Iako je ta vrsta vrlo rijetka, uspjela je, uz pomoæ drugih èudovišta, uèiniti i vamaosobno jednu veliku uslugu. Uspjela je spasiti na tisuæe bijelih beba foka da ne postanuukrasni komad odjeæe, obješen o vrat nekoga kapricioznog, razma<enog ljudskog biæa.

51

Primjerak u dobi od 295 godina

ÈUDOVIŠTA VODA

Prije nego što opišem neke od 103 vrste èudovišta voda, moram vam reæi da,zapravo, jedan njihov veliki dio ne <ivi samo u vodi. Pogledajmo: petnaest vrsta oveskupine gotovo cijelu prvu polovicu <ivota ne izlazi iz vode, ali drugu polovicuprovodi na suhom. Tri vrste èine to isto, ali obratno, mladost na suhom, a zrelost u vodi. Trinaest se vrsta hrani jedino vodenim biljem, a pritom moèe samo noge iglavu. Devet vrsta provodi u vodi vrijeme parenja, a u šest od njih, buduæe majke tuostaju i za vrijeme trudnoæe. Neke vrste, njih jedanaest, borave samo danju u vodi, a noæu na suhom. Za razliku od njih, šest vrsta to radi upravo suprotno. Èetrnaestvrsta èudovišta voda ima i krila, a meðu njima su èetiri koje su izvrsni letaèi, pa dio<ivota provode u zraku. Postoji i osam vrsta koje <ive u vodi samo tijekom zime, a èetiri druge samo ljeti. Sedam vrsta iz ove skupine, eto, ulazi i izlazi iz vode prema<elji i potrebi. Napokon, samo preostalih trinaest vrsta u vodi provodi cijeli svoj<ivot, mirno i bez ikakve nakane da iz nje iziðe van. Zanimljivo je, meðutim, da ni te,posljednje spomenute, vrste ne dišu poput riba, škrgama. Èak i èudovišta vrsteprozirna morska gljiva, koja su najveæa i najte<a od svih èudovišta, a <ive uoceanskim dubinama, moraju na površini udahnuti zrak. Znate kako to ide, i vi takodišete: pluæa, kisik, eritrociti, udahni, izdahni, udahni, izdahni — sve dok ne izdahnešpotpuno. Baš sve vrste i baš sva èudovišta svijeta, bez iznimke, dišu baš tako, i u vodi,i u zraku, i na suhom.

A kad smo veæ kod disanja, ne mogu propustiti priliku da ka<em kako je meðuvama, ljudima, poznat još jedan naèin disanja. On se zove pušenje. Mi se timnaèinom, uopæe ne slu<imo jer nikada nismo ni prezdravi, ni prepametni, a ni ne bojimo se da æemo predugo <ivjeti. No, dobro.

Posvetimo se ponovno èudovištima voda za koja znamo da, manje ili više, <ive u vodi.A u kakvoj vodi <ive, pitanje je sad! — Eto, <ive u oceanima, morima, jezerima,rijekama, moèvarama, slanoj, slatkoj, hladnoj, toploj, ali ponajprije u èistoj vodi!!!Na<alost, zahvaljujuæi vama, ljudima, takvih je voda sve manje. Slatke, pitke vode, kaojezera i rijeke, puno su manje od mora i oceana, pa ste jedan njihov dio veæ uspjelioneèistiti. Sreæom, 67 vrsta èudovišta voda mo<e <ivjeti i u slatkoj i u slanoj vodi, pa su mnoga èudovišta napustila svoja zagaðena slatkovodna prebivališta i preselila sena èiste obale èistih mora i oceana. Pritom nisu bila razdragana i sretna kao vaši turistikoji se, takoðer, sele u potrazi za netaknutom, djevièanskom prirodom, iako s drugimrazlogom — da tu prirodu dotaknu i razdjevièe. Eto, sada ste usput saznali kamo i zašto turisti gmi<u u beskrajnim, zadimljenim kolonama automobiliæa, krivudajuæizemaljskom kuglom da izbjegnu ozonske rupe koje, dobrim dijelom, pravezrakoplovèiæi prepuni nekih drugih turista koji putuju u potrazi za èistim zrakom.

52

No, pustimo mi sada turistièka ljudska biæa i vratimo se straaaašnim èudovištimavoda da upoznate neke njihove vrste.

Obièno èudovište voda

Ovu mnogobrojnu vrstu mo<ete sresti, ali ne i vidjeti, uz obale širokih, mirnihrijeka, u deltama, uz jezera, u fjordovima, na zaklonjenim obalama mora i oceanate na manje vjetrovitoj strani manje naseljenih otoka. Ta se èudovišta hranevodenim biljem i u vodi se razmno<avaju. Izvrsno plivaju i rone, a s jednim jedinimudahom zraka ostaju pod vodom i do 8 sati. >ive, pomiješana s raznim drugimèudovištima, u velikim kolonijama koje mogu imati i više od 2000 èlanova. Istini zavolju, u tako velikim mješovitim zajednicama teško je toèno izbrojiti koliko èlanovapripada nekoj od vrsta, ali pretpostavlja se da obièno èudovište voda èini otprilikenjihovu treæinu.

Èudovište u ulozi <enke, rodilje-majke, donosi odjednom na svijet tri do èetirinovoroðenèeta. Ona prvih 16 mjeseci <ivota provode u špiljama s podvodnimulazom u kojima najprije nauèe plivati i hodati, a zatim dobro se skrivati. Tek nakontoga izlaze u otvorene vode i na kopno.

Obièna èudovišta voda dosada su razminirala na desetke tisuæa vaših podvodnihmina, otvorivši prolaze sebi, ali i mnogim vašim neupuæenim plovilima. Na<alost,brojne od tih mina razminirala su sluèajno.

Bez repa su ta èudovišta visoka oko 55 cm,a teška do 15 kg.

53

Primjerak u dobi od 60 godina Primjerak u dobi od 247 godina

Plosnato morsko èudovište

To je najmnogobrojnija od 13 vrsta èudovišta koje provode <ivot samo u vodi.Meðutim, i ona, bar dva puta dnevno, isplivaju na površinu udahnuti zrak. Tu moguprovesti i po nekoliko sati, dru<eæi se, uz obalu, s drugim èudovištima koja nemaju<elju biti uronjena u vodu.

Primijeæeno je da ima dosta riba koje su sliène plosnatom morskom èudovištu povelièini, plosnatosti, brojnim perajama i po boji, a njemu to poma<e pri skrivanju odljudskih oèiju.

