IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE ... Novosti MAJ 2016.pdfFacebook: Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu u BiH 25 Završna riječ 26 PROJEKAT: “SVI

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

SADRŽAJ DEBATNIH NOVOSTI

PROJEKAT: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE - NASTAVAK” – IN

FONDACIJA

Cilj projekta 4

Uvod 5

Pjesmom da ti kažem 6

Intervju o međuvršnjačkom nasilju 7

Nasilje nije moj izbor 12

Moja priča o vršnjačkom nasilju 13

Poruke nenasilja 14

Predlažemo radionicu 15

Motivacijska priča o vršnjačkom nasilju 16

Stripom da ti kažem 17

Mediji o nasilju – VRŠNJAČKO NASILJE U

RAKOVICI: Pretukli dečaka i ostavili ga na

groblju

18

Mediji o nasilju – HOROR U VARAŽDINU:

Ljubomorna srednjoškolka zarezala godinu

mlađu učenicu u svađi zbog dečka

19

Mediji o nasilju – CRNA GORA: Srednjoškolac

izbo nožem drugara iz škole 20

BLOG – Nenasilje 21

Vršnjačko nasilje ima ili nema rješenje 22

Životi koje živimo 22

Bijeg od „priajtelja“ 23

Planovi, planovi, planovi 23

Debatologija 24

Facebook: Stop vršnjačkom nasilju i

maloljetničkom prestupništvu u BiH 25

Završna riječ 26

PROJEKAT: “SVI RAZLIČITI–SVI ISTI: KAMPOVI

INTERETNIČKOG POMIRENJA ZA MLADE” –

AMERIČKA AMBASADA U BIH

Riječ direktorice 2

Posebno priznanje – Alma Ahmethodžić 53

Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn

Sarajevo 54

Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn

Sarajevo 55

SŠC „Petar Kočić“ Zvornik 56

Intervju sa najboljim online debatantom za

mjesec mart 2016. 57

Intervju sa najboljim online debatantom za

mjesec april 2016. 59

Plan aktivnosti za juni 60

Maj kroz datume 61

CKD tim 62

Škole članice 63

Online kontakti 64

O projektu 28

Uvod 29


Razgovor sa povodom – pomirenje 31

Moja priča o pomirenju 33

Debatanti kažu – debatom do trajnog mira 34


Uradite sami – radionica o pomirenju 36

Motivacijska priča o interetničkom dijalogu 37

Vaše poruke i utisci o kampu 38

Mediji o pomirenju – Otvaranje džamije

Ferhadije ključno za pomirenje 39

Mediji o pomirenju – Izetbegović primio Helen

Clark: Proces pomirenja ključan je za stabilnost

BiH

40

Debatologija 41

Umjesto kraja 42

CORE AKTIVNOSTI

Cilj projekta 44

Uvodna riječ 45

Droga i mladi 46

Droga 47

Radionica – početna razmišljanja o

štetnosti narkomanije 52

PROJEKAT: „NAVEDI DOBAR RAZLOG

ZA BOLJE SUTRA – BORBA PROTIV

OVISNOSTI I POSLJEDICA OVISNIČKOG

PONAŠANJA MLADIH LJUDI” –

FEDERALNO MINISTARSTVO

OBRAZOVANJA I NAUKE

2

Maj je mjesec u kojem se rastajemo sa našim maturantima. Mjesec je to u kojem se

naši maturanti pozdravljaju sa jednim dugim djetinjstvom i prvim danima

mladosti i odlaze putem novih životnih izazova. Svim našim debatantima

želimo od srca sve najbolje u novoj, ali i svakoj narednoj, etapi života. Neka

sve vrijednosti koje smo zajedno učili i usvajali, budu uvijek uz vas i neka vas

zvijezde sreće i uspjeha uvijek prate, ma gdje bili.

No, gdje god da budete nemojte nikada izgubiti ono sretno i radoznalo dijete u

sebi.

„…– Dobar dan, reče mali princ.

– Dobar dan, odgovori skretničar.

– Šta to radiš? upita ga mali princ.

– Svrstavam putnike u grupe po hiljadu, odgovori skretničar. Ispraćam vozove

koji ih odnose čas na desnu čas na levu stranu.

Jedan osvetljeni brzi voz, tutnjeći kao grom, zatrese skretničarevu kućicu.

– Prilično se žure, reče mali princ. Za čim to jure?

– To ne zna čak ni mašinovođa, reče skretničar. U suprotnom pravcu zatutnja

drugi osvetljeni brzi voz.

– Zar se već vraćaju? upita mali princ.

– To nisu isti, reče skretničar. To je razmena.

– Nisu bili zadovoljni tamo gde su bili?

– Čovek nikad nije zadovoljan tamo gde je, reиe skretničar.

Tada zagrme i treći osvetljeni brzi voz.

– Da li to oni jure one prve putnike? upita mali princ.

– Ne jure oni nikoga, reče skretničar. Oni unutra spavaju ili zevaju. Samo deca

zure kroz prozor.

– Samo deca znaju šta žele, reče mali princ. Ona gube vreme oko jedne

krpene lutke, koja im ubrzo postaje veoma važna, i ako im je neko oduzme,

plaču...

– Srećni su, reče skretničar…”

Kažu nije završena jedna školska godina, završeno je

djetinjstvo! Jedno veliko i dugo djetinjstvo.

Riječ direktorice

Sanja Vlaisavljević Riječ direktorice

3

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

4

CILJ PROJEKTA:

Ojačati aktivizam mladih u

prevenciji vršnjačkog nasilja

kroz edukativne, istraživačke i

posebno kompetitivne

aktivnosti, i prezentirati

rezultate najširoj javnosti.

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

SADRŽAJ NAZIV PROJEKTA: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE – NASTAVAK”

Cilj projekta 4

Uvod 5


Intervju o međuvršnjačkom nasilju 7

Nasilje nije moj izbor 12

Moja priča o vršnjačkom nasilju 13

Poruke nenasilja 14

Predlažemo radionicu 15

Motivacijska priča o vršnjačkom

nasilju 16


Mediji o nasilju – VRŠNJAČKO

NASILJE U RAKOVICI: Pretukli dečaka

i ostavili ga na groblju

18

Mediji o nasilju – HOROR U

VARAŽDINU: Ljubomorna

srednjoškolka zarezala godinu mlađu

učenicu u svađi zbog dečka

19

Mediji o nasilju – CRNA GORA:

Srednjoškolac izbo nožem drugara iz

škole

20

BLOG – Nenasilje 21

Vršnjačko nasilje ima ili nema rješenje 22

Životi koje živimo 22

Bijeg od „priajtelja“ 23

Planovi, planovi, planovi 23

Debatologija 24

Facebook: Stop vršnjačkom nasilju i

maloljetničkom prestupništvu u BiH 25

Završna riječ 26

5

UVOD

Pred vama je, dtragi čitaoci, nažalost ko zna koji broj Debatnih novosti sa temom

nasilja. Evo, već godinama mi, debatanti i treneri CKD-a, pišemo, govorimo i

borimo se protiv ove pošasti savremenog doba. Činjenica da će, evo, već četvrtu

godinu zaredom vršnjačko nasilje uopšte biti tema našeg kampa i državnog

takmičenja nikako ne ide u prilog uspješnosti naše borbe. Ali nije naša borba

neuspješna. Mi ne činimo koliko znamo pa bar još uvijek nije neuspješna, jer nas ne

čuju i ne slušaju. Nažalost. I još uvijek. Ali njihovo neslušanje nije nas

obeshrabrilo. Ne, nije i neće. Upravo i ovim brojem Debatnih novosti mi

pokazujemo i dokazujemo da će ovoj priči doći kraj kada potreba za borbom protiv

nasilja svake vrste prestane.

Za vas su pisali:

Teodora Vuković

Lejla Mujanović

Aleksandar Matić

Trener: Branka Kukić

6

Pjesmom da ti kažem

AĐITE NAČIN DA BUDE BOLJE

VO I KAKO, SA MALO VOLJE

ASILJE SPRIJEČITI NIJE BAŠ LAKO

LI SE MORA, ZNAŠ DA JE TAKO

AMO SE TRUDI DA VIDIŠ BOLJE

LI DA MAKAR OSJETIŠ STRAH

UBAV PROBUDI, ZAŠTITI, VOLI

ČINI SVE DA SKLONIŠ MRAK

7

Intervju o međuvršnjačkom nasilju

Dali ste ikad učestvovali u činu vršnjačkog nasilja?

Sofija Mijović: Nije mi se desilo da budem žrtva ili počinitelj vršnjačkog nasilja, ali

sam jednom bila primorana da budem svjedok ovakvog čina, uradila sam tada sve

što je u mojoj mogućnosti da to zaustavim..

Šta smatrate da mladi ljudi kao što ste Vi treba da urade po pitanju rješavanja

problema vršnjačkog nasilja.

Aleksandar Matić: Debata je odličan način rješavanja problema vršnjačkog nasilja

ali takođe treba da se osvrnemo na dobrotu i uvažavanje prava drugih ljudi poštujući

razlike jer su one najveći uzrok nasilja među mladim ljudima.

Dobar dan, profesorice Kukić. Želio bih da mi kažete kakav je Vaš stav o

vršnjačkom nasilju?

Branka Kukić: Dobar dan, Aleksandre. Hvala što si me pozvao da razgovaramo o

ovom važnom pitanju. Vršnjačko nasilje je jedna od najvećih pošasti savremenog

doba u BiH. Nažalost, svakodnevno smo svjedoci stravičnog dešavanja u našem

društvu među mladim ljudima.

Šta smatrate da je uzrok toga?

Branka Kukić: Smatram da je to posljedica rušenja općih vrijednosti u društvu.

Ovakav nemar prema suštinskim ljudskim vrijednostima mora se nakon tako dugo

vremena negdje očitovati i to se očituje na najosjetljivijoj karici društva - na djeci.

Razorena porodica, uništeno obrazivanje i društvo bez principa rezultiraju ovim

haosom.

Postoji li po Vašem mišljenju način da se riješi ovaj problem?

Rješenje svakog problema postoji ukoliko postoji volja za njime. Sve karike lanca

moraju se pozabaviti ovim problemom; roditelji djecom, škola učenicima, društvo

vrijednostima. Potrebno je istovremeno i kažnjavati i prevenirati. Jer samo tako

riješit ćemo problem u korijenu.

8


Koji je vaš stav o vršnjačkom nasilju?

