idejno rjesenje delnice - komunalac.hr rjesenje UPOV delnice text.pdf · pročišćavanje otpadnih voda naselja Delnice kako bi isti zadovoljio važeće zakonske propise. Postojeći

Broj projekta: 1133-IP-01 Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice Lokacija: Delnice Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

IDEJNI PROJEKT

IZBORA OPTIMALNE VARIJANTE REKONSTRUKCIJE UREĐAJA ZA

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA DELNICE Glavni projektant: Kolja Mikulić, dipl. ing. stroj. Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.

Direktor: Jurica Mikulić, dipl. ing.

________________

ECOINA d.o.o.

Zagreb, siječanj 2009. godine.

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA d.o.o. SR Njemačke 10, 10020 Zagreb

Telefon +385 1 66 00 559 Telefax +385 1 66 00 561 E-mail [email protected] Web stranica www.ecoina.com

Idejni projekt izbora optimalne varijante Rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: siječanj 2009. g. Rev. 0 Stranica: 2

Sadržaj: A. OPĆI DIO 4

1. Izvod iz sudskog registra tvrtke 5 2. Projektni zadatak 6 3. Popis sudionika na izradi Idejnog rješenja 7

B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE 9

1. Uvod 10 2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka 10 3. Postojeća dokumentacija 12 4. Analiza postojeće dokumentacije 13 5. Zemljopisni podaci 16 6. Klimatske prilike 16

6.1. Temperatura 16 6.2. Oborine 18 6.3. Relativna vlažnost zraka 19 6.4. Naoblaka 20 6.5. Vjetar 21 6.6. Meteorološke pojave 21

7. Stanovništvo 22 8. Društvena infrastruktura 23 9. Industrija i gospodarstvo 24 10. Poljoprivredne aktivnosti 25 11. Vodovodna mreža i potrošnja vode 25 12. Lokacija uređaja za pročišćavanje 26 13. Postojeće stanje UPOV Delnice 27 14. Podaci o recipijentu pročišćenih otpadnih voda 33 15. Postojeće stanje odvodnje naselja Delnice 36 16. Kakvoća otpadnih voda naselja Delnice 37 17. Posebna obilježja lokacije zahvata 39

C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA 41

1. Ulazni podaci za projektiranje 42 1.1. Hidrauličko opterećenje UPOV-a 42 1.2. Organsko opterećenje UPOV-a 43

2. Zahtjevi propisa 45 3. Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta 49 4. Potrebni stupanj pročišćavanja i potreba za kakvoćom mulja 50 5. Karakteristike otpadne vode 50 6. Moguća tehnološka rješenja 52

6.1. Prethodno pročišćavanje 52 6.2. Prvi stupanj pročišćavanja 53 6.3. Drugi stupanj pročišćavanja (biološko pročišćavanje) 53 6.4. Pristup izboru tehničko-tehnološkog rješenja 54

7. Analiza varijanti 59 7.1. Konvencionalna tehnologija (produžena aeracija) 59 7.2. C-TECH tehnologija 78 7.3. Membranska tehnologija (MBR) 97

8. Usporedba ukupne investicije za predložene varijante 112 9. Prijedlog izbora tehnologije 116 10. Mjere zaštite okoliša 118 11. Zaključak 119

D. GRAFIČKI PRILOZI 120



Popis tablica: TABLICA 1. SASTAV OTPADNE VODE U DELNICAMA (07/2007) 14 TABLICA 2. GODIŠNJI HOD SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA 17 TABLICA 3. SREDNJE VRIJEDNOSTI TEMPERATURE ZRAKA GODIŠNJIH DOBA

0C 17 TABLICA 4. APSOLUTNE MAKSIMALNE I MINIMALNE TEMPERATURE ZRAKA 17 TABLICA 5. DANI S KARAKTERISTIČNIM VRIJEDNOSTIMA MAKSIMALNIH I MINIMALNIH TEMPERATURA ZRAKA 18 TABLICA 6. MJESEČNE KOLIČINE OBORINA 18 TABLICA 7. BROJ OBORINSKIH DANA I DANA SA SNJEŽNIM POKRIVAČEM 19 TABLICA 8. MAKSIMALNE VISINE SNIJEGA NA TLU 19 TABLICA 9. SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA RELATIVNA VLAGA (%) 19 TABLICA 10. SREDNJI BROJ DANA S RELATIVNOM VLAGOM VEĆOM ILI JEDNAKOM 80% 19 TABLICA 11. SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA VRIJEDNOST NAOBLAKE (0 ‐ 10) 20 TABLICA 12. SREDNJI BROJ DANA OBZIROM NA NAOBLAKU 20 TABLICA 13. SREDNJI BROJ DANA OBZIROM NA JAČINU VJETRA 21 TABLICA 14. SREDNJI BROJ DANA S GRMLJAVINOM 21 TABLICA 15. SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM 21 TABLICA 16. LISTA GOSPODARSKIH SUBJEKATA NA PREDMETNOM PODRUČJU 24 TABLICA 17. KAKVOĆA OTPADNIH VODA NASELJA DELNICE (NAJVAŽNIJI POKAZATELJI) 38 TABLICA 18. HIDRAULIČKO OPTEREĆENJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE 43 TABLICA 19. OČEKIVANI PODACI OPTEREĆENJA OTPADNE VODE 43 TABLICA 20. PROSJEČNO OPTEREĆENJE OTPADNE VODE UVEĆANO ZA STANDARDNU DEVIJACIJU 43 TABLICA 21. PROSJEČNO OPTEREĆENJE OTPADNE VODE U SUŠNOM PERIODU UVEĆANO ZA ST. DEV. 44 TABLICA 22. KONAČNI ULAZNI PODACI ZA DIMENZIONIRANJE UPOV‐A 44 TABLICA 23. GRANIČNE VRIJEDNOSTI POKAZATELJA OTPADNIH VODA NAKON PROČIŠĆAVANJA 46 TABLICA 24. TROŠKOVI IZGRADNJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OT. VODA ‐ PRODUŽENA AERACIJA 74 TABLICA 25. TROŠKOVI IZGRADNJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OT. VODA – C‐TECH TEHNOLOGIJA 93 TABLICA 26. TROŠKOVI IZGRADNJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OT. VODA – MBR TEHNOLOGIJA 108 TABLICA 27. UKUPNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI VARIJANTE UREĐAJA S PRODUŽENOM AERACIJOM 113 TABLICA 28. UKUPNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI VARIJANTE UREĐAJA S C‐TECH TEHNOLOGIJOM 114 TABLICA 29. UKUPNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI VARIJANTE UREĐAJA S MBR TEHNOLOGIJOM 115 TABLICA 30. POJEDNOSTAVLJENA VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA 117 Popis grafičkih priloga: PRILOG 1. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA DELNICE PRILOG 2. POSTOJEĆA SITUACIJA NA GEODETSKOJ PODLOZI PRILOG 3. PRODUŽENA AERACIJA – DISPOZICIJA UREĐAJA PRILOG 4. PRODUŽENA AERACIJA – PRESJEK A‐A PRILOG 5. C‐TECH TEHNOLOGIJA – DISPOZICIJA UREĐAJA PRILOG 6. C‐TECH TEHNOLOGIJA – PRESJEK A‐A PRILOG 7. MBR TEHNOLOGIJA – DISPOZICIJA UREĐAJA PRILOG 8. MBR TEHNOLOGIJA – PRESJEK A‐A





A. OPĆI DIO





1. Izvod iz sudskog registra tvrtke





2. Projektni zadatak





3. Popis sudionika na izradi Idejnog rješenja



Glavni projektant: Kolja Mikulić, dipl. ing. stroj. ______________________________ Projektant - Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl. ing. bioteh. ______________________________

Projektanti:

Emil Tudić, ing. stroj. ______________________________ Dražen Gal, dipl. ing. geoteh. ______________________________

Željko Šipek, dipl. ing. el. ______________________________ Tatjana Džebro, dipl.ing.el. ______________________________

Nikolina Husain, dipl. Ing. stroj. ______________________________ Karla Bučar, dipl.ing.građ. ______________________________





B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE


Br. projekta: 1133-IP-01 Datum: siječanj 2009. g.

Rev. 0 Stranica: 10

1. Uvod Naručitelj, Komunalac d.o.o. Delnice, planira rekonstrukciju postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Delnice kako bi isti zadovoljio važeće zakonske propise. Postojeći uređaj sagrađen je 1987. godine, a nakon toga je nekoliko puta rekonstruiran. U međuvremenu je znatno proširena odvodna mreža naselja. Trenutno uređaj funkcionira samo kao mehanički uređaj, a građevinski objekti i oprema su dotrajali, tako da uređaj zahtijeva punu rekonstrukciju i dogradnju objekata. Lokacija uređaja ostaje ista, kao i prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Cilj ovog Idejnog projekta je utvrđivanje postojećeg stanja, analiza ulaznih podataka, izbor optimalne tehnologije pročišćavanja otpadnih voda Delnica i prijedlog rekonstrukcije uređaja. Nakon što Naručitelj izabere optimalnu tehnologiju, izraditi će se Idejni projekt odabrane varijante za ishođenje Lokacijske dozvole. 2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka Projektni zadatak kao cilj definira osnovne tehničko-tehnološke elemente rekonstrukcije postojećeg uređaja za pročišćavanje (UPOV) Delnice na razini Idejnog projekta, koji mora sadržavati tehničko-tehnološka rješenja linije vode i linije mulja. Projekt treba biti na razini potrebnoj za ishođenje Lokacijske dozvole, a izlazni parametri pročišćene u skladu sa zahtjevima Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01). Kao recipijent određen je Delnički potok, vodotok II kategorije („osjetljivo područje“). Zahtjevi za kakvoćom efluenta su određeni vodopravnim uvjetima i iznose: KPK 150 mg O2/l, BPK5 40 mg O2/l, ST 60 mg/l i ukupne masnoće 25 mg/l. Kao podloge za izradu projekta Projektni zadatak definira: Naputak za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater Life Project 2007. (Ekološki inženjering, 2007.), izvješća o analitičkom ispitivanju parametara otpadne vode Delnice koje je provela tvrtka Ekološki inženjering, izvješća o analitičkom ispitivanju parametara otpadne vode Delnice koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije iz Rijeke, te građevinsko-geodetske podloge, situaciju i tlocrte postojećih objekata. Projektni zadatak dalje daje ulazna hidraulička i organska opterećenja otpadne vode Delnice: KPK 751 mg O2/l, BPK5 436 mg O2/l, ST 270 mg/l, ukupne masnoće 61 mg/l, N-NH4 55 mg/l, Ptot 7,6 mg/l, protok 800 m3/d, temp. 9 0C i pH 8,6.



Rev. 0 Stranica: 11

Projektnim zadatkom se prejudicira tehničko-tehnološko rješenje koje mora sadržavati slijedeće tehnološke jedinice:

- Novi kišni retencijski bazen na kraju sustava odvodnje koji garantira maks.

protok na uređaj od 2xQs, a koji se nadzire iz središnjeg upravljačkog PLC sustava, i prati putem SCADA sustava

- Potpuno rekonstruirani mehanički sustav obrade koji čini ulazna građevina s

automatskom finom rešetkom ili finim sitom s kompaktorom, smještena u pogonskom objektu s kontrolom neugodnih mirisa, pjeskolov/mastolov s klasirerom i peračem pijeska

- Rekonstruirana i sanirana crpna postaja

- Novi sustav za prihvat obradu sadržaja septičkih jama

- Potpuno rekonstruirani biološki sustav obrade (obraditi tri potencijalne

tehnologije pročišćavanja: konvencionalni, C-TECH i MBR), na razini Idejnog rješenja, sa simultanom stabilizacijom mulja, i s opterećenjem od 5000 ES (300 kg BPK5/dan).

- Novi sustav zbrinjavanja suvišnog mulja statičkim ugušćivanjem do 1,5-3% s.t. ili mehaničkim ugušćivanjem do 5-7% s.t., a nakon toga dehidriranjem na centrifugi, pri čemu suvišan mulj treba biti prihvatljiv za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada

Lokacija uređaja je postojeća, sjeverno od Delnica (Kalvarija). Potrebno je maksimalno koristiti postojeće objekte, a uređaj predvidjeti u gabaritima postojeće lokacije uređaja. Uređaj mora biti arhitektonski oblikovan da se uklapa u krajobraz okolice.



Rev. 0 Stranica: 12

3. Postojeća dokumentacija Raspoložive podloge koje su dobivene na uvid i korištene tijekom razrade ove projektne dokumentacije su: Projektna dokumentacija:

• Tehnička dokumentacija dogradnje uređaja za pročišćavanje sanitarno-potrošnih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991.

Ostala tehnička dokumentacija:

• Naputak za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater Life Project 2007. (Ekološki inženjering, 2007.)

Prostorno-planska dokumentacija:

• Prostorni plan uređenja Grada Delnice (“STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka, 2002.)

Ostala dokumentacija:

• Izvješća o analitičkom ispitivanju parametara otpadne vode Delnice u periodu 19.03.2007. – 25.09. 2008. (ulaz i izlaz, ukupno 18 analiziranih uzoraka otpadne vode), (ZZJZ PGŽ 2007./08.)

• Vodopravna dozvola za sustav javne odvodnje Delnice iz 1999. godine (Hrvatske vode)

• Neovjerena kopija posebne geodetske podloge lokacije uređaja, novoizrađena • Pregled potrošnje i gubitka vode iz vodovodnog sustava Delnice za 2007.

godinu • Meteorološki podaci za Delnice (izvod iz projekta sanacije odlagališta

Delnice), Hidroplan 2007.



Rev. 0 Stranica: 13

4. Analiza postojeće dokumentacije Projektna dokumentacija Prema Tehničkoj dokumentaciji dogradnje uređaja za pročišćavanje sanitarno-potrošnih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991. kanalizacijski sustav grada Delnica projektiran je kao razdjelni, iako su mjestimično oborinski kolektori spojeni na fekalne i obrnuto. Prethodnim idejnim projektom usvojena je varijanta odvodnje fekalnih otpadnih voda s jednim uređajem za pročišćavanje veličine 2 x 5 000 ES i minimalnim precrpljivanjem otpadne vode, dok je kod oborinske kanalizacije odabrana izvedba jedinstvenog sustava s dva sekundarna. Kako bi se ustanovili ulazni podaci za dimenzioniranje uređaja za pročišćavanje, izvršena su mjerenja količine otpadnih voda u glavnom kolektoru fekalnih voda koja dolazi na uređaj, obzirom na potrošnju vode i evidentirani broj priključaka na mrežu te uzorkovanje i analitička obrada rezultata otpadne vode u glavnim kolektoru fekalnih voda u sušnom periodu. Izvedeni kolektor je profila DN 300, glavni kolektor nije čišćen, a mjerni rezultati količine otpadnih voda očekivanog su reda. Glavni kolektor izveden je u dužini oko 3500 m što je 35% mreže idejnog projekta. Oborinska odvodna mreža izvedena je samo djelomično, odnosno, izvedeni su glavni kolektori po Supilovoj ulici (betonske cijevi 2 x DN 500). Od planirane dužine 15 000 m, ukupna dužina izvedene mreže iznosi 3400 m, odnosno 23%. Izgradnja uređaja za pročišćavanje predviđena je u dvije faze. Prva faza obuhvaća realizaciju uređaja za početno hidrauličko i biološko opterećenje za 5000 ES uz izgradnju dovodnog kanala DN 250, rešetke i pjeskolova, centralne crpne stanice za konačno stanje s ugrađenim crpkama za prvu fazu, bazena za aeraciju za konačno stanje (jedan dio će se koristiti za aerobnu stabilizaciju mulja), sekundarnu taložnicu za konačnu fazu sa zgrtačem, crpnu stanicu za povratni mulj i višak mulja, ispusnog kanala za konačnu fazu, kompresorske stanice za konačnu fazu s kompresorima za prvu fazu, objekta za filter prešu s filter prešom za konačnu fazu, pogonske zgrade, internog vodovoda i kanalizacija, elektrike, automatike, vanjske rasvjete i ograde. Otpadna voda se otvorenim gravitacijskim kanalom dovodi do rešetke i pjeskolova, nakon čega se preko crpne stanice s uronjenim ABS crpkama podiže do aeracijskog bazena. Cjevnim dobavljačima i puhalima u betomski bazen dubine 3,5 m upuhuje se zrak. Aeracija traje 10h. Za konačno rješenje predviđena su 2 bazena dimenzija 9 x 15 m, odnosno 4 bazena dimenzija, 15,30 x 4,5 m, korisne dubine 3,65 m (konstrukcijska dubina 4,40 m). U prvoj fazi, jedan od bazena služit će za aerobnu stabilizaciju mulja. Sekundarni efluent nakon aeracije zadržava se u sekundarnoj taložnici 2h, gdje se taloži na dno i zgrtalicom transportira u lijevak za mulj. Odatle se dijelom vraća pred aeracijski bazen kao aktivni mulj, a dijelom transportira u bazen za aerobnu stabilizaciju, dok se dehidrirani mulj odvozi na deponiju.



Rev. 0 Stranica: 14

Ostala tehnička dokumentacija: U Naputku za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater Life Project 2007. (Ekološki inženjering, 2007.) analizirano je povijesno i postojeće stanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnica, lokacija uređaja, stupanj priključenosti na sustav javne odvodnje, podaci o postojećim industrijskim i drugim pogonima, potrebna kakvoća efluenta, prijamnik pročišćenih otpadnih voda i dr. Ispitan je sastav otpadnih voda na ulazu u uređaj (18.07.2007.). Rezultati su prikazani u Tablici 1. Tablica 1. Sastav otpadne vode u Delnicama (07/2007)

Parametar Vrijednost (mg/l) BPK5 620 KPK 1030 ST 218 N-NH4 55 NUK 78 PUK 7,6

Protok (m3/d) 310 Temperatura (oC) 22 pH 7,5

Zaključeno je da su koncentracije BPK5 i KPK izuzetno visoke za komunalnu otpadnu vodu. U nastavku su dani prijedlozi za rekonstrukciju pojedinih dijelova uređaja, koji su uglavnom i navedeni u Projektnom zadatku. Ocijenjeno je da je vrijednost ST/BPK5 ekstremno niska i da se ne može smatrati mjerodavnom. Izvršen je preliminarni izračun potrebnih veličina bioaeracijskih bazena, te je zaključeno da postojeći bioaeracijski bazeni mogu dnevno obraditi organsko opterećenje od 5000 ES sa simultanom stabilizacijom mulja samo kod niskog omjera ST/BPK5. Ostaje nejasan podatak o protoku od svega 310 m3/dan (nema podataka je li isti mjeren ili procijenjen). U nastavku je dan prijedlog gradnje nove taložnice, statičko ugušćivanje mulja do 1,5-3% s.t, te odvodnjavanje na centrifugi. Postojeću taložnicu bi trebalo rekonstruirati u privremeni spremnik mulja.