Ova vrsta <ivi u generacijskim kolonijama-jatima koja broje 30 do 50 èudovišta. Onasu po danu aktivna, a noæu spavaju, širom raširenih peraja, na pjeskovitom morskomdnu daleko od obale. Još prije najviše 250 godina spavala su plosnata morskaèudovišta u plitkim zaljevima, zatonima i uvalama. Malo-pomalo, to je postalo opasno.Poèelo se sve više sidara bacati u more, pa su neka plosnata èudovišta postala jošplosnatija. Danas je, naravno, apsolutno nemoguæe spavati u blizini obala, neudobnoje jer je sve puno najlon vreæica, razbijenih boca, konzerva, starih štednjaka,automobilskih akumulatora i guma, potopljenih "gumenjaka" i "plastiènjaka", kostiju,buradi, prozora, izlomljenih keramièkih ploèica i svega onoga drugog što mnogaljudska biæa bacaju u more kad ih nitko ne gleda. Najveæi primjerci ove vrste mogu imati 1,3 m du<ine i 9,5 kg te<ine.

Primjerak u dobi od 190 godina

54

Plosnato morsko èudovište

56

Primjerak u dobi od 40 godina

Èudovište mutnih voda

Èudovište mutnih voda vrlo je rasprostranjeno u podruèjima vla<ne i tople klime.Više voli slatku vodu. Èesto je u velikim moèvarama, uz obale sporih, širokih rijeka,u velikim deltama i jezerima. >ivi na mjestima koja su obrasla bogatom vegetacijom,gdje voda nije prozirna, ali je nezagaðena. Za razliku od obiènog èudovišta voda kojedanju spava, èudovište mutnih voda povlaèi se na poèinak tek oko podne. Jutraprovodi u dubljoj vodi, pri dnu, gdje se hrani. U tim ranim satima, ponekad, sreæe i ljudska biæa koja se zovu izletnici ili ribièi. Vješto izbjegavajuæi udice, mre<e, pivskeboce i konzerve, mo<e zamrsiti najlone i pomrsiti raèune onima koji love u mutnojvodi. Kad ovo èudovište, kojim sluèajem, ne bi postojalo, na mnogim mjestima višene bi bilo vidra i još nekolicine drugih <ivotinja i riba.

Èudovišta mutnih voda najèešæe <ive zajedno s drugim vrstama, pa je teško toènoodrediti njihov broj u skupini. Ja osobno procjenjujem da ih u deltama nekolikonajveæih rijeka <ivi i do 500 zajedno.

Bez repa su èudovišta mutnih voda visoka oko 45 cm, a teška oko 13 kg.

Primjerak u dobi od 260 godina

57

Primjerak u dobi od 50 godina

Jedreæe èudovište

Ovu malobrojnu vrstu opisat æu vam zbog njezina jedinstvenog naèina kretanja — kojije neobièan èak i za nas, èudovišta. Sudeæi po njemu, a i po izgledu te vrste, stjeèe sedojam da ju je stvorio neki vrlo mlad i nadobudan, Bogu blizak i slièan suradnik.

Jedreæa èudovišta <ive samo na nekoliko izdvojenih i ljudima nenastanjenih otoka.Hrane se prete<no plodovima palma i drugog bilja koje raste uz obalu. Ti plodovi,kad sazriju, padnu u vodu. Plutaju tako, puni sjemena, nošeni vjetrom i morskimstrujama, da bi ih valovi izbacili na nekom mjestu gdje æe iz njih izrasti nova biljka. Na tom putu presreæu ih jedreæa èudovišta, klizeæi morskom površinom na svojimgolemim stopalima, slu<eæi se svojim krilima kao jedrima, a svojim repom kaojarbolom. To su vam prave <ive jedrilice! Od svakih devet ulovljenih plodova istevrste èudovište æe pojesti sedam, a preostala dva posadit æe na nekom plodnom i zaštiæenom mjestu.

58

Primjerak u dobi od 65 godina

Primjerak u dobi od 245 godina

Jedreæa èudovišta su duga, zajedno s repom, gotovo 240 cm, visoka su oko 60, a stopala su im duga do 45 cm. Površina njihovih èvrstih i elastiènih krila, to jestjedara, iznosi, otprilike, èetiri èetvorna metra.

59

Prozirna morska gljiva

Morska gljiva je najrjeðe, najveæe i najsporije od svih èudovišta, a ubraja se meðu ona snajveæim brojem oèiju i usta. >ivi u oceanskim dubinama. Izgledom podsjeæa na gljivu,ili, istini za volju, još više na golemu meduzu. Ta su èudovišta visoka i više od osammetara, promjer tijela iznosi im u "klobuku" gotovo sedam, a nos im je dug èak do 52 metra. Te<e, otprilike, 50 000 kg. >ive u malim obiteljskim skupinama od desetakèlanova kojima se èesto pridru<uju neka druga morska èudovišta. Ta gigantska vrstaputuje nošena velikim morskim strujama, hraneæi se najèešæe algama. Zahvaljujuæisvojem dugom cjevastom nosu, koji mogu odmatati i rastezati, ne moraju izlaziti napovršinu udahnuti zrak. Ovamo dolaze uglavnom iz radoznalosti, sresti èudovišta kojane <ive u dubinama. Svoje uspravno kretanje, gore--dolje, odreðuju pomoæu plinovakoje proizvode u svojem <elucu. Napuhani idu prema gore, a kad ispuste sav plin,polako tonu.

Ti su divovi iznimno miroljubiva, dru<eljubiva i ugodna stvorenja.

Primjerak u dobi od 310 godina

61

ÈOVJEKOLIKA ÈUDOVIŠTA

Ova skupina ima samo 12 vrsta, a i one su meðusobno prilièno sliène. Dao sam jojnaziv èovjekolika èudovišta (samo za ovu knjigu) da udovoljim vašoj ljudskojegocentriènosti. Toèan prijevod imena te skupine glasi: vrste kojima slièe ljudskabiæa. To, vidite, znaèi da ste vi ljudi jedna èudovištolika ili, mo<da, èudolika vrsta.

Kada bi vi, kakvim sluèajem, sreli neko èovjekoliko èudovište, mogli biste lakopomisliti da je to jedno simpatièno, malo starije i malo dlakavije ljudsko stvorenje,skromnog rasta, neobiène, rogate frizure, obuèeno moderno à la clochard. To jedokaz da ne gledate pomno i da vas uopæe ne zanima tko ima lijepe noge. Naime,sva èovjekolika èudovišta imaju noge poput ptica, sa samo tri ili èetiri umjerenovelika prsta. Ono što se vama èini poput ekscentriène frizure zapravo su bodljikezvane rogovi. Osim toga, osam vrsta ovih èudovišta krase repovi razlièitog oblika i velièine. Èetiri vrste mogu se ponositi i krilima, a jedna od njih i vrlo dobro leti.