Dženana Pedljić: To je problem koji uzima sve više maha u bh. društvu. Nama,

srednjoškolcima se nerijetko čini da nas nema niko zaštititi za slučaj da nam se

dogodi vršnjačko nasilje. Mislim da je razgovor o ovom problemu prvi korak ka

njegovom rješavanju!

Mogu li mladi doprinijeti rješavanju problema vršnjačkog nasilja?

Merima Moranjkić: Ne samo da mogu nego i moraju. To je naša sadašnjost, a ako ne

budemo oprezni, i ako ne nađemo rješenje, postat će budućnost narednih generacija.

Zbog toga se svi mladi moraju aktivno uključiti u različite akcije kojima se nastoji

smanjiti ova pojava.

Kako biste vi riješili problem vršnjačkog nasilja?

Aleksandar Matić: Smatram da konstanta o temi vršnjačkog nasilja treba postojati jer

doprinosi rješavanju problema. Ne treba se isključivo fokusirati na vršnjačko nasilje

kako bi se postigla heterogenost te na taj način unijela interesantna nota. Debata je

odlična alatka koja pogotovo mladim ljudima omogućava razvoj koji se može porediti

sa akademskim nivoom. Ovo je izvrsna karakteristika kojoj mnogi ljudi treba da teže.

9


Šta mislite o vršnjačkom nasilju?

Sonja Miličević: Ukorijenjena pojava u našem društvu, svi mladi bi trebali da se

zajedno potrude da dovedu do smanjenja vršnjačkog nasilja. Da stvorimo sigurnu

zajednicu za nove generacije.

Je li važno naći rješenje za problem nasilja među maldima?

Samra Kahrimanović: Nasilje je jedan veoma zastupljen problem u današnjem

društvu i iako se mi zalažemo za smanjenje vršnjačkog nasilja na aktivnostima kao

što su javne debate, svjedoci smo da se iz dana u dan ponavlja. Dok god postoje

nove žrtve postrebno je pronaći rješenje, jer mi kao ljudska bića ne smijemo

dozvoliti da ijedno drugo ljudsko biće pati.

Je li nasilje veliki problem i kako ga riješiti?

Almedina Muminović: Mislim da je nasilje jedan od velikih problema u BiH, a debata

je jedan od jako dobar način za preventiranje istog, jer omladinu treba edukovati da

problem treba rješavati razgovorom, a ne nasiljem.

Šta mislite gdje se kriju korjeni nasilja među mladima?

Amina Greco: Problem nasilja ima duboke korjene prije svega u porodici, školstvu, te

u cijelom društvenom krugu koji se može sistematski rješiti zajedničkim snagama i

vjerom u bolje, zdravije i kompletnije društvo.

Je li vršnjačko nasilje samo problem „modernog doba“?

Adisa Mujčinović: Mislim da taj problem postoji već duže vrijeme ali na njega se

prije nije obraćala pažnja koliko u današnjici. Zbog toga debata omogućava razvijanje

svijesti o ovom problemu te preventiranju istog.

10


Harun Aldobašić: Po meni trenutna situacija, odnosno, politika što se tiče suzbijanja

vršnjačkog nasilja nije ni malo zadovoljavajuća. Zato što, kako navode federalni

zavodi za statistiku, osobe, koje su se vratile ponovo vršnjačkom nasilju su u sve

većem broju, a kao razlog tome jesu sudske odluke među kojima su kazna zatvora

sprovedena u jednom od 680 slučajeva isto tako i kazna društveno korisnog rada.

Shodno tome maloljetničkim zatvorom i društveno-korisnim radom protiv vršnjačkog

nasilja!


Da li ustanove u BiH posvećuju dovoljno pažnje pojavi vršnjačkog nasilja u

školama?

Lamija Ljutović: Vršnjačko nasilje je rasprostranjeno na području BiH i prema tome

možemo zaključiti da su ustanove nedovoljno posvećene rješavanju tog problema.

Edin Maslo - Pitanje: Šta mislite o vršnjačkom nasilju? Problem je vrlo sofisticiran i

treba da se više radi te uloži truda od strane vladinih i nevladinih organizacija, o ovom

takmičenju mislim sve najbolje jer je ovo dobar početak za edukaciju o vršnjačkom

nasilju.

Gdje se nalazi rješenje problema nasilja među mladima?

Danijela Klepić: Mladi ljudi treba da se uče komunikaciji, iskrenom iznošenju

mišljenja, kritičkom mišljenju i prihvatanju drugog te poštovanju samog sebe. Ako

istinski poštujemo sebe, poštujemo i druge.

Da li ustanove u BiH posvećuju dovoljno pažnje pojavi vršnjačkog nasilja u

školama?

Edin Maslo - Problem je vrlo sofisticiran i treba da se više radi te uloži truda od strane

vladinih i nevladinih organizacija, o ovom takmičenju mislim sve najbolje jer je ovo

dobar početak za edukaciju o vršnjačkom nasilju.

11



Alisa Ramić-Dudić: Vršnjačkog nasilja je uvijek bilo ali danas mediji više stavljaju

akcent na to i djeca se zbog slabije razvijene socijalizacije teže nose sa posljedicama.

Šta bi trebalo uraditi kako bi bila smanjena pojava vršnjačkog nasilja u

školama?

Sanja Mrđa: Treba da slušamo šta poručuju debatanti i da ne ostaje na tome jer to

treba država da prepozna. Država treba da posluša šta debatanti govore. Vršnjačko

nasilje je i dalje prisutno i to je poruka da debatanti ne mogu sami i država mora

učestvovati a o tome će čuti od debatanata.

12

Kao dijete često sam na televiziji slušala o nasilju. Nasilje je za mene bio pojam za

slučajeve koji se dese „tamo negdje“. Nikada nisam nasilje podrazumijevala kao

nešto što se može desiti meni. Međutim, kao i svako dijete, vrlo često pogriješimo u

procjeni. Kako sam rasla, sve više sam sudjelovala u pričama o vršnjačkom nasilju.

Ono je zauzelo sve veću medijsku pozornost. O nasilju se pričalo svakodnevno.

Nisam razumjela značaj te teme sve dok se nisam našla u poziciji da nasilje okusim

na svojoj koži. Kako sam izrasla u djevojku sa par kilograma viška, često sam

doživljavala uvrede od svojih vršnjaka. Nazivali su me pogrdnim imenima i potom

se grohotom smijali dok sam ja to sve nijemo prihvatala. U srednjoj školi sam se

uključila u mnogo nevladinih organizacija i postala sam član Debatnog kluba. Kada

sam vidjela da se nasilje ne toleriše odlučila sam se boriti protiv istog. Moji vršnjaci

su to primjetili i prestali sa uvredama. Jasno i glasno sam rekla da nasilje nije moj

izbor, ali ni njihov jer: NASILJEM SE NIŠTA NE POSTIŽE!

Nasilje nije moj izbor

13

Mnoštvo vukova stoje u čoporu i čuvaju

jedni drugima leđa. Čim dođe do nekih

nesuglasica u čoporu, svi zajedno, kao

jedan se udruže i zaustave nasilje. Ljubav

među njima je prevelika i nikada ne bi

dozvolili da neko bude žrtva u čoporu.

Uvijek se zajedno kreću, ne

zapostavljajući nikoga. U očima im vidiš

hrabrost, a kad pogledaš u oštre očnjake,

želju za osvetom. Iz perspektive jednog

vuka, čovjek je plašljivo stvorenje koje

mirno posmatra nasilje oko sebe. Nasilje

bi viđao svaki dan, nekada bi se

zaustavio, pogledao i otišao, a nekada se

čak ne bi ni osvrnuo. Podsjetimo se da su

ljudi jedina misaona bića, ali ćemo ipak

problem vršnjačkog nasilja ostaviti po

strani, poslije se pjtajući zašto. Vukovi će

i dalje štititi jedni druge, a čovjek će i

dalje ostati samo posmatrač, dok ne

shvati da je i njemu potreban čopor u

kome će živjeti bez nasilja kao i budući

naraštaji. Vuk umire, ali čopor ostaje...

Moja priča o vršnjačkom nasilju

14

Ne nasilju, da dijalogu!

Branka Kukić prof.

Poruke nenasilja

Budimo svjesni i savjesni građani! Teodora Vuković

Cijenim onog koji živi da bi učio! Aleksandar Matić

Izaberi život bez nasilja, jer nasilje nije način

života!

Lejla Mujanović

15

TEMA RADIONICE: Prepoznavanje nasilja i adekvatna reakcija na nasilje

PROBLEM: Zanemarivanje i ignorisanje nasilničkih situacija i djelovanja

Radionica može biti realizirana u okviru odjeljenske zajednice ili među

članovima neke sekcije.

Voditelj radionice predstavlja zadatak učenicima: Osmisliti i kroz igrokaz

prikazati najmanje tri vrste nasilja i tri moguće reakcije prisutnih/očevidaca na

nasilje.

1. Vršnjačko nasilje u školi, fizičko nasilje: dva dječaka puna bijesa

napadaju i tuku trećeg dječaka;

a) očevidac nalazi i praveći se da ne vidi, prolazi;

b) očevidac se zaustavi, posmatra, uzima telefon i poziva pomoć;

c) očevidac se miješa u tuču, uspijeva zaštititi napadnutog, ali sam biva

napadnut i tučen.

2. Verbalno nasilje u učionici u toku časa:

a) profesor ućutka učenike i nastavi dalje sa radom;

b) profesor reaguje i smiruje učenike, ali tu sve završava;

c) profesor smiruje učenike i upućuje ih na razgovor sa školskim pedagogom i

psihologu.

Po završetku simulacije razvija se diskusija na temu najispravnijih reakcija i

mogućih posljedica.

Predlažemo radionicu

16

NN je četrnaestogodišnji dječak koji je

pohađao ABC školu. Njegov život nije bio

klasični život jednog veselog osnovca. Ovaj je

dječak svakodnevno trpio nasilje i poniženje,

kako od svojih vršnjaka, tako i od profesora

koji nisu ozbiljno shvatali njegove žalbe.

Drugi dječaci su ga često tukli i on se vraćao

iz škole sa modricama. Roditeljima je govorio

da su modrice nastale tokom časova tjelesnog

odgoja, ili da je bio nespretan pa je pao niz stepenice. Prvo je počeo da se plaši

odlaska u školu. Pa je počeo da se plaši dobivanja dobrih ocjena jer su ga često

dječaci iz razreda kažnjavali nakon dobijene petice. Onda je počeo da izbjegava

odlaske u školu i da uči. Jednom mu je čak pošlo za rukom da sedam dana za redom

ne bude u školi, a da niko ništa ne posumnja. Roditelji su misli da je u školi, a

profesori da je bolestan. Sam je sebi napravio ispričnicu u koju je razredna

povjerovala. Mislio je da će tako moći prevariti svakoga. Odlučio je da će rijetko ići

u školu. Sve do jednog dana kada se vratio iz škole. Mama i tata su već bili kući.

