0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

O MORALU:

„Moral je, ako

ništa drugo,

nastojanje da se

razlozima upravlja

svojim

ponašanjem - to

jeste, da se čini

ono za što postoje

najbolji razlozi da

se čini - uz

davanje jednake

težine interesima

svake osobe koja

je pogođena

našim odlukama.”

James Rachels

ŠTO ĆE NAM PRAVILA?

Zašto mi, stanovnici planete Zemlje, kreiramo toliko

mnogo pravila? Imamo ih baš puno: od najjednostavnijih

običaja ponašanja u društvu, bontona, zakona o svemu i

svačemu do ustava i raznih deklaracija. I svi ti pisani i

nepisani pravilnici nas uče kako da budemo pravi ljudi,

naglašavajući da u društvu nije kulturno srkati supu, ako

ste to naumili raditi u Evropi, da u Japanu nije pristojno

kihati, ali da je također vrlo loše oduzeti nekome život.

Eh, dobro, pravila ponašanja i bontona u različitim

zemljama svijeta su jedno, ali naglašavati u raznim

dokumentima da je zabranjeno ubiti čovjeka, čini da se

zapitate na osnovu kojeg čudnog pravila univerzuma

smo mi ljudi evoluirali u najnapredniju vrstu planete

Zemlje. Očito da su nam sve deklaracije o ljudskim

pravima, nediskriminaciji, jednakosti i slobodi prijeko

potrebne, jer ih se mnogi ne pridržavaju ni kada su

napisani, ali im tada barem možemo reći da se ne smiju

ponašati na način kojim ugrožavaju prava drugih. Mi

vam u nastavku donosimo dijelove nekih od važnih

dokumenata kojima je čovječanstvo nastojalo regulirati

ovu temu.

• Konvencija o pravima djeteta

• Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju

nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim

manjinama

• Deklaracija o temeljnim načelima doprinosa

sredstava javnog priopćavanja učvršćenju mira i

međunarodnog razumijevanja, promicanju ljudskih

prava i suzbijanju rasizma, apartheida i poticanja

rata.

2

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

Članak 1.

U svrhu na koju se ova Konvencija odnosi, dijete označava svaku osobu mlađu od

18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti

ne odredi ranije.

Članak 6.

1. Države stranke priznaju svakom djetetu prirođeno pravo na život.

2. Države stranke će u najvećoj mogućoj mjeri osigurati opstanak i razvoj djeteta.

članak 7.

1. Odmah nakon rođenja dijete mora biti upisano u matične knjige te mu se mora

jamčiti pravo na ime, pravo na državljanstvo i, koliko je to moguće, pravo da zna za

svoje roditelje i da uživa njihovu skrb.

2. Države stranke osigurat će primjenu ovih prava u skladu sa svojim nacionalnim

zakonodavstvom i obvezama koje proizlaze iz odgovarajućih međunarodnih

instrumenata u ovom području, osobito ako bi dijete inače ostalo bez državljanstva.

članak 8.

1. Države stranke obvezuju se jamčiti djetetu pravo na očuvanje svog identiteta,

uključujući nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom u što se neće

nezakonito miješati.

2. Ako su djetetu nezakonito uskraćene neke ili sve sastavnice identiteta, države

stranke osigurat će odgovarajuću pomoć i zaštitu u cilju njegova što bržeg

potvrđivanja.

članak 9.

1. Države stranke osigurat će da se dijete ne odvaja od svojih roditelja protiv njihove

volje, osim kada nadležne vlasti pod sudbenim nadzorom odluče, u skladu s važećim

zakonima i postupcima, da je odvajanje potrebno radi dobrobiti djeteta. Takva odluka

može biti naročito potrebna u posebnim slučajevima, kao što su zloporaba

roditeljskog položaja ili zanemarivanje djeteta, ili pak kad roditelji žive odvojeno, a

mora se donijeti odluka o mjestu djetetova prebivališta.

2. U svakom postupku koji se vodi u skladu sa stavkom 1. ovog članka, svim

zainteresiranim stranama mora se omogućiti sudjelovanje i izjašnjavanje.

3. Državne stranke poštivat će pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba

roditelja da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja ako se

time ne ugrožava njegova dobrobit.