Rev. 0 Stranica: 15

Prostorno-planska dokumentacija: U Prostornom planu Uređenja Grada Delnica (2002.) u dijelu I, „Obrazloženje“, navodi se slijedeće: U Točki 1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi, f) Odvodnja otpadnih voda navodi se da je ...“U naselju Delnice izgrađen je glavni kolektor i biološki uređaj (5.000 ES) za pročišćavanje, međutim uređaj nije u funkciji. Pred ulazom u uređaj se nalazi gruba rešetka nakon koje se bypasom otpadna voda (razrijeđena neisključenom oborinskom vodom) odvodi u korito Delničkog potoka. Na izgrađeni sustav priključen je nedovoljan broj potrošača. Ovo područje također karakterizira nedovoljna izgrađenost kanalizacijskog sustava. Odvodnja oborinskih voda sustavno nije rješavana. Oborinske vode se u samom naselju Delnice dijelom upuštaju u sustav javne kanalizacije, a dijelom se ispuštaju na teren. Zadnjih godina komunalno društvo “Komunalac” intenzivnije radi na izradi tehničke dokumentacije i izgradnji sustava kanalizacije. Ostala naselja u Gradu Delnice nemaju izgrađen sustav za odvodnju otpadnih voda već sakupljanje sanitarne otpadne vode obavljaju preko višestepenih septičkih taložnica sa upuštanjem tekućeg sadržaja u tlo.“ U Točki 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova, navodi se da je „...Odvodnju otpadnih voda potrebno je dovesti u pravilan odnos sa vodoopskrbnom infrastrukturom u cilju očuvanja vode za piće i tla. Kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda potrebno je očuvati i poboljšati kakvoću vodotoka, osobito onih visoke kakvoće; rijeke Kupa i Kupica.“ U Točki 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora navodi se da je: „...U naseljima Delnice i Crni Lug potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati u vodotok ili teren. Sve otpadne vode poslovnih građevina - pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na “nivo”,sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava.“ U Točki 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša navodi se da uređaj za pročišćavanje otpadnih voda potrebno redovito održavati u cilju zaštite zraka. U Točki 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture navodi se da je „...Potrebno staviti u funkciju (opremiti i preusmjeriti otpadne vode) stari uređaj za kondicioniranje otpadnih voda u Delnicama, kao i provjeriti funkciju i osposobiti biološki uređaj u Crnom Lugu. U ova dva naselja treba projektirati razdijelni sustav kanalizacije i težiti isključenju ranije spojene oborinske vode. U Točki 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture navodi se da je „...Uređaj je potrebno opremiti i staviti u funkciju uz dogradnju prihvatne stanice za otpad iz sabirnih jama“



Rev. 0 Stranica: 16

Načelno se svi ovi navodi provlače kroz cijeli Prostorni plan, tako da se u ovim izvadcima navode svi zahtjevi dokumenata prostornog planiranja Delnica vezani uz sustav gospodarenja komunalnim otpadnim vodama. Lokacija postojećeg uređaja prikazana je u Prilogu 1. 5. Zemljopisni podaci Grad Delnice nalazi se u Gorskom kotaru, prostornoj cjelini - mikroregiji Primorsko-goranske županije. Gorski kotar je smješten na sjevero-istočnom i kontinentalnom dijelu Županije. Kroz ovaj prostor prolaze prometnice (putevi) koji povezuju (spajaju) ravničarski i priobalni prostor Hrvatske, tj. srednju Evropu i Sredozemlje. Graniči na sjeveru s Republikom Slovenijom, a na istoku s Karlovačkom županijom. Na cestovnoj su (M12, E65) i željezničkoj prometnici Zagreb-Rijeka. Najveće naselje Grada Delnice je samo naselje Delnice. Delnice su središnje i najveće naselje Gorskog kotara. Smještene na nadmorskoj visini od 698 metara i uokvirene u uzvišenjima Drgomlja, Petehovca i Japlenškog vrha Delnice su najviši grad u Hrvatskoj. Naselje Delnice smješteno je u udolini između dominantnih vrhova, na relativno ravnom terenu, no rubovi samog naselja se izdižu ili spuštaju u odnosu na središte naselja. Naselje je kompletno okruženo gustim i prostorno raširenim šumama koji naselje Delnice razdvajaju od drugih naselja. 6. Klimatske prilike Klimatski podaci za područje Grada Delnice su uzeti iz studije “Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske” (postaje Delnice, Zalesina) koju je 1994. godine izradio Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, za potrebe Hrvatskih šuma. Podaci se odnose na period mjerenja od 1961.-1990. godine. 6.1. Temperatura U Tablici 2. a prikazan je godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka za postaje Delnice i Zalesina, u Tablicama 3. i 4. srednje vrijednosti temperature zraka godišnjih doba i apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka. Vidljivo je da se najveći porast temperature javlja u periodu između travnja i svibnja, dok se najveći pad temperature javlja između listopada i studenog.



Rev. 0 Stranica: 17

Tablica 2. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka

Postaja Mjeseci Prosjek I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

Delnice -1,2 -0,3 1,7 6,6 11,3 14,9 16,8 16,2 12,8 8,2 3,4 0,8 7,7 Zalesina -2,0 -1,8 1,3 6,3 11,2 14,9 16,6 16,1 12,4 7,9 3,3 0,7 7,2

Tablica 3. Srednje vrijednosti temperature zraka godišnjih doba 0C

Postaja Godišnja doba Prosjek Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnja Delnice 6,5 16 8,1 -0,6 7,7 Zalesina 6,3 15,9 7,9 -1,0 7,2

Tablica 4. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka

Postaja Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godina

Delnice max. 12,0 18,0 18,0 21,5 28,0 30,0 34,0 32,0 30,0 23,5 16,5 13,5 1950. Delince min. -19,0 -25,0 -19,0 -11,0 -6,0 -0,8 2,5 3,5 -1,0 -5,4 -10,6 -12,5 1956. Zalesina max. 13,9 18,8 20,0 21,2 27,5 27,2 31,2 31,3 30,0 23,6 17,0 14,6 1960. Zalesina min. -28,6 -33,1 -26,6 -13,9 -9,7 -3,2 0,7 0,3 -5,3 -9,3 -15,7 -18,0 1956.

Vrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka, prikazane su u Tablici 4. i izražavaju kontinentalnost klime delničkog područja (razlika između apsolutnog maksimuma i minimuma je 59oC za postaju Delnice, a 64,4oC za postaju Zalesina). U Tablici 5. prikazani su dani s nekim karakterističnim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka koje nam prikazuju temperaturni režim nekog područja. U meteorološkom nazivlju ti su dani označeni:

hladni dani tmin < 0 oC ledeni dani tmin < -10 oC studeni dani tmax < 0 oC topli dani tmax > 25 oC vrući dani tmax > 30 oC

Na području Grada Delnice prosječan godišnji srednji broj hladnih dana je cca 125, ledenih cca 23, studenih 31, toplih cca 23 dok se vrući dani mogu očekivati cca 2 puta godišnje.



Rev. 0 Stranica: 18

Tablica 5. Dani s karakterističnim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka

Postaja/dani Mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Delnice Srednji broj hladnih dana 23,8 20,3 20,6 8,9 1,8 0,1 - - 0,5 5,8 14 21 116,8 Srednji broj ledenih dana 5,8 6,9 2,3 0,2 - - - - - - 0,4 1,7 17,3 Srednji broj studenih dana 9,5 7,6 4,7 0,1 - - - - - 0,2 2,3 6,8 31,2 Srednji broj toplih dana - - - 0,2 0,1 1,8 8,9 9,1 2,7 - - - 22,8 Srednji broj vrućih dana - - - - - 0,1 0,8 0,8 0,1 - - - 1,8 Zalesina Srednji broj hladnih dana 24,8 22,4 22,5 10,6 3,0 0,3 - - 3,0 7,7 15,7 23,4 133,4 Srednji broj ledenih dana 10,3 10,3 5,3 0,2 - - - - - - 1,1 2,7 29,9 Srednji broj studenih dana 9,7 7,5 4,2 0,1 - - - - - - 2,7 6,2 30,4 Srednji broj toplih dana - - - 0,2 0,7 1,7 8,9 8,5 2,2 - - - 22,2 Srednji broj vrućih dana - - - - - 0,8 0,7 0,8 0,3 - - - 2,6

6.2. Oborine Niz od 12 mjesečnih količina oborina daje godišnji hod oborina (mm) prikazani su u Tablici 6. za obje postaje: Tablica 6. Mjesečne količine oborina

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno

Delnice 260 224 160 183 175 166 133 139 205 260 279 302 2486 Zalesina 180 156 121 153 160 145 127 123 193 207 205 221 1999

Dani u kojima padne minimalno 0,1 mm oborine nazivaju se oborinski dani. Ako je ta oborina bila kiša ti se dani nazivaju dani s kišom, a ako je padao snijeg i količina oborine od otopljenog snijega je iznosila barem 0,1 mm taj dan se naziva dan sa snijegom. U Tablici 7. dan je prikaz srednjih mjesečnih i godišnjih broja dana s kišom odnosno snijegom. Iz Tablice je vidljiv odnos broja dana s kišom u odnosu na one sa snijegom. Vidljivo je da snijeg prevladava u siječnju i veljači. Mjeseci bez snijega su lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Ukoliko prevladavaju niske temperature zraka snijeg koji pada zadržava se na tlu (> 1 cm). Dugo razdoblje pod snijegom smanjuje trajanje vegetacijske periode određenog područja. Za delničko područje je trajanje snježnog pokrivača oko 80 dana godišnje. U Tablici 8. prikazane su maksimalne visine snijega na tlu.



Rev. 0 Stranica: 19

Tablica 7. Broj oborinskih dana i dana sa snježnim pokrivačem

Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno Delnice Broj dana s kišom 9,8 8,2 9,3 13,4 14,4 14,9 12,1 10,5 9,9 13,3 14,9 11,3 142,0 Broj dana sa snijegom 9,9 9,6 7,1 3,9 1,2 - - - - 1,6 4,1 8,3 45,7 Broj dana sa snježnim pokrivačem 18,8 19,2 18,1 3,8 0,7 - - - - 1,5 6,9 13,8 82,8

Zalesina Broj dana s kišom 9,8 5,5 6,4 10,0 12,3 12,2 11,3 10,0 9,5 11,7 12,0 9,4 120,1 Broj dana sa snijegom 6,7 7,8 6,9 3,6 1,6 - - - - 1,7 3,2 5,9 37,4 Broj dana sa snježnim pokrivačem 17,7 19,1 18,7 4,6 2,9 - - - - 3,0 4,8 11,5 82,3

Tablica 8. Maksimalne visine snijega na tlu

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Delnice 85 136 160 37 75 - - - - 56 50 55 1960 Zalesina 81 91 153 29 62 - - - - 27 40 61 1953

6.3. Relativna vlažnost zraka Kako su podaci o oborini pokazali velik broj oborinskih dana podaci o srednjoj mjesečnoj i godišnjoj relativnoj vlazi potvrđuju zaključak da je to područje vlažne klime (Tablica 9.). Za delničko područje je prosječna srednja godišnja relativna vlaga 84,5%. Potrebno je naglasiti da visoke vrijednosti relativne vlage u ovom području nisu toliko neugodne jer se radi o klimatski hladnijem području. Srednji broj dana s relativnom vlagom većom ili jednakom 80% prikazan je u Tablici 10. Tablica 9. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlaga (%)

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Pros.

Delnice 89 87 84 82 81 81 80 81 86 90 92 94 86 Zalesina 78 81 81 81 79 79 79 81 85 88 89 89 83

Tablica 10. Srednji broj dana s relativnom vlagom većom ili jednakom 80%

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk.

Delnice 24,3 19,6 17,1 10,4 8,4 6,1 5,4 6,2 9,3 15,0 23,6 26,8 172,2 Zalesina 18,9 13,9 15,2 10,1 8,7 6,3 4,4 7,1 8,7 14,0 21,1 23,0 151,4



Rev. 0 Stranica: 20

6.4. Naoblaka Srednja mjesečna naoblaka prikazana u Tablici 11. u skladu je s već prikazanim podacima o oborini i vlazi i kazuje da je nebo najčešće u većoj mjeri zastrto oblacima, a u postocima pokrivenosti neba to bi iznosilo 45-82%. Osim ukupne naoblake, kao ukupni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja na promatrača, koriste se pojmovi “vedar dan”, u kojem je srednja dnevna naoblaka manja od 20% pokrivenosti neba oblacima, i “oblačan dan”, u kojem je srednja dnevna naoblaka veća od 80% pokrivenosti neba oblacima (Tablica 12.). Iz Tablica je vidljivo da samo u kolovozu, za postaju Delnice, broj vedrih dana premašuje broj oblačnih dana, dok je taj podatak za postaju Zalesina drugačiji. Za postaju Zalesina broj vedrih dana premašuje broj oblačnih, u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Srednja mjesečna i godišnja vrijednost naoblake (0 - 10) Tablica 11. Srednja mjesečna i godišnja vrijednost naoblake (0 - 10)

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Pros.

Delnice 7,6 7,1 6,6 6,7 6,4 6,0 4,9 4,5 5,7 7,3 8,2 8,2 6,6 Zalesina 6,7 6,5 6,0 6,1 5,8 5,4 4,0 3,9 4,9 6,2 7,5 7,4 5,9

Tablica 12. Srednji broj dana obzirom na naoblaku

Postaja/dani Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk. Delnice Srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 2)

2,6 3,8 6,1 4,0 4,1 5,0 7,7 9,0 6,7 3,2 1,8 2,4 56,4

Srednji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka veća od 8)

18,9 16,5 15,7 12,4 11,4 10,6 8,9 6,6 10,7 17,2 21,2 21,8 171,9

Zalesina Srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 2)

4,4 4,5 6,7 4,2 4,7 4,6 11,1 10,9 9,4 5,2 2,0 4,2 71,9

Srednji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka veća od 8)

15,3 13,2 12,9 11,5 8,5 8,1 5,0 4,7 8,0 12,7 17,7 18,9 136,5



Rev. 0 Stranica: 21

6.5. Vjetar Zadnjih godina u području Gorskog kotara dolazi do pojave jačih vjetrova (intenzivnija sječa šuma) nego što su se javljali u prošlosti. Jaki vjetrovi su u delničkom području rijetki, a olujnih gotovo i nema, što je vidljivo iz Tablice 13. Pod jakim vjetrom smatra se vjetar od 6 Beauforta, 10,8-17,1 m/s, a pod olujnim vjetar od 8 Beauforta, 17,2 m/s ili jače. Tablica 13. Srednji broj dana obzirom na jačinu vjetra

Postaja/dani Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk. Delnice Srednji broj dana s jakim vjetrom 2,5 2,3 1,0 0,6 0,3 0,2 0,1 0,4 0,5 0,7 0,5 1,1 10,2 Srednji broj dana s olujnim vjetrom - 0,1 - - - - - - - - - - 0,1 Zalesina Srednji broj dana s jakim vjetrom 0,4 0,8 0,3 0,2 - 0,1 - - 0,1 - 0,8 0,6 3,3 Srednji broj dana s olujnim vjetrom - 0,1 - - - - - - - - 0,3 0,1 0,5

6.6. Meteorološke pojave Među najznačajnije takve pojave ubrajaju se grmljavina i magla, zbog svog velikog utjecaja na mnoge ljudske aktivnosti. Pojava grmljavine češća je u ljetnim mjesecima što je i za očekivati jer ljeti ima najviše naoblake koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka, a u planinskim područjima takva naoblaka lakše i češće nastaje. Od ukupno 32 takva dana (postaja Delnice) u godini više od polovice se odnosi na ljetne mjesece. Navedeno je prikazano u Tablici 14. Najmanje magle ima u ljetnim mjesecima dok se u hladnijem dijelu godine magla javlja gotovo svaki treći, četvrti dan (Tablica 15). Tablica 14. Srednji broj dana s grmljavinom

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk. Delnice 0,8 0,9 0,5 1,6 3,9 5,8 5,4 4,6 3,2 2,4 1,5 1,7 32,3 Zalesina 0,7 0,3 0,7 0,6 2,3 2,6 3,1 1,7 1,8 0,6 0,6 0,5 15,5

Tablica 15. Srednji broj dana s maglom

Postaja Mjeseci God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk. Delnice 6,8 4,8 3,2 2,4 2,6 2,3 2,7 2,6 5,0 8,1 8,3 8,1 56,9 Zalesina 2,7 1,9 3,6 1,8 1,2 0,6 1,8 1,1 1,9 4,0 3,1 2,8 26,5



Rev. 0 Stranica: 22

7. Stanovništvo Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine, naselje Delnice imalo je 4.451 stanovnika. Na području naselja Delnice živi više od 85% stanovnika područja Grada Delnice, koji broji 55 naselja s ukupno 6.262 stanovnika. Okolna naselja su uglavnom vrlo mala, tek tri imaju više od stotinu stanovnika. Obzirom na izrazito ruralni karakter, udaljenost i izoliranost naselja na području Grada Delnice (osim samog središta), ne planira se spajanje sustava odvodnje okolnih naselja na središnji uređaj. Deset godina ranije, u naselju Delnice živjelo je 4.696 stanovnika, a na području Grada 6.858 stanovnika. U razdoblju od 1900. do 1961. prosječan porast stanovništva iznosio je 0,12%, od 1961. do 1981. ostvaren je prosječan pad od 0,58%, a nakon toga dolazi do zaustavljanja pada i sporog porasta od 0,08%. Ovaj porast nastao je prvenstveno zbog doseljenja stanovništva iz okolice i manjih mjesta prema središnjem centru Delnicama, ali i iz drugih krajeva posebno tijekom Domovinskog rata. Već dugi niz godina na području Delnica broj umrlih premašuje broj rođenih (za razdoblje od 1971.-1994. na području bivše Općine Delnice broj umrlih u odnosu na novorođene je veći za 18 %). Proizlazi da se na područje Grada Delnica uglavnom doseljavalo stanovništvo iz drugih područja Hrvatske i drugih zemalja, te da je porast stanovnišva uvjetovan uglavnom mehaničkim priljevom. Gorski kotar, pa tako i njegov dio Grad Delnice, su duže vrijeme, još od prvih popisa, emigracijsko područje. Gorskokotarsko područje pripada demografskom tipu E4, kao najlošijem, izumiranje. U odnosu na 1991. godinu evidentiran je pad od 6,8%, a u odnosu na planirani pad do 2015. god. po PPŽ-u (6.685 stanovnika) pad broja stanovnika je danas veći za 4,3% od očekivanog 2015. godine. Brojke su alarmantne i ukazuju na neminovnost gospodarskih zahvata takve vrste da se na svaki način zaustavi pad broja stanovnika tog područja. Kako je danas okolica Delnica uglavnom ispražnjena od žitelja, nije za očekivati veći priljev stanovništva u središnje naselje. Stoga će se za potrebe projektiranja UPOV-a koristiti podatak o broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.



