinica vezanih uz pojam šokačkoga identiteta, a potom i o povijesti, kulturi i književnosti kao trima područjima projekcije šokačkoga vjersko-nacionalnoga bića. Predmetna graña ove knjige, podijeljena u šest poglavlja, gradi se komparativnim premrežavanjem povijesnih, kulturalno-antropoloških, socioloških, književnoteorijskih i književnih informacija o šokačkom identitetu, podastirući se time kao poliloški ustrojeno štivo koje problemskim pitanjima na kraju svakoga poglavlja nudi prostor svoga teksta suglasju, polemici, raspravi, osporavanju, istraživanju, dakle potiče na aktivnu i stalno onovljujuću recepciju koja podrazumijeva posezanje za kontekstnim materijalom protežući tekst izvan njegovih udžbeničkih granica. Ovaj visokoškolski udžbenik, koji je dijelom i znanstvena knjiga, osvjetljava fenomen šokaštva, Šokaca i šokačke kulture i književnosti, uzimajući perspektivu šokačkoga i kao kriterij izbora ilustracijskih autorskih poetika koje se time motre na posve inovativan način, odnosno izvan ustaljenih periodizacijskih obrazaca. Novum ovakvoga pristupa potenciran je problemskim pitanjima na kraju poglavlja kao metodskim potezom koji će, u skladu sa zahtjevima što se postavljaju pred ciljanu, studentsku čitateljsku populaciju, otvoriti niz novih istraživačkih punktova u poznatome tekstnom materijalu. Znanstvena vokacija knjige ne zatvara je u recepcijski krug studentske populacije, već je čini prigodnim materijalom potencijalnim proučavateljima šokačke književnosti i kulture. U predmetnom, a bitno interdisciplinarnom smislu (povijest-kultura/kulturologija-književna znanost) knjiga je pionirskim i inovacijskim radom koji uzorno daje paradigmu proučavanja regijskih i subregijskih književnih fenomena. 3. Hrvatska suvremena književnost /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%, (Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008., 277 str.) Ovaj sveučilišni udžbenik bavi se korpusom pjesničkih i kratkoproznih tekstova od 1968. godine do kraja 20. stoljeća te dalje kroz prvo desetljeće 21. stoljeća. Kompozicijski ustroj knjige čine dva dijela – Hrvatsko suvremeno pjesništvo i Hrvatska suvremena proza. Oba odjeljka svoju grañu organiziraju unutar pododjeljaka Povijest, Teorija, Kulturološki kontekst, Interpretacija i Kritika. Prvi dio knjige Hrvatsko suvremeno pjesništvo novo je istraživanje Gorana Rema koje preko ključnih fenomena kraja povijesti i tranzicije koji problematiziraju scenu suvremene hrvatske književnosti, napose pjesništva, predstavlja poetičku šarolikost suvremenog hrvatskoga pjesništva. Unaprijednom temeljitom raščlambom književnoga i kulturnoga nacionalnog i svjetskoga prostora, tekst priprema kontekstualizaciju i teorijsku interpretaciju promatranih (post)modernitetnih poetskih predložaka (Josipa Severa, Ivana Rogića Nehajeva, Milorada Stojevića, Slavka Jendrička, Marijane Radmilović), ali i poredbenu kulturološku i književnoteorijsku analizu (u kontaktu s poetikama Jima Morrisona, Davida Bowiea, Katalin Ladik itd.). Završno se ovaj dio o poeziji kritički referira na dvije antologije – moderne mañarske poezije na hrvatskom jeziku Jelencore Zoltana Ágostona te Rasuto biserje – antologiju hrvatske poezije u Mañarskoj od 1945. do 2000. Stjepana Blažetina te zaključno

identificira aktualni prostor hrvatskoga pjesništva kao poetički heterogen naznačujući konkretnim imenima frekventnije poetološke paradigme. Drugi odjeljak Kratka priča, pretisnuti dio magistarskog rada Helene Sablić Tomić, ima istu kompozicijsku kronologiju kao prvi pa započinje deskribiranjem književnopovijesnoga konteksta s referencama na poznate povijesti, odnosno periodizacije hrvatske književnosti, precizirajući pojam i razdoblje suvremene hrvatske književnosti. Nadalje se, kao dominantni prozni prostori suvremene hrvatske književnosti, opsežno književnopovijesno, terminološki i generički elaboriraju prostor suvremene ženske proze, časopisni i nakladnički prostor Quoruma te prostor autobiografskoga diskursa s iscrpnim analitičkim pristupom kratkoj priči quorumaša. U završnome dijelu knjige Praktikum čitanja dva su znanstvenoanalitička teksta što su ih Goran Rem i Helena Sablić Tomić objavili u koautorstvu sa studentima. Sveučilišni udžbenik Hrvatska suvremena književnost, s primarnom svrhom objavljivanja u Mañarskoj, svakako će svoju obrazovnu funkciju jednako ispuniti i unutar hrvatskoga sveučilišnoga polja, kao i na studijima kroatistike i komparatistike te hungaristike u Mañarskoj. Knjiga inovacijski provodi periodizacijski uvid u korpus nazvan "suvremena hrvatska književnost" s osvijeljenim početkom u kraju šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća. II. Prikazi najvažnijih znanstvenih radova 1. Melankolični ljetopis hrvatskoga pjesništva – Branko Čegec. U: Zbornik radova III. znanstvenog skupa Medij hrvatske književnosti 20. stoljeća s meñunarodnim sudjelovanjem (Zagreb, 28. – 29. studenoga 2003.). Zagreb: Altagama, 2004., str. 185-196 Tekst, kroz opusni portret Branka Čegeca, ukazuje na njegovu rubnu poziciju u otvaranju poetičke scene osamdesetih. Riječ je o rubnoj poziciji koja bi se uobičajenim povjesničarskim fokusiranjem nekih „stanja“, „naraštaja“ ili „časopisnih okupljanja“ zapravo nazivala – središnjom. Meñutim, rad pokazuje kako je „rub“ koji je Čegec zauzeo u osamdesetim godinama strategijski specifičan: sloboda je njegovih projekcija izuzetno produktivna u inzistiranju na nearbitrarnosti, pa je rub u njegovoj „lakoći“ djelovanja postao nasladnim iskustvom, osobito za pitanje konstitucije subjekta, što se pokazuje elaboracijom Čegecove strategije fluktuabilnosti koja se projicira, osim u već spomenuti subjekt, i u druge tekstualne strukture. 2. „Witamy na wojnic“ Davora Špišića i bliźnich – transmedialność. U: Widzieć Chorwacje, Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990-2005. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2005., str. 393-405 U ovome radu Rem istražuje stilistiku ratnoga umjetničkog i massmedijskog pisma, odnosno transformaciju mirnodopskoga stila estetske preosjetljivosti u realistički stil, koji je doveo i do bitnih poetoloških promjena koje Rem popisuje i definira, a koje odlikuje transmedijalna kontaktnost. U tom kontekstu Rem elaborira manjkavost stručno-znanstvenih povijesnih referiranja na korpus ratne književnosti jer nisu sposobna uočiti tu produkciju, pošto je njezina, te ratne produkcije, poetika interdisciplinarna i transmedijalna, upotrebljavajući i faktografijski gest dnevnog medijskog bilježenja promjena u ratu, ali i estetiku pismasvijesti, te redovito i intenzivne tragove još neke druge umjetnosti. Takvo stanje, konstatira Rem, podiglo je likovne, književne, filmske, glazbene, kazališne stvaratelje i povezalo ih s autorima žurnalističkoga pisma, dakle s autorima koji se i inače javljaju u vrstama tekstova profiliranim da prate svakodnevicu.

3. Silnice mimo tranzicije, tekstualnost i izvantekstualnost suvremenog hrvatskoga pjesništva i proze. U: OSlamnigu-drugi. Zbornik izabranih radova triju saziva meñunarodnog znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet. Osijek/Poznań: Filozofski fakultet Osijek/Uniwersytet im. Adama Mickiewicza, Katedra Filologii Slowianskiej, 2006., str. 35-56 U radu se analizira suvremena hrvatska književnost u kontekstu tranzicije i postkomunizma. Korpus suvremene hrvatske književnosti motri se u odnosu prema izvantekstualnoj stvarnosti te se poetički pluralizam 70-ih iščitava kao stanje tekstualne slobode nasuprot stanju neslobode u povijesnoj zbilji, 80-e kroz pojavu inter- i transmedijalnosti, medijski posredovane stvarnosti, a ratno pismo 90-ih kroz pojavu dokumentarizma, žanra autobiografije i zaokupljenosti fakticitetom. Zaključuje se tezom kako kraj milenija obilježava interdiskurzivna proza i intersubjektna lirika. 4. Konzistentno nepopravljiva Povijest – Povjesnica književnosti je Početnica. U: Zbornik Nasza środkowoeuropejska ars combinatoria. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2007., str. 85-112 Rad elaborira slabost, odnosno činjenicu polufikcionalnosti usustavljivanja povijesti književnosti. Kroz presjek najpoznatijih hrvatskih povjesnica na razmeñi moderna/postmoderna (Ivan Slamnig, Boro Pavlović, Miroslav Šicel, Slobodan Prosperov Novak, Milivoj Solar), s jedne strane, te književnih i drugomedijskih tekstova s druge strane(tekstovi Jima Morissona, Katalin Ladik, Zvonka Makovića, Ivana Slamniga, Valentina Benošića, Bore Pavlovića, Branka Maleša, Branka Čegeca i dr.), Rem dokazuje stalnu napetost izmeñu pokušaja zatvaranja književnoga, odnosno kulturnoga, prostora kronotopnim mjerenjima i umjetničkih izvedbi koje se tom zaključavanju opiru. Osim što identificira nesuglasice izmeñu nacionalne književnosti i povijesti koja je pokušava poetički i kronologijski disciplinirati, Rem daje širi komparatistički i kulturološki uvid u odnos spram svjetskih umjetničkih tekstova baveći se i unutrašnjim uvidom, odnosno analizirajući tematsku kritičnost promatranih tekstova prema nametljivosti povijesnih zatvaranja. 5. Književnoznanstveni diskurs Aleksandra Flakera, Branimira Donata i Cvjetka Milanje u pristupima Bori Pavloviću i Ivanu Slamnigu. U: OSlamnigu-treći. Zbornik izabranih radova VII. Saziva meñunarodnog znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet (Osijek-Vinkovci, travnja-studenoga 2006.). Osijek: Filozofski fakultet, 2007., str. 195-214 Rad pristupa radovima Aleksandra Flakera, Branimira Donata i Cvjetka Milanje, u njihovom povremenom, ali strateški presudnom zaokupljanju književnom proizvodnjom Bore Pavlovića i Ivana Slamniga. Teza rada je da postoji iščitljivo i, dakako, formalno te planski neprovoñeno meñusobno modernitetno „nagovaranje“ predložaka i analizatora. Naime, presudna znanstvena i stručna misija prvotne naslovne trojice hrvatskih mislitelja o književnosti, nesumnjivo je ona osvjetljenja opusa „predložaka“ koje ih smješta na vodeća mjesta u fenomenima post/moderniteta, svojevrsne neoavangarde i/ili semiotičkoga stvaralaštva. 6. Antun Gustav Matoš i cello. U: Zbornik Urbani šokci (Meñunarodni okrugli stol 2007. Šokci i tambura – Osijek, 24. svibnja 2007.). Osijek: Šokačka grana, 2008., str. 261-287 U ovome radu istraživačkim su predmetom dva područja – fenomen tambure u šokačkom kulturnom korpusu i značaj glazbala, napose tambure, u lirici, feljtonima, putopisima i kritici