Èovjekolika èudovišta, iako malobrojna, nastanjuju cijeli svijet. Tamo gdje su zimevrlo duge i hladne štite obilatije svoja lijepa tijela tkaninom, a u toplim predjelimapokrivaju se velikim listovima kakve biljke poput smokve, banane, ili kaktusa (bezbodlja). Uz oblaèenje, s vama imaju još neke zajednièke obièaje i navike.Primjerice, <ive u obiteljskim zajednicama, a osim toga, kao i vi, proizvode nekepredmete potrebne da nadoknade svoja zanemariva prirodna nesavršenstva. To mogu biti stvari kao, eto, naoèale — koje prave da mogu èitati i u dubokojstarosti, kad više ne vide tako dobro. To mo<e biti i alat za uzgoj bilja jer su imruke prefine za kopanje velikih rupa. Prave i razne pisaljke kako bi zapisali neštošto ne <ele zaboraviti. Osim toga, prave i ponešto za odjenuti zimi, ponešto zarezanje, za paljenje vatre i slièno. Uglavnom su to mali predmeti koji se mogu,rekao bih, ponijeti u d<epu i lako ustupiti nekomu drugomu. (>elja zaposjedovanjem stvari je opæenito, kod svih èudovišta, puno manje izra<ena negokod ljudi.) Èovjekolika èudovišta i ljudska biæa imaju još neke zajednièke osobine:mogu patiti od migrene i depresije, mogu biti lošeg raspolo<enja i pretjeranonezadovoljni sami sobom i svime drugim.

Jedanaest vrsta ovih èudovišta su dvospolne, što, naravno, ne znaèi da su njezinièlanovi dvospolci. Vrste! Vrste su dvospolne. One imaju dva spola — muški i <enski, a svako pojedinaèno èudovište ima jedan spol — ili muški, ili <enski. Potomci su, višeili manje, slièni roditeljima, to jest odraslim primjercima. Stoga æemo, uz opisenekoliko odabranih vrsta, prikazati predstavnike dvaju spolova srednje dobi, dakle,starih oko 150 godina.

62

Obièno èovjekoliko èudovište

Obièno èovjekoliko èudovište je dvospolna vrsta. Veæ su oko šezdesete godinemladosti oba spola, i <enski i muški, potpuno oblikovani i spremni za razmno<avanje.>enke imaju tri dojke od kojih je jedna, na<alost, prièuvna. Prije su ova èudovištaimala puno više potomstva, ali danas, kad ste vi, ljudska biæa, beskrajno zamrsila svoj,pa na<alost i naš <ivot, jedan par ima samo dva potomka. I ta dva koja ima — imazbog toga što se uglavnom raðaju blizanci.

Mladi, od svoje 50. pa do 90. godine <ivota, puno i daleko putuju, upoznajuæi <ivotdrugih èudovišta, pa i èovjeka. S tih se putovanja rijetko vraæaju <ivjeti u krajeve izkojih su potekli.

63

Muški primjerak, 150 godina star

Iako ne <ive u neposrednoj blizini èovjeka, obièna èovjekolika èudovišta govore barjedan od ljudskih jezika. Vrlo su vješta pri izradi razlièitih predmeta i pri gradnjinastamba. To su ljubazna stvorenja, srdaèna, svakome <ele pomoæi, izra<ajnih lica,plemenitih crta, bistroga mozga, nadarena, odgovorna i po<rtvovna. Razna ih drugaèudovišta èesto biraju za svoje predstavnike na zasjedanjima Velikoga vijeæaèudovišta.

I svojim vanjskim izgledom ta vrsta mo<e biti sasvim zadovoljna. To su biæaumjereno visoka, do 132,5 cm. Umjereno su i mršava, oko 45 kg. Mu<jaci su sasvimmalo krupniji od <enka i oku su ugodna izgleda. Ova krasna èovjekolika èudovištavrlo su naèitana, pa zbog toga ponekad nose naoèale kao, primjerice, ja.

64

>enski primjerak,150 godina mlad

Malo leteæe èovjekoliko èudovište

Malo leteæe èovjekoliko èudovište je malo rastom. Malo leti, a malo više ne leti jerpati od visinske bolesti, jer mu se vrti u glavi i jer se boji da nekoga ne udari mašuæikrilima. To je dvospolna vrsta koja <ivi u obiteljskim jatima do dvadesetak èlanova —normalno, i muški i <enski zajedno. Ta su èudovišta aktivna uglavnom noæu.

Mlada biæa ove vrste provode èetrdesetak godina u blizini ljudi, dru<eæi se, uglavnom,s kuænim èudovištima. Nakon toga se, optereæeni iskustvom, povlaèe dalje od ljudskihnaselja.

Zanimljivo je koliko puno ovih èudovišta ima talenta za pisanje. Mnoga pišu vrlolijepo, a neka i dobro. Brojna od onih što pišu vrlo lijepo rade na odr<avanju ArhivaVelikoga vijeæa èudovišta, a ona što pišu vrlo dobro ne pišu nimalo loše.

Mala leteæa èovjekolika èudovišta visoka su, s rogovima, oko 65 cm. Raspon krilaodraslih primjeraka iznosi od 110 do 130 cm. Te<ina im dosta varira, od 15 do 30 kg.>ive gotovo 300 godina.

65

Muški primjerak, 150 godina star>enski primjerak, 150 godina mlad

Dobro èovjekoliko èudovište

Ime dobro èovjekoliko èudovište svakako ne znaèi da i druga èudovišta nisu dobra.Ono samo naglašava jednu od najva<nijih odlika te najmalobrojnije vrste u svojojskupini.

To su jedina èovjekolika èudovišta koja, veæ roðenjem, nemaju odreðen spol. Kod njih tek pri parenju dolazi do oblikovanja spola. Ako neko od njih nemapotomstvo, ostaje do kraja <ivota bespolno. Takvih ima prilièno, ali to ne dovodiu pitanje opstanak ove vrste jer uspješni roditeljski parovi obièno imaju tri do petpotomaka.

Dobra èovjekolika èudovišta <ive u manjim obiteljskim kolonijama, no, usporedo s njima, postoje i bespolne grupe, bez potomstva, koje mogu imati i do petnaestakèlanova. One su potpuno otvorene i raznim drugim èudovištima, ali su dobraèovjekolika èudovišta u njima redovito najbrojnija. Baš su takve skupine iznimnova<ne za cijelu populaciju èudovišta jer se u njima okuplja znatan broj pojedinacakoji æe svoj <ivot potpuno posvetiti poslovima va<nim za cijelu zajednicu. Èudovištau njima provode 15 do 20 godina, uèeæi i pripremajuæi se za neko zanimanje,djelovanje, odnosno poslanje. Tu su se oblikovali i mnogi znameniti botanièari,travari, lijeènici, pisci i povjesnièari, tumaèi Velikoga Zakona, graditelji¹ i drugi. Svi su oni, iz takvih skupina, otišli djelovati tamo gdje se tra<ila njihova pomoæ.Tako i danas, po prijedlogu Velikog vijeæa, dobra èovjekolika èudovišta odlazeobavljati svoje misije onamo gdje su njihovo znanje i po<rtvovnost najpotrebniji.Na<alost, to su sve èešæe mjesta unesreæena ljudskim nerazumnim pustolovinama.