Rev. 0 Stranica: 23

8. Društvena infrastruktura Delnice su, kao središnje naselje Grada, ali i kao gravitirajući centar velikog dijela Gorskog Kotara, značajno društveno središte. U Delnicama postoje vojne i policijske službe, porezne službe, sudovi, dvije osnovne i srednja škola, zdravstvene ustanove i cijeli niz drugih ustanova karakterističnih za regionalno i gradsko središte. Delnice su i važno cestovno i željezničko odredište. Sjeverno od naselja smještena je velika vojarna, koja je ocijenjena perspektivnom i koja će i dalje služiti postojećoj svrsi. Vojarna je također spojena na sustav javne odvodnje. Velik broj ljudi koji su nastanjeni izvan Delnica zaposleno je u samim Delnicama, a također i velik broj ljudi iz okolice svakodnevno boravi u Delnicama. Sama ta činjenica objektivno ukazuje na mogućnost povećanog hidrauličkog, i naročito organskog opterećenja otpadne vode. Ljudi koji povremeno borave u Delnicama tijekom radnog vremena, boravka u školi ili obavljanja jednokratnih poslova, ili zaustavljanja tijekom prolaska kroz Delnice su značajni producenti tzv. crnih sanitarnih voda koje su visokoopterećene organskim tvarima (sanitarni čvorovi), a uopće nisu producenti niskoopterećenih komunalnih otpadnih voda, kao što su vode nastale održavanjem osobne higijene, pranja rublja, suđa i dr. Stoga je za očekivati određeni nesrazmjer između hidrauličkog i organskog opterećenja otpadnih voda Delnica.



Rev. 0 Stranica: 24

9. Industrija i gospodarstvo Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na predmetnom području postoji 174 registriranih aktivnih gospodarskih subjekata. Većinom se radi o malim uslužnim djelatnostima. Subjekata s više od deset zaposlenih ima svega sedamnaest. Isti su prikazani u Tablici 16. Tablica 16. Lista gospodarskih subjekata na predmetnom području

Gospodarski subjekt Adresa GORAN d.o.o. Sajmišna 31 INGRO, d. o. o. Goranska 8 KOMUNALAC d.o.o. Supilova 173 SETING - INŽENJERING, d. o. o. Frana Supila 339 MAXEL d. o. o. Lučićka cesta 1 /b SUBITA REGULA d.o.o. Lujzinska 22 21220 GRGURIĆ d.o.o. Prilaz Doli 2 16 KRALJEVIĆ HOTELI d.o.o. Lujzinska 36 GSC RUNOLIST d. o. o. Školska 24 AS-MONT d.o.o. Silvija Strahimira Kranjčevića 5 KOMODEL, d. o. o. Lujzinska cesta 22 HOTELI BUŠKULIĆ d.o.o. Lujzinska 3 ARGOLA d.o.o. Gornja Ograja 11 bb ĐUKIĆ d. o. o. Supilova 164 KENONLIM, d. o. o. Frana Supila 147 DRAGUNJA d. o. o. Prilaz Doli I 5 OPSKRBA d. d. Podštor 27

Većina subjekata su čisto uslužnog karaktera. Od proizvodnih djelatnosti dominiraju građevinske tvrtke niskogradnje i visokogradnje. Značajan je i seoski i zimski turizam, postoji nekoliko hotela i ugostiteljskih objekata, a tendencija je da će se turizam razvijati u budućnosti. Karakteristike otpadnih voda koje proizvode gospodarski subjekti su po svom sastavu slične komunalnim otpadnim vodama, stoga se zakonski ne tretiraju kao tehnološke vode. Industrije koja proizvodi značajne količine tehnoloških otpadnih voda u Delnicama nema. To se navodi i u Naputku za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice (Ekološki inženjering, 2007.) Budući razvoj industrije Delnica uglavnom je oslonjen na razvoj turizma, građevinarstva i malog i srednjeg poduzetništva, a od industrije najviše potencijala ima drvna industrija. U slučaju početka produkcije tehnoloških otpadnih voda bilo koje vrste na području Delnica, navedene se trebaju tretirati na industrijskim uređajima za pročišćavanje prije ispusta u sustav javne odvodnje, u skladu sa zakonskim zahtjevima.



Rev. 0 Stranica: 25

10. Poljoprivredne aktivnosti Poljoprivredne aktivnosti na području Delnica su izrazito oskudne. Obradivih površina gotovo da i nema, te stoga nema intenzivnih unosa organskih i hranjivih tvari u tlo. Također, nema podataka o postojanju objekata za intenzivni uzgoj stoke (farmi) na području Delnica. U slučaju gradnje takvih objekata u budućnosti, isti će se gotovo sigurno smjestiti izvan područja naselja Delnice, tako da se otpadne vode neće upuštati u sustav javne odvodnje, nego će se pitanje iste rješavati u sklopu zaštite poljoprivrednog zemljišta ili zasebnim industrijskim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. 11. Vodovodna mreža i potrošnja vode Prema podacima iz Prostorog plana uređenja Grada Delnice, na području Grada Delnice vodoopskrba je rješena manjim sustavima, međusobno odvojenim, koji koriste vodu iz lokalnih izvorišta. Pokrivenost vodovodnom mrežom je 90% stanovnika. Navedeno se odnosi na cijelo područje Grada, tako da se može pretpostaviti da je danas pokrivenost sustavom vodovoda samog naselja Delnice 100%. Najveći sustav preko kojeg se vodom opskrbljuju Delnice je sustav vodoopskrbe iz izvora Kupice. Izvor Kupice je najveći izvor na području Grada Delnice, čija je minimalna izdašnost 700 l/s, dok je maksimalna 3 000 l/s. Za potrebe vodoopskrbe naselja Delnice koristi se i voda iz izvorišta Loka i Putrihovo. Isporučene vode potrošačima nisu ujedno i količine vode koje se crpe na izvorištu. U transportu vode, od izvora do potrošača, nastaju gubici vode koji mogu biti značajni. Smatra se da je vodovod s gubicima većim od 40% loš vodovod. Posljednji prikupljeni podaci za 2007. godinu pokazuju da je za potrebe opskrbe naselja Delnice i naselja Lučice u 2007. godini proizvedeno 470.519 m3 vode, a da je prodano 292.386 m3 vode (razlika predstavlja gubitak vode iz sustava), odnosno 61,07 m3 po stanovniku – 167,3 l/dan, prosječno za Delnice i Lučice. No, budući da su Delnice znatno veće od Lučica, pretpostavka je da je specifična potrošna norma za Delnice viša od 167,3 l/dan, te se ista, zbog usvaja s vrijednosti od 180 l/dan. Tijekom godine potrošači koriste različite količine vode. U domaćinstvima to ovisi o godišnjem dobu. Više vode koristi se ljeti. U gospodarstvu potrošnja vode ovisi o gospodarskim aktivnostima. Tamo gdje je potrošnja vode vezana za proizvodnju ovisi o ciklusu proizvodnje. U uslužnim djelatnostima ovisi često o sezonskom poslovanju. Za područje Grada Delnice potrošnja vode ujednačena tijekom godine i ne varira za više od +/-15% po mjesecima.



Rev. 0 Stranica: 26

12. Lokacija uređaja za pročišćavanje Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice nalazi se na sjeveroistočnom rubu naselja Delnice, na lokaciji Kalvarija. Nalazi se na kraju Supilove ulice, tako da su kuće smještene vrlo blizu uređaja, na manje od 50 m. U blizini ima dosta obiteljskih kuća. Groblje se nalazi na udaljenosti od 300 metara, a vojarna na udaljenosti od 500 metara. Oko 600 metara istočno nalazi se lokalitet Furmanski fojnar. Oko 300-400 metara istočno planirana je izgradnja rekreacijske zone-kupališta na Delničkom potoku. Lokacija uređaja spada u zonu poslovne namjene, a u odnosu na naselje smještena je u udolini. Zbog blizine stambenih i rekreacijskih zona, posebnu pažnju potrebno je posvetiti suzbijanju širenja neugodnih mirisa i buke. Lokacija uređaja prikazana je na Slici 1.

Slika 1. Lokacija UPOV Delnice



Rev. 0 Stranica: 27

13. Postojeće stanje UPOV Delnice Postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Delnice projektiran je, građen i rekonstruiran u više etapa. Projekt postojećeg uređaja izrađen je 1977. godine i predviđen je za kapacitet od 5000 ES. Projektirana je tehnologija aktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom mulja i ugušćivanjem. Uređaj se izgrađen 1987., a veća rekonstrukcija je izvedena 1995. godine. Danas uređaj funkcionira samo kao mehanički uređaj. Glavni dijelovi uređaja su: - Ulazno okno koje funkcionira i kao preljevno okno u obilazni cjevovod - Ulazna građevina s grubom automatskom rešetkom d=10 mm, zapornicom i

obilaznim kanalom rešetke - Pjeskolov površine 2 m2 - Crpna postaja zapremnine 44 m3 s ugrađenim centrifugalnim crpkama - Fino rotacijsko sito s četkama d= 1 mm - Dva bioaeracijska bazena korisnog volumena cca 500 m2 svaki, okvirnih dimenzija

Š xD x V = 9 x 15,2 x 4,4 m - Sekundarna vertikalna taložnica pravokutnog oblika, okvirnih dimenzija

Š x D x V = 9,8 x 8,6 x 6,2 m, ukupne zapremnine od 195 m3, površine 84,5 m2 - Spremnik viška mulja zapremnine 130 m3 - Upravni objekt s prostorijama za smještaj puhala, elektroormarom, upravljačkim

sustavom, sanitarnim čvorom, priručnim skladištem i dr. - Odvodni cjevovod do prijamnika, Delničkog potoka Većina dijelova uređaja danas nije u funkciji. U jednom od bioaeracijskih bazena ugrađen je odvajač ulja i masti, koji također nije u funkciji. Na slijedećim slikama prikazani su neki dijelovi UPOV Delnice.



Rev. 0 Stranica: 28

Slika 2. Ulazno okno

Slika 3. Gruba rešetka sa zapornicom



Rev. 0 Stranica: 29

Slika 4. Bazen crpne postaje

Slika 5. Puhala za zrak



Rev. 0 Stranica: 30

Slika 6. Fino automatsko sito

Slika 7. Bioaeracijski bazen



Rev. 0 Stranica: 31

Slika 8. Odvajač ulja i masti naknadno ugrađen u bioaeracijskom bazenu

Slika 9. Sekundarna taložnica



Rev. 0 Stranica: 32

Slika 10. Pogled na bioaeracijske bazene

Slika 11. Upravna zgrada



Rev. 0 Stranica: 33

14. Podaci o recipijentu pročišćenih otpadnih voda Delnički potok Recipijent pročišćenih otpadnih voda iz UPOV Delnice je Delnički potok. Prema navodima iz Naputka za nadgradnji i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice, vodotok je svrstan u vodotok II kategorije (osjetljivo područje). Iako na širem području ima nekoliko značajnijih vodotoka, kao što su Kupa i Kupica, te Velika i Mala Belica, u blizini naselja Delnice protječe samo Delnički potok. Delnički potok je vodotok s vrlo malim protocima u sušnom periodu, a ljeti praktički presušuje. Za vrijeme jakih oborina ima karakter bujice, zbog svog smještaja u kanjonu. Tok potoka karakterizira velika razlika u nadmorskim visinama (s 800 na 500 m n.m.). Na Slici 12. prikazana je panorama dijela toka Delničkog potoka.

Slika 12. Panorama Delničkog potoka Površina sliva Delničkog potoka iznosi cca 18 km2. Potok izvire oko 2 km istočno od naselja Delnice sjeverno od stare ceste Zagreb-Rijeka. Prolazi sjeveroistočnim rubom naselja Delnice i na mjestu ispusta iz UPOV Delnice najbliži je samom naselju. Tok mu dalje ide prema sjeveru kroz kanjon na području Makovca u blizini naselja Marija Trošt i Tihovo, nakon kojih se ulijeva u potok Lešnicu (cca 5 km sjeverno od Delnica) koja se nakon cca 1 km ulijeva u rijeku Kupicu. Na Slici 13. prikazan je tok Delničkog potoka od izvora do ušća u Lešnicu i Kupicu. Prijedlogom izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije iz 2008. godine predloženo je izvršiti ponovno trasiranje ponora Delničkog potoka sa svrhom definiranja utjecaja na izvor Kupice.



Rev. 0 Stranica: 34

Slika 13. Tok Delničkog potoka



Rev. 0 Stranica: 35

Iako se navodi da je Delnički potok vodotok II kategorije, sve njegove vode završavaju u rijeci Kupici koja je vodotok I kategorije, a Kupica se ulijeva u Kupu koja je također na tom području vodotok I kategorije. Hidrološki podaci i podaci o kakvoći vode Delničkog potoka nisu bili na raspolaganju tijekom izrade ovog projekta. Kao referentni vodotok za analizu utjecaja uzima se rijeka Kupica. Kupica Kupica je najznačajnija desnoobalna pritoka Kupe na području Primorsko goranske županije. Slivna površina joj na izlaznom hidrološkom profilu Brod na Kupi – Kupica iznosi 291 km2 . Sliv ima tri glavna ogranka: Curak, Delnički potok i Veliku Sušicu. Izvor je smješten ispod Kupjačkog vrha, ima izgled malog jezerca odakle se vodi zatvorenim kanalom do sela Iševnica gdje je izgrađeno crpno postrojenje s kojim se dio vode prebacuje u vodoopskrbni sustav Delničkog vodovoda. Kupica je namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju. Ima status vrijednog dijela prirode. Hidrološke karakteristike rijeke Kupice Srednji protok Kupice na izvoru iznosi je 5,18 m3/s. Tokom prema ušću u Kupu srednji protok se povećava uslijed dotoka nekoliko potoka, te u prvom dijelu toka iznosi 7,79 m3/s, a u drugom dijelu 10 m3/s. Srednji protok na ušću u Kupu iznosi 13,7 m3/s (prosječni podatak za period 1951.-1998.) Kupica je ocijenjena perspektivnom za gradnju dvije male hidroelektrane. Prosječni maksimalni godišnji protok Kupice na ušću u Kupu iznosi 146 m3/s, a 1993. je zabilježen maksimalni zabilježeni protok od 357 m3/s. Kupica ima bujični karakter. Kakvoća rijeke Kupice Hrvatske vode su po odobrenju Programa monitoringa za 2000. godinu od strane Državne uprave za vode organizirale ispitivanje površinskih voda na 249 mjernih postaja, te obalnog mora na području Dalmacije na 24 mjerne postaje. Na slivu rijeke Kupe sustavno se prati kakvoća površinskih voda na 51 mjernoj postaji, obuhvaćajući uz vodotoke i 7 izvora i 4 jezera. Mjerenje kakvoće rijeke Kupice provodi se na mjernoj postaji oznake 30012 (izvor Kupice), dok se mjerenje kakoće rijeke Kupe poslije utoka Kupice provodi na mjernoj postaji oznake 30010. Voda iz Delničkog potoka ulijeva se između te dvije mjerne postaje. Kupica (kategorizirana kao vodotok I kategorije) je prema režimu kisika spadala u vodotok I vrste, dok je obzirom na hranjive tvari i mikrobiološke pokazatelje imala karakteristiku vodotoka II vrste, a Kupa nakon ušća Kupice je obzirom na režim kisika i hranjive tvari imala karakteristiku vodotoka II vrste, a obzirom na mikrobiološke pokatatelje III vrste.



Rev. 0 Stranica: 36

Prema podacima iz Usporedbe metoda za procjenu pronosa onečišćenja (Građevinar 58 (2006) 9, 717-725), prosječna koncentracija BPK5 u vodi na izvoru Kupice iznosila je 1,88 mg O2/l, koncentracija ukupnog dušika 1,05 mg/l, a ukupnog fosfora 0,02 mg/l. Koncentracija nitrata iznosila je 0,94 mg/l. Koncentracija ukupnog dušika je praktično na razini koncentracije za vodotok I vrste, dok je koncetracija ukupnog fosfora i nitrata dvostruko viša od one dopuštene za vodotok I vrste. Koncentracija BPK5 je zadovoljavajuća. Voda iz izvora Kupice je konstantno onečišćena mikroorganizmima fekalnog podrijetla, što ukazuje na dotok komunalnih otpadnih voda u izvor. Kao ključni podaci nedostaju pokazatelji kakvoće Kupice nakon utoka Delničkog potoka i Lešnice u Kupicu. 15. Postojeće stanje odvodnje naselja Delnice Danas je izgrađenost sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Delnice više od 90%, a uskoro se očekuje puna izgrađenost. Sustav odvodnje je uglavnom razdjelnog tipa. Postoje manja područja na kojima postoji mješoviti sustav odvodnje, kao i manja područja gdje sudbina oborinskih voda nije adekvatno riješena. Također, postoje dijelovi odvodnje gdje je došlo do ilegalnih priključaka oborinske odvodnje na sustav sanitarne odvodnje. Odvodni sustav sanitarno-fekalne odvodnje je gravitacijsko-tlačni. Zbog konfiguracije terena, načina izgradnje naselja i znatnih oborina, a upravo zbog tih ilegalnih priključaka, oborinske vode značajno utječu na protok sanitarnih otpadnih voda. Preciznih podataka nema. Maksimalna količina koja može doteći do UPOV-a kroz dovodni cjevovod je 103 l/s (DN 400 mm). Navedeni problem je potrebno riješiti neovisno o rješavanju koncepta UPOV Delnice, ali se treba poštovati i stanje na terenu.