Bilo mu je čudno što nisu na poslu. Ustvari, mami je to jutro bilo loše i nije otišla na

posao. Ušla je u sobu svoga sina i sasvim slučajno počela listati njegove školske

knjige. U njima je našla sinovljevim rukopisom napisane kratke rečenice: „Danas su

me opet tukli. (DATUM)“; „Profesor matematike mi je rekao da udarim i ja njih“

„Profesorica fizike mi je rekla da pretjerujem. (DATUM)“; „Volio bih da mi neko

vjeruje da me tuku skoro svaki dan u školi. I nije mi smiješno“. Rekli su sinu da

znaju za zlostavljanje. I onda su ga čvrsto zagrlili i rekli da će sve biti u redu. I od

tog trenutka je počeo da vjeruje da će sve biti u redu...

TEZE ZA DEBATU

1. Roditelji su najodgovorniji za prepoznavanje vršnjačkog nasilja

2. Škola je najodgovornija za reagiranje na vršnjačko nasilje

3. Počinitelji vršnjačkog nasilja trebaju biti kažnjeni zatvorskom kaznom

Moja priča o vršnjačkom nasilju

17

Stripom da ti kažem

18

MEDIJI O NASILJU

http://www.pink.rs/vesti/vrsnjacko-nasilje-u-rakovici-pretukli-decaka-i-

ostavili-ga-na-groblju/

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o slučaju

koji ste pročitali?

Kako biste vi

postupili da ste

roditelj povrijeđenog

dječaka?

Kako biste reagirali

da ste roditelj nekog

od napadača?

Šta mislite, šta je bio

uzrok sukoba?

Da li je sukob mogao

biti riješen mirnim

putem?

Da li bi novčane

kazne školama koje

ne reagiraju na

nasilje mogle

smanjiti stopu

nasilja?

Koju kaznu biste vi

predložili za

napadače?

http://www.pink.rs/vesti/vrsnjacko-nasilje-u-rakovici-pretukli-decaka-i-ostavili-ga-na-groblju/






















19

MEDIJI O NASILJU

http://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-varazdinu-ljubomorna-

srednjoskolka-zarezala-godinu-mladu-ucenicu-u-svadi-zbog-

decka/3728683/

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Iz teksta je vidljivo

ponavljanje sličnih

slučajeva nasilja.

Kako biste vi

spriječili ponavljanje

nasilja?

Da li je svađa mogla

biti riješena mirnim

putem?

Jesu li promatrači

mogli doprinijeti

mirnom razrješenju

sukoba?

Šta škole mogu

učiniti u slučajevima

nasilja koje se ne

dogodi u njihovim

prostorijama ili na

igralištima škola?

Da li su roditelji

odgovorni za nasilno

ponašanje svoje

djece?

http://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-varazdinu-ljubomorna-srednjoskolka-zarezala-godinu-mladu-ucenicu-u-svadi-zbog-decka/3728683/




























20

MEDIJI O NASILJU

http://www.blic.rs/vesti/hronika/crna-gora-srednjoskolac-izbo-nozem-

drugara-iz-skole/c7p37vz

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Kako biste vi riješili

navedeni slučaj?

Koju kaznu biste

odredili napadaču?

Zašto?

Šta mogu škole

učiniti kako se slični

slučajevi ne bi

ponavljali?

Da možete, kako

biste prevenirali

nasilje?

Da li su vam

poznati slični

slučajevi koji su se

dogodili u BiH?

Koji?

Radi li bh. društvo

dovoljno na

preveniranju

nasilja? Objasnite!

http://www.blic.rs/vesti/hronika/crna-gora-srednjoskolac-izbo-nozem-drugara-iz-skole/c7p37vz
















21

Centar za kulturu dijaloga je u septembru 2014.

godine pokrenuu Blog Nenasilje kako bi mladima

iz cijele BiH omogućio jedinstven elektronski

način za borbu protiv vršnjačkog nasilja i

otvoreno pisanje o problemima sa kojima se

suočavaju. Od tada, pa do zaključenja ovog

broja Debatnih novosti objavljena su 131 različita

teksta o nasilju među mladima i razmišljanjima

koja su mladi željeli podijeliti sa drugim

posjetiocima bloga. Tekstove uobičajeno

objavljujemo ponedjeljkom, a ukoliko želite da i

vaš tekst objavimo, pišite nam na:

[email protected]

BLOG – NEnasilje

.

mailto:[email protected]





22

Evo, već skoro pa dvije godine pratim vaš blog. Mislim da sam pročitala

svaku priču i da sam pokušala razumjeti sve što je napisano. Ipak,

nekako mi se sve više čini da je vršnjačko nasilje problem za koji niko

od nas nema rješenje. Čini mi se da što više pišemo o tome, to manje

znamo kako da ga riješimo. Žrtve se i dalje boje prijaviti nasilje, a

profesori ne znaju kako da reaguju. Na televiziji samo slušamo o nasilju

kada se dogodi. Bude nasilje aktuelan problem neko vrijeme i nakon

toga padne u zaborav. Ja mislim da je mnogo važnije razgovarati o

nasilju kada ne postoji neki aktuelni slučaj o kojem nas izvještavaju

mediju. Mislim da bi puno bolje bilo organizovati debate na televiziji sa

mladima koji su bili ili žrtve ili svjedoci ili čak počinioci nasilja i da svi

razgovaraju. Ali ne kao naši političari da se svađaju, nego da svako

iznese svoju stranu. Mislim da bismo tako puno više postigli. Nadam se

da ima još ljudi koji se slažu sa mnom. Možda tako i riješimo problem.

Snježana

VRŠNJAČKO NASILJE IMA ILI NEMA RJEŠENJE

Evo prošao je kratki raspust i ponovo se kreće u školu. Praznici su

idealna prilika da oni koji su žrtve nasilja odmore od svakodnevnih

zadirkivanja i moguće udaraca. Počinitelji nasilja imaju priliku također

napuniti baterije i bolje zlostavljati žrtve. Meni se tako čini. Kao da

nasilnicima nedostaju njihove žrtve. Kao da im život nije potpun ukoliko

ne udaraju, ukoliko nemaju nekoga nad kim će istresti svoje negativne

emocije. Žrtve sa druge strane sa zebnjom čekaju povratak u školske

klupe jer znaju da će zlostavljanje biti nastavljeno. Žrtve iščekuju opet

neki praznik ili raspust, često nemoćne da išta promijene. Čitala sam

nedavno tekst u kojem autor tvrdi da sve što ne valja u našim životima

možemo ili sami promijeniti ili nam se život koji živimo sviđa. Mislim da

to nije tačno jer život koji žrtve žive nije onaj koji žele. Samo možda ne

znaju kako da dobiju život koji žele živjeti punim plućima.

Esma

ŽIVOTI KOJE ŽIVIMO

23

Ja od nove školske godine započinjem novi život. Daleko od lažnih

prijatelja i njihovih svakodnevnih provokacija. Kažu ljudi da je u životu

najljepše đačko doba. Ja se sa tim ne slažem jer mi je srednja škola bila

katastrofa. Stalno su me provocirali kako sam ružna i debela. A nisam ja

loša osoba. Niko o profesora nije to shvatao ozbiljno. Neki su se čak i

smijjali "šalama". Neka su. Ja odlazim iz BiH. Studirat ću u inostranstvu

i jedva čekam da sebi stvorim novi život. Znam da ću uspjeti jer drugi

izbor nemam. A kada uspijem neću se sjećati nikoga od "raje" iz

srednje. Pred kraj školovanja, kada su saznali da ću studirati u Beču,

postali su kao finiji prema meni. Čak su mi predlagali da me posjete u

Beču. Ja nisam rekla ni da ni ne. A reći ću ne ukoliko se iko od njih

stvarno odvaži doći. Nasilje je svaka ružna riječ koja nekoga povrijedi.

Meni njihove šale nisu bile zabavne i to su znali. Zbog toga su postali

okrutniji. ali iskreno, sada ću da se oporavim od četiri godine

besplatnog školovanja za koje sam platila najvišu cijenu. A onda odoh u

novi svijet. Svijet akademske zajednice Beča.

Anđela

BIJEG OD „PRIJATELJA“

Čitam često tekstove o nasilju. Često se spominju razni planovi koji

mogu pomoći da se problem nasilja riješi. Organizuju se sastanci, pišu

se dokumenti i to je sasvim ok. Trebamo imati na području države

strategiju da problem nasilj među mladima riješimo. Međutim u svim tim

planovima se zaboravlja jedna stvar. Zaboravljamo da i jedna osoba

može napraviti važnu razliku. Može značiti razliku između straha i

hraborsit. Može značiti razliku između života koji ne želimo i života

kojem se radujemo. Ja sam tu osobu našla. Nije ih jednostavno naći jer

ih nema puno. Nema puno ljudi koji će vam pružiti ruku pomoći i koji će

izabrati da se suprotstave većini. Zato, moramo misliti na svaku osobu i

mislim da svako može biti dobra osoba samo ako to želi. Ili mu se

pokaže da je dobro biti dobar!

Aida

PLANOVI, PLANOVI, PLANOVI...

24

DEBATOLOGIJA

Žrtve vršnjačkog nasilja su manje zrele od vršnjaka koji nisu žrtve?

Pozitivni roditeljski modeli ponašanja su ključni za preveniranje

vršnjačkog nasilja?

Je li uvijek jasno definirana granica između žrtve i počinitelja

vršnjačkog nasilja?

Traženje pomoći u slučajevima vršnjačkog nasilja rezultira

povećanjem nasilja prema žrtvi?

25

Sportom protiv

vršnjačkog nasilja

http://www.rtcg.me/vijesti/

drustvo/127092/sportom-

protiv-vrsnjackog-

nasilja.html

Roditelji, ne čekajte

društvo i učitelje da

zaštite vaše dijete od

vršnjačkog nasilja

http://www.6yka.com/nov

ost/104731/roditelji-ne-

cekajte-drustvo-i-ucitelje-

da-zastite-vase-dijete-od-

vrsnjackog-nasilja

Vršnjačko nasilje u

porastu

http://www.kanal-

ri.hr/hr/vrsnjacko_nasilje_

u_porastu/4983/2

Tokom mjeseca, na ovoj stranici objavljujemo

zanimljivosti u vezi sa vršnjačkim nasiljem i

maloljetničkim prestupništvom. Na ovoj stranici

možete naći različite materijale, a mi vas pozivamo

da nam date „lajk” i da nas redovno pratite!