odnosno polemikama Antuna Gustava Matoša, dakle u različitim vrstama njegove proze osim fikcijske. Rad ne ostaje samo na identificiranju tekstualnih implikacija izazvanih Matoševom predisponiranošću šokaštvom, već Matošev svakožanrovski tekst teorijski argumentirano i poredbeno prepoznaje i kao mjesto potencijalnoga prodora modernističke dijalogičnosti glazbenih i inih stilova i žanrova 20. stoljeća na razini europske književnosti i kulture. - koautorski radovi sa studentima-diplomandima - 7. Uz pjesnički opus Branka Maleša /s Franjom Nagulovim; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%, Hrvatska suvremena književnost. Osijek: Filozofski fakultet, 2008., str. 233-241 Rad se primarno bavi lingvostilističkim istraživanjem ključnih poetoloških značajki pjesničkoga opusa suvremenoga hrvatskog pjesnika Branka Maleša. Kroz kronologiju Malešovih pjesničkih faza, tekst elaborira mijene u izvedbi tekstualnih struktura, kao i interkodne kontakte. Osim toga, simultano se istražuje evidentna intrametatekstualna kontaktnost tako da se dobiva cijelosni uvid, kako u intertekstualne i intermedijalne relacije Malešova teksta, tako i u unutarpoetičke relacije. Posebna se pozornost usmjerava subjektnome biću te se, osim tekstualnih i intersemiotičkih kontaktnih uvjetovanosti njegova strukturna lika, analiziraju vrijeme i prostor kao indikatori različitih njegovih gramatičko-funkcijskih pojavnosti. 8. Melankolija u književnosti i glazbi /s Vedranom Sušcem; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%, Zbornik Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 9-67 I ovome je radu u središtu analitičke pozornosti instanca subjekta, točnije različite varijante tekstualne, odnosno glazbeno-tekstne profilacije jednoga stanja, odnosno prostora subjektiviteta, a to su melankolija i praznina. Predložni materijal koji pripada različitim medijskim poljima – književnosti i glazbi (poezija Branka Čegeca i poezija/glazba Iana Curtisa, tj. glazbene skupine Joy Division) aktivira komparativnanalitički teorijski pristup, a primijenjenu metodologijsku aparaturu čine stilistička, filmskoteorijska i glazbenoteorijska literatura. Teorijska elaboracija različitih načina konstituiranja melankolijskoga subjekta unutar dva različita medijska polja, i na kontekstnoj je razini usporedna (produkcijska kronologija, socijalni, tekstualni i inoumjetnički kontekst) i upravo ta interakcija subjekt-prostor dovodi do inovativnih teorijskih zapažanja pa se, u tom smislu, afirmira pojam melankolijskoga ludizma. 9. Stilemi erosa i thanatosa u poeziji i prozi Sylvije Plath /s Ivanom ðermanović; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%, Zbornik Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 69-124 Primarni predmet ovoga rada je tijelo subjekta koje se motri kroz dvije izvedbene dimenzije – kroz njegovu tjelesnost ostvarenu motivski u tekstu i kroz različite oblike emitiranja subjektova tijela u proznom, odnosno poetskom prostoru strukture teksta, za što su predlošci roman Stakleno zvono i Odabrane pjesme Sylvije Plath. Ključna faza istraživanja strukture subjektiviteta vezana je upravo za najnaglašeniju opreku – život-smrt, odnosno za ona mjesta na kojima se pojavljuju strukturno relevantni utjecaji Erosa i Thanatosa kao dva oprečna energetska polja. Stilističkom, psihoanalitičkom i književnoteorijskom aparaturom motri se kako se konstruktivni, odnosno destruktivni životni nagoni realiziraju i u drugim tekstualnim strukturama - formi, temi i stilu.

10. Poetika Mare Švel-Gamiršek /s Katicom Vukoja/; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%, Zbornik Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 125-248 Rad se pokreće od pozitivističkih pretraživanja te se bavi neiščitanim i neuknjiženim dijelom književnoga korpusa Mare Švel Gamiršek – poezijom. Istraživački dio rada pronalazi tekstove rasute po časopisima te ih kontekstualizira – književno/unutaropusno i vremensko-prostorno. Kroz poznate prozne tekstove M. Š. Gamiršek, odnosno kroz njihovu motiviku, motri se semantostilistička razina pjesama koje se, uz to, i komparativno tumače u suodnosu s poezijom A. B. Šimića. Usporedno, provodi se opsežna fonostilistička, grafostilistička i morfostilistička analiza tekstova. Rad preoznačava i periodizacijsku poziciju predmetne autorice. Ocjena znanstvene djelatnosti nakon izbora u zvanje izvanrednog profesora U razdoblju poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora, dr. sc. Goran Rem nastavlja se ekstenzivnije baviti poljem nove hrvatske književnosti, odnosno svoju analitičku pozornost usmjerava širemu području književnoga teksta (posredovanju, recepciji, kritičkoj i hermeneutičkoj preradbi, povijesnim, prostornim i kulturološkim stanjima i interakcijama projiciranima u tekst), primjenjujući pritom najsuvremenije književnoteorijske pristupe (strukturalističke, postrukturalističke, semiotičke i dekonstrukcijske, pa versološke i književnorecepcijske). Tendencija intenziviranja komparatističkih istraživanja predmetnoga materijala, naznačena u razdoblju prije posljednjega izbora, ovdje se jasno strategijski definira kroz barem tri inovacijske predmetne razine – unutarnacionalnu, gdje se tradicija teorijski omjerava suvremenošću i obrnuto, nacionalno-inonacionalnu koju obilježava komparativno otvaranje prema susjednim nacionalnim korpusima, napose mañarskom, te nacionalno književno-inonacionalno drugoumjetničko koju odlikuje komparativno otvaranje prema svjetskim drugoumjetničkim tekstovima. Spomenuti književnoteorijski pristupi te interdisciplinarna profilacija Removoga teorijskog diskurza, svjedoče o inovativnom promicanju suvremenih znanstvenih poetika i o primjeni suvremene znanstvene metodologije u analizi književnoga teksta. Rad na dokumentacijskoj grañi, kao temeljna pozicija, u okviru znanstvenih projekata, prezentiran je i u interpretacijski usredotočenim pisanim radovima. Pristupnik je na domaćim, a posebice na meñunarodnim znanstvenim skupovima i predavanjima u inozemstvu, promicao suvremenu hrvatsku književnost, književnu znanost i kulturu. Mišljenja smo kako cjelokupni rad dr. sc. Gorana Rema, u velikom dijelu metodologijski inovativan, čini njegov prinos znanosti o književnosti nedvojbenim i visokovrijednim. 4. NASTAVNA DJELATNOST A. Dodiplomski studij Pristupnik dr. sc. Goran Rem od 1992. godine sudjeluje u nastavi na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Pedagoškog, odnosno Filozofskog fakulteta u Osijeku, kada je počeo držati seminare i predavanja te priredio programe iz kolegija Stilistika, Uvod u metodologiju

znanstvenoga rada i Nova hrvatska književnost. Od 1995. godine najprije je znanstveni pa onda, od 1998., viši asistent na kolegiju Nova hrvatska književnosti kod sveučilišnog profesora dr. sc. Stanislava Marijanovića. Nakon izbora u docenta (1999. godine) dr. sc. Goran Rem izvodi nastavu iz Stilistike, Nove hrvatske književnosti i Teorije književnosti. Školske 2004./2005. godine na dislociranom studiju hrvatskoga jezika i književnosti i knjižničarstva u Vinkovcima pokreće izborni kolegij Mit, postmoderna kultura i etika. Školske 2006./2007. godine pokreće izborni kolegij Stilovi medijske kulture i piše program za kolegije Stilistika i Nova hrvatska književnost I, II, III. Kolegiji koje trenutno predaje su: Nova hrvatska književnost, Suvremena hrvatska književnost, Stilistika, Stilovi medijske kulture. Suorganizator je i suvoditelj terenske nastave iz kolegija Nova hrvatska književnost (ožujak/travanj 2007.). Pristupnik je mentorski vodio sudjelovanje 19 studenata osječke kroatistike na meñunarodnom studentskom simpoziju u Poznanu (Poljska) u svibnju 2004. Tamo su, uz asistenciju znanstvenoga novaka Ivana Trojana, prireñene multimedijske prezentacije (powerpoint i videoclips) sljedećih tema:

1. Marija Mihaljević et al: Wenders i Maleš druže se u samoposluživanju; 2. Ivana Grgić et al: ðurña Otržan i Wislava Szimborska u radosti pisanja i gubitku

subjekta; 3. Darko Matovac et al: Poljska i hrvatska kratka proza; 4. Marija Vuka et al: Hrvatska i poljska poetska proza; 5. Igor Josipović et al: Empirijski i slabi subjekt u razilasku.

Dr. sc. Goran Rem oblikovao je studentsku sesiju (šest izlaganja Boro P. i drugi i jedan tematski performance) na sazivu: Četvrti Meñunarodni znanstveni skup Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet /Dani Ivana Slamniga/; Osijek-Budimpešta studenoga 2003. Pod njegovim vodstvom izrañeno je i obranjeno stotinjak diplomskih i 10 završnih radova od kojih u prilogu navodimo one mentorirane poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora.