Rev. 0 Stranica: 37

16. Kakvoća otpadnih voda naselja Delnice Pri izradi ovog projekta izrađivaču su bile dostupne analize otpadnih voda izvršene iz uzoraka na ulaznom oknu UPOV-a Delnice, te na izlaznom iz postojećeg uređaja koji nije u funkciji. Podaci uzeti iz izlaznog (kontrolno-mjernog okna) nisu mjerodavni za dimenzioniranje, te se stoga ne navode. Ukupno je analizirano 9 uzoraka otpadne vode Delnica u periodu od 2007. do 2008., od strane Zavoda za javno zdravstvo Županije primorsko-goranske (otprilike svaka dva do tri mjeseca), u sklopu redovite kontrole rada uređaja prema postojećoj Vodopravnoj dozvoli iz 1999. godine. Podaci su prikazani u Tablici 17. Neki parametri su ispušteni jer nisu značajni za dimenzioniranje. U istoj Tablici prikazani su i ulazni podaci kakvoće otpadnih voda iz prethodne dokumentacije. Uočava se iznimno veliko razmimolilaženje između očekivanih i dobivenih rezultata, te iznimno velike oscilacije za pojedine parametre. Od 9 uzoraka, koncentracija BPK5 je dva puta bila čak iznad 800 mg O2/l, a koncentracija KPK dva puta iznad 1100 mg O2/l, jednom čak blizu 1400 mg O2/l, i to oba puta pri suhom vremenu. Koncentracija suspendiranih tvari je pri kišnom vremenu bila je između 680 i 780 mg/l, dok je pri suhom vremenu bila u očekivanim granicama. Koncentracije ukupnog (tj. Kjehldal-ovog) dušika bile su u rasponu od 43 do 118 mg/l, i to pri kišnom vremenu, a slična je situacija i s koncentracijama amonijačnog dušika, te ukupnog fosfora. Čak i ako iz izračuna izuzmemo uzorke dobivene pri kišnom vremenu, osim parametra suspendirane tvari ostali parametri osciliraju gotovo identičnim stupnjem. Moguće je da je jedan od razloga nedostatak podataka o dužem periodu (nekoliko dana) vezano uz oborine.



Rev. 0 Stranica: 38

Tablica 17. Kakvoća otpadnih voda naselja Delnice (najvažniji pokazatelji)

Podaci dobiveni analizom uzoraka otpadne vode

Nadnevak uzorka Vrijeme

Temp. zraka

oC

Temp. vode

oC pH

Susp. tvar mg/l

KPK mg O2/l

BPK5 mg O2/l Nkj mg/l

N-NO3 mg/l

Ptot mg/l

An. detergenti mg/l

Taloživa Tvar (ml/l)

N-NH4 mg/l

Min. ulja mg/l

19.03. 2007. kiša 9 9 8 778,9 656 440 43,85 1,88 5,42 1,59 10 21,56 2,6930.05. 2007. kiša 12 15 8,5 680,5 950 800 118,27 1,45 13,11 5,68 78 82,77 0,628.06. 2007. oblačno 13,5 16,5 7,9 69 511 380 58,07 1,1 9,13 3,57 7 47,54 320.08. 2007. sunčano 17 18 8,21 310 1152 63627.09. 2007. oblačno 8,5 14 7,92 113 435 25026.11. 2007. snijeg 1 9 8,45 246,9 432 29131.03. 2008. sunčano 8 9 8,66 269,9 751 43619.06. 2008. sunčano 16,5 16 8,29 210,6 706 40025.09. 2008. oblačno 8 15 7,75 465 1391 850

Prosjek 8,19 349,31 776,00 498,11 73,40 1,48 9,22 3,61 31,67 50,62 2,10St.

devijacija 0,31 244,85 330,65 214,84 39,51 0,39 3,85 2,05 40,15 30,72 1,31

Prosječni podaci prema vremenskim uvjetima

Vrijeme Broj

uzoraka pH

Susp. tvar mg/l

KPK mg O2/l


N-NO3 mg/l

Ptot mg/l

An. detergenti mg/l


N-NH4 mg/l

Min. ulja mg/l

Kiša 2 8,25 729,70 803,00 620,00 81,06 1,67 9,27 3,64 44,00 52,17 1,65

Snijeg 1 8,45 246,90 432,00 291,00

Oblačno 3 7,86 215,67 779,00 493,33 58,07 1,10 9,13 3,57 7,00 47,54 3,00

Sunčano 3 8,39 263,50 869,67 490,67 Svi (bez

kiše) 7 8,17 240,63 768,29 463,29 58,07 1,10 9,13 3,57 7,00 47,54 3,00St.

devijacija 0,33 130,83 371,83 210,65 Svi (bez

kiše i bez 25.09. 2008.) 6 8,24 203,23 664,50 398,93 58,07 1,10 9,13 3,57 7,00 47,54 3,00

St. devijacija 0,30 93,77 274,65 135,47

Suma 297,00 939,15 534,31

Podaci prema Projektnom zadatku (uzorak 31.03.2008., N-NH4 i Puk 18.07.2008.)

Temp. vode

oC pH

Susp. tvar mg/l

KPK mg O2/l


N-NO3 mg/l

Ptot mg/l

An. detergenti mg/l


N-NH4 mg/l

Uk. ulja mg/l

9 8,6 270 751 436 7,6 55 61

Podaci prema Naputku Crowater-Life projekt (analiza uzorka od 18.07.2007.)

Temp. vode

oC pH

Susp. tvar mg/l

KPK mg O2/l

BPK5 mg O2/l Nuk mg/l

N-NO3 mg/l

Ptot mg/l

An. detergenti mg/l


N-NH4 mg/l

Uk. ulja mg/l

22 7,5 218 1030 620 78 7,6 55

Podaci prema ATV-A-118 (20% stranih voda)

Temp. vode

oC pH

Susp. tvar mg/l

KPK mg O2/l

BPK5 mg O2/l Nuk mg/l

N-NO3 mg/l

Ptot mg/l

An. detergenti mg/l


N-NH4 mg/l

Uk. ulja mg/l

507 869 434 79 0 13



Rev. 0 Stranica: 39

17. Posebna obilježja lokacije zahvata Rekreacijska zona Delnički potok se godinama, sa strane domicilnog stanovništva, koristi kao destinacija za kupanje, naravno, uzvodno od lokacije ispusta iz UPOV-a Delnice uz Delnički potok. Oko 1 km uzvodno od lokacije ispusta predviđena je izgradnja rekreacijske zone (R-3 - Rekreacijska zona sa kupalištem uz Delnički potok, ukupne površine 3,19 ha). Planira se se izgradnja kupališnog kompleksa zatvorenih i otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina i površina namjenjenih različitim vidovima rekreacije uz i na vodi sa pratećim ugostiteljskim, uslužnim i ostalim sadržajima (prometne i parkirališne površine i sl.). Zona sanitarne zaštite izvorišta Na širem području Delnica i u okolici, na širem području Gorskog Kotara postoji veliki broj izvorišta vode koja se koristi kao voda za piće ili ima potencijal isto biti: izvor Kupice, Loka, Putrihovo, Sušica, Gločevac, Skrad, Šubetov most, Vodica, Hribške staje, Frankopan, Josipovac, Paletina, Velika Belica, Mala Belica, Zeleni Vir i dr. Ukupno se dvanaest izvora nalazi u slivu Kupice. Za izvor Kupica određene su četiri zone (I, II, III i IV) zaštite, dok su za manja izvorišta određene dvije zone sanitarne zaštite.

Slika 14. Područje Grada Delnice u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta



Rev. 0 Stranica: 40

Gotovo 80% površine Grada Delnica nalazi se u nekoj od zona sanitarne zaštite izvorišta (Slika 14.), no lokacija ispusta iz UPOV-a Delnice i tok Delničkog potoka od lokacije ispusta do Lešnice do ušća u Kupicu, uključivo i slivna područja dijelova navedenih vodotoka ne nalaze se na području zona sanitarne zaštite izvorišta, iako je cijelo ostalo okolno područje vrlo osjetljivo, a i samo površina naselja Delnice gotovo 95% spada u III zonu sanitarne zaštite koja s tri strane okružuje UPOV i ispust u Delnički Potok (Slika 15.).

Slika 15. Zone sanitarne zaštite izvorišta u odnosu na UPOV i prijamnik pročiščenih voda



Rev. 0 Stranica: 41



C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA



Rev. 0 Stranica: 42

1. Ulazni podaci za projektiranje 1.1. Hidrauličko opterećenje UPOV-a Hidrauličko opterećenje sukladno stvarnim podacima Kako je navedeno ranije, Delnice su 2001. godine imale 4.451 stanovnika, uz buduću tendenciju smanjivanja, budući da se radi o depopulacijskom području. Procjenjena potrošna norma dobivena kroz podatke o potrošnji vode iznosi 170-180 l/st.dan. Kako se radi o sustavu odvodnje koji je dijelom star, a dijelom nov, razlika između količine vodovodne vode i otpadne vode, tj. gubici vode, se mogu procijeniti na 15-20%. Što se tiče stranih voda, tok istih u sušnom periodu je minimalan. Delnice su smještene u krškom području, s velikim brojem vrtača, s velikom brzinom protjecanja vode kroz tlo i bez značajnog zadržavanja vode. Što se tiče stanja sustava odvodnje, on je dijelom betonski s djelomičnim propuštanjem (stari dio), a dijelom od plastičnih materijala bez propuštanja (novi dio). Strane vode se u sušnom periodu stoga procjenjuju na 10% protoka sanitarne otpadne vode. Za izračun ulaznog hidrauličkog opterećenja usvaja se specifična potrošna norma od 180 l/st.dan (za buduće razdoblje), ukupni gubici od 20%, te 10% stranih voda. Sukladno navedenom, dnevna produkcija otpadnih voda za sadašnje i buduće razdoblje iznosi:

180 l/st.dan x 4451 st. x 0,80 x 1,10 = 705 m3 Hidrauličko opterećenje sukladno ATV smjernicama Broj ekvivalent stanovnika 4451 ES Specifični dotok 144 l/(st*dan) Dotok strane vode 10% (procjena) Satni faktor 8 h/d Faktor razdjelnog/mješovitog sustava 1 Dnevni dotok strane vode 64,09 m3/dan Dnevni sušni dotok 705,04 m3/dan Maks. satni sušni dotok 82,79 m3/h (23 l/s) Ostali društveni i gospodarski objekti, građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja su pretežno sitnog individualnog karaktera i po kapacitetima ne predstavljaju značajnije opterećenje i ulaze u izračun kroz podatak o broju stanovnika. Kako je utjecaj oborinskih voda vrlo velik, evidentno je da će biti potrebno riješiti pitanje zaštite biološke obrade od hidrauličkih udara, stoga se određuje i dvostruki sušni dotok 2Qs koji iznosi 162,91 m3/h (45,25 l/s). Svi ulazni hidraulički podaci prikazani su u Tablici 18.



Rev. 0 Stranica: 43

Tablica 18. Hidrauličko opterećenje uređaja za pročišćavanje

dotok otpadne vode m³/d m³/h l/s otpadna voda Qh 640,94 80,12 22,26 strana voda Qf 64,09 2,67 0,74 suho vrijeme Qt 705,04 82,79 23,00 kišno vrijeme Qm 162,91 45,25

Satne količine proračunate su na osnovi prosječnih satnih količina za otpadnu i stranu vodu. 1.2. Organsko opterećenje UPOV-a Za izradu bilance ukupnog organskog opterećenja koriste se postojeći izmjereni podaci o kakvoći otpadnih voda prikupljeni u posljednje dvije godine putem uzorkovanja otpadnih voda na ulazu u UPOV i laboratorijskih analiza (Tablica 18.). Očekivani podaci prema literaturi i ATV smjernicama prikazani su u Tablici 19. Tablica 19. Očekivani podaci opterećenja otpadne vode

Parametar Koncentracija (mg/l)

Dnevno opterećenje (kg/dan)

KPK 757,58 534,12 BPK5 378,79 267,06 Susp. tvari 441,92 311,57 Nuk (TKN) 69,44 48,96 Puk 11,36 8,01

Ukupno je izvršeno 9 analiza otpadne vode na ulazu u UPOV Delnice. Varijacije dobivenih podataka su vrlo velike. KPK vrijednost se kretala u rasponu od 432 do čak 1391 mg O2/l, BPK5 vrijednost se kretala u rasponu od 250 do 850 mg O2/l, a drugi pokazatelji su u sličnom rasponu. BPK5 vrijednost od 250 mg O2/l odgovara opterećenju od 2937 ES, dok vrijednost od 850 mg O2/l odgovara opterećenju od čak 9988 ES. Uzimanjem srednje vrijednosti + standardna devijacija dobijaju se slijedeća opterećenja (Tablica 20.) Tablica 20. Prosječno opterećenje otpadne vode uvećano za standardnu devijaciju

Parametar Sr.vrijednost + st.dev.(mg/l)


KPK 1106,65 780,19 BPK5 712,95 502,63 Susp. tvari 594,16 418,88 Nuk (TKN) 112,91 79,60 Puk 13,07 9,21



Rev. 0 Stranica: 44

Nnavedeni podaci su drastično veći od onih očekivanih i odgovaraju organskom opterećnju od čak 8377 ES, a od 9 analiziranih uzoraka, u dva su i veća opterećenja. Daljnjim razmatranjem uočeno je da su dva uzorka uzeta po kišnom vremenu i iste je karakterizirala visoka koncentracija suspendiranih tvari koja je i znatno utjecala i na ostale parametre. Navedeno ukazuje na znatan utjecaj oborinskih voda, bez obzira na postojanje razdjelnog sustava odvodnje. Kako će se pitanje sudbine visokih protoka rješavati putem preljeva, kišno-retencijskih bazena, a pitanje sudbine visoke koncentracije suspendiranih tvari putem mehaničke obrade, navedena dva uzorka se izuzimaju iz izračuna, a iz proračuna se također izuzima uzorak od 25.09.2008. koji je najopterećeniji organskim tvarima, a uzet je u kišnom periodu, mada u trenutku uzorkovanja nije bilo oborina (novi podaci prikazani su u Tablici 21.) Tablica 21. Prosječno opterećenje otpadne vode u sušnom periodu uvećano za st. dev.

Parametar Sr.vrijednost + st.dev.(mg/l)


KPK 939,15 662,10 BPK5 534,31 376,69 Susp. tvari 297 209,39 Nuk (TKN) 58,07 40,94 Puk 9,13 6,44

Navedeno opterećenje odgovara opterećenju od 6278 ES, što je za 41% više od očekivanog. Sama učestalost uzoraka s visokim organskim opterećenjem isključuje pojavu analitičke greške, a činjenica da je ovako veliki rasap parametara provlači kroz podatke za različite vremenske uvjete kroz duži period ukazuje da se radi o stvarnim podacima. Bilo kakva daljnja redukcija ulaznog opterećenja koje je određeno sukladno stvarnim podacima više nema smisla, a za konačno dimenzioniranje se uzimaju podaci prikazani u Tablici 22.) Tablica 22. Konačni ulazni podaci za dimenzioniranje UPOV-a

Parametar Koncentracija (mg/l)


Podrijetlo odabrane vrijednosti

KPK 939,15 662,10 Analitički podatak za sušni period (sr.vr + st.dev.)

BPK5 534,31 376,69 Analitički podatak za sušni period (sr.vr + st.dev.)

Susp. tvari 441,92 311,57 ATVNuk (TKN) 69,44 48,96 ATVPuk 11,36 8,01 ATV

N-NO3 1,10 0,78 Analitički podatak za sušni period (sr.vr + st.dev.)

Kako je osnova za projektiranje sukladno ATV smjernicama opterećenje BPK5, a uređaj je II stupnja pročišćavanja, navedeno znači da ulazne koncentracije hranjivih tvari i nisu bitne za dimenzioniranje uređaja. Konačni podaci o ulaznom opterećenju UPOV su značajno veći od onih očekivanih, od onih navedenih u Projektnom zadatku, te nešto manji od onih navedenih u Naputku Crowater-Life projekt.