3

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

4. Ako je odvajanje posljedica bilo kojega postupka što ga je pokrenula država stranka,

primjerice pritvora, zatvora, progona, izručenja ili smrti jednog ili oba roditelja (uključujući i

smrt koja je uslijedila iz bilo kojega razloga dok je osoba pod nadzorom države), država

stranka će na podnesen zahtjev pružiti roditeljima, djetetu ili, ako je potrebno, drugom članu

obitelji, potrebne obavijesti o boravištu odsutnog člana(ova) obitelji, osim kad bi pružanje

takve obavijesti moglo štetiti dobrobiti djeteta. Države stranke osigurat će nadalje da

podnošenje takvog zahtjeva samo po sebi nema štetne posljedice po zainteresiranu osobu

ili osobe.

članak 13.

1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja; to

pravo mora, neovisno o granicama, uključivati

slobodu traženja, primanja i širenja obavijesti i ideja

svake vrste, usmeno ili pismeno, tiskom ili

umjetničkim oblikovanjem ili kojim drugim

sredstvom prema izboru djeteta.

2. Uživanje ovoga prava može biti podvrgnuto

samo onim ograničenjima koja su određena

zakonom i koja su prijeko potrebna:

a) radi zaštite prava i ugleda drugih, ili

b) radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog

poretka (ordre public), javnog zdravlja ili morala.

članak 14.

1. Države stranke priznat će djetetu pravo na slobodu misli, savjesti i vjere.

2. Države stranke poštivat će prava i dužnosti roditelja i, u određenim slučajevima,

zakonskih skrbnika, u svezi s pružanjem pomoći djetetu u korištenju svojih prava na način

koji je u skladu s njegovim razvojnim sposobnostima.

3. Sloboda izražavanja vjere ili uvjerenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima

koja su zakonom određena i koja su prijeko potrebna radi zaštite javne sigurnosti, zdravlja ili

morala ili temeljnih prava i sloboda drugih.

članak 15.

1. Države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.

2. Uživanju ovih prava ne mogu se postavljati nikakva ograničenja osim onih koja su u

zajednici zakonski propisana i koja su u demokratskom društvu prijeko potrebna u interesu

nacionalne ili javne sigurnosti, javnog poretka (ordre public), zaštite javnog zdravlja ili

morala, ili zaštiti prava i sloboda drugih.

IZVOR:

http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djete

ta.pdf

4

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

DEKLARACIJA O PRAVIMA OSOBA KOJE PRIPADAJU

NACIONALNIM ILI ETNIČKIM, VJERSKIM I JEZIČNIM MANJINAMA

Članak 1.

1. Države će na svojim područjima štititi opstanak i nacionalni ili etnički, kulturni, vjerski i

jezični identitet manjina te unaprjeđivati uvjete potrebne za razvoj tog identiteta.

2. Države će donijeti odgovarajuće zakone i druge mjere kako bi ostvarile te ciljeve.

Članak 2.

1. Osobe koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama (u daljnjem

tekstu: osobe koje pripadaju manjinama) imaju pravo slobodno, bez ikakvog miješanja sa

strane i bez ikakve diskriminacije, privatno i javno uživati svoju kulturu, ispovijedati i

prakticirati svoju vjeru i služiti se svojim jezikom.

2. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo aktivno sudjelovati u kulturnom, vjerskom,

društvenom, gospodarskom i javnom životu.

3. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo na državnoj i, kad je potrebno, na

regionalnoj razini, aktivno sudjelovati u donošenju odluka koje se odnose na njima

pripadajuće manjine ili na područja u kojima one žive, na način koji je u skladu sa zakonom.

4. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo osnivati i održavati svoje udruge.

5. Osobe koje pripadaju manjinama imaju pravo bez ikakve diskriminacije uspostavljati i

održavati slobodne i miroljubive odnose s drugim pripadnicima svoje grupe i s osobama koje

pripadaju drugim manjinama te prekogranične odnose s građanima drugih država, s kojima

su povezani po nacionalnosti ili etnicitetu, vjeri ili jeziku.

Članak 3.

1. Osobe koje pripadaju manjinama mogu bez ikakve diskriminacije ostvarivati svoja prava,

uključujući i ona koja su utvrđena ovom Deklaracijom, pojedinačno i u zajednici s drugim

pripadnicima svoje grupe.