Potražite nas na:

Vijesti sa Facebook stranice

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I

MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/127092/sportom-protiv-vrsnjackog-nasilja.html









http://www.6yka.com/novost/104731/roditelji-ne-cekajte-drustvo-i-ucitelje-da-zastite-vase-dijete-od-vrsnjackog-nasilja



























http://www.kanal-ri.hr/hr/vrsnjacko_nasilje_u_porastu/4983/2





26

Završna riječ

Nismo svi isti, daleko smo od toga, ali to je ono što nas čini boljim. To

je ono što bi nas trebalo voditi u nove pobjede, a ne u ponore i poraze.

Shvatimo li napokon koliko je raznolikost svih nas vrijedna, naša

država postat će novo, bolje mjesto. U posljednjih par godina puno se

priča o nasilju. Čovjek bi rekao da su do sada svi shvatili da to nigdje

ne vodi, ali nekada je teško preći i najjednostavnije prepeke. Ljudska

psiha je poput ogledala, u tom ogledalu gledamo svoju nutrinu. Dok

god je ogledalo čitavo vidimo sebe jasno. Kada pukne prestanemo

vidjeti jednu cjelinu, vidimo djeliće nejasne i nepravilne. Počnemo

gubiti svoje ja i povučemo se u sebe, izgubimo svoj put i krenemo

lutati. Mir, ljubav, tolerancija i razgovor održavaju potpunost ogledala.

Nasilje ih lomi. Ponižavanje dovodi do gubljenja samopouzdanja,

počnemo se osjećati manje vrijedno i izgubimo svrhu. Zamislite svijet

jasnog ogleda, jasnih ciljeva. Zamislite svijet sretnih ljudi, svijet bez

nasilja, svijet u kojem guramo jedni druge do cilja umjesto da čupamo

jedni druge da bi do njega došli. „Najsretniji čovjek je onaj koji učini

da su ljudi oko njega sretni“- pa tako bismo i mi umjesto pohlepne

potrage za srećom trebali pružiti osmjeh nekom drugom.

27

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke

ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne

odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“

28

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti promociji tolerancije i inter-

etničkog pomirenja među mladima različitih

etničkih i geografskih pozadina kroz

povezivanje u zajedničkim aktivnostima i

inicijativama, ističući sličnosti između njih i

učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade u oblasti održivog mira,

ističući važnost tolerancije i poštivanja

drugih kroz upotrebu kritičkog mišljenja i

argumentirane rasprave umjesto inter-

etničkih animoziteta.

Ojačati mlade da dignu svoj glas i

zagovaraju za promjene u društvu, posebno

na polju obrazovanja kroz rušenje

predrasuda, kao i da postanu aktivno

uključeni u neophodne obrazovne reforme i

promjene u lokalnim zajednicama.

Ojačati mlade da postanu pokretači

pozitivnih promjena u bh. društvu kroz

zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i

ostalih građana, posebno marginaliziranih i

ranjivih grupa.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:

YOUTH INTER-ETHNIC RECONCILIATION CAMPS”

AKTUELNI PROJEKT: “All

Different – All Equal: Youth Inter-

Ethnic Reconciliation Camps”

O projektu 28

Uvod 29


Razgovor sa povodom –

pomirenje 31

Moja priča o pomirenju 33

Debatanti kažu – debatom do

trajnog mira 34


Uradite sami – radionica o

pomirenju 36

Motivacijska priča o

interetničkom dijalogu 37

Vaše poruke i utisci o kampu 38

Mediji o pomirenju – Otvaranje

džamije Ferhadije ključno za

pomirenje

39

Mediji o pomirenju –

Izetbegović primio Helen Clark:

Proces pomirenja ključan je za

stabilnost BiH

40

Debatologija 41

Umjesto kraja 42

29

Branka Kukić

Lejla Mujanović

Teodora Vuković

Aleksandar Matić

Uvodnu riječ o temi interetničkog pomirenja koja će

opravdati postojanje ovog broja Debatnih novosti

nije nimalo teško reći. U zemlji u kojoj i dvadeset

godina nakon završetka rata živimo u svjetovima

toliko nepoznatim i toliko dalekim, povjerenje je

nužno i neophodno.

Mnogi ljudi, pripadnici sva tri konstitutivna naroda,

žive u svojim, mahom etnički čistim, sredinama,

zatvoreni, ograđeni debelim zidovima predrasuda,

straha i mržnje. Putuju Evropom, upoznaju daleke

narode i daleke kulture, a svoje sunarodnike ne

poznaju i od njih zaziru.

Ova situacija mora prestati. Ova zemlja mora

krenuti naprijed. Ovi narodi moraju početi živjeti

jedni sa drugima, a ne zazirati jedni od drugih. To

opravdava naše postojanje!

UVOD




Za vas pišu:

30

Riječi u slici...

lašim se, mnogo se plašim

d straha već mi drhti glas

ožda jer sad u očima vašim

stine nema da donese spas.

ecite sada, da spas je tu

vo već čujem vašu riječ

ena snaga zove spasenje

ho se čuje, pomirenje!

PJESMOM DA TI KAŽEM

P

O

M

I

R

E

NJ

E




31

A o temi su razgovarali:

U razgovoru sa debatantom Aleksandrom

Bakmazom čuli smo da je pitanje interetničkog

pomirenja veoma važno za mlade u našoj

zemlji. Ljepota u našoj zemlji i leži u našoj

različitosti i to trebamo njegovati, a ne

zloupotrebljavati. Nadam se da će aktivnosti

koje CKD implementira sa učenicima,

doprinijeti usostavljanju i jačanju interetničkog

pomirenja. Na tim aktivnostima sam upoznao

mnogo ljudi različite vjere i nacije i slobodno

mogu reći da mi trebamo i moramo biti primjer

drugima.

Moja poruka vama: Širimo mir i ljubav jer je to

jedini put ka pomirenju!

Razgovor s povodom – pomirenje




Priču prenosi:

Lejla Mujanović

Srebrenik

O interetničkom pomirenju govori:

Aleksandar Bakmaz

Banja Luka

32

A o temi su razgovarali:

Debatantica i trenerica Helena Javor-

Ibrahimbegović je o temi interetničkog

pomirenja rekla sljedeće:

Smatram da je interetničko pomirenje u BIH

veoma važno s obzirom da živimo u

multietničkoj sredini. Kao debatant sam mnogo

debatovala o temi vezanoj za etničko

pomirenje i dosta toga sam i naučila.

Sada kao treneru mi je drago vidjeti mnogo

mladih debatanata koji diskutuju o ovim

temama, i smatram da nam je baš zbog toga

budućnost mnogo svjetlija.

Razgovor s povodom – pomirenje




Priču prenosi:

Lejla Mujanović

Srebrenik

O interetničkom pomirenju govori:

Helena Javor Ibrahimbegović

Banja Luka

33

Ilustrirajte svoju priču...

Nedavno su u sklopu debatnog programa

organizovana takmičenja na regionalnom nivou,

u dva različita grada, na području dva naizgled

različita entiteta.

O tome da je moguće spajanje nespojivog

pokazat će nam sljedeća priča. Mlada dama,

perspektivna i ljubazna, pristupila je takmičenju

u potrazi za kulturom dijaloga i prigodnim

nagradama, ali nije mogla ni slutiti kakva će joj

nagrada pripasti. Naime, na takmičenju je srela

momka koji joj se učinio poznatim iako ga nikada

nije srela. Znala je njegov govor, fraze koje je

koristio, ali je isto tako znala i da ga ne poznaje.

Odnosno da ga nikada nije srela. I onda je

shvatila da bi to mogao biti on. Da, momak sa

kojim već nekoliko mjeseci komunicira online ali

sa kojim nije razmijenila niti jednu fotografiju.

Rekao joj je u jednom razgovoru da ide na

takmičenje ali nije znala da idu na isto

takmičenje. Prišla je i pitala da li mu išta znači

„ŽeljoUKrvi“. I uistinu, to je bio njegov nadimak

koji je koristio u online komunikaciji. Njeno je bilo

„Sophie“. I to je bilo dovoljno da i u stvarnom

svijetu postanu nerazdvojni. Potraga za srodnom

dušom, koju tražimo i kada mislimo da ne

tražimo, ne poznaje ni vjerske ni etničke granice.

Zasniva se na pronalaženju istinskih vrijednosti i

pravog kvlaiteta. Ovo je i primjer pozitivne

komunikacije putem društvenih mreža, način

putem kojeg su se spojile ove mlade osobe. Ova

priča nema svoj kraj jer je debatni program

omogućio mladiću i djevojci susret licem u lice.

Jedan svojevrsan primjer koji nam pokazuje da

je interetničko pomirenje itekako dokučivo.

MOJA PRIČA O POMIRENJU




34

Ponešto u slici

Debata je argumentovana rasprava gdje se strane

sukobljavaju koristeći jačinu svojih argumenata, a

ne pesnica. Prema tome, debata je suprotna od

vrijeđanja, svađe i razračunavanja, svega onog što

je nama svakodnevnica. Dakle, debata je način

civilizovanog pomirenja između ljudi koji se po

mnogo čemu razlikuju. Ukrštavanje mišljenja

dovodi do novih ideja, kompromisa, demokratskog

razvoja i skladnih međuljudskih odnosa. U tome je

najveći značaj debate. Kroz debatu svako ima

pravo da izrazi svoje mišljenje i da dobije priliku da

ga neko sasluša. Naša budućnost jesu upravo

mladi građani koji će postati lideri našeg društva.

Mladi ljudi se kroz debatu međusobno upoznaju i

razumiju jedni druge.

Danas smo svjedoci međusobnog nepoštovanja

koje iniciraju lideri političkih stranaka. Vrijeđanje i

nepoštovanje ne vodi nas u bolju budućnost.

Samo mir, koji ćemo dobiti međusobnim

uvažavanjem i saradnjom, može biti osnova za

bolje sutra.

DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG

MIRA




35

Tema stripa

Ljudi već od

davnih vremena

opstaju zbog

prisustva

uzajamne koristi

između pripadnika

različitih naroda.

Znanje je najveći

poklon koji jedni

drugima možemo

dati. Zašto

dopuštamo da nas

razlike razdvajaju?

Razlike trebamo

uvažiti i napokon

shvatiti da smo svi

različiti, ali i svi

jednaki.