Rev. 0 Stranica: 45

2. Zahtjevi propisa Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i zbrinjavanje nastalih muljeva u Republici Hrvatskoj definirano je cijelim nizom propisa, od kojih su najvažniji: - Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06) - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04) - Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08) - Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada

se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08) - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.

godine (NN 85/07) - Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) - Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05) U nastavku je dana kratka analiza strategija, planova i važećih pravilnika i uredbi vezano uz način i razinu pročišćavanja otpadnih voda i zbrinjavanja nastalih muljeva iz UPOV Delnice. a) Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 94/08) Potreban stupanj pročišćavanja, te drugi zahtjevi definirani su Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08). Otpadne vode koje će se obrađivati na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Delnice u otpadne vode iz sustava javne odvodnje.

i) Rok izgradnje uređaja za pročišćavanje: U Članku 6. Pravilnika navodi se da „...(2) Komunalne otpadne vode s određenih aglomeracija trebaju se prikupljati i odvoditi do mjesta ispuštanja u prijemnik... – najkasnije do 31. 12. 2030. za aglomeracije između 2 000 i 15 000 ES...“. U Članku 7. Pravilnika navodi se da „...(1) Komunalne otpadne vode prije ispuštanja u prijemnik trebaju se podvrgnuti drugom stupnju pročišćavanja ili odgovarajućem pročišćavanju... do 31. 12. 2030. ispuštanja u vodotoke i estuarije aglomeracija s 2 000 do 10 000 ES...“



Rev. 0 Stranica: 46

ii) Osjetljivost područja: U Članku 6. Pravilnika također se navodi se da: „...Pri određivanju stupnja pročišćavanja, treba uzeti u obzir mogućnost rizika, da se ispušteno opterećenje može prenijeti i na okolna područja sa štetnim učincima na vodni okoliš....Osjetljiva područja su područja površinskih voda gdje ispuštanje otpadnih voda može štetiti vodnom okolišu.“ Po svim zahtjevima iz Članka 6. Pravilnika recipijent pročišćenih otpadnih voda, Delnički potok, spada u „osjetljivo područje“

iii) Potrebni stupanj pročišćavanja otpadnih voda: Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Delnica spada u sustave veličine od 2000 – 10000 ES. U Članku 7. Pravilnika, u Tablici 2, prikazani su zahtjevi za kakvoćom pročišćene otpadne vode (prikazani u Tablici 23.): Tablica 23. Granične vrijednosti pokazatelja otpadnih voda nakon pročišćavanja

POKAZATELJI GRANIČNA VRIJEDNOST

NAJMANJI (%) SMANJENJA

OPTEREĆENJA

REFERENTNE METODE ISPITIVANJA

1 2 3 4

Suspendirane tvari

35 mg/l (više od 10 000 ES)

60 mg/l (2 000 do

10 000 ES)

90 70

Reprezentativni uzorak procijeđen kroz membranski filtar veličine pora 0,45 μm, sušen na 105°C i odvagan, ili reprezentativni uzorak centrifugiran najmanje 5 minuta s brojem okretaja od 2800 do 3200 u minuti, sušen na 105°C

Biokemijska potrošnja kisika

BPK5 (20°C)

25 mg O2/l 40 mg O2/l

(a)

70–90

Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Odre-đivanje otopljenog kisika prije i nakon 5 dana inkubacije na 20°C ± 1°C u tami. Dodavanje sredstva za sprječavanje nitrifikacije

Kemijska potrošnja kisika –

KPKCr

125 mg O2/l 75 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Određivanje kalijevim dikromatom

Iz prikazane Tablice vidljivo je da je za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice potrebno zadovoljiti granične vrijednosti od 125 mg O2/l za KPK, 25 mg O2/l za BPK5 i za 60 mg/l za suspendirane tvari, dok za dušične i fosforne spojeve nema ograničenja (ograničenja postoje tek za sustave veće od 10 000 ES). Također, dezinfekcija pročišćene otpadne vode nije potrebna. Međutim, Stavak 9. Članka 7. (9) navodi da „...Strože zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda koji se navode u tablicama 2 i 2a, potrebno je osigurati kada se za prijemnik takav zahtjev traži nekim drugim propisom.“ Članak 10. Pravilnika definira dodatne zahtjeve: „...(1) Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ... potrebno je projektirati, izgraditi i održavati tako da se osigura zadovoljavajući rad uređaja u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima. Pri projektiranju uređaja potrebno je uzeti u obzir i sezonske promjene opterećenja. (2) Pročišćene otpadne vode ponovno će se koristiti kad god je to moguće, a njihovim ispuštanjem štetni utjecaj na okoliš mora biti što manji.“



Rev. 0 Stranica: 47

b) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08)

Pravilnik o gospodarenju muljem definira mogućnost korištenja viška mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi. U Članku 4. Pravilnika navedena su ograničenja korištenja mulja: (1) U poljoprivredi dozvoljeno je koristiti samo obrađeni mulj koji: – sadrži teške metale u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti propisanih člankom 5. ovoga Pravilnika, – sadrži organske tvari u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti propisanih člankom 6. ovoga Pravilnika, – je stabiliziran na način da su u njemu uništeni patogeni organizmi, potencijalni uzročnici oboljenja. Ograničenja vezana uz teške metale i halogenirane ugljikovodike navedena su u Člancima 5. i 6. Pravilnika. Dopušteni sadržaj teških metala izražen u mg/kg suhe tvari reprezentativnog uzorka mulja iznosi za kadmij 5 mg/kg, za bakar 600 mg/kg, za nikal 80 mg/kg, za olovo 500 mg/kg, za cink cink 2000 mg/kg, za živu 5 mg/kg i za krom 500 mg/kg. Dopušteni sadržaj halogeniranih ugljikovodika u obrađenom mulju koji se koristi u poljoprivredi iznosi (u mg/kg suhe tvari mulja): Poliklorirani bifenili (PCB): - 2,4,4’-triklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja, - 2,2’,5,5’-tetraklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja, - 2,2’,4,5,5’.pentaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja, - 2,2’,3,4,5,5’-heksaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja, - 2,2’,3,4,4’,5,5’-heptaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja.

Poliklorirani dibenzodioksini/dibenzofurani (PCDD/PCDF): - 100 ng TCDD ekvivalenta* po kg suhe tvari mulja

Naravno, ograničenja postoje vezano uz vrstu zemljišta, vremenski period, postojeće onečišćenje i opterećenje zemljišta i dr. c) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –

2015. godine (NN 85/07) Plan u točki 5.4.6. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda definira mulj kao otpad koji je u nadležnosti pravnih osoba koje upravljaju uređajima za obradu otpadnih voda, a ne tijela nadležnih za gospodarenje otpadom. U istoj točci navodi se da gospodarenje muljem treba riješiti u okviru strategije gospodarenja vodama, budući da će strategija gospodarenja vodama utvrditi točnije projekcije količine, karakteristike i opcije konačnog zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Na razini projektiranja uređaja za obradu



Rev. 0 Stranica: 48

komunalnih otpadnih voda mora se riješiti pitanje potpune aerobne (ili anaerobne) stabilizacije mulja prije nego se on uputi na odlaganje na poljoprivredne površine ili na odlagališta inertnog otpada.

d) Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Strategija upravljanja vodama u dijelu koji se tiče zaštite voda načelno predlaže da se uzme u razmatranje mogućnost da se za naselja manja od 500 stanovnika (raspršeno onečišćenje stanovništva) ne grade uređaji za pročišćavanje. („U okviru ovog dokumenta pod raspršenim izvorima onečišćenja iz ruralnih područja razmatra se i onečišćenje iz naselja manjih od 500 stanovnika jer je prema iskustvu europskih zemalja, utvrđeno, da se komunalni problemi takvih naselja ne rješavaju sakupljanjem otpadnih voda i pročišćavanjem otpadnih voda putem konvencionalnih uređaja, nego smanjenjem onečišćenja na mjestu nastanka.“) Vezano uz gospodarenje otpadnim muljem, Strategija navodi slijedeće: „...Pročišćene otpadne vode za sada se ne koriste. Mulj koji nastaje kao rezultat rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u pravilu se odlaže na sanitarna odlagališta. Mulj se kao gnojivo u poljoprivredi zasad ne upotrebljava.“

e) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Strategija gospodarenja otpadom načelno definira buduće prioritete kod zbrinjavanja muljeva iz sustava za pročišćavanje otpadnih voda. U točki 4.2.10. (Komunalni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) navodi se slijedeće: „Zbrinjavanje komunalnog mulja rješavat će se prema europskoj praksi i ciljevima, različito prema regionalnim prilikama od termičke obrade do iskorištavanja komunalnog mulja u poljoprivredi. Načini zbrinjavanja mulja iz pročistača otpadnih voda su: 1. iskorištavanje u poljoprivredi (navoženje na tlo), 2. termička obrada u spalionicama, cementarama, termoelektranama itd., pretežito s proizvodnjom energije, 3. odlaganje, 4. kompostiranje, 5. drugo.“ f) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada (NN 50/05) Navedena uredba klasificira otpad iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Članku 2. Oznakom Q9; Ostaci od procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz uređaja za pročišćavanje, prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.); Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smatra se opasnim otpadom ako sadrži teške metale ili ako je netretiran ili neprikladan za uporabu u poljoprivredi. Osnovni kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na odlagalište definirani su u Prilogu 3. Uredbe. Ne navode se pojedinačne vrste otpada, nego su uvjeti za



Rev. 0 Stranica: 49

odlaganje na pojedine vrste odlagališta definirani karakteristikama eluata, poglavito s aspekta sadržaja teških metala, iona i organske tvari. Granične vrijednosti su takve da mulj mora biti u potpunosti stabiliziran, odnosno ukupni organski ugljik mora biti ispod 800 mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada, a 500 mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalište inertnog otpada. 3. Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta Prema dostupnim podacima, srednji protok Kupice na lokaciji utoka Delničkog potoka u Kupicu iznosi oko 7 m3/s, dok protok pročišćene vode iz uređaja iznosi oko 23 l/s, odnosno 0,023 m3/s. Ukoliko zanemarimo postojanje toka Delničkog potoka, pročišćena voda iz UPOV-a Delnice sudjeluje u ukupnom protoku Kupice s 0,33% ukupne vodne mase. Praktično jedini zahtjevi koji se postavljaju obzirom na karakteristike recipijenta su ukupno opterećenje recipijenta hranjivim tvarima izraženim kao ukupni dušik i ukupni fosfor. Maksimalni doprinos pročišćenih otpadnih voda Kupici vezan uz količine ispuštenih ukupnog dušika i ukupnog fosfora u slučaju primjene II stupnja pročišćavanja iznosi 1,6 g/s za ukupni dušik i 0,26 g/s za ukupni fosfor, što pri srednjem protoku Kupice iznosi povećanje koncentracija od 0,23 mg/l za ukupni dušik i 0,037 mg/l za ukupni fosfor. Oba parametra su za 3-4 puta manja nego što je dopušteno za vodotok I vrste, a također su manja i od opterećenja na samom izvoru Kupice, uzvodno od mjesta utoka Delničkog potoka u Kupicu, što znači da je glavno pitanje vezano uz zaštitu Kupice vezano uz spriječavanje nekontroliranog unosa onečišćenja u tlo u slivnom području izvora Kupice, dok pročišćena otpadna voda iz UPOV-a Delnice uz pomoć II stupnja pročišćavanja ne narušava kakvoću Kupice na način da istu opterećuje više nego što je dozvoljeno Uredbom o klasifikaciji voda. Budući da nema podataka o o pojavi procesa eutrofikacije u Kupici bez obzira na činjenicu da je do sada UPOV Delnice praktično radio samo s I stupnjem pročišćavanja, utjecaj otpadnih voda Delnice obzirom na koncentraciju hranjivih tvari nije kritičan.



Rev. 0 Stranica: 50

4. Potrebni stupanj pročišćavanja i potreba za kakvoćom mulja Izvedba III stupnja pročišćavanja nije potrebna. Potrebni stupanj pročišćavanja UPOV-a Delnice je II stupanj. Navedeno je u skladu s Projektnim zadatkom, Naputkom za nadgradnju i optimizaciju rada sustava, te Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. Uređaj je kapaciteta od 2000 do 10 000 ES, a granične vrijednosti efluenta koje se trebaju zadovoljiti su 125 mg O2/l za KPK, 25 mg O2/l za BPK5 i 60 mg/l za suspendirane tvari za ispust u „osjetljivo područje“. Nije potrebno provoditi dezinfekciju efluenta, budući da Delnički potok od lokacije ispusta do utoka u Kupicu nije predviđen kao rekreacijsko područje. Bez obzira na konačni način zbrinjavanja otpadnog mulja, u istom ne smije biti povišenog sadržaja teških metala, kao ni halogeniranih ugljikovodika, što znači da se pitanje istih treba rješavati predobradom otpadnih voda prije dolaska na sam uređaj (npr. predobradom tehnoloških voda u samim proizvodnim pogonima prije upuštanja u sustav javne odvodnje). Otpadni mulj može se zbrinuti u poljoprivredi (nakon biološke stabilizacije), odložiti na odlagalište neopasnog otpada (nakon biološke stabilizacije), termički obraditi ili kompostirati. 5. Karakteristike otpadne vode Otpadnim vodama nazivaju se vode koje su bile upotrijebljene u određenu svrhu i pri tome skupile dopunska zagađenja zbog kojih je došlo do promjene njihovih fizikalnih, kemijskih, bioloških i bakterioloških svojstva. Po porijeklu i karakteru zagađenja uobičajena je podjela otpadnih voda u tri osnovne skupine: - kućanske ili sanitarne otpadne vode: potrošne i fekalne - industrijske otpadne vode - oborinske vode

Kućanske otpadne vode rezultat su korištenja vode u kućanstvima, ugostiteljstvu (turizmu), zdravstvu, školstvu, uslužnim i drugim neproizvodnima djelatnostima. To su vode iskorištene za: pripremanje hrane (kuhanje), proizvodnju namirnica, pranje posuđa i rublja, održavanje osobne higijene, održavanje stanova (potrošne vode), te vode iz sanitarnih uređaja (fekalne vode). Industrijske otpadne vode nastaju upotrebom vode u tehnološkim procesima i korištenjem u proizvodnji kao rashladno sredstvo. Oborinske vode su posljedica palih oborina na urbano slivno područje. U ovu se skupinu svrstavaju i vode od pranja ulica.



Rev. 0 Stranica: 51

Sa stanovišta rješavanja problematike odvodnje otpadnih voda s nekog područja, u cilju definiranja sustava i pripadajuče koncepcijske tehničkog rješenja, od primarnog je značaja, uz poznavanje vrste, broja i rasporeda potrošača po području, uz veličinu prostora determinira specifična količina nastalih otpadnih voda. te očekivane maksimalne količine. Potrošače je generalno moguće razvrstati u dvije osnovne grupe: - stanovništvo, kod koga je produkt potrošena voda u domaćinstvu. Ovakav otpadni

efluet pojavljuje pod nazivom domaćinske (ili “sanitarne”) otpadne vode - industrija, odnosno otjecanja iz radnih zona, kod čega se otpadni efluenti javljaju

kao produkt utroška vode, dijelom kao sanitarne otpadne vode, a dijelom kao otpadne vode kod tehnološkog korištenja.

Količine sanitarnih otpadnih voda ovisne su, osim o broju konzumenata i opskrbnoj normi, dijelom su funkcionalno vezane s kvalitetom i karakterom stanovanja. Količine industrijskih otpadnih voda ovise o primjenom tehnološkom procesu, te o broju zaposlenika (sanitarni otjecaj). Otpadna voda koja će se obrađivati na uređaju za pročišćavanje Delnica kako je već utvrđeno do uređaja dolazi sustavom razdjelne kanalizacije, iako zbog ilegalnih spojeva na sustav odvodnje dolazi do povećanog toka otpadnih voda u kišnom periodu. Sanitarne otpadne vode pretežno sadrže biorazgradive tvari (proteini, ugljikohidrati, lipidi), suspendirane tvari te veliki broj mikroorganizama. Stoga su najvažniji pokazatelji sastava sanitarnih otpadnih voda: - sadržaj organskih tvari; - količina suspendiranih tvari; - ukupni dušik i fosfor; - broj patogenih mikroorganizama. Najčešće se iskazuje samo kao broj

mikroorganizama fekalnog (tj. iz probavnog trakta ljudi i životinja) podrijetla i to kao broj fekalnih koliforma.

U kojem omjeru će se količine tih tvari nalaziti u otpadnoj vodi ovisi o brojnim utjecajnim parametrima - od kulturoloških značajki stanovništva, klimatskih uvjeta, ekonomske razvijenosti itd. Prvenstveno ovisi o: - broju priključenih stanovnika - potrošnji vode

U kišnom razdoblju do uređaja dolazi i oborinska voda, što se najćešće ne može do kraja spriječiti boljom kontrolom. Ove vode značajno hidraulički opterećuju uređaj za obradu otpadnih voda.