Pod njegovim mentorstvom izrañen je i seminarski rad Brankice Pavić Usporedna analiza pjesničkoga teksta Borbena Vladovića "Vizualna pjesma za djecu" s odabranim filmskim predlošcima , za koji je studentica dobila Rektorovu nagradu osječkog sveučilišta za 2008. Dr. sc. Goran Rem održao je 5 gostujućih predavanja na inozemnim sveučilištima sa sljedećim temama: 1. Varšava (Poljska) - svibanj 2000.godine, Filozofski fakultet, tema: Prostori i polja suvremenog hrvatskog pjesništva od 1940. do 2000 2. Poznan (Poljska) - svibanj 2000. godine, Slavistika - Filološki fakultet, tema: Suvremena hrvatska poezija 3. Krakov (Poljska) - svibanj 2000. godine, Slavistika - Filološki fakultet; tema: Suvremeno hrvatsko pjesništvo u europskom kontekstu 4. Budimpešta (Mañarska) - svibanj 2002. godine, Slavistika - Filološki fakultet; tema: Melankolija u suvremenom hrvatskom pjesništvu 5. Poznan (Poljska) - svibanj 2004., Filološki fakultet - Slavistika; tema: Hrvatska slikovna i vizualna poezija. Kada je riječ o popularizaciji struke i mentorskom radu sa studentima matičnoga fakulteta, valja izdvojiti njegov projekt Uvod u studij kroatistike, ostvaren i objelodanjen u Zborniku radova studenata Pedagoškog fakulteta u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, 1995., 156 str. Uvoñenje studenata u studijski rad, metodologiju znanosti o književnosti, tekuću kritiku i temeljni rad na izradi bibliografija novinskih članaka o književnosti, kulturi i umjetnosti u Osijeku i Slavoniji od 19. stoljeća do suvremenosti, zasigurno je vrijedan isticanja za primjer

njegova štovanja heurističkih načela, ali i pristupa studentima i pojedinim budućim poslijediplomantima, koji su oni zdušno prihvatili i podržali. Rezultati studentske ankete o vrednovanju nastavnika i asistenata, koju je školske godine 2007/2008. proveo Rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, nalaze se u Prilogu br. 5. B. Poslijediplomski i doktorski studij Na poslijediplomskom studiju Filozofskoga fakulteta u Zadru prihvaćen je njegov kolegij Koreografija teksta kao programska sastavnica nastave 2003.-2005. Mentorom je magistarskom radu Branka Vištice na poslijediplomskom studiju zadarskoga Filozofskog fakulteta: Pjesništvo Branimira Štulića i kultura kao intertekst; 2004. Bio je član Povjerenstva prilikom obrane 1 doktorske i 2 magistarske radnje: - doktorska radnja - Ivana Žužul, Uloga tekstova hrvatskog narodnog preporoda u tvorbi nacionalnog identiteta, Zagreb, 2007. - magistarske radnje - Ivana Žužul, Ježićeva i Frangešova povijest hrvatske književnosti u obzoru novoga historizma, Zagreb, 2002. Miro Grubić, Intervju kao žanr, Tadijanovićevi intervjui, Zagreb, 2007. Trenutno mentorira dva doktorska rada. 5. OSTALA ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST A. Stručni skupovi Pristupnik je sudjelovao na 2 meñunarodna stručna skupa u inozemstvu - Mjesta književnosti u Grazu, 1993., izlaganjem Bučno slavonsko umijeće - hrvatsko ratno pismo, transmedijalnost te 2008. godine na stručnom skupu Review within Review u Pečuhu. Oblikovatelj je stručnoga kolokvija Zavičajnici na Pjesničkim susretima u Drenovcima. B. Knjige, članci Pristupnik dr. sc. Goran Rem objavio je 2 stručne knjige, dvjestotinjak stručnih radova (leksikografskih, kritičkih, esejističkih, književnoteorijskih, interpretacijskih) od kojih u popisu donosimo izbor, no bodujemo samo one objavljene u sklopu knjige. C. Izbori i antologije Pristupnik je priredio: jednu panoramu hrvatskoga intermedijalnog pjesništva Panorama granice (Sisak, 2002.) i jednu antologiju suvremenog hrvatskoga pjesništva na mañarskom jeziku A melankóolia krónikája (Pécs, 2003.). D. Urednički rad Dr. sc. Goran Rem u akademskoj je zajednici, matičnoj struci i javnosti prisutan kao urednik brojnih izdanja. U godinama Domovinskoga rata (1991.-1992.) ureñuje ratno-dokumentarističku knjižnicu Čuvari buke (Topić/Špišić/Jaćimović/Pušić: Slavonska krv, Skupina autora: Vodič iz rata, Mladen Kevo: Rat za Hrvatsku). Urednički sudjeluje u nakladničkim projektima Slavonica (slavonski pisci u 100 knjiga), Croatica i Brodski pisci.. Ovdje ćemo navesti novije meñu njegovim uredničkim projektima, tj. one u kojima je sudjelovao od 2003. nadalje:

- zbornici - Pristupnik je organizirao znanstveni skup Modernitet druge polovice XX. stoljeća, postmodernitet - dani Ivana Slamniga & Bore Pavlovića, a potom uredio 3 zbornika s dosadašnjih 7 od ukupno 8 saziva:

1. OSlamnigu (Osijek, 2003.). Interdisciplinarna i multižanrovska interesna profilacija skupa aktivirala je domaće i inozemne znanstvenike i kritičare različitih interesnih polja, od književnih i jezikoslovnih, do povjesničara umjetnosti, muzikologa i mixmedijalnih kritičara, pa su i tekstovi u zborničkoj knjizi interdisciplinarno profilirani i primarno se bave književnim i znanstveno-esejističkim opusom Ivana Slamniga. U zborniku su zastupljeni radovi sudjelovali U zborniku su, osim Removoga, tiskani prilozi Krunoslava Pranjića, Cvjetka Milanje, Branka Maleša, Tvrtka Vukovića, Branimira Bošnjaka, Stanislava Marijanovića, Dubravke Brunčić, Nikole Vončine, Josipa Užarevića, Aleksandra Flakera, Milorada Stojevića, Vlaste Markasović, Sanje Jukić, Branka Kune, Stjepana Blažetina, Krystyne PieniąŜek-Marković, Sanjina Sorela, Zlate Šundalić, Tatjane Jukić, Vlaste Rišner, Borisa Škvorca, Helene Sablić Tomić, Sibile Petlevski, Helene Peričić, Marinele Aleksovski, Ružice Pšihistal, Kristine Peternai, Ivane Macan, Stjepana Lukača, Ješe Denegrija, Vlastimira Kusika i Zoltána Medvea. Prilozi u zborniku tematski su podijeljeni u 7 odjeljaka. U prvi odjeljak uvrštena su dva stilističko-biografska teksta Krunoslava Pranjića koja su prigodni oproštaj od preminuloga Ivana Slamniga. Nadalje, u sljedećemu su odjeljku radovi koji se bave recepcijskim odjecima Slamnigova književnoga rada te kulturalnim konotacijama njegove poezije. Sljedeća cjelina donosi tekstove što analiziraju Slamnigovo i drugo idiolekatsko pjesništvo kroz različite modele komparativnoanalitičkih pristupa. Odjeljak nakon toga istražuje Slamnigov prozni diskurs, dok se sljedeći bavi Slamnigovim dramama. Posljednje Slamnigovim tekstom obilježeno poglavlje bavi se njegovim esejističkim i znanstvenim diskurzom. U odjavnome odjeljku su intermedijalna istraživanja.

2. OSlamnigu-drugi (Osijek-Poznań, 2006.) I u ovom su zborniku okupljeni radovi hrvatskih i inozemnih znanstvenika koji kroz četiri tematske cjeline promišljaju poziciju suvremene hrvatske književne proizvodnje u srednjoeuropskome kontekstu, o multikulturalnosti, tranziciji, o teškoćama prevoñenja, o književnoteorijskoj problematici, o fenomenu intertekstualnosti i intermedijalnosti u tekstovima hrvatskih književnih autora, o intermedijskim stilističkim obrascima te o njihovoj primjenjivosti na usporednu analizu književnoga i inomedijskoga teksta i, na koncu, o mogućnostima komparativnog pristupa hrvatskim i europskim književnim, odnosno umjetničkim tekstovima. Središnja tematska os ovoga zborničkog uknjiženja je raznožanrovski tekst Bore Pavlovića. U zborniku su, osim Removoga, tiskani prilozi Mieczysława Dąbrowskog, Vlaste Markasović, Bogusława Zielińskog, Borisa Škvorca, Zoltána Medvea, Ernesta Miedzielskog, Aleksandra Flakera, Ane Lederer, Branimira Donata, Dubravke Brunčić, Zvonka Makovića, Ivana Trojana, Sanjina Sorela, Branimira Bošnjaka, Helene Peričić, Cvijete Pavlović, Rolanda Orcsika, Krystyne PieniąŜek-Marković, Gorana Tanackovića Faletara, Martine Lemaić, Kristine Peternai, Nede Mañarac, Sanje Jukić i Hrvoja Turkovića. Završni odjeljak zbornika donosi opsežan pregled poljske i hrvatske recepcije programa Dani hrvatske kulture/Dani Ivana Slamniga/Vidjeti Hrvatsku u Poznańu, s kojega je i dio radova u zborniku.

3. OSlamnigu-treći (Osijek, 2007.). Tekstovi u trećemu zborniku fokusiraju se na problematiku povijesti književnosti, na intermedijalne komparativne analize hrvatske, mañarske i poljske književne produkcije, na stilistička istraživanja massmedijskih izvedbi, na suvremene interpretacije tradicijskih tekstova te na književnoznanstveni i esejistički diskurz Aleksandra Flakera, Branimira Donata i Cvjetka Milanje, posebice na onaj njihov izučavateljski prostor koji se bavi književnom proizvodnjom Ivana Slamniga i Bore Pavlovića. Uz Remov prilog, u ovom su zborniku i radovi Antuna Šundalića, Helene Peričić, Damira Miloša, Zoltána Medvea, Krystyne PieniąŜek-Marković, Orsolyje Kálecz, Jelene Ribarić, Rolanda Orcsika, Ernesta Miedzielskog, Ádáma Walka, Joanne Dobosiewicz, Magdalene Polczynske, Ružice Pšihistal, Ivana Trojana, Vlaste Markasović, Sanje Jukić, Dragice Dragun, Sanjina Sorela, Helene Sablić Tomić, Josipa Užarevića i Dubravke Brunčić.

4. Zbornik Urbani Šokci. Osijek: Šokačka grana, 2006. 5. Zbornik Nova prepiska Ciraki. Osijek/Požega: DHK Ogranak

slavonskobaranjskosrijemski, 2006. 6. Zbornik Povratak, Cesariću. Osijek/Požega, 2006. 7. Zbornik ðakovački susreti hrvatskih književnih kritičara VIII. (stručni). ðakovo:

Matica hrvatska, 2006. 8. Zbornik Urbani Šokci 2. Osijek: Šokačka grana, 2007.