1 Rijeè graditelj u jeziku èudovišta nema potpuno isto znaèenje kao u ljudskimjezicima. Èudovišta nemaju stambenu, industrijsku ili prometnu gradnju. Postojisamo zaštitna gradnja — koja se svodi na brane, nasipe, branike od lavina te, vrlorijetko, na podzemna skloništa. Vidi: Glava X., stranica 165.

66

Primjerak bez potomstva, bespolni, u dobi od 110 godina

67

Dobra èovjekolika èudovišta su odmjerena, samozatajna, susretljiva i odgovorna.Svoje znanje i iskustvo rado dijele i prenose drugima. Visoka su do 160 cm, a teškado 45 kg.

68

Oblikovana <enka, majka sedam malih èudovišta, stara 220 godinaMu<jak, otac, u dobi od 240 godina

Glava VI.

VANJSKI IZGLED I GRAÐA ÈUDOVIŠTA

Sada, kad znate nešto o vrstama èudovišta, lakše æe vam biti upoznati elementenjihove graðe i vanjskog izgleda. Ništa se nemojte bojati, neæu pretjerivati s nepotrebnim pojedinostima. Obavijestit æu vas samo toliko koliko je dovoljno da sene dovedete u èudnu situaciju, hvaleæi se prijateljima kako u vašem odvratnom,okrutnom, prljavom, primitivnom zoološkom vrtu dr<ite i èudovišta. Ako vi niste u stanju prepoznati mravojeda, rajsku pticu ili šišmiša, to ne znaèi da ste "svojimvlastitim oèima vidjeli èudovište". Naprotiv, to znaèi da o tim jadnim <ivotinjama,koje ste nagurali u kaveze, zapravo ne znate ništa. Ili pak, ako nešto znate, a ipak ihniste uspjeli prepoznati, to znaèi da su one, jadne, u neprepoznatljivo lošem stanju.Zato vam slièe èak i na èudovišta koja ionako dosad niste vidjeli, osim u vašojneupuæenoj glavi. Dakle, da ne lupetate gluposti, nauèite nešto o graði i vanjskomizgledu èudovišta.

69

VELIÈINA ÈUDOVIŠTA

Po velièini i te<ini, èudovišta se meðusobno vrlo razlikuju. Najviše njih, oko 76posto, visoko je ili dugo izmeðu 50 i 120 cm, a teško od 5 do 30 kg. Oko 10 postoèudovišta pripada skupini velièine 30 do 50 cm, s te<inom do 7 kg najviše. Otprilikeisto toliko pripada skupini od 120 do 150 cm visine, odnosno du<ine, s te<inom 30 do 50 kg. Relativno mali broj, oko 4 posto, predstavljaju èudovišta koja su ilimanja ili veæa od navedenih skupina. Krajnje mala i krajnje velika redovito sumalobrojna.

Znajuæi da su vama, ljudskim biæima, baš ekstremne stvari zanimljive, prikazatæemo vam najmanje èudovište. (Najveæe ste veæ upoznali, to je prozirna morskagljiva.)

Uèestalim kri<anjem zubate paprike, najmanje vrste èudovišta šuma i planina, i dvonogog moskita, najmanje vrste èudovišta zraka, ustalila se podvrsta zvanakrilati feferon. Odrastao primjerak ove podvrste visok je najviše 11 cm. Te<ak je, to jest lagan, oko 100 grama.

Krilati feferonèiæ, beba, u dobi od 15 godina Primjerak u dobi od 205 godina

70

BOJE ÈUDOVIŠTA

Mo<e se reæi, naravno, iz više razloga, da smo mi èudovišta poput cvijeæa. Jedan odrazloga je taj što su naša tijela urešena brojnim bojama. Ako površno gledate,vidjet æete da je veæina èudovišta jednostavno sivkasta ili smeækasta. Pogledate lipomnije, ustanovit æete da su upravo te, sivkaste i smeækaste, boje savršenousklaðene podloge za intenzivne, raznobojne pojedinosti. Svakako, to ne iskljuèujepostojanje èudovišta svih drugih osnovnih boja. Ona crvenkasta, naranèasta i <uækasta nisu nikakva rijetkost. Za razliku od njih, ljubièasta i zelenkasta suprilièno malobrojna. Rijetka su potpuno bijela, još rjeða potpuno crna, a najrjeðaona potpuno plava.

Po osnovnoj boji krzna ili ko<e èudovišta mo<emo podijeliti na jednobojna, dvobojna,višebojna, šarena te šarena à la peruanska tr<nica. Neovisno o bojama, gotovo sva su s trbušne strane svjetlija. Uglavnom, sve te lijepo obojene podloge mogu biti ukrašene prugama, toèkama,mrljama ili pjegama koje, opet, mogu biti velike ili male, neprimjetne ili izra<ene,"vrišteæe" ili kamufla<ne. Pri svemu tomu, i razni dijelovi tijela, kao uši, rogovi,repovi, oèi, tabani, nokti, nosovi i stra<njice, mogu imati neku svoju boju. Ona je,gotovo redovito, <ivlja od boje tijela, pa ti dijelovi djeluju kao ukras na èudovištima.Rekao bih, ukras na ukrasima prirode.

Kada bi neko ljudsko biæe, bilo koje rase, stajalo u društvu s desetak raznih èudovišta,izgledalo bi kao krumpir meðu rajskim pticama. Je li taj krumpir malo više bjelkast,crnkast, <uækast ili crvenkast, zaista nije va<no.

71

Boje èudovišta. Osnovne boje — podloge koje pokrivaju najveæi dio površine tijelaèudovišta slo<ene su ovdje, slijeva nadesno, po svojoj uèestalosti. Na njima suprikazani tipovi šara, takoðer po uèestalosti, ali odozgo prema dolje.(Na jednoliènim podlogama èesto se istièu pojedinosti jarkih boja.)