Rev. 0 Stranica: 52

6. Moguća tehnološka rješenja Načelno, faze pročišćavanja komunalnih otpadnih voda dijele se na slijedeće: - prethodno pročišćavanje – nakupine na rešetci (veliki predmeti), pijesak, šljunak,

masti - prvi stupanj pročišćavanja (primarno pročišćavanje) – primarni mulj - drugi stupanj pročišćavanja (sekundarno, biološko pročišćavanje) – sekundarni

(biološki) mulj - treći stupanj pročišćavanja (tercijarno pročišćavanje, uklanjanje dušikovih i

fosfornih spojeva) - dezinfekcija ili raskuživanje

Otpad nastao prilikom pročišćavanja komunalnih otpadnih voda se može zbrinuti na jedan od slijedećih načina: - prvi stupanj pročišćavanja – primarni mulj – 4 % (40 kg suhe tvari/m3 tekućeg mulja) - drugi stupanj pročišćavanja – biološki mulj – 0,8 - 1 % - zgušnjavanje – 4-8 % - stabilizacija (kod postupaka s produženom aeracijom nije potrebna) - odvodnjavanje – 20-35 % - odlaganje mulja ili korištenje u poljoprivredi 6.1. Prethodno pročišćavanje Tzv. prethodno pročišćavanje predstavlja mehaničko pročišćavanje otpadne vode. Najčešće predstavlja: - Uklanjanje plivajućih tvari putem rešetki (umanjenje estetskog zagađenja i zaštita

elektrostrojarske opreme): uklanjanje velikih krutina >15 mm (komadi plastike, krpe...) uklanjanje većih i manjih plivajućih čestica (> 1 mm) prikupljeni otpad ima 75-90% vode, gustoća je 600-1000 kg/m3 kod komunalnih otpadnih voda prikupi se oko 3-6 l /m3 otpadne

vode prikuplja se u kontejner za otpad, provodi se djelomično

odvodnjavanje, voda se vraća u proces, a otpad se odlaže na odlagalište neopasnog otpada

Rešetke mogu biti ručno ili automatski čišćene od nakupljenog otpada



Rev. 0 Stranica: 53

- Uklanjanje pijeska i masnoća (umanjenje estetskog zagađenja, zaštita elektrostrojarske opreme, izbjegavanje nakupljanja pijeska u dijelovima uređaja, smanjenje volumena za biološku obradu, sprječavanje smanjenja aktivnosti biomase zbog obljepljivanja mastima):

Pijesak i masti se mogu odvajati u zasebnim stupnjevima ili u jednom stupnju

Uređaj može biti aeriran (spiralno kretanje čestica) ili neaeriran Pijesak se skuplja na dnu kanala, a masti na površini vode Pjeskolov i mastolov obično imaju automatski zgrtače Istaloženi otpad na dnu ima 10-85% vode, gustoću 600-1000

kg/m3 Produkcija otpada je 5-30 kg/m3 otpadne vode Otpad s dna se skladišti u spremnike i nakon ocjeđivanja se

odvozi na odlagalište neopasnog otpada, a izdvojene masti se obično zbrinjavaju zajedno s muljevima iz biološke obrade

Svaki malo veći uređaj ima ugrađen i mjerač protoka na ulazu, a ukoliko postoje veće varijacije protoka, ugrađuje se i egalizacijski bazen u cilju umirivanja toka i ujednačavanja sastava otpadne vode. 6.2. Prvi stupanj pročišćavanja Svrha prvog stupnja pročišćavanja je izdvajanje suspendiranih tvari (ST). Postupak se najčešće odvija taloženjem u konusnom taložniku, no mogu se koristiti i postupci flotacije, aerirane (DAF) flotacije i dr. Taložnik može biti opremljen zgrtačem ili letvom i pumpama za odvodnju nastalog (primarnog) mulja. Izdvojeni mulj se uglavnom zbrinjava zajedno sa sekundarnim (biološkim) muljem. Nastali primarni mulj ima koncentraciju 4-12% s.t. i gustoću od oko 1,05 kg/l. Radi boljeg taloženja može se vršiti doziranje soli na bazi željeza ili aluminija, te vapno. Bez korištenja kemikalija, stupanj pročišćavanja iznosi 50-70% suspendiranih tvari i oko 25-40% BPK5. 6.3. Drugi stupanj pročišćavanja (biološko pročišćavanje) Svrha biološke obrade jest izdvajanje otopljene organske tvari (BPK) i suspendiranih tvari iz otpadne vode. Glavne metode: - Tehnologija aktivnog mulja (AM) - aerirane lagune (AL) - stabilizacijske bare (SB) - prokapnici (P) - okretni biološki nosači / biodiskovi (OBN) - kombinacije navedenih U svim navedenim tehnologijama princip je sličan: nakupine mikroorganizama koriste otopljene tvari iz otpadne vode kao izvor energije i hrane, i na taj način istu



Rev. 0 Stranica: 54

pročišćavanju. Razlike su u načinu rada: mikroorganizmi mogu slobodno plivati u bazenu, mogu biti vezani za fiksne nosače, mogu biti vezani na nosače koji slobodno plivaju u bazenu i dr. Produkt biološke obrade je nova količina mikroorganizama koja se nakon provedene obrade fizički odvaja od pročišćene vode. - aerirane lagune

uglavnom nema povratnog toka lagune su veliki bazeni s velikim površinama ne mora imati povratni mulj taložnik također može imati zemljani bazen Prethodna obrada često nije potrebna Mulj se uklanja svakih nekoliko godina Teško ih je održavati i naročito servisirati

- stabilizacijske bare (lagune):

simbioza aerobnih bakterija i algi uglavnom bez umjetne aeracije mogu biti aerobne (dubina manja od 1,5 m), anaerobne ( vrlo duboke,

podnose veliko BPK opterećenje), fakultativne (imaju tri sloja – površinski (aerobni), srednji (fakultativni) i pridneni (anaerobni))

- prokapnici:

biološka reakcija se odvija u biološkoj opni bakterije su vezane na ispunu (opna) voda se prelijeva preko ispuna raspršivanjem skuplji za izvjedbu, ali vrlo efikasni mogu biti konstruirani u više stupnjeva

- okretni biološki nosači (biodiskovi): ima niz diskova s malim međusobnim razmakom biološka opna se stvara na površini diskova bakterije su vezane na ispunu/diskove (opne)

6.4. Pristup izboru tehničko-tehnološkog rješenja Smjernice za izbor tehničko-tehnološkog rješenja dane su Projektnim zadatkom. UPOV je načelno podijeljen u 4 cjeline: kišno-retencijski bazen, mehanički stupanj, biološki stupanj i tretman suvišnog mulja. Na ovoj razini dokumentacije samo se načelno dimenzioniraju objekti i oprema koji nisu predmet analize varijanti. I (ulazno) preljevno okno Ključno je pitanje sudbine oborinskih voda koje, bez obzira na činjenicu da je sustav odvodnje razdjelni, dotiču na UPOV u znatnim količinama, poglavito zbog ilegalnih priključaka oborinske odvodnje na sanitarno-fekalnu. Takvu je situaciju jednostavno nemoguće izbjeći i u budućnosti, a ista može znatno utjecati na funkcionalnost



Rev. 0 Stranica: 55

uređaja. Otpadna voda se gravitacijski putem cijevi DN 400 doprema do ulazno-preljevnog okna okna. Maksimalni hipotetski ulaz vode iznosi Qmax iznosi 371 m3/h (dobijen na temelju iskustva operatera na postojećem uređaju – maksimalni tok vode kroz ulaznu cijev). Ovdje se vrši preljevanje dotoka >2Qs u obilazni kanal uređaja, tako da daljnji tok vode na UPOV iznosi 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Okno i preljev su tipski. Kišno-retencijski bazen Kišni spremnici za zadržavanje prvog oborinskog dotoka ugrađuju se na mjestima gdje se očekuje značajno ispiranje kanalske mreže kod navale prvog oborinskog dotoka. U pravilu se to događa na malim slivovima s kratkim vremenima dotjecanja. Rasteretna voda ne prolazi kroz spremnik, već na rasterećenju, prije. Nakon ulazno preljevnog okna predlaže se izgradnja kišno-retencijskog bazena za desetminutnu retenciju prvog dotoka onečišćenih oborinskih voda. Volumen bazena iznosi (371–162,91) m3/h * 10 min / 60 min/h = 34,7 m3 ~ 40 m3. Bazen služi i kao taložnica. Prijelazno okno Nakon kišno-retencijskog bazena ugrađuje se prijelazno okno, u biti tipsko odvodno okno gdje se ulazna otpadna voda u kontinuiranom dotoku miješa s otpadnom vodom iz fekalne stanice u diskontinuiranom dotoku. Otpadna voda iz fekalne stanice dozira se pri niskim protocima otpadne vode iz sustava odvodnje, tako da ne utječe na hidrauličko opterećenje uređaja. Max protok je 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Fekalna stanica Fekalna stanica služi za prihvat sadržaja septičkih i sabirnih jama iz naselja i objekata iz okolice Delnica, u kojima ne postoji sustav javne odvodnje. Na širem području naselja Delnice živi oko 600 stanovnika (istočni, središnji i južni dio područja Grada, desetak naselja) za koja postoji gospodarski interes odvoziti sadržaj sabirnih i septičkih jama na UPOV Delnice, dok se pitanje ostalih naselja Grada Delnice treba riješiti na razini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Crnom Lugu i Brodu n/K. Dnevna produkcija otpadnih voda u gravitirajućim naseljima iznosi oko 70 m3. Pretpostavljajući da će sve biti izvedene nepropusno, kao sabirne jame, 70 m3 otpadne vode iz sabirnih jama, čiji je sastav jednak otpadnim vodama iz sustava javne odvodnje, treba zbrinuti na UPOV Delnice. Stoga u sklopu fekalne stanice treba predvidjeti spremnik za sadržaj sabirnih jama od max. 70 m3 u koji se prikuplja sadržaj sabirnih jama, i to nakon odvajanja krupnog otpada pomoću rotacijskog sita. Fekalna stanica radi na principu da se vozilo za dopremu sadržaja sabirnih jama priključi na fekalnu stanicu i ispratni sadržaj preko rotacijskog sita na kojem se uklanjaju krupne nečistoće, koje se otpremaju u prijenosni spremnik i periodički



Rev. 0 Stranica: 56

odvoze na odlagalište, dok se tekuća faza skladišti u spremniku fekalne stanice, odakle se u periodu niskog dotoka voda iz sustava javne odvodnje preko prijelaznog okna upućuje na pročišćavanje, putem muljne pumpe ugrađene u spremniku. Kapacitet muljne pumpe treba iznositi 20-25 m3/h. Obavezna je kontrola neugodnih mirisa. Kompaktna predtretmanska stanica Radi još bolje zaštite recipijenta pročišćenih voda, predlaže se izgradnja mehaničkog stupnja pročišćavanja koji će imati kapacitet prihvatiti dvostruki sušni dotok 2Qs. U ovoj fazi projektiranja zbog jednostavnosti predlaže se jedinstvena mehanička obrada u jednom stupnju, korištenjem kompaktne predtretmanske stanice u kojoj se vrši uklanjanje pijeska, ulja i masti i finih nečistoća. Protok je i dalje 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Fina rešetka ima otvore dimenzija 2-6 mm i na njoj se uklanjaju mehaničke nečistoće. Izdvojeni otpad se automatski prebacuje na prešanje s ispiranjem sadržaja, pri čemu se izdvojena voda vraća u proces, a talog se iscjeđuje i otprema u kontejner za otpad. Kompaktna predtretmanska stanica ima horizontalno postavljeni spremnik u kojem se skuplja pijesak i slični materijal. U istom se odvija linijska ventilacija koja poboljšava postupak izdvajanja. Provodi se i ispiranje pri čemu se organski sadržaji odjeljuju od mineralnog taloga. Talog se horizontalnom pužnicom prebacuje prema muljnoj crpki koja talog odvodi na cijeđenje pužnim sitom, nakon čega se tako ocijeđeni talog prebacuje u spremnik.Organske tvari (ulja i masti) se koncentriraju hidrauličkim prešanjem i posebnom pumpom se prebacuju u posebni spremnik. Predtretmanska stanica ima integrirani zaobilazni vod u slučaju potrebe remonta. Cijeli postupak je u potpunosti kontroliran i automatiziran. Dužina uređaja za kapacitet od 45,25 l/s iznosi oko 4,5 m, širina je oko 2 m, a visina je oko 2,2 m. Učinkovitost: fina rešetka sve čestice promjera > 2 mm, do 95% pijeska >0,2 mm, udio suhe tvari u sadržaju sita 40 %, udio suhe tvari u sadržaju pjeskolova/mastolova >90%. Predtretmanska stanica se ugrađuje u zatvorenom objektu zbog kontrole neugodnih mirisa. Nakon mehaničkog stupnja ugrađuje se preljev koji reducira dotok vode na biološki uređaj s 2Qs na Qs, kako je i predviđeno projektom.



Rev. 0 Stranica: 57

II preljevno okno Nakon mjerača protoka ugrađuje se II preljevno okno, koje reducira protok na biološki dio uređaja s 2Qs na Qs, kako je i predviđeno projektom i samim konceptom sustava razdjelne odvodnje. Ovdje se vrši preljevanje vode >Qs u obilazni kanal uređaja. Radi se o tipskom preljevnom oknu. Maksimalni satni dotok vode dalje iznosi 82,79 m3/h. Otpadna voda se dalje gravitacijski otprema u središnju crpnu postaju. Crpna postaja Crpna postaja ugrađuje se u postojećem bazenu, na način da se ugrade centrifugalne pumpe koje vodu otpremaju na biološki uređaj. Služi za podizanje toka otpadne vode s kote dna bazena u drugi stupanj uređaja za pročišćavanje. Planirane su 3 pumpe (2 radne + 1 rezervna), kapaciteta cca 30 m3 svaka. Postaja radi na način da se pumpe uključuju kad se okno napuni do određene visine, a isključuju kad se razina vode u oknu spusti ispod određene visine. U naknadnim fazama projektiranja navedeno rješenje potrebno je detaljno razraditi uključujući cijeli niz logičkih parametara za upravljanje. Dobrim tehnološkim rješenjem rada crpne postaje znatno se štedi potrebni prostor i postiže bolja efikasnost rada uređaja. Crpna postaja opremljena je mjeračima razine. Podizna visina ovisi o vrsti izabrane tehnologije sekundarne obrade. Mjerač protoka Služi za mjerenje protoka, a prikupljeni podaci se koriste u nekoliko svrha:

- Kao informativni podaci tvrtki zaduženoj za upravljanje sustavom odvodnje i pročišćavanja

- Kao podaci iz kojih se vrši naplata korisnicima sustava - Kao informativni podaci operateru uređaja i projektantu eventualne

nadogradnje uređaja - Kao operativni podaci za vođenje uređaja (signal s mjerača protoka može biti

integriran u PLC i Scada sustav odvodnje i uređaja) - Obično se koriste mjerači (kontaktni i beskontaktni) u otvorenom kanalu na

principu elektromagnetizma, ultrazvuka ili radara - Preporučuje se da mjerač protoka sadrži LCD prikaz i tri izlaza 4-20mA

za protok, brzinu i razinu Na ovoj razini projekta predviđen je mjerač protoka u tlačnom vodu.



Rev. 0 Stranica: 58

Sekundarna (biološka) obrada i tretman suvišnog mulja Sekundarna (biološka) obrada a obradom viška mulja predmet je analize tri različite tehnologije, kako je i propisano projektnim zadatkom. Ugrađuje se na mjestu postojećih bioaeracijskih bazena i taložnika, korištenjem postojećih gabarita i nadogradnjom istih. Analiziraju se (u nastavku) konvencionalna aeracija, C-TECH tehnologija i MBR tehnologija. Sve tri tehnologije razrađuju se koncepcijski s istovremenom stabilizacijom mulja. Tako stabilizirani mulj se, sukladno Projektnom zadatku ugušćuje primjenom statičkog ugušćivača na 1,5-3 % s.t. ili mehanički na 5-7% s..t, te se odvodnjava na centrifugi. Analiza varijanti prikazana je u nastavku projekta.



Rev. 0 Stranica: 59

7. Analiza varijanti

7.1. Konvencionalna tehnologija (produžena aeracija) (Tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, kontinuirana, s istovremenom stabilizacijom mulja) 7.1.1. Opis tehnologije Produžena aeracija konfiguracijski je identična konvencionalnoj aeraciji premda je osnovna razlika što se postupak pročišćavanja otpadnih voda odvija u uvjetima endogene respiracije. Otpadna se voda nakon mehaničke obrade (kontrola mehaničkih nečistoća odnosno ulja i masti) uvodi u aeracijski biološki bazen gdje se obrađuje postupkom aeracije. Nakon biološkog bazena slijedi obrada u sekundarnom taložniku. Da se navedeno realizira potrebno je imati veću retenciju otpadne vode u biološkom bazenu (D=10-24 h-1) što znači da je potrebno imati dosta veći biološki bazen. Navedeno ima za posljedicu činjenicu da nije potrebno koristiti primarni taložnik i/ili egalizaciju jer sam biološki bazen ima navedenu funkciju. U biološkom se bazenu nalazi ne samo fizički veća količina aktivnog mulja zbog njegove veličine već i zbog njegove koncentracije (3.500-4.500 mg/l MLVSS). Jedna od direktnih posljedica primjene endogene respiracije je smanjenje količine viška mulja kojeg je moguće odstranjivati prije povremeno (npr. jednom dnevno, ili 3-4 puta tjedno) nego kontinuirano. Načini provedbe aeracije su brojni premda su sustavi potopnih aeracija (membrane, rotacijski sustavi i slično) ipak dominirajući. Za kontrolu rada uređaja potreban je barem dnevni obilazak. Laboratorijsko praćenje rada uređaja svodi se na kit testove. Načelna tehnološka shema prikazana je na Shemi 1.

Shema 1. Tehnologija aktivnog mulja (produžena aeracija)



Rev. 0 Stranica: 60

Učinkovitost tehnologije Glede drugih današnjih sustava obrade komunalnih otpadnih voda učinkovitost navedene tehnologije je relativno smanjena u odnosu na tehnologije novijeg doba. Ovakvom koncepcijom uređaja se djelomično odstranjuju nutrijenti (odstranjivanje amonijaka oksidacijom do nitrata). Premda je moguće tehnologiju automatizirati navedeno neće bitno utjecati na njenu efikasnost jer su takvi sustavi godinama bili u uporabi sa niskom razinom automatizacije. Današnja primjena automatizacije prije se svodi na energetske uštede (npr. varijacije intenziteta aeracije ovisno o količini otopljenog kisika u otpadnoj vodi odnosno varijacija količine recirkulacije ovisno o količini protoka). Kod promjene protoka i opterećenja primjenjivost tehnologije ne pokazuje nedostatke te je kakvoća efluenta tijekom dana ujednačena. Tehnička primjenjivost tehnologije U pitanju je poznato tehničko rješenje bez naročitih problema kod njegove primjene jer je sam postupak poznat već pedesetak godina. Obrada viška aktivnog mulja lako se ukomponira u okvir navedene tehnologije pogotovo iz razloga što se višak mulja odstranjuje periodično. Postoji samo jedan tok viška mulja. U odnosu na druge tehnologije produžena aeracija ima nizak višak aktivnog mulja što je posljedica rada u uvjetima endogene respiracije. Mulj je više disperzivnih karakteristika nego kod npr. konvencionalne aeracije te je shodno navedenom kakvoća efluenta glede suspendiranih tvari nešto lošija nego kod konvencionalne aeracije. Investicijski i operativni troškovi primjene tehnologije produžene aeracije su visoki jer je potrebno izgraditi uvećane bazene odnosno troškovi provedbe aeracije su također visoki. Recirkulacija otpadne vode koja je u kontinuiranom radu povisuje troškove obrade vode. Recirkulira se do 70-100 % protoka što znači stalni utrošak energije. Višak mulja je biološki stabiliziran, te je isti investicijski prihvatljivo obrađivati na lokaciji samog uređaja.