Članak 5.

1. Državne politike i programi moraju se planirati i provoditi uz uvažavanje legitimnih interesa

osoba koje pripadaju manjinama.

2. Programi međudržavne suradnje i potpore moraju se planirati i provoditi uz uvažavanje

legitimnih interesa osoba koje pripadaju manjinama.

IZVOR: http://www.hnv.org.rs/docs/DEKLARACIJA%20O%20PRAVIMA%20OSOBA.pdf

5

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

DEKLARACIJA O TEMELJNIM NAČELIMA DOPRINOSA

SREDSTAVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA UČVRŠĆENJU MIRA I

MEĐUNARODNOG RAZUMIJEVANJA, PROMICANJU

LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU RASIZMA, APARTHEIDA I

POTICANJA RATA

Članak 1.

Jačanje mira i međunarodnog razumijevanja, promicanje ljudskih prava te suzbijanje

rasizma, apartheida i poticanja rata traži slobodan protok te šire i usklađenije pružanje

informacija. U postizanju toga cilja sredstva javnog priopćavanja imaju vodeću ulogu. Njihov

pridonos je to veći što su raznolikiji pogledi na temu o kojoj se piše.

Članak 2.

l. Ostvarivanje prava na slobodu mišljenja, izražavanja i informiranja, što je priznato kao

nerazdvojan dio čovjekovih prava i temeljnih sloboda, bitan je čimbenik jačanja mira i

međunarodnog razumijevanja.

2. Pristup javnosti informacijama mora se jamčiti raznovrsnošću dostupnih izvora i sredstava

informacija, kako bi svatko mogao provjeriti točnost činjenica i objektivno procijeniti

događaje. U skladu s tim, novinari moraju imati slobodu u izvješćivanju i punom pristupu

informacijama. Također je važno da sredstva javnog priopćavanja budu osjetljiva na

probleme naroda i pojedinaca te da tako promiču sudjelovanje javnosti u oblikovanju

informacija.

3. U svrhu jačanja mira i međunarodnog razumijevanja, promicanja ljudskih prava i

suzbijanja rasizma, apartheida i poticanja rata, sredstva javnog priopćavanja širom svijeta

pridonose ostvarenju ljudskih prava samom svojom ulogom, osobito omogućavanjem

izražavanja potlačenim narodima koji se bore protiv kolonijalizma, neokolonijalizma, strane

okupacije te svakog oblika rasne diskriminacije i tlačenja, glas kojih se ne može čuti na

njihovom području.

4. Kako bi sredstva javnog priopćavanja bila u mogućnosti svojim djelovanjem promicati

načela ove Deklaracije, prijeko je potrebno novinarima i drugim djelatnicima tih sredstava u

državi i inozemstvu jamčiti najbolje uvjete za obavljanje njihove djelatnosti.

Članak 4.

Sredstva javnog priopćavanja moraju imati ključnu ulogu u odgoju i obrazovanju mladeži u

duhu mira, pravde, slobode te uzajamnog poštivanja i razumijevanja, u cilju promicanja

ljudskih prava, jednakosti svih ljudi i svih naroda te gospodarskog i društvenog napretka.

Ona također moraju imati važnu ulogu u upoznavanju javnosti s pogledima i aspiracijama

mlade generacije.

IZVOR:

http://www.crnakutija.babe.hr/attach/_d/deklaracija_o_temelj_nac_doprin_sredst_javnog_pri

opc_ucvrscenju_mira_i_medjunar_razum.pdf

6

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

MORSKA PJESMA

U morima miruju

morski mudraci:

jastozi, zvijezde,

školjke, prstaci,

uhati, klobuci,

morske lepeze!

(one su lijepe kao

princeze)

alge i meduze,

rakovi pustinjaci,

koralji, ježinci,

lignje i žarnjaci,

hobotnice, rebraši,

puževi svih boja,

vodenbuhe, pauci,

ribe čudnog kroja,

kitovi, kornjače,

konjici i krave,

divno morsko bilje,

razne morske

trave...

Silan je to narod

kome nema kraja,

po izboru ljepote,

raskoši i sjaja.