KRZNO, DLAKE I KO>A ÈUDOVIŠTA

Izuzmemo li èudovišta koja stalno ili prete<no <ive u vodi te neke iznimke meðuèudovištima zraka, kuænim i èovjekolikim èudovištima, vidjet æemo da su gotovo svaèudovišta, potpuno ili bar prete<no, obrasla krznom. Ono pokriva veæe površinetijela, a èine ga meðusobno vrlo sliène dlake koje rastu zgusnute jedna kraj druge.Mo<e biti kratko, du<e, vrlo dugo, rjeðe, gušæe, obilato, jednolièno ili neujednaèenorasporeðeno po raznim dijelovima tijela. Ponekad su èak i lica, dlanovi i tabaniprekriveni vrlo finim krznom.

Kad biste i vi, ljudska stvorenja, imali svoje vlastito krzno i bili tako lijepo, prirodnoodjeveni, ne biste ubijali tolike <ivotinje da na sebe stavite ono što nije vaše. Sadabi, znam, netko iznimno pametan meðu vama mogao u vašu obranu reæi da viuglavnom uzgajate <ivotinje od kojih dobivate krzno. To je, naravno, èistolicemjerje. Prvo, vi to krzno uopæe ne "dobivate". Tu vrstu "dara" vi zgulite sa<ivotinje koju ste prije toga ubili. Drugo, koliko vi više <ivotinja uzgajate, toliko višeih i ubijate. Jasno?

Uz krzno, u malim, izdvojenim skupinama rastu po èudovištima i neke drugedlake. Njih nazivamo kosa, trepavice, brada, obrve, brkovi, a ima i drugih otokausamljenih dlaka koje se kriju pod nekim drugim imenom. Sve te dlake, koje imatei vi, imaju i gotovo sva èudovišta. One se, ipak, najbolje vide na nekimèovjekolikim èudovištima jer ona nisu pretjerano bogata krznom, pa im je ko<a,poput vaše, golišava.

Veæe gole površine ima i veæina krilatih èudovišta. Naime, njihova su krila najèešæegraðena od vrlo èvrste, elastiène i dlakom neobrasle ko<e, kao u šišmiša. Postojesamo èetiri naše vrste koje imaju krila pokrivena dlakom. Ovdje je rijeè oèudovištima koja nastanjuju ili nadlijeæu polarne krajeve, pa postoji opasnost da imse krila slede. Ako te iste vrste du<e borave u krajevima s umjerenijom klimom,krzno s krila im otpadne, a njihova gotovo prozirna ko<a pocrni na suncu.Rijetke su i vrste èudovišta koje su obrasle perjem.

Gotovo sva èudovišta koja stalno <ive u vodi opremljena su osobitim, naravno,nepropusnim vrstama ko<a.

Krzno i dlake koje krase èudovišta ovise o okru<ju u kojemu <ive, o njihovunaèinu <ivota, ali i o dobu godine. Naime, dosta èudovišta mijenja krzno;

imaju kratko ljetno i dugo, toplo, zimsko.

74

75

76Neki oblici glava èudovišta

GLAVE ÈUDOVIŠTA

Nadam se da neæete biti razoèarani spoznajom da 99,937 posto èudovišta ima samojednu glavu — kao i vi. Naše glave jesu vrlo raznolike, ali ne i brojne. Višeglavihèudovišta ima vrlo malo. To su samo neka dvoglava leteæa èudovišta te neka odèudovišta voda koja mogu imati dvije, tri ili više glava. Meðutim, i ona imaju jedansredišnji mozak, pa je i u tom sluèaju jedna glava glavna, a to je, svakako, ona s mozgom.

Uobièajeno je da uz svaku glavu ide i po jedan vrat. Ne postoji, bar kod nasèudovišta, jedna glava s više vratova, ali zato postoje glave bez vrata, ili s vrlo malim,skromnim vratom. Vratovi mogu biti raznih oblika i velièina, ali uvijek imaju istizadatak. Oni nose glavu i omoguæuju joj kretanje neovisno o tijelu.

Zanimljiva je vrsta podmorski mladi mjesec, iz skupine èudovišta voda, koja nema niglavu, ni vrat, ali, sasvim sigurno, ima mozak. On je smješten u sredini dugoga i gipkog tijela, naèièkanog oèima i hvataljkama koje mo<emo nazvati rukama.

Ista ta vrsta je i apsolutni rekorder po broju oèiju. Ima èak 42 oka, rasporeðenajednoliko po cijeloj površini tijela. Kad se pari s drugim èudovištima, potomstvomo<e imati od 4 do 38 oèiju. To je i za nas puno jer 91 posto èudovišta ima samodva oka, 1 posto ima tri, a 4 posto ima èetiri oka, a samo 0,4 posto ima pet oèiju i tako dalje. Kad smo veæ kod oèiju, recimo i to da one mogu biti vrlo raznolike:goleme i siæušne, uvuèene i buljave, razlièitog smještaja i naèina djelovanja, razlièitepokretljivosti, osjetljivosti, boje itd. Uglavnom, veæinu tipova oèiju koje sreæemo u <ivotinja mo<emo naæi i u èudovišta. I, nemojmo zaboraviti, veèina èudovišta imaoèi prilagoðene i noænom <ivotu, odnosno manjoj kolièini dnevnog svjetla.

Podmorski mladi mjesec

77

78

Oèi èudovišta vrlo su raznolike i gotovo redovito vrlo, vrlo pokretljive.

Slièno je i s ušima. One su èesto puno bolje razvijene nego u ljudi — jer smo minajèešæe aktivni noæu. Stoga se èulo sluha nadopunjuje s èulom vida, ili gazamjenjuje kada je ogranièeno prevelikim nedostatkom svjetlosti. Nas 74 posto imadva uha, jedno je lijevo, a drugo desno. Osim toga, potpuno su jednaka. Gotovo15 posto èudovišta ima tri uha. Treæe je, gotovo redovito, nešto manje i smještenoiza roga na glavi. Njime èudovišta osluškuju što se dogaða iza njih. Moramprimijetiti kako je vrlo neobièno da i vi, ljudska stvorenja, nemate jedno takvo uhoda bolje èujete one va<ne stvari koje se dogaðaju upravo iza vaših leða. To bi vampomoglo, u dubokom mraku neznanja, vidjeti tko vas vuèe za nos. No, ostavimovaš nos i vratimo se našim ušima — 6,5 posto èudovišta ima samo jedno vrlopokretljivo uho, èija graða osigurava prijam zvuka sa svih strana. Dvoglavaèudovišta imaju èetiri ili šest ušiju, a neka višeglava èudovišta voda èak 16.Meðutim, ovdje je rijeè o jednom tipu ušiju koje su ujedno i osjetilo za dubinu teza pokrete i titraje u vodi.

Slika na sljedeæoj stranici:Neki od brojnih tipova ušiju.