STRIPOM DA TI KAŽEM




36

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

ZNAČAJU

INTERETNIČKOG

DIJALOGA

Radionica o pomirenju koju bismo vam ovdje željeli

predstaviti naziva se „Dvorac”. Može biti izvedena u

svakoj grupi od namanje deset učesnika.

Cilj ove radionice jeste razmjena iskustava i međusobna

saradnja svih učesnika u grupi i savladavanju zadatka –

kreiranja dvorca.

U zavisnosti od broja učesnika formiraju se grupe od 3- 5

članova izabranih nasumično.

Grupe rade na izgradnji dvorca od papira i ostalog

raspoloživog materijala pri čemu grupe međusobno

nemaju mogućnost razmjene i posuđivanja materijala. Cilj

i namjena dvorca jeste da se u njega zatvore sve one

osobe koje su u životu povrijedile članove grupe. Članovi

grupa imaju pravo da osmisle kazne ili oproštaj za ove

osobe.

Zaključak radionice bio bi da samo zajedno, saradnjom,

međusobnim poštovanjem i uvažavanjem možemo doseći

cilj - sagraditi svoj dvorac.

URADITE SAMI – RADIONICA O POMIRENU




37

Dragi čitatelji,

pred vama je

motivacijska

priča, kakvih

uvjereni smo, ima

mnogo oko vas.

Na temelju ove

priče postavili

smo za vas teze

za debate, a vi ne

zaboravite:

- Pažljivo o dobro

istražiti temu

- Uraditi

brainstorming

- Kreirati

argumente

- Pripremiti

unakrsno

ispitivanje

I konačno

DEBATIRAJTE!

Početkom marta 2015. godine u jednom debatnom klubu

iz Republike Srpske stigla je informacija o održavanju

državnog debatnog takmičenja u Tuzli. Domaćin

Takmičenja bila je Behram-begova medresa Tuzla. Bilo je

planirano da učenici budu smješteni u Medresi, gdje će se

održavati i sve aktivnosti. Znajući situaciju u svojoj sredini,

iskustva iz prošlosti, treneru tog debatnog kluba nije bilo

nimalo lako. Strahovala je, ne od učeničkih reakcija, već

od roditeljskih reakcija. Očekivala je da će učenici odbiti

da učestvuju. Nisu. Spremni, ali ipak sa dozom sumnje i

straha, krenuli su na put. Svi. Među njima jedan koji je u

svom djetinjustvu riječ Tuzla vezivao samo za ranjavanje

svog oca u ratu.

Došli, takmičili se, uživali, učili, debatovali i – pobijedili.

Iskustva sa ovog putovanja bila su više nego pozitivna.

Preskočili smo zid i našli se u svijetu identičnom našem

sa samo malim običajnim razlikama.

MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU

TEZE ZA DEBATU:

1. Strah ima izvor u neznanju.

2. Predrasude se rabijaju znanjem i upoznavanjem.

3. Debata treba da ruši zidove.

4. Ovaj Dom smatra da ljudi u BiH mogu živjeti

zajedno.




38




Vaše poruke i utisci o Kampu

„Debatni kampovi koje organizira CKD imaju važnu ulogu za društvo.

Prethodno održani Zimski debatni kamp je samo još jedna izvrsna

prilika za svakog srednjoškolca da se druži, upozna mnogo svojih

vršnjaka, i debatuje o najaktuelnijim društvenim temama. Kampovi

nam daju osjećaj važnosti jer neko uvažava i mišljenje „običnog”

srednjoškolca. Tokom pet dana, koliko je trajao Kamp imala sam

priliku malo spavati, puno raditi, ali čak i slobodno vrijeme iskoristiti za

rad. Imala sam priliku upoznati mnogo svojih vršnjaka i obnoviti stara

prijateljstva. Kada bih morala ocijeniti Kamp, opći dojam bio bi čista

petica. Od prvog do zadnjeg dana!

Poruka koju treba svako ponijeti sa Kampa jeste da smo svi ujedinjeni

u različitosti i da je upravo to bogatstvo naše zemlje:”

Lejla Mujanović

„Kamperi na kampovima obično uživaju, ali i uče na zanimljiv i

kreativan način. Ni debatanti iz Bosne i Hercegovine nisu bili

izuzetak. Tako su proveli sjajnih dana u druženju, radionicama i

debatama sa kolegama iz cijele zemlje.

Radost i smijeh, argumenti i potkrepe, radionice, pjesma, ples,

gluma, novine i vebinari ostaju kao rezultat njihovog rada. Osim tih

vidljivih i opipljivih rezultata, za našim debatantima ostaje i nešto

mnogo vrednije i dugotrajnije: to su prjateljstva i ljubavi, to su

izmijenjene svijesti i srušene predrasude o drugom i drugačijem.

Najvažnije od svega je što smo pokazali da ljudi iz BiH mogu, umiju i

želeživjeti zajedno i srećno”

Branka Kukić

39

Mediji o pomirenju




http://vijesti.ba/clanak/308504/otvaranje-dzamije-

ferhadije-kljucno-za-pomirenje

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Da li je otvaranje

džamije Ferhadije

ključno za

uspostavu

održivog mira i

pomirenje?

Koliko je otvaranje

ove džamije

važno za sve

narode u BiH?

Mogu li slični

događaju

doprinijeti

uspostavi

pomirenja među

narodima u BiH?

Da možete, kako

biste unaprijedili

povratak u BiH i

doprinijeli

pomirenju među

narodima BiH?

http://vijesti.ba/clanak/308504/otvaranje-dzamije-ferhadije-kljucno-za-pomirenje












40

Mediji o pomirenju




http://faktor.ba/izetbegovic-primio-helen-clark-proces-

pomirenja-kljucan-je-za-stabilnost-bih/

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o

tekstu koji je pred

vama?

Koliko je BiH

spremna na

pomirenje?

Je li BiH ključan

faktor za

pomirenje u

regionu?

Može li BiH

uskoro poslati

ravnopravna

članica EU?

Da možete, kako

biste doprinijeli

bržem

ispunjavanju

uslova za prijem

BiH u EU?

Mogu li projekti

koje finansiraju

inostrani donatori

doprinijeti

uspostavi mira u

Regionu?

http://faktor.ba/izetbegovic-primio-helen-clark-proces-pomirenja-kljucan-je-za-stabilnost-bih/






















41

DEBATOLOGIJA

U maju smo govorili o sljedećim temama:

Je li pomirenje ključ stabilnosti BiH?

Otvaranje izložbi u muzejima u vezi sa

ratom na Balkanu '91 - '95 može

doprinijeti uspostavljanju pomirenja?

Otvaranje džamije Ferhadije ključno za

pomirenje naroda u BiH?

Poklanjanje ćilima za Ferhadiju - korak

ka pomirenju ili politički trik?

Imaju li Srbi i Bošnjaci zajedničku

budućnost u BiH?

Riječi u slici




42

TI I JA

OSTAJEMO

TI I JA I

KADA

POSTANEMO

„MI“.

NAŠE „MI“

NEĆE

UNIŠTITI

MOJE „JA“

NI TVOJE

„TI“.

BUDIMO „MI“

DA BISMO

OSTALI „JA“

I „TI“.

Ovo nije kraj. Ovo ne smije biti kraj. Ovo nije ni

početak. Ovo još uvijek ne može biti ni početak.

Mi stvaramo uslove za početak. Svojim

sveukupnim djelovanjem debatni klubovi u BiH, bili

su, jesu i ostaju oni rijetki zraci sunca koji prelaze

entitetske granice ne radi ovca, ne radi politike, ne

glavom i ne oružjem, već srcem i radi lijepe

sadašnjosti i još ljepše budućnosti.

Pridružite nam se i postanite i vi zrake sunca koje

će zajedno sa nama, svijetliti i na onoj drugoj

strani i osvjetljavati je svjetlošću saradnje, ljubavi i

mira.

UMJESTO KRAJA




ZA VAS SU PISALI: Prof. Branka Kukić

Lejla Mujanović

Teodora Vuković

Aleksandar Matić

43

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

44

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti trajnoj socijalnoj uključenosti

mladih u sfere društvenog života u BiH

razvijanjem kritičkog mišljenja, debatnih i

komunikacijskih vještina koje će ih osnažiti i

pomoći im da budu aktivni građani u svojim

zajednicama, i nosioci promjena u društvu

kroz pokretanje inicijativa i educiranje

vršnjaka o značaju prevencije devijantnog

ponašanja.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade iz cijele BiH o značaju

prevencije zloupotrebe droge i alkohola, kao

i socijalne otuđenosti i nasilja prema

vršnjacima i u porodici kao posljedice ovog

devijantnog ponašanja.

Razviti vještine kritičkog razmišljanja,

komunikacije i retorike kako bi mladi postali

aktivni sudionici u rješavanju problema koji

se na njih odnose.

Iskoristiti potencijal društvenih mreža i

online alata za širenje projektne

metodologije i edukativnih materijala, i na taj

način povećati broj učesnika u projektu i

doseg projektnih rezultata.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA:

„NAVEDI DOBAR RAZLOG ZA

BOLJE SUTRA – BORBA PROTIV

OVISNOSTI I POSLJEDICA

OVISNIČKOG PONAŠANJA

MLADIH LJUDI”

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

Cilj projekta 44

Uvodna riječ 45

Droga i mladi 46

Droga 47

Radionica – početna razmišljanja o

štetnosti narkomanije 52

45

Zloupotreba droge. Vjerujemo da smo se svi na neki način sreli sa ovim

pojmom. Nadamo se i želimo vjerovati da mladi u BiH mogu biti dovoljno snažni i

oduprijeti se ovoj pošasti modernog doba. Nesređena porodična situacija, loša

finansijska situacija, kriza identiteta, želja za dokazivanjem, potreba za

eksperimentiranjem, samo su dio razloga koje ovisnici o drogama navode kao

razlog za početkom zloupotrebe. Dodaju i jedan važan: BIJEG OD

STVARNOSTI. Uistinu, droga nudi bijeg od stvarnosti. Droga nudi svijet u kojem

ste bezbrižni, u kojem vas ništa ne boli, u kojem ne razmišljate o probelmima i u

kojem se napokon možete opustiti. Ipak, svijet koji nudi droga nije stvaran. Taj

svijet ne postoji. Nakon što prestane djelovanje, vraćate se u stvarnost, i uistinu,

vaši dotadašnji problemi postaju beznačajni. Imate daleko veći i zove se

ovisnost. Ovisnik se postaje lako, a prestaje biti gotovo pa nikako. Narkomani

nerijetko moraju godinama pokušavati sa raznim načinima odvikavanja da bi

prestali koristiti drogu. I ako uspiju, dodatni problem je nastaviti normalan život i

ne vratiti se drogiranju. Svi kažu da nije lako, a mnogo njih kaže i da je

nemoguće. Mi se nadamo da naši čitaoci drogu nikada nisu probali, neće je

probati i da su svjesni opasnosti koje idu sa njom. U ovom izdanju debatnih

novosti vam donosimo par edukativnih materijala kako bi se i vi uključili u borbu

protiv droge i bolesti ovisnosti.