- knjige - 1. Pristupnik je urednik dviju knjiga esejističke i monografske proze i autor njihovih opsežnih znanstveno-istraživačkih pogovornih tekstova u biblioteci Četvrti zid izdavačke kuće Disput iz Zagreba: > Boro Pavlović, Ugodna pripovijest (Disput, 2003.); Pogovor o bespogovorno briljantnoj esejistici. Ovaj Remov pogovorni rad otkriva cijeli jedan nepoznati, neobjavljeni žanrovski korpus radova Bore Pavlovića, i to onu po kojoj je Boro P. manje poznat – esejističku, a drugo, kategorizira Pavlovićevu esejistiku, s obzirom na recepcijski status, na ostavštinsku i pretisnutu, s tim da ostavštinske eseje žanrovski identificira kao pregledno-panoramske esejističke studije. Eseje unutar obje skupine stilistički i kulturološki analizira, posebice spram istokontekstne hrvatske esejistike, te postavlja precizne poetičke orijentire podcrtavajući mjesta razlike iz kojih zaključuje o posve jedinstvenoj esejističkoj poetici – tematski ekskluzivnoj, posebice s obzirom na dijakronijsko-sinkronijsku i faktografijsku upućenost, s unikatnom lucidnom ludističkom strategijom, ideološki potpuno demobiliziranoj. > Boro Pavlović, Album vedrine (Disput, 2005.). Vrijeme je za prostor eseja Bore P. Remova pogovorna studija u drugome svesku dvoknjižja esejističke produkcije Bore Pavlovića, koju čine esejistički književni portreti hrvatskih pisaca i monografski rad o ðuri Sudeti, analizira stilistiku Pavlovićevih eseja ekstrahirajući postupke što determiniraju upravo pavlovićevski tip poetološkoga portreta, odnosno eseja – pozitivističku metodu koju kombinira s polemičkom kroz informacije koje se aktiviraju kao koordinatori raspravljačke razine eseja, a sadržane su u pismu iz vremena, što je specifikum Pavlovićeva tekstualnog dokumentarizma. Dalje, Rem kao tipične poetičke postupke Pavlovićevih eseja navodi metodu stilističke interpretacije i stilsko leguriranje da bi se i sam poslužio stilističkim dvoglasjem u analizi konkretnih Pavlovićevih eseja novouspostavljenom teorijskom aparaturom. 2. U knjižnici Pannonius u nakladništvu Društva hrvatskih književnika, uredio je knjige: Vladimir Rem, Pod Tinovim kišobranom, Osijek, 2005.; Nova prepiska Ciraki (zbornik), Osijek/Požega, 2006.; Adam Filipović Heldentalski: Život Biskupa Mandića, Osijek/ðakovo, 2007.; Vladimir Rem, Krug oko baštine, Osijek/Slavonski Brod, 2007.

3. U knjižnici Neotradicija Matice hrvatske Osijek uredio je knjige: ðuka Galović, Cvelfer stari – šokački stihovi, Osijek, 2006.; Adriana Car Mihec, Mlada hrvatska drama (ogledi), Osijek, 2006.; Katalin Ladik, Kavez od trave,Osijek, 2007.; Zoltan Virag, Odnosi i glasovi u tranziciji,Osijek, 2007.; Sanjin Sorel, Kritike i tome slično, Osijek, 2007.; Vlastimir Kusik, Adresa, Osijek, 2008. 4. U Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci uredio je knjige svih mladih pjesničkih laureata, a izdvajamo one objavljene od 2005. godine: Tihomir Dunñerović, Psiho, ptice, Drenovci, 2005.; Franjo Nagulov, Dečko. Žena: Dečko? Naranča!. Drenovci, 2006.; Marina Tomić, Nastavak zelene priče, Drenovci, 2008. 5. U knjižnici Brodski pisci nakladnika Riječ iz Vinkovaca, od 2005. godine uredio je i predgovorno popratio naslove: Valentin Benošić, Lirika, Slavonski Brod 2005.; Josip Pusztay, Na našu poljanu dovezli su topove, Slavonski Brod, 2007. - časopisi - Od 1985. do 1990. godine ureñuje časopis Quorum, a od 1990. do 2004. sudjeluje u ureñivanju osječke Revije, preimenovane u Književnu reviju. E. Stručne komisije i članstva Bio je ili jest član nekoliko povjerenstava za dodjelu uglednih književnih nagrada (Goranovo proljeće, Dani Dobriše Cesarića, Pjesnički susreti u Drenovcima, Kvirinovi susreti i dr.), a član je i sljedećih umjetničkih i kulturnih organizacija: DHK, MH, P.E.N. i HND. 6. OBNAŠANJE FUNKCIJA I VODITELJSTVO Od 1991. do 1992. godine vodi dokumentaristički projekt Dokumenti, 27. lipnja, raskrižje na Klajnovoj, kao i umjetnički projekt Noise Slawonische Kunst. Od 1998. godine do danas dr. sc. Goran Rem voditelj je meñunarodnoga znanstvenoga skupa MODERNITET DRUGE POLOVICE XX. STOLJEĆA, POSTMODERNITET - DANI IVANA SLAMNIGA & BORE PAVLOVIĆA, kojega je i pokretač. Od 2003. godine voditelj je katedre kroatistike na dislociranom studiju hrvatskoga jezika i književnosti i knjižničarstva u Vinkovcima. Trenutno obnaša funkcije voditelja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i prodekana za znanstveno-istraživački rad na Filozofskom fakultetu u Osijeku 7. ISPUNJENJE UVJETA NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST I REKTORSKOGA ZBORA Na temelju uvida u znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost pristupnika, stručno povjerenstvo smatra da dr. sc. Goran Rem ispunjava sljedeće uvjete: A. Uvjeti Nacionalnog vijeća za znanost Pristupnik dr. sc. Goran Rem, na temelju članka 32. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/03, 105/04. i 174/04), a prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05., 100/06., 138/06., 42/07., 120/07.),

ispunjava sve uvjete Nacionalnog vijeća za znanost za izbor u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika, jer: • objavio je 5 znanstvenih knjiga, 1 stručnu knjigu, 2 sveučilišna udžbenika i 43 izvorna

znanstvena rada (17 poslije zadnjega izbora), pri čemu 12 u publikacijama a1, a 31 u publikacijama a2

• za svoju je znanstvenu djelatnost zavrijedio ukupno 174,08 bodova (115,72 do izbora u zvanje izvanrednog profesora; 58,36 poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora), iz čega je vidljivo da ima puno više bodova nego je zahtijevano bodovnom normom od 54 boda za izbor u zvanje izvanrednoga profesora

Broj radova objavljenih nakon posljednjeg izbora: (a1) (a2) (a3) (a1)+(a2)+(a3) Nakon posljednjega izbora pristupnik je objavio 4 knjige (a3), 5 radova (a1), 12 radova (a2), što ukupno čini 21 rad. B. Uvjeti Rektorskoga zbora Pristupnik dr. sc. Goran Rem ispunjava sljedeće uvjete iz članka 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/03, 198/03, 105/04. i 174/04), a za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora: • obvezni uvjet: da je u svojstvu nastavnika na nekom visokom učilištu ukupno izvodio

nastavu od barem 600 norma sati - pristupnik na Pedagoškom, a od 2004. godine Filozofskom fakultetu u Osijeku, predaje od 1992. godine, dakle 16 godina, i pritom je izveo puno više od minimalno zahtijevanih 600 norma sati – ISPUNJEN UVJET

1. da je autor ili koautor 2 sveučilišna udžbenika, 2 znanstvene knjige ili 2 priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz 2 kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva – pristupnik je autor 5 znanstvenih knjiga, 2 sveučilišna udžbenika i 1 stručnu knjigu – ISPUNJEN UVJET

2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje 10 završnih ili diplomskih radova i da je pritom objavio barem 4 rada u koautorstvu sa studentom - mentorirao je 10 završnih i stotinjak diplomskih radova; objavio je 4 rada u koautorstvu s diplomandima – ISPUNJEN UVJET

3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem 2 znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij – trenutno mentorira 2 doktorska rada; nije objavio rad s postdiplomandom/doktorandom – DJELOMIČNO ISPUNJEN UVJET

4. da je održao najmanje 7 priopćenja na meñunarodnim znanstvenim skupovima ili barem jedno pozvano predavanje na meñunarodnom znanstvenom skupu – pristupnik je priopćenjima sudjelovao na 37 znanstvenih skupova (na 9 meñunarodnih u inozemstvu, 10 meñunarodnih u Hrvatskoj, 5 domaćih s meñunarodnim sudjelovanjem i 13 domaćih znanstvenih skupova – od toga je, poslije zadnjega izbora, izlagao na 7 meñunarodnih znanstvenih skupova, od čega na 4 u inozemstvu) – ISPUNJEN UVJET

5. da je bio najmanje četiri godine član ureñivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga – pristupnik je urednik 7 zbornika znanstvenih radova, od čega 3 s meñunarodnih znanstvenih skupova s meñunarodnom recenzijom (OSlamnigu, Osijek, 2003./ OSlamnigu-drugi, Osijek-Poznań, 2006./ Oslamnigu-treći, Osijek, 2007. s meñunarodnoga skupa Modernitet druge polovice XX. stoljeća, postmodernitet - dani Ivana Slamniga & Bore Pavlovića, /), a 4 s domaćih skupova (Urbani Šokci 2006. / Nova prepiska Ciraki, 2006. / Povratak, Cesariću, 2006. / Urbani Šokci 2007.) – ISPUNJEN UVJET

6. da je recenzirao barem 10 članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova – NIJE ISPUNJEN UVJET

7. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom meñunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu – NIJE ISPUNJEN UVJET

8. da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije godine na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja – NIJE ISPUNJEN UVJET