Uz oèi i uši, nas redovito krasi i nos. Ponekad je on poput slonove surle, ponekadpoput ptièjeg kljuna, ali rijetko kr<ljav poput vašega. Vaši umjetni nosovi, koji vastoliko vesele na karnevalima, samo su blijeda slika onoga što mi èudovišta doistaimamo. Kao i u vas, o broju glava ovisi i broj nosova. Neovisno o njihovoj velièini iobliku, uvijek vrijedi isto pravilo: jedna glava — jedan nos. Svaki taj jedan nos ima inosnice, otvore kroz koje ulazi zrak potreban za disanje. Za disanje, ali i za mirisanje.Mnoge od vrsta èudovišta posjeduju prilièno razvijeno osjetilo mirisa, svakako punorazvijenije nego u èovjeka.

Broj nosnica varira od 1 do 24, ali najbrojnija èudovišta imaju, kao i vi, dvije.

Slika na 81. stranici:Nosovi èudovišta mogu se vrlorazlikovati po graði, velièini, a i posekundarnoj namjeni.

79

80

81

Više od 40 posto naših nosova ukrašeno je jednom ili dvjema bodljikama, ili, ako bašhoæete, rogovima. Èesto je rog na tjemenu ili zatiljku glave kombiniran s dva roga nanosu, a jedan na nosu s dva roga na glavi. Ipak, veæina je èudovišta rogata samo naglavi.

Oko 60 posto èudovišta ima i bodlje. One se najèešæe nalaze na repu, a mogu biti i na laktovima, koljenima, petama ili leðima. Ponekad ih sreæemo i na krilima. Za razliku od bodlja koje su redovito vrlo tvrde, rogovi na glavi mogu biti presvuèenimekim slojem, osjetljivim na dodir. Tako slu<e nekoj vrsti pipka i nisu opasni kao štose èini. Svakako, slu<e zaštiti glave i onoga vrlo dragocjenog u njoj. Vi, ljudi, iz meninepoznatih razloga, uopæe nemate rogova na glavi.

Ovo je skroman izbor iz carstva naših rogova i bodlja.

82

83

84

Baš sva èudovišta imaju i usta. Oko 96 posto nas ima samo jedna usta, tri posto imadvoja, a jedan posto ima troja ili više usta. Najviše, èak 18, imaju neka èudovišta kojasu u bliskom srodstvu s veæ spominjanim vrstama prozirna morska gljiva i podmorskimladi mjesec. Ako èudovište posjeduje dvoja usta, ona se redovito nalaze na istojglavi, u paru, jedna ispod drugih. Troja i više usta uvijek su rasporeðena na višeglava ili drugih dijelova tijela.Dvousta èudovišta hrane se darovima prirode koji imaju vrlo tvrdu ljusku, a iznutra sumeki. To su plodovi poput oraha, kokosa, lješnjaka te koštice raznog voæa. Njihovadvoja usta imaju tri èeljusti: gornju koja je redovito fiksna te srednju i donju koje supomiène. Srednja je vrlo neobièna jer ima dvije razlièite vrste zubiju, jednu s gornje, a drugu s donje strane. Gornja usta imaju iznimno èvrste i posebno oblikovane zubeza lomljenje i drobljenje tvrdih ljuska. U njima jedan dvokraki, vrlo osjetljiv jezikodvaja krhotine od mekoga dijela ploda i izbacuje ih van. Meki, jestivi dio, prebacujese u donja usta, opremljena obiènim zubima i jezikom za govor i <vakanje. Dvoustaèudovišta, dakle, mogu istodobno jednim ustima krckati koštice, a drugima govoriti.Da sam ja, kojim sluèajem, neko zlobno biæe, mogao bih primijetiti da i u nekihljudskih biæa postoji slièan fenomen. Naime, ona mogu, nasmiješenih usta, brbljajuæi,krckati tuðe kosti, pa i glave.

U èudovišta s troja ili više usta jedna su specijalizirana za govorenje, a ostala za<vakanje i gutanje.

Usta èudovišta. Slu<e za hranjenje i govorenje, a gotovo uvijek i za jedno i za drugo.

85

Oblik i broj jezika ovisi o ustima u kojima se nalaze te o poslu koji obavljaju. Vrlovelike, duge jezike imaju èudovišta koja <ive u vruæim i suhim krajevima. Kao i u pasate sliènih <ivotinja, toliki im jezici slu<e za hlaðenje.U vas, ljudi, èini se, dugi jezici nemaju istu ulogu. Primijeæeno je da ih imaju i ljudikoji <ive u hladnim krajevima, pa je teško utvrditi slu<e li za hlaðenje ili za grijanje.

Gdje su usta i jezici, tu su obièno i zubi. U nas oni mogu biti vrlo razlièiti po velièini,po obliku, po boji, po broju i gustoæi. U gotovo 70 posto èudovišta, kao i u mnogihdrugih biljo<dera, zubi stalno, malo-pomalo rastu. Sreæom, oni se istodobno,redovitom uporabom, neprestano troše. Stoga se još nije dogodilo da su nekomnarasli toliko da više ne mo<e zatvoriti usta. Dakle, 27,635 posto èudovišta mijenjazube najmanje dva puta u <ivotu. Ono što je nama najmanje, to je vama najviše — jošnisam èuo da su nekom èovjeku i treæi put narasli novi zubi. Ipak, i za to postojirazlog: mi, èudovišta puno du<e <ivimo, pa nam zubi puno du<e trebaju.

Naši su zubi, svakako, vrlo dobre kakvoæe, a probleme nam èine samo ako ih neštobubne izvana. To nešto izvana je najèešæe kamen koji je veselo doletio pri igranjusasvim mladih èudovišta. Nešto slabije i kr<ljavije zube imaju èovjekolika èudovišta,ali i oni su, u usporedbi s vašim, ljudskim, pravi dijamanti. No, to i nije va<no. Vi i tako mislite da su vam zubi dekor i da je va<nije da su bijeli nego èvrsti i zdravi. Vrlo je moguæe da vi proizvodite više umjetnih zubiju, zubala, presvlaka i "mostova",nego dobrih èetkica za višekratnu uporabu.

No, vratimo se natrag našoj temi: glavama èudovišta. Dosada smo vidjeli kakve suone uglavnom izvana. Iznutra su, naravno, ispunjene mozgom. Mozak svih èudovištasjajne je kakvoæe i jako je velik. Èak i èudovišta s vrlo malim glavama imaju takav,razvijen i vrlo velik mozak. Vama to, razumljivo, ne izgleda logièno — mala glava, a velik mozak. I, što bih vam rekao? Zar vi, zaista, nikada niste sreli èovjeka s velikomglavom, a s vrlo malim mozgom?