Rev. 0 Stranica: 61

7.1.2. Tehnološki proračun postupak proračuna - proračun biološkog stupnja prema ATV 131 ( 2000) - dimenzioniranje na osnovi BPK5 - proračun sekundarnog taloženja prema ATV A131 postupak pročišćavanja - postupak s aktivnim muljem - istovremena aerobna stabilizacija mulja - zajedničko miješanje i aeracija Odabrana izvedba - 2 vertikalno protočne sekundarne taložnice - 3 odvojena aeracijska bazena a) Bioaeracijski bazeni Građevinski dio Bioaeracijski bazeni bit će proračunati s istovremenom stabilizacijom mulja.

onečišćenje otpadne vode g/(S*d) kg/d mg/l BPK5-komunalni 84,63 376,69 534,28 BPK5-ukupan 376,69 534,28 TSo-komunalni 70,00 311,57 441,92 TSo-ukupan 311,57 441,92 TKN-komunalni 11,00 48,96 69,44 TKN-ukupan 48,96 69,44 NO3-komunalni 0,18 0,78 1,11 NO3-ukupan 0,78 1,11 P-komunalni 1,80 8,01 11,36 P-ukupan 8,01 11,36

BPK5-opterećenje za dimenzioniranje aeracijskog bazena: 125,6 kg/d



Rev. 0 Stranica: 62

Dimenzioniranje bioaeracije temperatura reakcije: T = 12,00 °C sigurnosni faktor: SF = 1,80 potrebna starost aerobnog mulja: tTSa = SF*3,4*1,103^(15-T) = 8,21 d ukupna starost mulja: tTS = 25,00 d koncentracija suhe tvari: TSBB = 4,03 kg/m³ omjer suspendirane tvari i BPK5 na ulazu: 0,83 rezultat proračuna specifična količina nastalog viška mulja (12°C): ÜSb = 0,781kgTS/kgBPK5 opterećenje muljem:

BTS = 1ÜSb*tTS = 0,05kgBPK5/(kg*d)

volumensko opterećenje: BR = BTS * TSBB = 0,21kgBPK5/(m³*d) potreban volumen: Vmin = 1825,29 m³ minimalno vrijeme zadržavanja omjer povratnog mulja: RV(Qt) = 1 sušni dotok: Qtd = 705,04 m³/d

tRmin = VBBminQtd*(1+RV) = 0,431 d

= 10,36 h Odabrane dimenzije bioaeracijskog bazena potreban volumen (po bazenu): 608,43 m³ širina: b = 8,70 m duljina: l = 15,00 m dubina vode: WT = 4,70 m



Rev. 0 Stranica: 63

volumen (po bazenu): VBB = 613,35 m³ volumen (3 bazen): 1840,05 m³ volumen (po ekvivalent stanovniku): 413,40 l/ES Vrijeme zadržavanja omjer povratnog mulja: RV(Qt) = 1 sušni dotok: Qtd = 705,04 m³/d

tRmin = VBBQtd*(1+RV) = 0,435 d

= 10,44 h potvrda

BR = 125,56 kgBPK5/d613,35 m³ = 0,205 kg/(m³*d)

BTS = 0,205 kgBPK5/(m³*d)4,03 kg/m³ = 0,051 kg/(kg*d)

starost mulja: tTS = 25,23 d Kapacitet kiseline kapacitet kiseline na ulazu: KSo = 8,00 mmol/l N-amonijak na ulazu ( 0,50 * TKN): NH4-No = 34,72 mg/l N-amonijak na izlazu: NH4-Ne = 34,72 mg/l nitrati-N na izlazu: NO3-Ne = 12,46 mg/l KSe = KSo - [0,07*(NH4No - NH4Ne + NO3Ne) + 0,06*Fe3 + 0,04*Fe2 + 0,11*Al3 - 0,03*(Po-Pe)] teoretski kapacitet kiseline na izlazu: KSe = 7,13 mmol/l Preostali kapacitet kiseline na izlazu iz aeracijskog bazena neće biti manji od propisane minimalne vrijednost prema ATV od 1,5 mmol/l .



Rev. 0 Stranica: 64

b) Potrebna količina kisika Proračun potrebne količine kisika prema ATV 131. starost mulja: tTS = 25,23 d specifična potrošnja kiska za razgradnju C-spojeva: OVC(10°C) = 1,37kgO2/kgBPK5 OVC(12°C) = 1,25kgO2/kgBPK5 OVC(20°C) = 1,32kgO2/kgBPK5 koncentracije kisika sadržaj kisika kod nitrifikacije, odabrano: Cx (N) = 2,00 mg/l koncentracija zasićenja kisikom: osnovna vrijednost za proračun koncentracije zasićenja kisikom (T=10°C, He=0 m): Cso = 11,29 mg/l prilagodba zasićenja kisikom temperaturi:

Cs,T = 2234,34(T + 45,93)^1,31403

prilagodba zasićenja kisikom dubini vode: Cs = Cs,T*(1+He/20,7) Cs (10°C, +432 mbar) = 13,69 mg/l Cs (12°C, +432 mbar) = 13,07 mg/l Cs (20°C, +432 mbar) = 11,03 mg/l Potreba na kisiku kod dnevnih maksimuma

OVh = OVd,C * fC + OVd,N * fN24



Rev. 0 Stranica: 65

potrebna količina kisika aOC

aOC = Cs * OVh(Cs-Cx)

T-min T-bem T-maxtemperatura °C 10,00 12,00 20,00ukupna starost mulja d 100,13 25,23 25,23SNO3,AN mg/l 12,46 12,46 12,46Potreba na kisiku OVCBSB kgO2/kgBPK5 1,37 1,25 1,32OVd,C kgO2/d 517,80 469,16 496,32OVN kgO2/kgBPK5 0,09 0,09 0,09OVd,N kgO2/d 34,41 34,41 34,41udarni faktor fN 1,50 1,50 1,50udarni faktor fC 1,10 1,10 1,10OVh Nitri max N kgO2/h 23,73 21,70 OVh Nitri max C kgO2/h 25,17 22,94 cs(T, hE) mg/l 13,69 13,07 11,03cx Nitri mg/l 2,00 2,00 2,00unos kisika aOC Nitri max N kgO2/h 27,78 25,62 aOC Nitri max C kgO2/h 29,47 27,08

Potrebna satna količina O2 bit će proračunata za najnepovoljniji slučaj opterećenja. nejnepovoljniji slučaj opterećenja maksimalno dozvoljeno C-opterećenje, temperatura otpadne vode 10°C potrebna količina kisika: αOC = 29,47 kgO2/h preračunavanje iz čiste u onečišćenu vodu α - vrijednost (zajedničko miješanje i aeracija) α = 0,65 Unos kisika otpadnom vodom: OC = 45,34 kgO2/h potrebna satna količina zraka dubina unosa: He = 4,40 m specif. prijelaz kisika (zajedničko miješanje i aeracija): fO2 = 12,00gO2/(Nm³*m)



Rev. 0 Stranica: 66

potrebna satna količina zraka:

QL = OC * 1000fO2 * He = 858,73 m³/h

gubitak tlaka u cjevovodima: 150,00 mbar tlak za dimenzioniranje puhala: 590,00 mbar Tehnička oprema kompresori: broj agregata (po bazenu): 1,0 komad broj agregata (3 bazen): 3 komad kapacitet dobave po uređaju: 296,40 m³/h nazivna snaga: 11,00 kW utrošena snaga: 8,20 kW tlak: 600,0 mbar aeracija: membranski aerator satna potrebna kol. zraka za dimenzioniranje membranskih aeratora (po bazenu): 296,40 m³/h maksimalno opterećenje aeratora: 7,50 m³/(m*h) potrebna ukupna duljina (po bazenu): 39,52 m potrebna ukupna duljina (3 bazen): 118,56 m broj aeracijskih segmenata (po bazenu): 8 komad broj aeracijskih segmenata (3 bazen): 24 komad broj svjećastih aeratora po segmentu: 5 komad efektivna duljina po svjećastom aratoru: 1,00 m efektivna ukupna duljina (po bazenu): 40,00 m efektivna ukupna duljina (3 bazen): 120,00 m



Rev. 0 Stranica: 67

c) Vertikalno protočna sekundarna taložnica broj sekundarnih taložnica: 2 komad Proračun prema A131.


mješoviti dotok za dimenzioniranje sekundarne taložnice: 41,4 m³/h maksimalno površinsko opterećenje količinom mulja: qSVmax = 650 l/(m²*h) volumenski indeks mulja: ISV = 100,0 ml/g koncentracija suhe tvari: TSBB = 4,03 kg/m³ usporedba volumena mulja: VSV = 403,0 ml/l proračun površine maksimalno površinsko opterećenje: qAmax = 1,61 m/h potrebna površina (po bazenu): Amin = 25,65 m² potrebna površina (2 bazen): 51,31 m² potreban promjer: DNBmin = 5,79 m potreban promjer ulazne građevine: dDükermin = 0,95 m potrebna ukupna površina (po bazenu): ANBmin = 26,37 m² Odabrane dimenzije (po bazenu) Odabrani promjer: DNB = 5,80 m Odabrani promjer središnjeg ulaznog dijela: dDüker = 0,95 m Odabrana ukupna površina: ANBges = 26,42 m² Odabrana površina (bez ulaznog dijela): ANB = 25,71 m² stvarno površinsko opterećenje količinom mulja: qSV = 649 l/(m²*h) stvarno površinsko nastrujavanje: qA = 1,61 m/h



Rev. 0 Stranica: 68

proračun dubine vode Dubina vode za vertikalno protočni ljevkasti bazen bit će izračunata na osnovi visina vertikalno protočne sekundarne taložnice s ravnim dnom. vrijedi za pojedinačne zone: zona bistre vode: h1FS = const. = 0,50 m razdjelna zona:

h2FS = 0,5*qA*(1+RV)1-VSV/1000 = 1,99 m

zona zadržavanja:

h3FS = 0,3*TSBBmax*ISV*1,5*qA*(1+RV)500 = 0,86 m

protok povratnog mulja: RV = 0,47 TS-koncentracija u povratnom mulju: TSRS = 12,60 kg/m³ TS-koncentracija na dnu bazena: TSBS = 12,60 kg/m³ vrijeme zgušnjavanja: tE = 2,00 h maksimalna koncentracija TS u bioaeracijskom bazenu: TSBBmax =4,03 kg/m³ zona zgušnjavanja:

h4FS = TSBBmax*qA*(1+RV)*tETSBS = 1,52 m

Vrijedi za volumene pojedinačnih zona:

ViFS = hiFS * Pi * DNB²4 = ViTrichter

ljevkasti bazen kut lijevka: α = 60 ° Visine zona hi izračunat će se iteracijom iz volumena Vi lijevka zona bistre vode: h1 = 0,50 m razdjelna zona: h2 = 1,98 m zona zadržavanja: h3 = 0,86 m zona zgušnjavanja: h4 = 4,47 m visina konusnog dijela: ht = 4,68 m



Rev. 0 Stranica: 69

donji promjer lijevka: 0,40 m visina cilindričnog dijela: hz = 3,13 m ukupna visina: hNB = 7,80 m volumen (bez ulaznog dijela) (po bazenu): VNB = 124,85 m³ potvrda vremena zadržavanja: VNB/Qm= 3,02 h Tehnička oprema brzina tečenja u dovodnoj cijevi: 1,00 m/s promjer dovodne cijevi: 147 mm promjer ulazne građevine: 0,95 m dubina dotoka: 2,91 m uronjena cijev broj uronjenih cijevi (po bazenu): 2 komad broj uronjenih cijevi (2 bazen): 4 komad duljina uronjene cijevi: 2,0 m ukupna duljina uronjene cijevi (po bazenu): 4,0 m ukupna duljina uronjene cijevi (2 bazen): 7,9 m razmak otvora: 20,8 cm promjer otvora: 36,0 mm broj otvora (po bazenu): 19 komad ukupna površina otvora (po bazenu): 193,4 cm² promjer uronjene cijevi: 200,0 mm ukupna površina uronjenih cijevi (po bazenu): 628,3 cm² brzina tečenja u uronjenoj cijevi: 0,2 m/s izlazna cijev brzina tečenja: 1,0 m/s promjer odvodne cijevi: 121 mm Crpna stanica povratnog mulja




Rev. 0 Stranica: 70

proračunske vrijednosti maksimalni omjer povrata pri kišnom dotoku: 0,47 maksimalni protok povratnog mulja kod sušnog vremena: 38,91 m³/h Dimenzioniranje crpki maksimalni omjer povrata: 1,50 maksimalni protok povratnog mulja: 124,19 m³/h uređaj za transportiranje: centrifugalna crpka broj agregata (po bazenu): 1,0 komad broj agregata (2 bazen): 2 komad kapacitet dobave po uređaju: 162,00 m³/h kapacitet dobave (ukupno): 324,00 m³/h nazivna snaga: 3,10 kW utrošena snaga: 1,10 kW visina dobave: 1,5 m usisni zgrtač broj usisnih cijevi: 1 brzina tečenja: 1,00 m/s potreban promjer: 339 mm Odabrani promjer: 340 mm stvarna brzina tečenja: 0,99 m/s Višak mulja dnevna količina viška mulja (biologija): 23,35 m³/d koncentracija suspendiranih tvari: 12,60 kg/m³



Rev. 0 Stranica: 71

7.1.3. Zbrinjavanje viška mulja Na razini Projektnog zadatka predviđene su dvije opcije ugušćivanja mulja:

- Statički uguščivač - Mehanički uguščivač

Budući da na lokaciji postoji postojeći sekundarni taložnik, isti se može prenamijeniti u statički ugušćivač nakon manje rekonstrukcije kosine dna. Statički uguščivač potrebno je opremiti nepomičnim mostom, miješalicom (radi sprječavanja smrzavanja u zimskim mjesecima) i vijčanom crpkom za mulj. Kako je za rad uređaja planirana stalna radna snaga, nije potrebna gradnja spremnika viška mulja. U tako rekonstruiranom ugušćivaču mulj će se moći pohraniti u periodu od 6-7 dana. Tehnološki proračun ugušćivača Građevinski dio vrijeme zadržavanja: 2,00 d nastanak viška mulja: 293,88 kg/d koncentracija suhe tvari u miješanom mulju: 10,00 kg/m³ mješoviti mulj: 29,39 m³/d Odabrane dimenzije: razina mulja: 4,68 m slobodni promjer: 4,00 m korisni volumen: 58,78 m³ vrijeme zadržavanja:

58,78 m³29,39 m³/d = 2,00 d

TS-koncentracija nakon zgušnjavanja: 50,00 kg/m³ količina mulja nakon zgušnjavanja: 5,88 m³/d količina nadmuljne vode iz zgušnjavanja: 23,51 m³/d Tehnička oprema mješalice potreban specifični unos energije: 30,00 W/m³ potreban unos energije: 1,76 kW broj agregata: 1 komad nazivna snaga: 2,30 kW utrošena snaga: 1,76 kW promjer mješalice: 1.700,0 mm



Rev. 0 Stranica: 72

Dnevna količina viška mulja od 5,88 m3 se nakon toga treba ugustiti do količine suhe tvari od 25-30%. Višak aktivnog mulja prethodno akumuliran u gravitacijskom ugušćivaču mulja ugušćuje se korištenjem filter prese, tračne prese ili centrifuge. Filter presa radi prema šaržnom postupku, tračna presa prema polušaržnom ili kontinuiranom postupku, kao i centrifuga. Obavezno je dodavanje polielektrolita kako bi se pospješilo izdvajanje vode, a na taj način se povisuje udio suhe tvari u mulju. Polielektrolit mora biti na organskoj bazi. Danas se prednost daje dvofaznim voda-sediment centrifugama zbog isplativosti i učinkovitosti. Centrifuga Tip: dvofazna/dekanter (voda/sediment) Ulazni podaci: Dnevna količina mulja: 293,88 kg/d Koncentracija suhe tvari: 50,00 kg/m³ (5%) Ukupna količina mješovitog mulja prije centrifugiranja: 5,88 m³/d Vrijeme rada 2 h/d Tražena izlazna koncentracija suhe tvari: 300 kg/m3 (30%) Proračun: Min. satni kapacitet 2,94 m3/h Min. satni kapacitet (s.t.) 146,94 kg/h Potrebna snaga (motor) 11 kW Proizvodnja filter kolača 0,98 m3/d Proizvodnja odvodnjene vode 4,9 m3/d Centrifuga treba biti opremljena jedinicom za doziranje polielektrolita. Specifična potrošnja polielektrolita 10 kg/t s.t. mulja Godišnja potrošnja polielektrolita 1.072 kg Prikaz zbrinjavanja viška mulja prikazan je na Shemi 2.



Rev. 0 Stranica: 73

Shema 2. Prikaz zbrinjavanja viška mulja kod obrade otpadne vode tehnologijom aktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom viška mulja 7.1.4. Opis rekonstrukcije sekundarne obrade i zbrinjavanja mulja Potrebno je povisiti dva postojeća bioaeracijska bazena za oko 1,2 m u vis, kako bi korisni volumen svakog iznosio oko 610 m3. Potrebno je sagraditi i treći bioaeracijski bazen istih dimenzija. Ugraditi nova 4 puhala za zrak (3 radna + 1 rezervno, snage 11 kW svako). Potrebno je sagraditi dva nova sekundarna taložnika vertikalnog tipa, korisnog volumena od cca 125 m3 svaki, s crpnim stanicama povrata mulja. Ugraditi crpke za povrat mulja (2 x 2 crpke snage 3,1 kW). Rekonstruirati postojeći taložnik u gravitacijski uguščivač mulja. Ugraditi mehaničko miješalo snage 2,3 kW i vijčanu pumpu za transport mulja na centrifugu. Instalirati centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija. Centrifuga treba imati snagu od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje polielektrolita. Sagraditi natkriveni plato za privremeno skladištenje mulja u 5 m3 spremnicima ili slično. Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole.