Od navedenih osam (8) uvjeta, pristupnik ispunjava 4 u potpunosti, a 1 djelomično (nužno 4). Ukupno uzevši, dr. sc. Goran Rem ispunjava uvjete Rektorskoga zbora. 8. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG ZA IZBOR Iz svega navedenoga vidljivo je da pristupnik dr. sc. Goran Rem ispunjava uvjete za izbor u zvanje redovitoga profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, i kad je riječ o broju i kvaliteti objavljenih znanstvenih i udžbeničkih knjiga, i kad je riječ o broju i kvaliteti znanstvenih radova. Vidljivo je i da je dr. sc. Goran Rem sudjelovao na puno većem broju domaćih i inozemnih skupova od potrebnoga te da je i sam pokretač i organizator jednoga uglednoga i kontinuiranoga meñunarodnoga skupa koji je redovno popraćen zbornicima kojima je pristupnik i urednik. Njegov nastavni angažman odlikuje uvoñenje inovativnih, interdisciplinarnih i intermedijalnih metoda u studentski rad na tekstu, čega je rezultat i pokretanje novih, od studenata izvrsno prihvaćenih, odnosno ocijenjenih, izbornih kolegija Mit, postmoderna kultura i etika i Stilovi medijske kulture. Nedvojben je i pristupnikov uspješan mentorski rad sa studentima-diplomandima, čega je rezultat, s jedne strane, Rektorska nagrada za mentoriran seminarski, kasnije dorañeni diplomski rad, a s druge, uknjiženje zajedničkih radova sa četiri diplomanda. Zbog svega toga predlažemo Vijeću Filozofskoga fakulteta u Osijeku da omogući nastavak postupka kojim će izv. prof. dr. sc. Goran Rem biti izabran u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitoga profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti. U nastavku Izvještaja donosimo dva obvezna priloga (Prilog 1. i Prilog 2.) te radi preglednosti i sistematičnosti Izvještaja i priloge o sudjelovanju na znanstvenim skupovima poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora i o mentorstvu diplomskih radova poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora. Kao poseban obvezni prilog (Prilog 5.), privitak cjelokupnom Izvješću, prilažemo i rezultate studentske ankete o vrednovanju nastavnika i asistenata koju je proveo Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. U Osijeku, 11. siječnja 2009. STRUČNO POVJERENSTVO:

prof. dr. sc. Milorad Stojević, Filozofski fakultet u Rijeci, predsjednik povjerenstva

prof. dr. sc. Branka Brlenić Vujić, Filozofski fakultet u Osijeku, član povjerenstva

prof. dr. sc. Cvjetko Milanja, Filozofski fakultet u Zagrebu, član povjerenstva

Prilog 1. dr. sc. Goran Rem, izvanredni profesor

POPIS RADOVA

A) Popis radova objavljenih do prethodnoga izbora

Popis objavljenih knjiga (a3) 1. Poetika brisanih navodnika. Zagreb: Cekade, 1988., 147 str. (prerañen i dopunjen magistarski rad – bodovna vrijednost je 10% od ukupnoga broja bodova) 2. Zadovoljština u tekstu. Zagreb: Quorum, 1989., 251 str. (stručna knjiga) 3. Slavonsko ratno pismo. Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci: Matica hrvatska, 1997., 226 str. 4. Koreografija teksta I-II /pjesništvo iskustva intermedijalnosti, studija i antologija, biobibliografije-dokumentacija/. Zagreb: Meandar – Biblioteka Intermedia, 2003. Tom I. 212 str.; tom II. 476 str. (50% adekvat disertaciji - bodovna vrijednost je 10% od ukupnoga broja bodova) 5. Slavonski tekst hrvatske književnosti /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/, znanstvena povjesnica. Zagreb: Matica hrvatska u Zagrebu, 2003., 644 str. Popis objavljenih znanstvenih radova u časopisima (a1) 1. Srednjoeuropska lirika: hrvatski i mañarski autori vizualne poezije. "Književna smotra", XXIX, br. 103 (1), Zagreb, 1997., str. 39-42. 2. Pristup pregledu hrvatske vizualne poezije. "Riječ", časopis za književnost i kulturu Hrvata

u Mañarskoj, II., br. 2, Budimpešta, 1997., str. 59-78. 3. Uvod u čitanje hrvatske književnosti u Slavoniji: Nacrt za čitanje povijesti hrvatske književnosti u Slavoniji. /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100% / "Umjetnost riječi", XLIII, br. 2, Zagreb, 1999., str. 133-147. 4. A The Smiths zenekar és Morrissey; Szentimentális pszichodeliája a szentimentális pszichológia és a szedimentális pszichodelia között. Fosszília 1-2/2001., str. 119-125. Popis radova objavljenih u zbornicima radova s meñunarodnih skupova s meñunarodnom recenzijom (a1) 1. Medijska osjetljivost slavonskog kulturnog prostora / s H.Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/ (u razdoblju od 1991. do 1999. godine), zbornik radova IV. Meñunarodni kroatistički znanstveni skup, Pečuh 2000., str. 166-193. 2. Biblijske i novomitologijske strukture u pjesništvu Delimira Rešickog i Nicka Cavea. Jezyk, literatura i kultura Slowian dawniej i dzis –III /Zbornik meñunarodnog znanstvenog skupa organiziranog 23-25. travnja 1999. u Poznanu/, Poznan, 2001., str. 201-210. (rad takoñer prenesen u časopisu Riječi br. 1-2, Sisak 2001. str. 45-51.) 3. Kvadrati tuge ili ekranizacija teksta. Zbornik radova s meñunarodnoga znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet (Dani Ivana Slamniga; Osijek svibnja 1998,Osijek studenog 2000, Osijek-Pečuh 2001). Osijek: Pedagoški fakultet, 2003., str. 77-86.

Popis radova objavljenih u zbornicima radova s domaćih skupova (a2) 1. Vladimir Jelovšek Teharski – kopneni protoavangardist. Zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište hrvatske Moderne – bilanca stoljeća, Zagreb-Split, 2001., str. 320-333 2. Radauš i konteksti, za novu recepciju, Zbornik šestih Dana Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci 2001., str. 90-97 3. Hrvatska književnost u Slavoniji na prijelazu 19. u 20 stoljeće, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište hrvatske Moderne – bilanca stoljeća II, Zagreb-Split 2002., str. 215-236 4. Podrubak o fusnoti – čitanje Pranjića Stojevićem, zbornik Važno je imati stila. Zagreb: Disput, 2002., str. 79-88 5. Dionizije ili četrdeset godina kasnije, Zbornik o Dioniziju Švagelju /zbornik radova sa znanstvenog skupa (u povodu 15. obljetnice smrti), Vinkovci 1. prosinca 2000./, Vinkovci 2002., str. 115-124 6. K recepciji pjesama u prozi Ivana Kozarca, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća, Zagreb-Split 2003., str. 262-278 7. Struktura ceste smrti, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća, Zagreb-Split 2004., str. 136-150 Popis radova objavljenih u zbornicima radova s meñunarodnih skupova (a2) i domaćih skupova s meñunarodnim sudjelovanjem (a2) 1. Počinje li hrvatski književni postmodernitet 1971.? Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II., Zagreb, 1997., str. 459-468 2. Postmoderna u intermedijalnom pjesništvu, Zbornik radova s Meñunarodnog znanstvenog skupa Riječki filološki dani održanoga u Rijeci od 3. do 5. prosinca 1998, str. 359-389 (udio u disertaciji 15 %) 3. Hrvatsko postmoderno pjesništvo i fanzinska kultura, zbornik radova Drugi hrvatski slavistički kongres / održan u Osijeku 14-18 rujna 1999./, Zagreb 2001, str. 425-436 4. Pristup pregledu hrvatske vizualne poezije (poezija vizualne i/ili intermedijalne osjetljivosti), Zbornik znanstvenih radova Vizualnost – zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća /Meñunarodni znanstveni skup Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, Zagreb 1995/ Zagreb: Filozofski fakultet/Naklada Slap, 2003, str. 427-454 (udio u disertaciji 15%) 5. Žamor i intersubjektivitetno jedno u lirici Marijane Radmilović, Zbornik radova II znanstvenog skupa Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti (s meñunarodnim sudjelovanjem) (Zagreb 29. XI – 30. XI. 2002). Zagreb: Altagama, 2003, str. 51-58 Popis znanstvenih radova objavljenih u časopisima (a2) 1. Sintaksa na molnjite, Spektar br. 5, god. III. Institut za književnost Skopje, Skopje 1985., str. 85-104 2. Postoji samo privatna gesta: Prikaz korpusa slavonskog ratnog pisma 1991.-1994. Fluminensia, 8, br. 1-2, Rijeka, 1996., str. 193-220 3. Za novu povijest slavonske književnosti. Fluminensia, god. 11, Rijeka, 1999., str. 73-82

4. Pjesništvo iskustva intermedijalnosti, Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi, br. 1 2000., Sisak 2000., str. 7-24. (udio u disertaciji 10 %) 5. Koreografija suvremenog hrvatskog pjesništva, Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi, br. 3 2000., Sisak 2000., str. 30-51 (udio u disertaciji 10 %) 6. Intermedijalna punctahrvatskoga pjesništva druge polovice XX. stoljeća, Kolo – časopis Matice hrvatske, God. XII, br. 3, jesen 2002., Zagreb 2002., str. 5-12 (udio u disertaciji 5%) 7. Metafizički prozor Maje Gjerek Lovreković, Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi, br. 3-4 2000., Sisak 2002, str. 55-59 Stručni radovi objavljeni u knjizi kao predgovor/pogovor (a2) 1. Sretne ulice – osječka čitanka /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100% /. Osijek: Matica hrvatska Osijek, 1999., 228 str. 2. Puut nebeski – ñakovačka čitanka /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100% /. ðakovo: Matica hrvatska ðakovo, 2000., 272 str. 3. Svijest, žudnja i zabava u poeziji Milorada Stojevića (pogovor), U: Milorad Stojević: Ponterosso (izabrane pjesme 1971-1999), /izbor, predgovor i pogovor Goran Rem/ Crikvenica: Libellus, 2000., str. 389-409 4. Neka se čudo desi (pogovor) U: Josip Stošić. ðerdan – drugo, ispravljeno izdanje. Zagreb: Disput, 2001., str. I-XIV 5. Neoromantičar i predmoderni lirik - ili brodski prostor sreće, trenutci uspomena i svehrvatska zabrinutost (predgovor). U: Hugo Badalić. Izabrane pjesme, Biblioteka Brodski pisci. Slavonski Brod: Brodska riječ, 2002., str. 5-16 6. Pogovor. U: Iva Plavšić. Iz budućnosti, Vinkovci 2002., str. 105 7. Oni su tišina naša, nekoliko redaka nakon čitanja… (predgovor). U: Ivan Tabak. Mi smo tišina tvoja. Osijek, 2002., str. 5-7 8. Pogovor o bespogovorno briljantnoj esejistici: Hey Joe! ili esejistika Bore Pavlovića, prvi dio. U: Boro Pavlović. Ugodna pripovijest. Zagreb: Disput, 2003., str. 241-251. 9. Od Nacrta za ples do Totentanza & literatura i bibliografija (pogovor). U: Panorama granica /izbor intermedijalnog pjesništva/;, str. 410-415, s predgovorom Zvonimira Mrkonjića, /časopis Riječi, 1-3, 2002/, Sisak, Matica hrvatska Sisak, 2002., str. 420 Stručni radovi objavljeni u zbornicima i časopisima (a2) 1. Vizualna poezija – poezija vizualne, odnosno intermedijalne osjetljivosti riječi/Visual Poetry – the Poetry of the Visual, or Rather, Interdisciplinary Sensitivity of Words. U: Riječi i slike. Zagreb: Soros centar za suvremenu umjetnost-Zagreb, 1995., str. 37-46 2. Nova i zahtjevna autentičnost kult-poezije, prikaz (Delimir Rešicki: Knjiga o anñelima, Zagreb 1997), Zbornik I. – ñakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. ðakovo: Matica hrvatska, 1999., str. 58-60 3. Skica za kritički pogled na troknjižje zbirki pjesama Branka Maleša, prikaz (Placebo, Osijek-Zagreb 1992, Biba Posavec, Zagreb 1996, Trickster, Zagreb 1997), Zbornik II. – ñakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. ðakovo: Matica hrvatska, 2000., str. 65-67 4. Der Stand der Dinge ili četiri rekapitulacijska odmorišta, savršene odskočnice u "sad!", prikaz (Milorad Stojević: Ponterosso, Crikvenica-Rijeka 2000; Zvonko Maković: Veliki predjeli, kratke sjene, Zagreb 2000; Slavko Jendričko: Orguljaš na kompjutoru, Sisak 2000; Ivan Rogić Nehajev: Sredozemlje – sedmi put, Zagreb 1999), Zbornik III. – ñakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, Matica hrvatska ðakovo, 2001., str. 65-67 5. Slavonac europskih kulturnih vidika, u znak sjećanja na prof. dr. sc. Ivu Bognera, u Glasu Slavonije, Osijek, utorak 3. rujna 2002., str. 43