RADIONICA: DA TI ISKRENO KAŽEM

Na početku radionice voditelj svakom učesniku daje

listić. Nakon podjele, voditelj instruira učesnike da na

svakom listiću napišu nešto po čemu su posebni, naviku

za koju misle da niko drugi to ne radi. Npr: „Ja uvijek

pijem vodu iz plastične čaše.” „Ja nikada ne oblačim

šarene čarape.” Svaki učesnik svoj papir odlaže u jednu

zajedničku kutiju. Izjave su anonimne, i voditelj ih, nakon

što su svi napisali svoju izjavu čita na glas. Cilj radionice

je da se učesnicima prikažu različitosti koje imaju, ali i

određene sličnosti. Npr. izjave „Ja nikada ne oblačim

jednobojne čarape.” i „Ja nikada ne oblačim šarene

čarape” su vrlo slične i mogu pokazati učesnicima da su

po nečemu vrlo slični, ali i da se razlikuju. No, bez

obzira na razlike, oni mogu nastaviti zajedno surađivati

na drugim aktivnostima.

7

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

Pitanja za čitaoce

Dragi čitaoci,

može li se ova

priča primijeniti i

u svakodnevni

život u BiH? Da li

sedam sinova

koji nisu

jedinstveni

predstavljaju

slabost naroda

BiH koji nisu

jedinstveni i koji

ne pokazuju

visok prag

tolerancije spram

drugog i

drugačijeg? Da li

bismo bili jači

kada bismo jedni

druge više

uvažavali i

surađivali

međusobno?

Kako biste vi

unaprijedili

toleranciju u

BiH?

MOTIVACIJSKA PRIČA: SEDAM PRUTOVA

Imao otac sedam sinova, sedam svađalica. Svađajući

se zanemariše sav kućni posao i sve im pođe naopako.

Bilo je sebičnih i rđavih susjeda koji su se radovali

njihovom svađanju i njihov nazadak skretali su na svoju

korist. Lako je grabiti ondje gdje nema ko da čuva, kad

se čuvari među sobom svađaju.

VidJevši da će biti zlo i naopako, otac se strašno

zabrinuo. Jednog dana skupi sinove oko sebe, pa im

pokaza sedam prutova povezanih u jedan snop i reče:

- Koji od vas ovaj snop prelomi, onome ću dati deset

dukata.

Sedam sinova pokuša da prelomi snop: probali su

ovako i onako, te naposletku svaki reče da ne može.

A otac će im onda:

– Čudim se da ne možete, a prutove je sasvim lako

prelomiti.

On odriješi uzicu kojom je bio snop vezan, štapići se

razmakoše i on jedan po jedan prelomi bez po muke.

Sinovi su se nasmijali:

– E, to je lako! Tako bi moglo i nejako dijete!

Otac završi:

– Evo vam, sinovi moji, slike i prilike vaše. Ne budete li

snop, tada ste kao ovih sedam prutova koje, kao što ste

sami rekli, može slomiti i nejako djete.

8

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

Pitanja za čitaoce

Nije li u životu

bolje fokusirati se

na smislene

stavri umjesto

besmislene? Nije

li besmisleno

svađati se i

osuđivati ljude

koji su drugačiji

od nas? Ne bi li

bolje bilo da

energiju utrošimo

na rješavanje

eventualnih

međusobnih

konflikata? Da li

je bolje fokusirati

se na kreiranje

prijateljstava i

uvažavanje

razlika umjesto

na netoleranciju i

kršenje ljudskih

prava drugih

osoba?

MOTIVACIJSKA PRIČA: PAS I AUTOMOBILI

Farmer je imao psa koji je sjedio kraj puta i čekao vozila

koja su tuda prolazila. Čim bi ugledao neko vozilo

počinjao bi lajati, trčati pored njega i pokušavati da ga

uhvati. Jedan dan susjed je pitao farmera "Mislite li da li

će vaš pas ikada uhvatiti autoa?”

Farmer je odgovorio: "To nije ono što meni smeta. Ono

što mi smeta je da mi nije jasno što će učiniti, ako ikada

uhvati neko vozilo."

Mnogo ljudi u životu se ponaša kao da su pas koji

provodi besmislene ciljeve, i zbog toga se ne mogu u

životu posvetiti važnijim stvarima.