UVODNA RIJEČ





mladih ljudi”

46

Ljudi su od davnina težili da izmijene svijest svijetom snova i tragali za

neobičnim putevima u „bolje“ sfere života. Pružajući svom radoznalom oku svijet

zaodjenut fascinacijom, čovjek je vjerovao da sa sklanjanjem od realnosti može

riješiti svoje probleme. Danak takvoj odluci često je smrt. Droga, poznata još u

prahistoriji, je opasna kemijska pošast druge polovine 20. vijeka. Masovna

upotreba počela je paralelno sa hipi pokretom i sličnim pokretima mladih,

metaforično nazvanim "proljećima mladih".

Oblačeći se drugačije, oponašajući popularne muzičke idole, mladi su tražili

bijeg od konzervativnosti sve više upadajući u svijet droge. Bila je to supkultura

hipika i narkomana, koji su sebe nazivali "djecom cvijeća", koja "vode ljubav, a

ne rat". Postajali su postepeno "uvela djeca cvijeća" i nesretna "djeca pakla".

Poput "kovača lažnog novca" droga je mlade predugo uljuljkivala iluzijom

slobode. Kasno su uvidjeli da je droga postala zloćudni diktator, a da su oni

postali kemijske marionete. Droga pustoši stvarnost i upućuje mlade na deponije

pakla. Danas smo uplašeni opravdanim strahom, od zastrašujućeg epidemijskog

talasa vještačkih droga, tako dizajniranih da u ovom vremenu provociraju

radoznalost mladih ljudi.

DROGA I MLADI





mladih ljudi”

"Droga zatvara životnu panoramu i prozore duša,

osiromašuje saznajne horizonte i umjesto svega nudi,

svet u komadićima"

47

Droge su sirovi, nepotpuno preparirani proizvodi biljnog, životinjskog i

mineralnog porijekla. Od najstarijih vremena korištene su radi dobijanja raznih

lijekova, zbog čega se nazivaju ljekovite droge, zatim kao mirođije, ili su, pak,

korištene pri raznim vjerskim i drugim ritualima.

Riječ droga je, vjerovatno, arapskog porijekla ("dova", ljekovito sredstvo). Prvi je

put zapisana u 14. vijeku u nekom engleskom godišnjaku. Sirovi i sasušeni

dijelovi biljaka i životinja, odnosno pojedini minerali (koji su služili kao lijekovi),

nazvani su zajedničkim imenom droge. Svjetska zdravstvena organizacija daje

sljedeću definiciju droge: "Droga je svaka supstanca koja, unesena u

organizam, može da modifikuje jednu ili više funkcija." Droge su, dakle, sve

supstance koje mogu da izazovu promjenu ili poremećaj jedne ili više funkcija, a

koriste se u medicinske ili nemedicinske svrhe. Pod opojnom drogom

podrazumijevamo takvu vrstu supstance koja se koristi medicinski i

nemedicinski, a ima svojstva da, unesena u ljudski organizam izazove stanje

psihičke ili fizičke, ili i psihičke i fizičke ovisnosti. U opojne droge ubrajamo, prije

svega, narkotička sredstva. Otuda riječ NARKOMANIJA, koja je danas u

masovnoj upotrebi. Značenje riječi narkomanija svodi se na bolesnu

zaokupljenost stanjima obamrlosti do kojih dovode droge. Svjetska zdravstvena

organizacija ni do danas nema prihvatljivu definiciju za fenomen „Zloupotrebe

droga“. Često je bio u upotrebi i termin toksikomanija i navika.

Osobine toksikomana su:

neodoljiva želja da nastavi uzimanje droga i da se droga nabavi po svaku

cijenu;

tendencija da se djelimična ili cjelokupna doza droge povećava;

postojanje psihičke ili fizičke, ili pak i psihičke i fizičke ovisnosti;

čine štetne posljedice po pojedinca i društvo u cjelini;

sklon je apstinencijalnom sindromu poslije naglog prekidanja uzimanja

droge.

DROGA





mladih ljudi”

48

Dijele se u nekoliko grupa:

umirujuća sredstva (sprečavanje bolova - zavisnost)

opijati

psihostimulansi halucinogene droge

kanabis

nikotin

isparive supstance

razna opojna sredstva.

Opijum (grč. opos - sok) se upotrebljava od davnina. Počev od 3. stoljeća prije

nove ere nalaze se prvi pisani tragovi o opijumu. Opijum i njegovi prirodni derivati

(morfin i kodein) i polusintetski derivati (heroin, dilaudid) nazivaju se opijati, dok se

sintetski opijati (metadon, pentazocidarvon) nazivaju opioidi. Opijum je smolasta

izlučevina iz čaure bijelog maka. Narkomani ga koriste u sirovom stanju. Unose ga:

ušmrkavanjem, gutanjem, pušenjem, špricevima i preko debelog crijeva. Izazivaju

tešku ovisnost. Znaci trovanja su: uske zjenice, podrhtavanja prstiju, otoci očnih

kapaka i sl. Ovisnici leže na podu, ili su zavaljeni u fotelje. Najčešće šute, upravo

zbog toga što se nalaze u svojim svjetovima i svojim nadama da će im možda baš

ta doza droge donijeti nešto fascinantno ili nešto novo, ne sluteći kakav ih užas

čeka već nakon nekoliko mjeseci.

U narkomanskim grupama nađu se često i narkofili, osobe koje nisu ovisne o

drogama, kao i osobe koje sakupljaju hrabrost da u jednom trenutku i sami prihvate

grupu, njenu filozofiju i drogu. Prvu injekciju narkomanu aplicira neko od drugova ili

prijatelja. To je njihovim rječnikom poznato kao "uzimanje nevinosti". Biranje mjesta

za ubrizgavanje droge ide jednim logičkim redom. Najprije su to vene lakta

nadlaktice, zatim površina šaka, potkoljenice i dr. Narkomani, od straha da ne budu

otkriveni ili od članova porodice ili od policije, daju sebi injekciju u tkivo poglavine, a

oni najperverzniji, sa potrebom da im se grupa divi davali su injekcije u penis ili

rožnjače očiju i pri tome trpjeli vrlo intenzivne bolove. Ovaj mazohistički izbor

injekcionog mjesta također je sastavni dio rituala drogiranja. Vremenom dolazi do

stvaranja ožiljaka, pucanja vena u pomenutim dijelovima tijela. Pri pregledu može

se u narkomana naći "fenomen brojanica", duž vena u koje je ubrizgavana droga.

DROGA





mladih ljudi”

49

MORFIN

Morfin se nalazi u obliku bijelih igličastih kristala, kristalnih komada ili praška.

Narkoman, sklon stalnom povećanju doze, unosi i 500 puta veću dozu od tzv.

analgetičke doze (doze koja suzbija bol). Uneseni morfijum se lokalizuje u

centralnom nervnom sistemu i u jetri, a u naviknutom organizmu mišići sadrže

veliku količinu morfijuma. Izlučuje se preko želudačno - crijevnog trakta i bubrega.

Smanjenje ili gašenje seksualnosti, erekcija bez ejakulacije, poznati su efekti

dejstva morfina na muškarca. Kod žena, međutim, javljaju se gubitak mjesečnice i

involucija polnih organa, zbog blokirajućeg uticaja morfina na hormone prednjeg

režnja hipofize.

HEROIN

Heroin je polusintetski derivat morfina, izolovan 1898. godine. Po svojim fizičkim

osobinama, to je bijeli prašak bez mirisa, ali gorkog ukusa, rastvorljiv u vodi. Dobro

se resorbuje sa sluzokože nosa i crijeva, pa se unosi u organizam ušmrkavanjem i

injekcionim putem. Heroin ima vrlo snažno euforično dejstvo u odnosu na morfin,

pa ovisnost o herionu nastupa vrlo brzo. Analgetički efekti heriona upoređeni sa

morfinom je oko 2,5 puta snažniji. Herion brzo dovodi do karakternih devijacija,

gubitaka etičkih dimenzija ličnosti, normalnog življenja i ponašanja, seksualne

obamrlosti, nesocijalnog ponašanja i samoubistava, pa čak i izražene

agresivnosti.

HEPTANON (metadon): droga i lijek od opijata

Poznati su: injekcije metadon-hlorida, tablete, čepići. Izaziva blagu euforiju. Koristi

se u tzv. supstitucionoj terapiji u narkomana koji koriste opijate da bi se izbjegla

drastična apstinencijaina kriza. Iako postoji mogućnost navikavanja na heptanon,

on se koristi i za odvikavanje od heroina, pa među zapadnim autorima postoji

tendencija i doživotnog davanja metadona, jer je on manje štetan od heriona.

KODEIN

Kodein ima depresivno dejstvo na centre za kašalj. Tablete kodein-fosfata se u

adolescentnoj populaciji narkomana ne koriste kao sredstva protiv kašlja, već kao

droga. Intravenska primjena kodeina izaziva kolaps. Kodein izaziva blagu euforiju.

Uzet u većim količinama dovodi do mucanja, koje je nekad tako intenzivno da je

verbalna komunikacija nerazumljiva. Pored toga postoji poremećaj koordinacije, sa

štetnim pokretima, pa osobe djeluju kao alkoholizirane. Kodein je dobar analgetik.

Veće doze kodeina mogu izazvati epileptičke napade.

DROGA





mladih ljudi”

50

KOKAIN

Sredinom 19. stoljeća kokain je u čistom obliku izolovan iz lišća koke, "božanske

biljke" Inka. Žvakanje lišća koke poznato je u Južnoj Americi još iz prahistorije,

jer je siromašnom stanovništvu koje teško živi u brdovitim predjelima "utoljavao

glad i darivalo snagu".

Opisuju se tri stadijuma dejstva kokaina:

euforični,

konfuzno-halucinatorni

depresivni

Kokain je droga koja stvara najsnažniju

psihičku ovisnost, pa narkoman upada u

krize, potištenosti i očajanja ili agresivnosti.

Poznato je kriminogeno ponašanje, kada mu

zaprijeti opasnost da će ostati bez droge.