6. Nasladne sjene, prikaz zbirke pjesama Podzemni Orfej Slavka Jendrička (Meandar, Zagreb 2001), U: Zbornik IV. – ñakovački susreti hrvatskih književnih kritičara. ðakovo: Matica hrvatska, 2002., str. 79-81 7. From: Goran Rem; To: Zarez; Sent: 9. studenog 2002; Subject: vedrina, snijeg i bijela magija…, uvodnik separata Modernitet, postmodernitet; Slamnigovi dani/Dani Bore Pavlovića (21-28 str.), Zarez IV/92, Zagreb, 21. studenog 2002., str. 21 8. Prepostmodernitet njim samim, esej o esejistici Bore Pavlovića, Zarez IV/93, Zagreb, 5. prosinca 2002., str. 18 9. Knjiga kulturno-kazališnog nezaborava, prikaz teatrološke knjige Povrat u nepovrat Antonije Bogner Šaban, u Glasu Slavonije, Osijek, subota, 28. prosinca 2002., str. 33 10. Mimo neosjećajnosti i preko nje, Zarez V/111-112, Zagreb 11. rujna 2003., str. 50 11. Ulica i tekst, U: Nebo iznad Osijeka. Osijek: Ogranak Matice hrvatske Osijek, 2003., str. 45-52 12. Tena Years After, U: Miroslav Šicel: Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, II. dio – 1950-2000. Zagreb: Disput, 2003., str. 427-429 B) Popis radova objavljenih nakon prethodnoga izbora Popis objavljenih knjiga (a3) 1. Tijelo i tekst. Osijek: Matica hrvatska Osijek, 2008., 259 str. 2. Šokci u povijesti, kulturi i književnosti /s Vladimirom Remom; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100% / Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku/Šokačka grana Osijek, 2008., 204 str. 3. Hrvatska suvremena književnost /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100% / Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku, 2008., 277 str. Znanstveni rad objavljen u časopisu (a1) 1. Tendencje rozwojowe a proces transformacji. Tekstualność i pozatekstualność we współczesnej chorwackiej. poezji i prozie. Tygiel Kultury 4-6/2006, str. 101-110. Popis radova objavljenih u zbornicima radova s meñunarodnih skupova s meñunarodnom recenzijom (a1) 1. Konzistentno nepopravljiva Povijest – Povjesnica književnosti je Početnica. U: Zbornik Nasza środkowoeuropejska ars combinatoria. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2007., str. 85-112 2. Književnoznanstveni diskurs Aleksandra Flakera, Branimira Donata i Cvjetka Milanje u pristupima Bori Pavloviću i Ivanu Slamnigu. U: OSlamnigu-treći. Zbornik izabranih radova VII. Saziva meñunarodnog znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet (Osijek-Vinkovci, travnja-studenoga 2006.). Osijek: Filozofski fakultet, 2007., str. 195-214 3. „Witamy na wojnic“ Davora špišića i bliźnich – transmedialność. U: Widzieć Chorwacje, Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990-2005. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2005., str. 393-405

4. Silnice mimo tranzicije, tekstualnost i izvantekstualnost suvremenog hrvatskoga pjesništva i proze. U: OSlamnigu-drugi. Zbornik izabranih radova triju saziva meñunarodnog znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet. Osijek/Poznań: Filozofski fakultet Osijek/Uniwersytet im. Adama Mickiewicza, Katedra Filologii Slowianskiej, 2006., str. 35-56 Popis radova objavljenih u zbornicima radova s domaćih skupova s meñunarodnim sudjelovanjem (a2) 1. Melankolični ljetopis hrvatskoga pjesništva – Branko Čegec. U: Zbornik radova III. znanstvenog skupa Medij hrvatske književnosti 20. stoljeća s meñunarodnim sudjelovanjem (Zagreb, 28. – 29. studenoga 2003.). Zagreb: Altagama, 2004., str. 185-196 2. Žanrovski sustav korpusa šokačke književnosti. U: Zbornik Urbani Šokci, zbornik s meñunarodnog okruglog stola, Osijek: Šokačka grana, 2006., str. 231-249 3. Antun Gustav Matoš i cello. U: Zbornik Urbani šokci (Meñunarodni okrugli stol 2007. Šokci i tambura – Osijek, 24. svibnja 2007.). Osijek: Šokačka grana, 2008., str. 261-287 Popis radova objavljenih u zbornicima radova s domaćih skupova (a2) 1. Igra, obred, svečanost ili izvedba - u dramskim tekstovima Josipa Stošića. Dani hvarskog kazališta – Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu (uredio Nikola Batušić...), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb: Književni krug, Split, 2005., 384-394. 2. Vedrina i tamnost u neosporavanju. U: Zbornik Povratak, Cesariću. Osijek, Požega: DHK Ogranak slavonskobaranjskosrijemski, 2006., str. 53-74 3. Dobriša Cesarić uz Srebrnu cestu. U: Zbornik Povratak, Cesariću, Osijek, Požega: DHK Ogranak slavonskobaranjskosrijemski, 2006., str. 119-130 4. Fragmentni studij Ciraki – poredbeni kolokvij – o Cirakijevom elegičnom kadriranju /s Katarinom Filipović, Brankicom Pavić, Ivanom Rašić, Majom Sambolec, Sandom Lulić i Jelenom Ribarić/. U: Zbornik Nova prepiska Ciraki. Osijek/Požega: Pannonius, 2006., str. 73-121 5. Esejistika Pavlović vs. Šicel, Osmišljavanja. U: Zbornik u čast 80.roñendana akademika Miroslava Šicela. Zagreb: ff press, 2006., 493-501 6. Fragmenti uz (nostalgične i ironične) fragmente (*rad sa studijskom skupinom četvrte godine kroatistike u Osijeku, nast. g.1999./2000.). U: Zbornik Bartol Inhof.. Prilozi sa Znanstvenog kolokvija 2000. održanog u sklopu 11. Pjesničkih susreta Drenovci, 14. rujna 2000.Drenovci: Biblioteka znanstveni kolokvij - svezak 5. Nakladnik Općinska knjižnica Drenovci, 2007., str. 35-57 Popis znanstvenih radova objavljenih u časopisima (a2) 1. Noć zaboravljenih filmova – The bambi molesters. Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi 3-4/2006., str. 1-18 2. Medijski citatni i ideologijski pseudopolemični Slavko Jendričko. Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi 1-3/2007., str. 147-156 3. Svijest o pismu, medijalnost i tijelo, Časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi 4/2008., str. 24-36 Pregledni rad objavljen u zborniku radova s meñunarodnoga skupa (a1) 1. Chorwacka poezja rockowa. U: Widzieć Chorwacje, Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990-2005. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2005., str. 357-366

Pregledni rad objavljen u časopisu (a2) 1. Slavonski književni milenij: Činjenice i kontekst igre./s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/, Osječki zbornik XXVIII. Osijek, 2007., str. 259-301 Stručni rad objavljen u inozemnom zborniku (a1) 1. Triple double, avagy Végel László Dupla expozíció c. regényének eszéki könyvbemutatója a nyolcvanas évek végén. Végel-Symposion. Budapest: Kijárat Kiadó, 2005., str. 201-204 Popis stručnih-koautorskih radova s diplomandima objavljenih u udžbeniku, odnosno u zborniku (a2) 1. Uz pjesnički opus Branka Maleša /s Franjom Nagulovim; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Hrvatska suvremena književnost.. Osijek: Filozofski fakultet, 2008., str. 233-241 2. Melankolija u književnosti i glazbi /s Vedranom Sušcem; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 9-67 3. Stilemi erosa i thanatosa u poeziji i prozi Sylvije Plath /s Ivanom ðermanović; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 69-124 4. Poetika Mare Švel-Gamiršek /s Katicom Vukoja/; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 125-247 Stručni rad objavljen u antologiji (a2) 1. A melankolia kronikaja (Kronika melankolije), na mañarskom; predgovorna studija (5-15 str.); antologija hrvatske postmoderne poezije – izbor pjesama; poetički portreti i biobliografije, Pečuh: Jelenkor, 2003., str. 160 Stručni radovi objavljeni u knjizi kao predgovor/pogovor (a2) 1. Vrijeme je za prostor eseja Bore P. U: Boro Pavlović. Album vedrine. Zagreb: Disput, 2005., str. 307-333 2. Kao munje u tamnoj noći ili Nadigravanje destruktivnih egzistema u pjesničkom stvaralaštvu Valentina Benošića (predgovor). U: Valentin Benošić. Lirika. Vinkovci: Riječ, 2005., Biblioteka Brodski pisci, kolo 3, knj. 15, str. 5-14 3. Nadrealni triler na samom rubu minskoga polja, ili – tekstualni koncert bluesa, plemenita neotradicija. U: Tihomir Dunñerović. Psiho, ptice. Drenovci: Općinska narodna knjižnica, 2005., str. 73-76 4. Čika ðuka – doajen slavonske pučke poezije (predgovor). U: ðuka Galović, Cvelfer stari. Osijek: Matica hrvatska Ogranak Osijek, 2006., str. 5-12 5. Pričljivo zatvoren (pogovor). U: Franjo Nagulov. Dečko. Žena: Dečko? Naranča!. Drenovci: Općinska narodna knjižnica, 2006., str. 77-80 6. Meko groteskne priče smrti (predgovor). U: Josip Pusztay. Na našu poljanu dovezli su topove. Vinkovci: Riječ, Biblioteka Brodski pisci, 2007., str. 5-11