Jezici i zubi èudovišta

86

87

UDOVI ÈUDOVIŠTA

Èudovišta su nešto bogatija udovima od ljudskih biæa. Uz uobièajene ruke i noge,ona mogu imati još repove i krila, a njih, takoðer, mo<emo smatrati udovima.

Kad je rijeè o rukama, sa <aljenjem moram utvrditi da, zahvaljujuæi jednom dijeluljudskoga roda, postoje i èudovišta bez jedne ili bez obje ruke. Te su tu<ne iznimkenaletjele na vaša ljudska minska polja, ili su se, kao mlada, naivna i nevina biæa,igrala igraèkama za koje nisu znala da se zovu bomba. Meðu njima su i nekaèudovišta koja su se našla, ne znajuæi i ne htijuæi, usred vaših ljudskih ratova. Na slièan naèin neka su druga izgubila jednu ili više nogu. Na našu i vašu zajednièku<alost, ali na samo vašu sramotu, postoje i meðu vama, ljudima, takva unesreæenabiæa. S unesreæenim èudovištima ona ne dijele samo svoju nesreæu veæ i duboku,gorku antipatiju bar prema jednom dijelu vašega èasnog ljudskog roda. Mo<da tovama osobno nije va<no, ali njima sigurno jest. Ovom prigodom moram reæi i to da postoje zapanjujuæe prepametna ljudska biæakoja kukaju koliko bi jadnih ljudi ostalo bez posla kad bi se prestale proizvoditi svete vaše razne mine i bombe. Od èega bi onda <ivjeli oni i njihove obitelji? Pa eto,ako vi osobno ne mo<ete naæi odgovor na to ne baš bistro pitanje, reæi æu vam ja.Sve bi te ljude koji sada proizvode mine mogli zaposliti na razminiravanju, na uklanjanju silnih minskih polja, posijanih po gotovo cijelom svijetu. Bilo bi tuposla za njih, a jednoga dana i za njihovu djecu. Naime, po mojem slobodnomproraèunu, potrebno je barem 100 puta više vremena da se jedna, srednje lukavo postavljena, mina pronaðe i ukloni, nego da se proizvede. Isto tako, trebabarem 1000 000 000 000 000 000 puta više vremena da se ona dezaktivira, negoaktivira.

No, zasada ne pišem enciklopediju ljudskih biæa veæ enciklopediju èudovišta, pa sevratimo rukama koje su stvorene da stvaraju, a ne da razaraju.

Dakle, oko 91 posto èudovišta ima dvije ruke, oko 0,5 posto ima tri, 4 posto imaèetiri ruke, a èak 3 posto ima više od 12 ruku. Sva ta posljednja, mnogorukaèudovišta <ive u vodi, a ruke su im ponešto razlièite od onoga na što ste vi naviknuti— one su jedna vrsta pipaljka ili hvataljka.

Ruke koje sreæemo u parovima uvijek su simetrièno rasporeðene na simetriènimtijelima, iste su du<ine i oblika. Kako brojna èudovišta vrlo razlièito <ive, njihove rukemogu imati i neke razlièite namjene, pa su stoga drukèije graðe i velièine. Redovito susna<nije, bar dva puta, od ruku ljudskih biæa. Razlog je tome što se mi, èudovišta,puno više njima slu<imo i nismo ih zamijenili alatima i strojevima. Naše ruke nisupasivno obješene kuke za vješanje satova i narukvica koje samo vrte "servo" volan,

88

tipkaju po raèunalu, pipkaju po daljinskom upravljaèu i tupkaju nervozno po stolu,èekajuæi pedikera.

Šake èudovišta imaju od dva do osam prstiju od kojih je najmanje jedan uvijekpostavljen nasuprot ostalima. Prsti imaju obièno tri èlanka, ali postoje i krilate vrsteizrazito dugih prstiju, s èetiri ili èak pet èlanaka. Njihove goleme šake zapravozamjenjuju krila.

Od svih èudovišta najbrojnija su ona s pet prstiju. Njih ima oko 61 posto. Slijedi ih18 posto èetveroprstih, 9 posto šesteroprstih, 7 posto troprstih, 3 posto dvoprstih,1,5 posto osmeroprstih i, na koncu, oko 0,5 posto ostalih. Nemojte zaboraviti da seovi postoci odnose samo na ruke jer mi, èudovišta, za razliku od ljudskih biæa,nemamo redovito isti broj prstiju i na nogama.

Vrste koje se slu<e rukama i šakama za kretanje u vodi, plivanje i ronjenje najèešæe imaju više od pet prstiju. Dvoprsta su neka morska èudovišta koja se slu<erukama jedino za prinošenje hrane ustima. Njihove šake, odnosno ruke, uopæenemaju kosti, graðene su poput jezika, samo od mišiæa, pa su vrlo savitljive i pokretne.

U nekih drugih vrsta, koje samo dio <ivota provode u vodi, šake su kombinirane od dva slobodna i tri plivaæom opnom povezana prsta. Sliène kombinacije postoje i u leteæih èudovišta koja nemaju posebna krila, odvojena od ruku. To su ista onakoja imaju poveæan broj èlanaka u prstima. U njih, uz slobodne prste, postoje i onikoji su povezani leteæom ko<icom.

Èudovišta iz suhih krajeva èesto imaju kratke, zbijene i èvrste prste, nerijetkoopremljene jakim pand<ama za kopanje. Meðu njima postoji i jedna malena skupinavrlo kratke ramene kosti i s dva lakta na svakoj ruci.

Slika na sljedeæoj stranici: Neki tipovi ruku èudovišta.

Slika na 91. stranici: Prsti i šake èudovišta.

89

90

91

Iz svega ovoga ipak je vidljivo da ruke èudovišta i ljudskih biæa imaju dosta sliènosti.

Tra<imo li sliènost izmeðu naših i vaših nogu, naæi æemo je graði i smjeru pokretanjakoljena veæine naših dvonogih vrsta. Ona se savijaju u istom pravcu kao i vaša —prema natrag. Meðutim, gledajuæi izvana, našim su nogama sliènije noge ptica negovaše, ljudske. Tajna te sliènosti le<i u ustroju stopala: na mjestu vaših pet mizernihno<nih prstiæa mi imamo dva, rjeðe jedan ili tri, lijepo razvijena, jaka prsta,opremljena pand<ama. Tamo gdje vi imate nešto što se zove peta, nas krasi jedannešto kraæi, ali izrazito sna<an prst, kao u ptica. I on je, naravno, pojaèan silnompand<om, èiji oblik i velièina ovise o naèinu <ivota vlasnika nogu. Eto, na tom septicolikom modelu kreæe 80 posto dvonogih èudovišta, ukljuèujuæi tu i onaèovjekolika. Svakako, i ovaj model ima brojne varijante, ali sada se neæemo na njimazadr<avati. Dodat æu samo kako bi mnoga ljudska biæa bila sretna da imaju ovakvenoge, zbog njihove iznimne ljepote i nedostatka dlaka. Te su noge veæ potpunospremne ponijeti kakav super-mini, ne treba ih ni brijati, ni èupati, ni paliti, ni pudrati, ni masirati, ni kvarcati, a niti mazati kremicama.