Kokain je karakterističan zbog ozbiljnog

oštećenja intelektualnog funkcionisanja

osobe. Poznate su demencije izazvane hroničnom zloupotrebom kokaina. Brzo

dolazi do pada intelektualnih aktivnosti, nesposobnosti pamćenja, izostanka

rasuđivanja i kreativnog mišljenja, gubitka ideja, i etičkog osiromašenja. Ideje

proganjanja mogu da prerastu u osvetnički čin, kao neka vrsta "odbrambenog

napada". Svrstavaju se kao paranoidna psihoza (sumanutost proganjanja). Od

kokainskih psihoza poznati su i delirijski sindromi, pa u ovim fazama postoji

ozbiljna opasnost od samoubilačkih impulsa. Postoje još i: koka paste, krek i

kanabis.

Kanabis je naziv za konoplju koja sadrži neobičnu vrstu psihoaktivnih

kemikalija. Iz indijske konoplje dobiva se hašiš, a iz meksičke konoplje

marihuana. Dejstvo kanabisa na organe i organske sisteme ispoljava se u

obliku lupanja srca i ubrzanja srčanog ritma, povećanog krvnog tlaka, širenja

disajnih cijevi i cjevčica, emfizema pluća, zapaljenskih i prekancerogenih

promjena u respiratorim putevima, (posebno su ugroženi pušači duhana),

alergije, smanjenja količine sperme i smanjenje pokretljivosti spermatozoida kod

muškaraca, kao i remećenja ovulacionog ciklusa kod ženskih osoba.

DROGA





mladih ljudi”

51

MARIHUANA

Marihuanu su prihvatali hipici da bi uz njen omamljujući dim propovijedali

dobročinstvo i misticizam, poštenje, radost, nenasilje, iskazujući na taj način

protest protiv društva. Mladi marihuanu koriste da bi postigli neke nove senzacije

i iskustva. Marihuana se najčešće puši u vidu cigareta. Može da se puši pomoću

lula, ili specijalno konstruisanih muštikli sa proširenim prednjim krajem. Dim

marihuane ima snažan i oštar miris, sličan mirisu zapaljene suve trave ili

konopca koji gori. Ovaj miris se dugo zadržava u odijelu. Narkomani, možda

upravo zbog toga rado koriste mnoge orijentalne mirise, ali se nerado kupaju!?!

Efekti marihuane prolaze kroz četiri faze:

faza euforičnog uzbuđenja,

faza senzoričke egzaltacije,

faza pasivne ekstaze,

faza utonulosti.

Pored navedenih registrovanih droga, velika je zloupotreba lijekova bensendina i

ostalih. U svijetu, pa tako i kod nas, došlo je do drastičnih promjena (raspad

jedne države SFRJ, rat, osiromašenje, poremećene vrijednosti). Narušen je

sistem ideja i ciljeva, postavljenje su nove vrijednosti, a sve to doprinosi

stvaranju konfuzije u sistemu onih vrijednosti koje imaju univerzalan karakter.

Zato je broj narkomana sve veći i to mladih pa i djece i omladine školskog

uzrasta. Pretpostavlja se da do danas od narkomanije boluje više hiljada mladih

ljudi i to uglavnom u gradovima.

DROGA





mladih ljudi”

52

Potrebni materijal: Definicije, papir, olovka.

Cilj radionice: potaći polaznike da razmisle i kritički promisle svoje znanje i

pretpostavke o značenju pojmova koji se odnose na centralne pojmove teme;

obrazovati ih o verificiranom značenju pojmova; osposobiti da kritički promisle i

usporede svoje prethodno znanje sa materijalom koji su dobili na radionici.

Tok radionice: Moderator razgovara sa

polaznicima o njihovom znanju o pojmovima

koje ima kod sebe; polaznici samostalno

odgovaraju iznoseći svoja mišljenja i znanja;

(20 minuta)

Moderator podijeli materijale sa jasno

definiranim pojmovima nakon čega se

uspoređuju prethodno izneseni stavovi sa

ponuđenim (20 minuta)

Moderator zaključuje radionicu jasno definirajući koje su predrasude o kojim

pojmovima bile najizraženije i zašto (20 minuta)

RADIONICA – POČETNA RAZMIŠLJANJA O ŠTETNOSTI NARKOMANIJE





mladih ljudi”

IZVOR: „Droga ne – debata da”, Centar za kulturu

dijaloga, 2013. godina

53

Odlukom Ureda CIVITAS-a koju potpisuje izvršna direktorica na osnovu praćenja

izvještaja o realiziranim aktivnostima i ostvarenim rezultima rada objavljenih putem

mobilne aplikacije #MojGlas

Nastavnik/ica godine za promociju aktivizma i volonterskog rada u školi i zajednici

za 2016. godinu je profesorica Alma Ahmethodžić iz Sarajeva

Profesorica Ahmethodžić predaje nastavni predmet građanskog obrazovanja u Srednjoj

školi za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu. Certificirani je profesor s više završenih programa

stručnog usavršavanja nastavnika iz oblasti sadržaja i metodike građanskog obrazovanja.

Dobitnica je priznanja "Zajedno postižemo više" za društveno-koristan rad u zajednici koje

dodjeljuje Ambasada sjedinjenih Američkih Država u BIH.

Profesorica je bila jedan od prvih aktivnih profila aplikacije MojGlas za promociju

društvenog aktivizma, gdje je sve do danas, kao mentorica, profesorica građanskog

obrazovanja i građanka imala najviše objava i organiziranih akcija društveno

korisnog rada, na osnovu čega joj je i dodjeljeno ovo priznanje.

ČESTITAMO!!!

https://www.facebook.com/hashtag/mojglas?source=note

54

Poštovanje Nadina,

U ime svih članova debatnog kluba Modus i moje lično želim da čestitam

svim pripadnicima pravoslavne vjeroispovIjesti praznik Vaskrs!

S poštovanjem,

Alma Ahmethodžić prof.

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN SARAJEVO

55

CKD Odgovara

Draga prof. Alma, Vaši nas

izvještaji i obavijesti o

aktivnostima uvijeK

obraduju. Nadamo se da će

i u narednoj školskoj

godini biti mnogo

aktivnosti, a znamo da ćete

sa vašim debatantima

uvijek biti najvredniji.

Poštovanje Nadina,

Šaljem vam izvještaj povodom aktivnosti koja

će se realizovali 9.5.2016. u suradnji sa NVO

Mreža izgradimo mir zajedno povodom Dana

Evrope i pobjede nad fašizmom kojem će

prisustvovati sl. debatanti:

1. SUKEJNA IMAMOVIĆ I-1

2. ESMA ELEZI I-1

3. MAIDA HOŠI I-1

4. NEIJRA RAŽANICA I-1

5. ENA LOŠIĆ I-1

6. ESMA MULAOSMANOVIĆ I-1

7. AMAJLA DAUT I-1

8. HARUN EL-HALABI I-1

9. IMRAN HOŠI I-1

10. ALDINA OSMANOVIĆ I-1

11. AMAR SOLUNOVIĆ III-2

12. MEDINA KAČEVIĆ III-2

13. EN RAŠINLIĆ III-2

14. AMINA MUSIĆ III-2

15. DRAGANA ŽDRALIĆ III-2

16. BAKIR EMINOVIĆ II-2

PROFESORICE: Alma Ahmethodžić i Elbasa

Mulić

S poštovanjem, Alma Ahmethodžić prof.


SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I

DIZAJN SARAJEVO

56

CKD Odgovara

Draga prof. Marija, uvijek

nas obraduje čuti koliko su

nam debatanti vrijedni i

kada CKD ne organizira

aktivnosti. Drago nam je i

da nas redovno o tome

izvještavate i želimo od

srca čestitati debatantima

na njihovom radu i

zalaganju, a vama čestitati

na upornosti i želji da

radite sa mladim ljudima i

izvan onih uobičajenih i

predviđenih časova.

Pozdrav iz CKD-a za veselu

ekipu iz Zvornika.

Izveštaj za april je sledeći:

- održana su tri sastanka debatne sekcije,

koliko je i bilo planirano, pre prolećnog

raspusta

- manja poseta maturanata na sastancima,

što je i uobičajeno za ovaj deo školske

godine

-uradili smo:Konferenciju za štampu, razlike

između svakodnevne komunikacije i

poslovne komunikacije i simulaciju TV

debate.

Ako sam šta zaboravila, javiću vam se opet.

Pozdrav iz Zornika za drage ljude u CKD-eu


SŠC „PETAR KOČIĆ” ZVORNIK

57

Možete li nam se predstaviti?

Moje ime je Mehremić Anisa, treći sam razred Srednje

elektrotehničke škole u Mostaru.

Kako ste čuli za Debatologiju?

O debatologiji sam se uglavnom informisala preko

debatnog kluba, te na raznim seminarima, regionalnim,

državnim, međuškolskim debatnim takmičenjima.

Da li ste debatirali prije Debatologije?

Naravno, nešto više od dvije godine sam bila član

kluba u svojoj školi, te učesnik raznih takmičenja, prije

nego sam se priključila u zajednicu debatologije.

Koja vam je teza u mjesecu u kojem ste pobijedili bila najzanimljivija i zašto?

Pa iskreno, mnogo je teško pored onakve raznolikosti i širokog opsega tema

izabrati najzanimljiviju. Ali, evo, recimo da moj izbor pada na sljedeću: "Nedostatak

empatije - osnovni uzrok za postojanje vršnjačkog nasilja?„ Zašto? Pa iako možda

nije naizgled, ovo je teza oko koje se mora mnogo istraživati što je karakteristika

svakog dobrog debatanta. Upravo iz tog razloga, ovo je teza koja je bila

ponajzanimljivija za mjesec mart. Svima nam poznata empatija, a još nam poznatije

vršnjačko nasilje, koje sve iznova i iznova iziskuje pažnju svih nas. Vjerujem da je u

svim onim koji su imali čast dati svoju riječ na ovu tezu, kao i meni lično još više

proradila svijest o važnosti razumijevanja drugih, što i jeste cilj svega ovoga.

Je li problem vršnjačkog nasilja veliki problem mladih?

Vršnjačko nasilje je svakako veliki problem mladih. Međutim, ne samo mladih.

Smatram da je to problem svih nas, svih jer nas sve i okružuje. Poštujmo druge i

drugačije, razgovarajmo otvoreno, uvažavajmo mišljenje onih koji se razlikuju od

nas i uspjeh ne može izostati.

Da možete, kako biste ga riješili?