7. Pogovor. U: Marina Tomić. Nastavak zelene priče. Drenovci: Općinska narodna knjižnica, 2008., str. 68-74 Stručni radovi objavljeni u časopisima (a2) 1. Neironijski performans i interekranizacija lirike (o poeziji Borbena Vladovića), Zarez, VI/139, 7. listopada 2004., str. 37 2. Moglo bi biti i bizarno kada već ne bi bilo (o poeziji Milorada Stojevića), Zarez, VII/156., 2. lipnja 2005., str. 12-13 3. Dijalog s bogom kiborgom (o poeziji Slavka Jendrička), Zarez, VIII/181, 1.lipnja 2006., str. 38-39 4. Promijeniti brže nego što generali mogu krivotvoriti tlorise i osamu (o pjesmama Ivana Rogića Nehajeva), Zarez, IX/207, 31.svibnja 2007., str. 12-13 5. Oslobodi se! O poeziji Branka Čegeca, tjelesnom zrcalu skokovitog kadra, Zarez, X/232, 29.svibnja 2008., str. 11

Stručni rad objavljen u zborniku (a2) Estetika i stilistika Josipa Jurja Strossmayera, U Zbornik 1. i 2. Strossmayerovih dana, ðakovo svibanj 2005., str. 105-114.

Prilog 2.

LISTA BODOVA

Dr. sc. Goran Rem, izvanredni profesor

I. Radovi do izbora u zvanje izvanrednog profesora

RAD Bibliografski podatak

O (opseg rada)

M (mjesto

objavljivanja)

V

(vrsnoća)

BODOVI

Poetika brisanih navodnika (Cekade, Zagreb, 1988., 147 str., prerañen i dopunjen magistarski rad; bodovna vrijednost 10% od ukupnog broja bodova)

9,94x1=9,94

a3=1

1

(9,94) 10% =

1,00

Zadovoljština u tekstu (Quorum, Zagreb, 1989., 251 str.)

14,44x1=14,44

a3= 1

0,5

7,22

Slavonsko ratno pismo (Matica hrvatska Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, 1997., 226 str.)

26,19x1=26,19

a3=1

1

26,19

Koreografija teksta I /pjesništvo iskustva intermedijalnosti, studija/, Meandar – Biblioteka intermedia, Zagreb, 2003. Tom I. 212 str.; tom II. 476 str. (50% adekvat disertaciji)

12,88x1=12,88

a3=1

1

(12,88) 10% =

1,29

Koreografija teksta II /biobibliografije-dokumentacija/

3,44x1=3,44

a3=1

0,5

1,72

Slavonski tekst hrvatske književnosti /s Helenom Sablić Tomić/, znanstvena povjesnica (Matica hrvatska u Zagrebu, Zagreb, 2003. 644 str.(udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%)

58,88x1=58,88

a3=1

1

58,88

Sintaksa na molnjite, Spektar br. 5, god. III. Institut za književnost Skopje, Skopje 1985., str. 85-104.

1,04x1=1,04

a2=1

1

1,04

Postoji samo privatna gesta:

Prikaz korpusa slavonskog ratnog pisma 1991.-1994. Fluminensia, 8, br. 1-2, Rijeka, 1996., str. 193-220

0,84x1=0,84

a2=1

1

0,84

Srednjoeuropska lirika: hrvatski i mañarski autori vizualne poezije, Književna smotra, XXIX, br. 103 (1), Zagreb, 1997., str. 39-42

0,63x1=0,63

a1=1,5

1

0,95

Počinje li hrvatski književni postmodernitet 1971.? Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II., Zagreb, 1997., str. 459-468

0,67x1=0,67

a2=1

1

0,67

Pristup pregledu hrvatske vizualne poezije. Riječ, časopis za književnost i kulturu Hrvata u Mañarskoj, II., br. 2, Budimpešta, 1997., str. 59-78

1,12x1=1,12

a1=1,5

1

1,68

Uvod u čitanje hrvatske književnosti u Slavoniji: Nacrt za

čitanje povijesti hrvatske književnosti u Slavoniji. Umjetnost riječi, XLIII, br. 2, Zagreb, 1999., str. 133-147

1,01x1=1,01

a1=1,5

1

1,52

Za novu povijest slavonske književnosti, Fluminensia, god. 11, Rijeka, 1999., str. 73-82

1,28x1=1,28

a2=1

1

1,28

Medijska osjetljivost slavonskog kulturnog prostora / s H.Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/ (u razdoblju od 1991. do 1999. godine), zbornik radova IV. Meñunarodni kroatistički znanstveni skup, Pečuh, 2000., str. 166-193.

1,13x1=1,13 a1=1,5 1 1,70

Biblijske i novomitologijske strukture u pjesništvu Delimira Rešickog i Nicka Cavea, Jezyk, literatura i kultura Slowian dawniej i dzis –III /Zbornik

0,83x1=0,83

a1=1,5

1

1,25

meñunarodnog znanstvenog skupa organiziranog 23-25. travnja 1999. u Poznanu/, Poznan, 2001., str. 201-210. (rad takoñer prenesen u časopisu Riječi br. 1-2, Sisak 2001. str. 45-51.) A The Smiths zenekar és Morrissey; Szentimentális pszichodeliája a szentimentális pszichológia és a szedimentális pszichodelia között. Fosszília 1-2/2001., str. 119-125.

0,54x1=0,54

a1=1,5

1

0,81

Vladimir Jelovšek Teharski – kopneni protoavangardist, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište hrvatske Moderne – bilanca stoljeća, Zagreb-Split, 2001., str. 320-333.

0,81x1=0,81

a2=1

1

0,81

Hrvatsko postmoderno pjesništvo i fanzinska kultura, zbornik radova Drugi hrvatski slavistički kongres / održan u Osijeku 14-18 rujna 1999./, Zagreb 2001., str. 425-436.

0,85x1=0,85

a2=1

1

0,85

Radauš i konteksti, za novu recepciju, Zbornik šestih Dana Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci 2001., str. 90-97.

0,46x1=0,46

a2=1

1

0,46

Hrvatska književnost u Slavoniji na prijelazu 19. u 20 stoljeće, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište hrvatske Moderne – bilanca stoljeća II, Zagreb-Split 2002., str. 215-236.

1,03x1=1,03

a2=1

1

1,03

Podrubak o fusnoti – čitanje Pranjića Stojevićem, zbornik Važno je imati stila, Disput, Zagreb 2002., str. 79-88.

0,71x1=0,71

a2=1

1

0,71

Dionizije ili četrdeset godina kasnije, Zbornik o Dioniziju Švagelju /zbornik radova sa znanstvenog skupa (u povodu 15.

0,67x1=0,67

a2=1

1

0,67

obljetnice smrti), Vinkovci 1. prosinca 2000./, Vinkovci 2002., str. 115-124. K recepciji pjesama u prozi Ivana Kozarca, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća, Zagreb-Split 2003., str. 262-278.

0,84x1=0,84

a2=1

1

0,84

Žamor i intersubjektivitetno jedno u lirici Marijane Radmilović, Zbornik radova II znanstvenog skupa Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti (s meñunarodnim sudjelovanjem) (Zagreb 29. XI – 30. XI. 2002), Altagama, Zagreb 2003, str. 51-58.

0,55x1=0,55

a2=1

1

0,55

Kvadrati tuge ili ekranizacija teksta, zbornik radova s meñunarodnoga znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet (Dani Ivana Slamniga; Osijek svibnja 1998,Osijek studenog 2000, Osijek-Pečuh2001), Pedagoški fakultet u Osijeku, Osijek, 2003., str. 77-86

0,68x1=0,68

a1=1,5

1

1,02

Struktura ceste smrti, zbornik radova Dani hvarskog kazališta – književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća, Zagreb-Split 2004., (oko 21.234 znaka), str. 136-150

0,74x1=0,74

a2=1

1

0,74

UKUPNO bodova do izbora u zvanje izvanrednog profesora

115,72

II. Radovi poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora

RAD Bibliografski podatak

O (opseg

rada)

M (mjesto

objavljivanja)

V

(vrsnoća)

BODOVI

Tijelo i tekst (Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2008., 259 str.)

9,5x1=9,5

a3=1

1

9,5

Šokci u povijesti, kulturi i književnosti /s Vladimirom Remom; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/ (Filozofski fakultet u Osijeku/Šokačka grana Osijek, Osijek, 2008., 204 str.)

13,13x1=13,13

a3=1

0,75

9,85

Hrvatska suvremena književnost /s Helenom Sablić Tomić; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/ (Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008., 277 str.)