9

AKTUELNI PROJEKT: „Debata

i kultura dijaloga u BiH-18

godina poslije rata“

OVO JE PESMA JEDNE

KOŠULJE

Ovo je pesma jedne

košulje,

zaljubljene do

okovratnika u jednu

sasvim banalnu

drvenu štipaljku, i

glasi:

Držis me na ovoj

ljuljačci da se ne

okliznem. Da mi

suze ispare na

suncu.

Zahvaljujući tebi

moći ću malo da se

našalim sa stokom i

živinom u ovom

dvorištu.

Nadimaću se.

Raskopčaću svu

dugmad na svom

platnenom telu.

Celo prepodne biću

zastava koja

rukavima šamara

vetar i miriše na

sapunicu i nebo.

Drži me čvrsto, ali

nemoj da mi zavidiš.

Mene popodne

peglaju.

Miroslav Mika Antić

FACEBOOK KAO SREDSTVO ZA PROMICANJE

TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA

C e n t a r z a k u l t u r u d i j a l o g a p o d s j e ć a

d e b a t a n t e i t r e n e r e č l a n o v e b h . d e b a t n o g

p r o g r a m a , k a o i s v e d r u g e z a i n t e r e s i r a n e

o s o b e d a s e k r o z F a c e b o o k s t r a n i c u „ S t o p

n e t o l e r a n c i j i u B i H ” m o g u u k l j u č i t i u

k a m p a n j u p r o m o v i r a n j a l j u d s k i h p r a v a i

j e d n a k o s t i s v i h g r a đ a n a B o s n e i

H e r c e g o v i n e . P o s e b n o s e n a d a m o d a ć e s e

m l a d i u k l j u č i t i u r a d g r u p e i n a t a j n a č i n

p o k a z a t i b h . j a v n o s t i d a d r ž a v a i m a

s p o s o b n e m l a d e l j u d e s p r e m n e d a

i n v e s t i r a j u s v o j e v r i j e m e u b o l j u

b u d u ć n o s t s v i h n a s . P o s j e t i t e n a s i s v o j i m

l a j k o m , k o m e n t a r o m , f o t o g r a f i j o m i l i

p r i č o m p o t a k n i t e i d r u g e d a p o s t a n u d i o

d r ž a v n e m r e ž e z a p r o m i c a n j e t o l e r a n c i j e .

10

Plan aktivnosti za septembar

Klupske aktivnosti u BiH

Internet debatiranje – Debatologija

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu

„Debatne novosti“

Javna debata za profesore/voditelje debatnih sekcija i

učenike/članove debatnih sekcija u školama članicama CKD

mreže

Javna debata u lokalnoj zajednici o EU

Istraživanje za javnu debatu „Počinioci i žrtve krivičnih djela

su naša djeca – Spriječimo maloljetničko prestupništvo“

XII javna debata „Počinioci i žrtve krivičnih djela su naša

djeca – Spriječimo maloljetničko prestupništvo“

Edukacija u školama kroz simuliranje slučajeva kršenja

ljudskih prava

Interaktivni seminar „Hiljadu ždralova za mir, pomirenje i

ljudska prava“

Okrugli sto

Konferencija za medije (pomjereno iz jula)

Pokretanje bloga

Kreiranje foruma

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima

11

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih

tehnologija Mostar

Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko

12

Na ovoj strani se uobičajeno nalaze imena

kapitena debatnih klubova. Sada otvaramo

takmičenje između trenera i debatanata radnog

naziva „Ko će prije dostaviti podatke?” Od

trenera tražimo da čim prije dostave kontakt

podatke kapitena debatnog kluba (ime, prezime,

datum rođenja, e-mail, i broj mobitela), a isto

tražimo da učine kapiteni lično. U narednom broju

objavljujemo ko je pobijedio, odnosno ko je prvi

dostavio podatke: treneri za kapitene ili kapiteni

za sebe. Sada još do kraja pročitajte debatne

novosti i brzo pišite mail sa podacima. Svoje

podatke šaljite na: izvjestaji.ckd@gmail.com

13

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

14

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

15

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 09, Septembar, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

IN FONDACIJA