Kako je lijepa čak i pomisao da mogu riješiti taj problem. Akcent je na

zajedništvu.Najviše od svega, što bih željela svima poručiti jeste da nikada ne

dopuste da ih bilo kakav negativan komentar, niti bilo šta drugo spriječi u njihovom

naumu. Da nikada ne dopuste da ih spriječi bilo šta da se izjasne o svojim

problemima, da nikada ne pokleknu i nikada sebe ne spuste na nivo ispod zbog

toga. Oduvijek sam smatrala da srž svega stoji u nama samima i više se puta

uvjerila u to. Nažalost, ljudi ne znaju svoju granicu, gaze sve pred sobom, sve dok

im mi taj put mi prostiremo pod stopalima. Imajte svoje "ja", ne smijete dopustiti da

gubimo dio nas, ne smijemo dopustiti da s naših lica nestanu osmijesi, da pobjegnu

nekom drugom jer ih je samo poželio ukrasti.

DEBATOLOGIJA

NAJBOLJI ONLINE DEBATANT

ZA MART 2016.

58

Kršenja ljudskih prava su česta pojava i kod nas i u svijetu. Šta mislite o

ovom problemu?

Smatram da su ljudska prava tema na koju se uvijek može nešto dodati. Kršenje

ljudskih prava nije ograničeno ni na kontinente, društvene sisteme, norme, niti

religije. Kršenje ljudskih prava obuhvata sve te segmente. Mnogima se čini

bezazleno, no to je samo uljepšani oblik jednog velikog prekršaja. Uvijek i svugdje

nailazimo na to. No smatram da postoji još jedan veliki problem, a to je

nepoznavanje tih istih prava od strane ljudi. Ne smijemo smatrati da je to sve mrtvo

slovo na papiru, jer će to i postati. Moramo se više informisati, više iščitavati, a

nažalost to je ono što je u "našem narodu" još uvijek X faktor

Trebaju li mladi biti više uključeni u rješavanje problema koji se najviše tiču

njih?

Porodica je osnovna, gradivna i funkcionalna jedinica građe društva. Mladi su i

osnova i građa i funkcionalnost tog istog društva. Ako jedan od tih segmenata

zakaže, onda jedinica građe više nisu mladi, jedinica građe više nije porodica. Da bi

jedinica funkcionisala, građa ne smije izostati. Da bi društvo funkcionisalo,

angažovanost mladih ne smije izostati.

Treba li nastaviti sa online debatama i zašto?

Ja sam lično veliki ljubitelj pisane riječi. Mladi danas mnogo više se bave

tehnologijom, nego što to bijaše prije. Posljedice modernizacije i tehnološkog

napretka su zaista vidljive, te smatram da je mnogo korisnije pravilno trošiti vrijeme

koje imamo slobodno, a provodimo ga onlajn na društvenim mrežama. Stoga,

sudeći po dosadašnjim reuzultatima znam da ljubitelja pisane riječi nikada neće ni

nestati. Budimo uzori jedni drugima u ovakvim stvarima, širimo kulturu dijaloga i

pisane riječi među nama.

Predložite nam teze za neke od budućih

sedmičnih teza!

Trenutno se susrećemo s mnogim

problemima unutar škola, a nažalost ima ih i

tokom cijele školske godine. Prravilnici,

kodeksi, zakoni su bačeni negdje sa strane,

radi se šta se prohtije onima koji su na višim

funkcijama. Izbori za učenika generacije, broj

testova u određenom vremenskom intervalu,

nažalost postaju stvari koje se rade po volji

nečijoj, samo ne po zakonu i praavilniku.

Stoga smatram da su srednjoškolci najpribližniji takvim temama i da se teze trebaju

odnositi najviše na navedene segmente.

DEBATOLOGIJA


ZA MART 2016.

59

Možete li nam se predstaviti?

Zovem se Edna Basara.

Kako ste čuli za Debatologiju?

Prvi put sam za Debatologiju čula od svoje profesorice

Azre Džananović. Međutim, nešto više o tome sam

saznala u razgovoru s kolegama na Ljetnom debatnom

kampu koji je održan u periodu od 27.-31.augusta

2015.godine u Neumu.

Da li ste debatirali prije Debatologije?

Da.Prva debata mi je bila na već pomenutom kampu.

Koja vam je teza u mjesecu u kojem ste pobijedili bila

najzanimljivija i zašto?

Sve su teze bile jako zanimljive,ali najviše mi se svidjela teza “Maša i medvjed”

učinit će Rusiju velesilom.Smatram da ovaj crtani film može dosta doprinjeti

smanjenju stope vršnjačkog nasilja.

Je li problem vršnjačkog nasilja veliki problem mladih?

Naravno.

Da možete, kako biste ga riješili?

Edukacije su za mene najbolji način da se riješi ovaj problem. Pored toga i kazne,ali

ne samo počiniteljima vršnjačkog nasilja nego i roditeljima (koje pored medija,škole

i društva smatram odgovornim za ovaj problem).

Kršenja ljudskih prava su česta pojava i kod nas i u svijetu. Šta mislite o

ovom problemu?

Postoje puno veći problemi danas kao što je porast broja nasilnika i stope

vršnjačkog nasilja, ali naravno ni ovaj problem se ne može zanemariti.Kršenje

ljudskih prava vrlo negativno utiče na sve. Puno više pažnje I truda se treba uložiti u

ovaj problem.

Trebaju li mladi biti više uključeni u rješavanje problema koji se najviše tiču

njih?

Definitivno da.

Treba li nastaviti sa online debatama i zašto?

Naravno da treba.Vrlo je važno educirati se o stvarima koje nas se tiču,a ovo je

odličan način da istražimo i naučimo nešto novo.

Predložite nam teze za neke od budućih sedmičnih teza!

-Roditelji su najodgovorniji za pojavu vršnjačkog nasilja.

-Mladi se najaktivnije bave pomirenjem u Bosni i Hercegovini.

-Roditelje čija su djeca počinioci vršnjačkog nasilja treba novčano kazniti.

DEBATOLOGIJA


ZA APRIL 2016.

60

Plan aktivnosti za juni

Aktivnosti klubova iz mreže članica CKD-a

Izvještavanje o aktivnostima kluba za prethodni mjesec do petog u tekućem mjesecu

Dostavljanje tekstova za mjesečni debatni magazin „Debatne novosti“

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje

Internet online natjecanje – ljudska prava

Internet online natjecanje – interetničko pomirenje

Internet online natjecanje - liječenje, prevencija i borba protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na

sreću i kocki

Učešće u radu Facebook grupa i stranica:

CKD facebook stranica

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

Debatologija

https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts

Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu

https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu?fref=ts

Stop netoleranciji u BiH

https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?ref=ts&fref=ts

Debatom protiv diskriminacije

https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?fref=ts

Objavljivanje kreiranih materijala na YouTube kanalu CKD-a

Svečani sastanak trenera debatnih klubova

Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje

Međuškolske posjete „Interetničko pomirenje“ (20/20)

Webinar „Razumijevanje zloupotrebe droga - zašto mladi ljudi koriste droge? Riziko faktori i zaštitni

faktori“ (2/10)














































61

1. maj

Međunarodni praznik rada

3. maj

Svjetski dan slobode štampe (priznat od UN-a)

4. maj

Svjetski dan vatrogasaca

8. maj

Svjetski dan organizacija Crveni krst i Crveni polumjesec

12. maj

Svjetski dan medicinskih sestara

15. maj

Međunarodni dan porodice (priznat od UN-a)

17. maj

Svjetski dan telekomunikacija (priznat od UN-a)

21. maj

Svjetski dan kulturne raznolikosti za uspostavljanje dijaloga i doprinos

razvoju (priznat od UN-a)

22. maj

Međunarodni dan biološke raznolikosti (priznat od UN-a)

25. maj

Dan Afrike

29. maj

Međunarodni dan mirovnih snaga Ujedinjenih Naroda (priznat od UN-a)

31. maj

Svjetski dan nepušenja (priznat od UN-a)

prvi utorak u maju

Svjetski dan astme

druga nedjelja u maju

Svjetski dan poštene trgovine

MEĐUNARODNI PRAZNICI

U APRILU

MAJ KROZ DATUME

62

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počasni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

saradnik

Tijana Ljuboje, spoljni

saradnik

Anja Gengo, spoljni saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević TUZLA

Branka Kukić BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Gimnazija i SŠC Istočna

Ilidža KŠC - Srednja

medicinska škola Sarajevo

MSŠ Kakanj Prva bošnjačka

gimnazija Sarajevo KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

KŠC „Don Bosco” Opća gimnazija Žepče

Srednja škola „28.juni” Istočno Sarajevo

Gimnazija Visoko

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija

Mostar Srednja

medicinska škola Mostar MSŠ Donji

Vakuf Karađoz-begova

medresa Mostar SŠC „Pero Slijepčević”

Gacko Ekonomska škola „Joze

Martinovića“ Mostar

Gimnazija „Fra Grge Martića”

Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad Gimnazija Gradiška

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim

Ćatić“ Kladanj Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac Srednja tehnička

škola Tešanj Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Mješovita srednja škola Stjepana Radića Usora

KŠC „Sveti Franjo” Opća gimnazija

Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

Abdulah Bećirović BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

63

Ime i prezime trenera Škola Mjesto

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija "Mustafa Novalić" Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Albin Softić; Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj

Anamarija Ivanković Gimnazija „Fra Grge Martića“ Mostar

Armin Šehović Gimnazija Visoko

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo

Darian Pokaz KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Dario Vrdoljak KŠC „ Don Bosci“ Opća gimnazija Žepče

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavićević KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar

Lejla Bajraktarević Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Kristijan Glavaš MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Marija Stepanović JU Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mira Budimčić Gimnazija Gradiška

Mladen Ugren Centar srednjih škola "Petar Kočić" Srbac

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Nedeljka Adžić SŠC "Pero Slijepčević" Gacko Gacko

Nermina Mulović Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Ivica Ivanić KŠC "Sveti Franjo" Opća gimnazija Tuzla

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Bevanda Ekonomska škola „Joze Martinovića“ Mostar

Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad

Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža" I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola "28. juni" Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Centar srednjih škola "Petar Kočić" Srbac

64

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

STOP NETOLERANCIJI U BiH

facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blog.hr/


https://www.facebook.com/Debatologija

https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?fref=ts







https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije



http://nenasilje.blog.hr/

65

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,

Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 05. Maj, 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts












Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE ... Novosti MAJ 2016.pdfFacebook: Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu u BiH 25 Završna riječ 26 PROJEKAT: “SVI