19,44x1=19,44

a3=1

0,75

14,58

Melankolični ljetopis hrvatskoga pjesništva – Branko Čegec. U: Zbornik radova III. znanstvenog skupa Medij hrvatske književnosti 20. stoljeća s meñunarodnim sudjelovanjem (Zagreb, 28. – 29. studenoga 2003.). Zagreb: Altagama, 2004., str. 185-196

0,56x1=0,56

a2=1

1

0,56

„Witamy na wojnic“ Davora Špišića i bliźnich – transmedialność. U: Widzieć Chorwacje, Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990-2005. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2005., str. 393-405

0,91x1=0,91

a1=1,5

1

1,37

Chorwacka poezja rockowa. U: Widzieć Chorwacje, Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990-2005. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2005., str. 357-366

0,63x1=0,63

a1=1,5

0,75

0,71

Igra, obred, svečanost ili izvedba - u dramskim tekstovima Josipa Stošića. Zbornik Dani hvarskog

0,70x1=0,70

a2=1

1

0,70

kazališta – Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu (uredio Nikola Batušić...), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb; Književni krug, Split, 2005., str. 384-394 Tendencje rozwojowe a proces transformacji. Tekstualność i pozatekstualność we współczesnej chorwackiej. poezji i prozie, Tygiel Kultury 4-6/2006, str.101-110

1,14x1=1,14

a1=1,5

1

1,71

Silnice mimo tranzicije, tekstualnost i izvantekstualnost suvremenog hrvatskoga pjesništva i proze. U: OSlamnigu-drugi. Zbornik izabranih radova triju saziva meñunarodnog znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet. Osijek/Poznań: Filozofski fakultet Osijek/Uniwersytet im. Adama Mickiewicza, Katedra Filologii Slowianskiej, 2006., str. 35-56

0,14x1=0,14

a1=1,5

1

2,18

Žanrovski sustav korpusa šokačke književnosti, Urbani Šokci, zbornik s meñunarodnog okruglog stola, Osijek 2006., str. 231-249

1,25x1=1,25

a2=1

1

1,25

Konzistentno nepopravljiva Povijest – Povjesnica književnosti je Početnica. U: Zbornik Nasza środkowoeuropejska ars combinatoria. Poznań: Wydawnictwo naukowe, 2007., str. 85-112

1,74x1=1,74

a1=1,5

1

2,61

Književnoznanstveni diskurs Aleksandra Flakera, Branimira Donata i Cvjetka Milanje u pristupima Bori Pavloviću i Ivanu Slamnigu. U: OSlamnigu-treći. Zbornik izabranih radova VII. Saziva meñunarodnog

0,87x1=0,87

a1=1,5

1

1,30

znanstvenog skupa s meñunarodnom recenzijom Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet (Osijek-Vinkovci, travnja-studenoga 2006.). Osijek: Filozofski fakultet, 2007., str. 195-214 Antun Gustav Matoš i cello. U: Zbornik Urbani šokci (Meñunarodni okrugli stol 2007. Šokci i tambura – Osijek, 24. svibnja 2007.). Osijek: Šokačka grana, 2008., str. 261-287

1,66x1=1,66

a2=1

1

1,66

Esejistika Pavlović vs. Šicel, Osmišljavanja, Zbornik u čast 80.roñendana akademika Miroslava Šicela, ff press, Zagreb 2006., 493-501.

0,69x1=0,69

a2=1

1

0,69

Uz pjesnički opus Branka Maleša /s Franjom Nagulovim; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Hrvatska suvremena književnost.. Osijek: Filozofski fakultet, 2008., str. 233-241

0,63x1=0,63

a2=1

0,5

0,32

Melankolija u književnosti i glazbi /s Vedranom Sušcem; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 9-67

2,07x1=2,07

a2=1

0,5

1,04

Stilemi erosa i thanatosa u poeziji i prozi Sylvije Plath /s Ivanom ðermanović; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/,. Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 69-124

1,63x1=1,63

a2=1

0,5

0,82

Poetika Mare Švel-Gamiršek /s Katicom Vukoja/; udio Gorana Rema 50%, bodovna vrijednost 100%/. Stil vinkovačkog studija filozofije. prilozi: Goran Rem, Vedran Sušac, Ivana ðermanović, Katica Vukoja/. Osijek: Knjižnica Pannonius. Ogranak DHK slavonskobaranjsko srijemski, 2008., str. 125-248

4,13x1=4,13

a2=1

0,5

2,07

Slavonski književni milenij: Činjenice i kontekst igre. U: Osječki zbornik XXVIII. Osijek, 2007., str. 259-301

3,90x1=3,90

a2=1

0,75

2,93

A melankolia kronikaja (Kronika melankolije), na mañarskom; predgovorna studija (5-15 str.); antologija hrvatske postmoderne poezije – izbor pjesama; poetički portreti i biobliografije, Pečuh, Jelenkor, 2003., str. 160

2,23x1=2,23

a1=1,5

0,75

2,51

UKUPNO bodova poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora

58,36

Sveukupno bodova

174,08

Do izbora u zvanje izvanrednog profesora – 115,72 Od izbora u zvanje izvanrednog profesora – 58,36 UKUPNO – 174,08

Od stručnih radova bodovani su samo oni koji su objavljeni u sklopu knjige (osim predgovornih i pogovornih tekstova).

Prilog 3.

SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA NAKON IZBORA U ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA

1. Silnice mimo tranzicije, tekstualnost i izvantekstualnost suvremenog hrvatskoga pjesništva i proze, meñunarodni znanstveni skup MODERNITET DRUGE POLOVICE XX. STOLJEĆA, POSTMODERNITET - DANI IVANA SLAMNIGA & BORE PAVLOVIĆA, Poznań, 2005.

2. Fragmentni studij Ciraki – poredbeni kolokvij o Cirakijevu elegičnom kadriranju, Znanstveni kolokvij Trećih Dana Dobriše Cesarića, Požega, 2005.

3. Šokačko pismo Baranje i Slavonije, VIII. Meñunarodni kroatistički znanstveni skup, Pečuh, 2006.

4. Žanrovski sustav korpusa šokačke književnosti, domaći skup s meñunarodnim sudjelovanjem Urbani Šokci, Osijek, 2006.

5. Intermedijalizmi u hrvatskom pjesništvu 20. stoljeća /s Dubravkom Brunčić/, meñunarodni znanstveni skup Hrvatski slavistički kongres, Varaždin, 2006.

6. Književnoznanstveni diskurs Aleksandra Flakera, Branimira Donata i Cvjetka Milanje u pristupima Bori Pavloviću i Ivanu Slamnigu, meñunarodni znanstveni skup MODERNITET DRUGE POLOVICE XX. STOLJEĆA, POSTMODERNITET - DANI IVANA SLAMNIGA & BORE PAVLOVIĆA, Vinkovci, 2006.

7. Čovjek i prostor, Boro Pavlović, meñunarodni znanstveni skup MODERNITET DRUGE POLOVICE XX. STOLJEĆA, POSTMODERNITET - DANI IVANA SLAMNIGA & BORE PAVLOVIĆA, Osijek, 2007.

8. Antun Gustav Matoš i cello, domaći skup s meñunarodnim sudjelovanjem Urbani šokci, Osijek, 2007.

9. Tijelo i tekst /sa Sanjom Jukić/, Hrvatski Kupido, Katedra za slavističku filologiju Filozofskog fakulteta Lorand Etves u Budimpešti, Budimpešta, 2008.

10. Produktivna recepcija Držića & Držića u suvremenom hrvatskom pjesništvu, IX. Meñunarodni kroatistički znanstveni skup, Pečuh, 2008.

11. Slavonske književne eksplozije /s Helenom Sablić Tomić/: domaći skup s meñunarodnim sudjelovanjem Urbani Šokci - UGLEDNI ŠOKCI I BUNJEVCI, 2008.

Prilog 4.

MENTORSTVO DIPLOMSKIH I ZAVRŠNIH RADOVA NAKON IZBORA U ZVANJE IZVANREDNOG PROFESORA

- mentorstvo diplomskih radova -

1. Bjelica, Alen Glazba i poetski tekstovi ðurñe Otržan, Osijek, 2004.

2. Narcisa Bošnjak, Stil postmoderne kulture, 2006.Martina Lemaić, Filmičnost hrvatskoga

pjesništva devedesetih, 2006.

3. Josipa Majstorović, Tekstualnost u poeziji ðonija Štulića, 2006.

4. Josipa Jakobek, Usporedba poezije Vesne Parun, Sonje Manojlović i Maje Gjerek

Lovreković, 2007.

5. Franjo Nagulov, Stilistički uvid u pjesnički opus Branka Maleša, 2007.

6. Željko Predojević, Izgubljen u prijevodu, 2007.

7. Ivona Tevelly, Tipovi subjekta u ženskom pjesničkom pismu, 2007.

8. Brankica Pavić, Kretanje u poetskom i filmskom tekstu, 2008.

9. Marko Brajković, Psihodelija u književnosti, 2008.

- mentorstvo završnih radova (svi su radovi iz 2008.) - 1. Ana Bede, Stilistika prijevoda na predlošku filmskog scenarija

2. Angelina Bijelić, Usporedna stilistička analiza pjesme Izmeñu majmunskih zidova Josipa

Severa i eksperimentalnog filma

3. Vladimir Bjelobrk, Motiv smrti u verbalnoj, glazbenoj i filmskoj umjetnosti

4. Dragana Božić, Traduktološka stilistika filmskog titla

5. Ivana Iliškov, Transpozicija pojma pjesničke fikcije u metamedijalnost eksperimentalnog

filma

6. Adrijana Krkalo, Stilistika prevoñenja

7. Martin Martinovski, Usporedna analiza romana i dugometražnog filma

8. Nevena Tanasić, Traduktološka obrada filmskoga scenarija

9. Mišo Tokić, Grafiti kao prototekst pjesničkoga teksta i eksperimentalnih filmova

10. Marina Tomić, Usporedna raščlamba suvremene proze i filma

SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU FILOZOFSKI FAKULTET

31000 Osijek, Lorenza Jägera 9 Telefon: 031 211-400 centrala; 031 212-803 dekan Telefaks: 031 212-514 URL: http: //www.ffos.hr

KLASA: 640-03/09-02/8 URBROJ: 2158-83-02-09-1 Osijek, 30. siječnja 2009. Na osnovi članka 35. Statuta Filozofskoga fakulteta Fakultetsko je vijeće na sjednici održanoj dana 28. siječnja 2009. godine donijelo sljedeću

O D L U K U

1. Prihvaća se pozitivno izvješće Stručnog povjerenstva za izbor izv. prof. dr. sc. Gorana Rema u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti.

10. Ova odluka, izvješće Stručnog povjerenstva i natječajni materijal pristupnika

dostavit će se Matičnom odboru na daljnji postupak.

O b r a z l o ž e n j e Fakultetsko je vijeće na sjednici održanoj 26. studenoga 2008. g. donijelo odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti. Na istoj sjednici imenovano je Stručno povjerenstvo u sljedećem sastavu: predsjednik prof. dr. sc. Milorad Stojević, te članovi prof. dr. sc. Branka Brlenić Vujić i prof. dr. sc. Cvjetko Milanja. Na ispravak natječaja od 21. studenoga 2008. objelodanjen u Glasu Slavonije 25. studenoga i Narodnim novinama 26. studenoga 2008. g., javio se izv. prof. dr. sc. Goran Rem. Natječajni materijal pristupnika upućen je Odboru za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja koje je utvrdilo da prijava pristupnika nema formalnih nedostataka i da pristupnik ispunjava opće uvjete i posjeduje psihofizičke osobine za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Stručnom je povjerenstvu dalo pozitivno izvješće za izbor, te je Fakultetsko vijeće donijelo odluku kao u izreci.

D e k a n i c a

Prof. dr. sc. Ana Pintarić Dostavljeno:

1. Matični odbor 2. Pismohrana