Noge èudovišta prilagoðene su oblikom, graðom i velièinom razlièitim naèinimakretanja, ali ponekad i nekim drugim namjenama.

92

93

Tronoga èudovišta, prirodno, ne postoje. Èetveronoge vrste prilièno su rijetke i samo iznimno imaju pticolike noge. Veæina ih<ivi u vodi i noge im slu<e za plivanje. Imaju veæi broj prstiju, djelomièno sraslihplivaæom ko<icom. Meðu èudovištima voda postoje i neka koja se uglavnomzadr<avaju na morskom dnu, a kreæu se na èak 12 neobiènih nogu, ako se ti organimogu uopæe tako nazvati.

Kri<anjem èudovišta, ili vrsta, s razlièitim brojem nogu pojavljuju se raznobrojneinaèice i kombinacije. One imaju od jednoga do najviše sedam pari nogu. Prirodanneparan broj nogu je iskljuèen.

Morski vrtuljak, vrsta s 12 nogu

94

U blizini nogu je i uobièajeno mjesto jednog kraja repa. Drugi kraj je više ili manjeudaljen, ovisno o du<ini i gipkosti repa te o volji njegova vlasnika. Meðu repovima,koje ponosno nosi 96 posto svih èudovišta, teško je pronaæi dva sasvim ista. Njihov jeoblik, kao i velièina, zadan namjenom koju imaju. Neki slu<e za odr<avanje ravnote<etijela, neki za hlaðenje kao lepeza, neki za vješanje po drveæu, a neki za kamufliranje.Drugi, opet, slu<e za plivanje, za razbijanje plodova, kao treæa ruka, ili èak kao jarbol.Bez posebnih repova leteæa bi èudovišta, u najboljem sluèaju, letjela kao debeladomaæa kokoš.

Postoje èak i repovi za zabavu te za ukras — bez kojih bi se lako moglo <ivjeti.Naravno, uz sve te navedene i one nenavedene specijalnosti pojedinih tipova, ne treba zaboraviti da gotovo svaki rep obièno obavlja više stvari.

Veæina repova, koji su podjednake du<ine kao i tijelo èudovišta, završavajunajmanje jednom, sna<nom i pomalo savijenom bodljom. Oni koji imaju 60 do 70posto du<ine tijela zadebljali su na kraju poput buzdovana. Tu je smješteno tri do 15 bodlja, ili cijela "èetka" vrlo debelih i elastiènih dlaka. Repovi kraæi od 60 postodu<ine tijela najèešæe su plosnati i siromašni bodljama. Dosta su rijetka èudovišta s repovima tipa "zmijski jezik", "debela šišarka", "<irafino vime" i "kišna glista".

Slika na stranici 96:Osnovni tipovi repova èudovišta.

Izrazito sna<nim i dugim repinama, opremljenim perajama, ponose se neke vrstekoje nikada ne izlaze iz vode.

Peraje na repovima mogu biti razlièitog oblika i polo<aja, uostalom kao i one koje susmještane na rukama, nogama, leðima, trbuhu ili glavi èudovišta. Svakako, va<no jeda su peraje simetrièno i ujednaèeno razmještene, kako bi se izbjeglo kru<nokretanje koje obièno ne vodi daleko.

Slika na stranici 97:Peraje èudovišta, neovisno o polo<aju i velièini, slu<e zakretanje u vodi.

95

96

97

Sasvim sigurno iz istog razloga — sva leteæa èudovišta imaju simetrièna i simetriènosmještena krila. Po velièini ih mo<emo podijeliti u tri skupine: premala, srednja tevelika krila.

Ona iz prve skupine, premala, premala su za sasvim siguran let, pa samo poma<u prikretanju na tlu. To je sluèaj u tri vrste èovjekolikih èudovišta i u svih onih koja su s njima u najbli<oj srodnosti. Nešto veæa krila od sasvim premalih, koja nisu nekavelika rijetkost, mogu biti dostatan pomoæni organ za kretanje u nu<di, pri trèanju,preskakanju rijeka, penjanju, a još više sila<enju s drveæa.

Krila iz druge skupine, ona srednja, omoguæuju ravnopravan dijalog sa silom te<e.Njima se uporno maše i lijepo leti.

Napokon, velikim krilima èudovišta lete dugo i daleko, bez stalnog mlataranja tup--tup, tup-tup, tup-tup, slu<eæi se zraènim strujama i vjetrovima. Neka su od njih, onaustrojena kao sastavni dio ruku, najekonomiènija na visinama do 2000 m i naudaljenostima do 40 km. Potpuno slobodna krila, koja su zasebni ekstremiteti, još susna<nija i pokretljivija, a rukama ostavljaju punu neovisnost pri kretanju. Njima se,uz povoljne zraène struje, mo<e uspeti i do 9000 m visine. Rabe se, uz manjeodmore, i za interkontinentalne letove.

Osim dva posto iznimaka, naša su krila graðena od èvrste, ali elastiène ko<e,"zategnute" na konstrukciji od kostiju. Gusto su protkana <ilama, mišièjem i <ivcima.Ovakav, šišmišoliki model jamèi gotovo bešuman let. Kao što znamo, vaše, ljudskeuši slabe su i okrenute u krivom pravcu. Zbog toga vi ne biste ništa èuli ni kad bivam neko èudovište lepršalo nad glavom. Što mo<emo? Tu pomoæi nema.

Neki tipovi krila i pera èudovišta

98

99

Èudovišta meðu udovima imaju, kao i vi, još neke organe. To su oni organi kojiobièno vas, ljude, ili previše rastu<uju, ili previše vesele. Rijeè je, dakle, o spolnimorganima, ili, bolje reèeno, o organima za razmno<avanje. O njima æe biti višegovora u jednom drugom, vrlo, vrlo interesantnom poglavlju, pa samo nastavite s èitanjem.

Spolni organi nekih spolno odreðenih vrsta èudovišta. Bilo je puno dvoumljenja o tome kako zorno prikazati ove organe. Nakon dugih rasprava i savjetovanja

slo<ili smo se da se prika<u na ovaj prikladan naèin. Napominjem da je on izabran radi vas, ljudskih biæa, jer se èudovišta ne stide svoje prirodne golotinje.

100