Rev. 0 Stranica: 74

7.1.5. Procjena troškova rekonstrukcije zahvata U Tablici 24. prikazani su troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za tehnologiju produžene aeracije. Cijene su prikazane u kn. U cijene je uključena kompletna investicija, zajedno sa demontažom postojeće opreme, sanacijom postojećih objekta, svim materijalom, opremom, radovima i transportnim troškovima. Cijene u konačnici mogu odstupati za 15%. Tablica 24. Troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje ot. voda - produžena aeracija Trošak Iznos

3.302.200 kn

Zemljani radovi Građevinski objekti Prometnice Uređenje čestice Strojarska oprema 3.525.000 knElektrooprema, mjerna oprema, oprema za regulaciju 746.000 knOprema za upravnu zgradu i laboratorij 150.000 knZaštita od požara 70.000 knZaštita na radu 60.000 knUkupno 7.853.200 knTroškovi po ES (4451 ES) 1764 kn



Rev. 0 Stranica: 75

7.1.6. Procjena troškova vođenja i održavanja uređaja a) troškovi energije aeracija prosječni pogonski uvjeti: temperatura otpadne vode: 15 °C vršni faktor: fN = 1, fC = 1 prijenos kisika u pogonu: 18,00 gO2/(Nm³*m) crpna stanica potrošnja energije za transport otpadne vode:

E = r * g * H * Q * 24 * 365e * 3,6

ρ gustoća kg/l g koeficijent gravitacije m/s² H visina dobave uklj. gubici m Q prosječna dobavna količina m³/h E potrošnja energije kWh/g ε učinak uređaja % uređaj- prosječni potrošnja efikasnost visina dobave kapacitet dobave električne energije precrpna stanica centrifugalna crpka 60 % 8,00 m 29,38 m³/h 9350 kWh/g povratni mulj centrifugalna crpka 60 % 1,50 m 13,81 m³/h 824 kWh/g višak mulja centrifugalna crpka 60 % 7,00 m 1,23 m³/h 341 kWh/g



Rev. 0 Stranica: 76

ostali strojevi dnevno potrošnja broj snaga vrijeme rada električne energije mehanički stupanj pročišćavanja rešetka s pužnim sitom 1 1,10 kW 6,00 h/d 2.409 kWh/g pužni transporter pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g klasirer pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g centrifugalna crpka 2 1,10 kW 0,02 h/d 16,06 kWh/g biološki stupanj puhalo 3 8,20 kW 17,36 h/d 155.875 kWh/g ugušćivanje mulja mješalica 1 1,76 kW 2,00 h/d 1.285 kWh/g vijčana crpka 1 1,50 kW 0,50 h/d 274 kWh/g centrifuga 1 11 kW 2 h/d 8030 kWh/g godišnja ukupna potrošnja električne energije: 178.418 kWh/g specifični troškovi električne energije: 0,65 kn/kWh godišnji troškovi električne energije: 115.971,70 kn/g b) troškovi uklanjanja mulja otpad s rešetke specifična količina otpada s rešetke: 12,00 l/(S*g) godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 53,41 m³/g godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 42,73 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g količina pijeska specifična količina nastalog pijeska: 12,00 l/(S*g) godišnja količina izdvojenog pijeska: 53,41 m³/g godišnja količina izdvojenog pijeska: 42,73 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g količina masti specifična količina nastale masti: 12,00 l/(S*g) godišnja količina izdvojene masti: 26,71 m³/g godišnja količina izdvojene masti: 21,37 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 6.945,00 kn/g



Rev. 0 Stranica: 77

uklanjanje viška mulja (s opcijom korištenja u poljoprivredi) dnevna količina ugušćenog mulja: 0,98 m3/d Jedinična cijena odvoza na polj. zemljište: 40,00 kn/m3 godišnja količina izdvojenog viška mulja: 357,70 m3/g godišnji troškovi uklanjanja: 14.308,00 kn/g ukupni godišnji troškovi zbrinjavanja otpada: 49.027,00 kn/g troškovi osoblja godišnji troškovi po radniku: 125.000 kn/osoba broj radnika: 1 osoba dnevno radno vrijeme po osobi: 8,00 h/d godišnji troškovi osoblja: 125.000,00 kn/g Ostalo (paušal) Godišnje održavanje i remont uređaja (bez amortizacije) 55.500,00 kn/gTroškovi priručnog laboratorija 20.000,00 kn/gPolielektrolit za centrifugiranje (1,07 t, 17 kn/kg) 18.190,00 kn/gAdministrativni troškovi 4.000,00 kn/gKemijske analize u ovlaštenom lab. 5.600,00 kn/gOstali troškovi 10.000,00 kn/gOstali godišnji troškovi - ukupno 113.290,00 kn/g Sveukupno troškovi energije: 115.971,70 kn/guklanjanje otpada: 49.027,00 kn/gtroškovi osoblja: 125.000,00 kn/gostali troškovi: 113.290,00 kn/gukupni troškovi svih stavaka 403.288,70 kn/g Godišnji trošak po ES (4451 ES): 90,60 knGodišnji trošak po m3 pročišćene vode (bez oborinskih voda):

1,57 kn

Radi se o godišnjim troškovima u koje su uključeni manji servisi. Cijene u konačnici mogu odstupati za 15%.



Rev. 0 Stranica: 78

7.2. C-TECH tehnologija Tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, šaržna, s istovremenom stabilizacijom mulja 7.2.1. Opis tehnologije

C-TECH sustavi predstavljaju sustave šaržne obrade otpadnih voda. U biti, radi se o tehnički adaptiranom SBR procesu koji korištenjem sofisticiranog sustava kontrole i upravljanja smanjuje operativne troškove rada uređaja i poboljšava stabilnost samog biološkog procesa. Radi se o patentiranoj i licenciranoj tehnologiji koja se obično isporučuje u 2 varijante: Stupanj 1 je uklanjanje samo organske tvari, a Stupanj 2 predstavlja tehnologiju u kojoj se provodi i uklanjanje dušičnih i fosfornih spojeva te istovremena stabilizacija mulja. Najčešće se koriste dva bioaeracijska bazena. Obrada se vodi na način da se u zadnjoj fazi svakog ciklusa određeni dio pročišćene vode (obično 10-40 % v/v) isprazni iz bioreaktora, te nakon toga počinje novi ciklus pri čemu se u reaktor ubacuje nova količina otpadne vode. Jedan ciklus obično ima 4 glavne faze (Shema 3.)

Shema 3. Shema rada C-TECH uređaja



Rev. 0 Stranica: 79

Sama tehnologija je investicijski skuplja i uglavnom je pogodna za obradu u kojoj je potrebno uklanjanje dušičnih spojeva. Ključna razlika u odnosu na klasične SBR uređaje je u postojanju tzv. anoksičnog selektora koji predstavlja odijeljeni dio bioaeracijskog bazena u koji se otpadna voda prvo doprema i u kojem se tijekom punjenja bazena odvija proces intenzivnog miješanja svježe otpadne vode i aktivnog mulja i razgradnje polutanata u anoksičnim uvjetima. U selektoru dolazi i do biološke selekcije dominantno flokulirajućih mikroorganizama pri čemu se povećava sigurnost procesa i štedi se energija. Koncept sa selektorom potpomaže i selekciji poly P mikroorganizama koji sudjeluju u uklanjanju fosfornih spojeva. Mulj se prepumpava iz zone aeracije istom pumpom koja se koristi i za pražnjenje viška mulja. Presjek jednog C-TECH bazena prikazan je na Slici 16.

Slika 16. Izgled C-TECH bazena u presjeku Proces započinje punjenjem bazena. Tijekom rada uređaja, novodotekle količine sirovih otpadnih voda se akumuliraju u paralelnom reaktoru za obradu. Broj reaktora ovisi o puno različitih parametara (varijacije hidrauličkog i organskog opterećenja, tehnološki stupanj slobode i dr.). Navedeno je potrebno vrlo pažljivo riješiti tijekom projektiranja. Iako sama C-TECH tehnologija djeluje vrlo komplicirano jer je neophodna viša razina automatizacije, a sam proces ima dovoljno slobode za signifikantni dnevni upliv tehnologa u cilju optimizacije procesa, u slučaju obrade komunalnih otpadnih voda predmetnog tipa stvari se mogu značajno pojednostavniti. Kod komunalnih otpadnih voda jedini oblik predobrade C-TECH procesa predstavlja predobrada tipa otklanjanja mehaničkih nečistoća (fina rešetka, pjeskolov i mastolov). Kako se sve faze odvijaju u jednom bazenu bez recirkulacije mulja osnovna oprema je komplesnija nego kod klasičnih kontinuiranih sustava. U istom se bazenu istovremeno i/ili separatno moraju odvijati procesi aeracije te miješanja (anoksična zona) što se provodi ili odvijenim sustavom miješalica i aeratora Na taj način se postiže puna denitrifikacija, a pažljivim rukovanjem procesa od strane iskusnog operatera moguće je značajno smanjiti troškove obrade. C-TECH sustavi su opremljeni tzv. BIORATE sustavom kontrole sadržaja otopljenog kisika tako da cijeli C-TECH sustav sam prati metaboličku aktivnost i po potrebi regulira jačinu aeracije.



Rev. 0 Stranica: 80

Iz sustava se nakon faze taloženja izbistreni efluent odstranjuje tzv. sustavom dekantera što ukazuje na konstataciju kako je odstranjivanje efluenta šaržno. Visina sloja mulja može se također kontrolirati automatski. Trajanje jednog ciklusa iznosi 4 sata (2 sata punjenje i aeracija, 1 sat taloženje i 1 sat dekantiranje). U slučaju potrebe istovremene stabilizacije viška mulja bioaeracijski bazeni se dimenzioniraju za protok koji odgovara satnom maksimumu. Tipični procesni parametri kod tehnologije s istovremenom stabilizacijom viška mulja su: max. razina vode 4 m, min. razina vode 2,5-3,6 m, dubina bazena 4,7 m, no tehnologija nije ograničena samo na te vrijednosti. F/M odnos treba biti oko 0,04 kg BPK5/kg TSS, HRT 21-84 sata, SRT 25 dana, otopljeni kisik max 4 g/l, SVI 90 m3/g i dr. Investicijski troškovi izgradnje C-TECH sustava su relativno visoki jer se radi o sofisticiranom tehnološkom rješenju sa visokom razinom automatizacije i kontrolne instrumentacije. Razina automatizacije i instrumentacije je u principu ista neovisno o kapacitetu uređaja što znači da kod manjih uređaja značajno utječe na razinu investicije bez obzira na pad cijena PLC sustava (Programibilni logički kontroler, eng. Programmable Logic Controller). Višak aktivnog mulja je dobrih taložnih karakteristika. Višak aktivnog mulja se obrađuje na isti način kao i kod drugih postupaka obrade otpadnih voda. Za kontrolu rada uređaja potreban je barem dnevni obilazak. Laboratorijsko praćenje rada uređaja svodi se na kit testove te na korištenje rezultata automatskih mjerača (kisik, ORP i sl.). Konceptualni izgled tehnologije je prikaz na Shemi 5.

Shema 4. Konceptualni izgled C-TECH postupka za obradu otpadnih voda



Rev. 0 Stranica: 81

Učinkovitost tehnologije C-TECH tehnologija predstavlja jednu od vrlo učinkovitih tehnologija obrada (komunalnih) otpadnih voda danas raspoloživih na tržištu, naročito ukoliko iz otpadne vode trebamo odstranjivati nutrijente (nije slučaj u Delnicama). Osnovni nedostatak C-TECH tehnologije je visoka cijena investicije. Razina automatizacije kod manjih uređaja investicijsku cijenu naročito povisuje iz razloga što je razina automatizacije praktično ista (fiksna cijena) neovisno o kapacitetu uređaja. Kako se dio fazne obrade odvija u anoksičnim uvjetima dolazi i do razgradnje biološki teže razgradljive KPK vrijednosti te je kakvoća KPK kod komunalnih voda u efluentima C-TECH procesa je nešto bolja od konkurentnih procesa, iako se sam uređaj u prvom redu dimenzionira u cilju zadovoljavanja zakonskih propisa. Kako je mulj u principu odličnih taložnih karakteristika koncentracije suspendiranih tvari u efluentu su također niske. Tehnička primjenjivost tehnologije Automatizacija uređaja vezana je uz precrpne sustave vezane uz mjerače razine vode u bazenima i mjerače otopljenog kisika. Uređaj dakle radi preko PLC sustava i bez PLC sustava u principu ne može niti raditi. Treba znati kako danas PLC sustavi te software vođenje uređaja za obradu otpadnih voda ne predstavljaju tehničku nepoznanicu, ali je ista više primjenjiva kod uređaja većih kapaciteta i po mogućnosti kod objekata koji nisu dislocirani poput komunalnih uređaja za obradu otpadnih voda manjih naselja. Današnja izrađenost software programa je rutinske naravi. Nadogradnja kapaciteta uređaja te povišenje efikasnosti odstranjivanja nutrijenata predstavlja problem koji se rješava bez rekonstrukcija već je isti moguće provoditi na razini načina vođenja uređaja, uz eventualnu ugradnju dodatne strojarske opreme.



Rev. 0 Stranica: 82

7.2.2. Tehnološki proračun a) Biološki stupanj Prethodno dimenzioniranje prema A131 - sustav s aktivnim muljem Građevinski dio Bioaeracijski bazeni bit će proračunati s istovremenom stabilizacijom mulja.


Dimenzioniranje bioaeracije temperatura reakcije: T = 12,00 °C sigurnosni faktor: SF = 1,80 potrebna starost aerobnog mulja: tTSa = 8,21 d tTSa = SF*3,4*1,103^(15-T) ukupna starost mulja: tTS = 25,00 d koncentracija suhe tvari: TSBB = 4,00 kg/m³ omjer suspendirane tvari i BPK5 na ulazu: 0,83 rezultat proračuna specifična količina nastalog viška mulja (12°C): ÜSb = 0,781kgTS/kgBPK5 opterećenje muljem: BTS = 0,05kgBPK5/(kg*d) volumensko opterećenje: BR = 0,20kgBPK5/(m³*d) potreban volumen: VBBmin = 1838,98 m³



Rev. 0 Stranica: 83

b) Dimenzioniranje SBR uređaja prema ATV - M 210 broj usporednih bazena: n = 2 komad Proračun volumena reaktora - Podaci za dimenzioniranje (A 131), sažetak dimenzioniranje na osnovi BPK5. starost mulja: tTS = 25,00 d koncentracija suhe tvari: TSBB = 4,00 kg/m³ specifična količina nastalog viška mulja (12°C): uesb = 0,78 kgTS/kgBPK5 opterećenje muljem: BTS = 0,05 kgBPK5/(kg*d) volumen (A131) (po bazenu): VBB = 919,49 m³ volumen (A131) (ukupno): VBBges = 1838,98 m³ Podaci za dimenzioniranje (M 210) koncentracija suhe tvari: TSR = 4,00 kg/m³ volumenski indeks mulja: ISV = 100,00 ml/g omjer izmjene volumena: fA = 0,40 oblikovanje ciklusa trajanje ciklusa (suho vrijeme): tZ(TW) = 8,00 h trajanje ciklusa (kišno vrijeme): tZ(RW) = 8,00 h trajanje anaerobne faze: tBioP = 0,00 h trajanje faze reakcije (suho vrijeme): tR(TW) = 6,00 h trajanje faze reakcije (kišno vrijeme): tR(RW) = 6,00 h trajanje faze taloženja: tSed = 1,00 h trajanje faze izdvajanja bistre vode (dekantacije): tAB = 1,00 h trajanje faze mirovanja: tStill = 0,00 h Odabir volumena reaktora volumen na osnovi biologije (po bazenu):

VR,bio = TSBB*VBBges*tZn*TSR*tR = 1225,99 m³

volumen na osnovi hidraulike (po bazenu):



Rev. 0 Stranica: 84

VR,hyd = Qmax*tZn*fA = 827,90 m³

S obzirom da je potrebni volumen proračunat na osnovi biologije veći nego na osnovi hidraulike, proračun se nastavlja na osnovi volumena prema biologiji. Iz toga proizlazi manji omjer izmjena. potreban volumen (po bazenu): VRerf = 1225,99 m³ Odabrane dimenzije reaktora širina: b = 17,20 m duljina: l = 15,17 m dubina vode: hW = 4,70 m volumen (po bazenu): VR = 1226,34 m³ volumen (ukupno): VRges = 2452,69 m³ Provjera omjera izmjene volumena maksimalni dotok (po ciklusu): Vmax = 331,16 m³/ciklus maksimalni omjer izmjene: fa,max <= (1-(TSR*ISV/1000)) - 0,1 = 0,50 omjer izmjena (stvarno): = 0,27 volumen nakon dekantacije: Vmin = 895,18 m³ dubina vode: hW = 4,70 m minimalna razina vode: hmin = 3,43 m razina mulja na kraju postupka taloženja:

hsmin = hW*TSR*ISV1000 = 1,88 m

potreban minimalni razmak: 0,47 m Potreban minimalni razmak između razine vode i razine mulja nakon završetka procesa bit će zadržan. brzina taloženje mulja: vS = 1,63 m/h vrijeme zadržavanja do početka postupka taloženja: 0,17 h razina mulja proračunata iz brzine taloženja: 1,73 m



Rev. 0 Stranica: 85

razina mulja na početku izdvajanja (dekantacije) bistre vode: 3,35 m provjera za sušni dotok volumen na dotoku: Qd/24 = 117,51 m³/Ciklus volumen nakon faze punjenja: VR,TW = 1012,69 m³ omjer izmjene volumena: fA,TW = 0,12 koncentracija suhe tvari: TSR,TW = 4,84 kg/m³ razina vode: WT,TW = 3,88 m brzina taloženje mulja: vS,TW = 1,34 m/h trajanje faze izdvajanja bistre vode (dekantacije): 0,35 h razina mulja proračunata iz brzine taloženja: 2,29 m Potvrda biologija opterećenje muljem:

BTS = Bd,BSB5*tZn*VR*TSR*tR = 0,05 kg/(kg*d)

starost mulja: tTS = 25,0 d



Rev. 0 Stranica: 86

nastanak viška mulja oduzeta masa u višku mulja po ciklusu:

VÜS*TSÜS = VR*TSR*tRtTS*24 = 49,03

kgTS/Ciklus dnevna količina nastale mase viška mulja : ÜSd = 294,20 kg/d koncentracija suhe tvari u na kraju faze izdvajanja bistre vode (dekantacije):

TSÜS > 1000/ISV = 10,00 kg/m³ uklonjena količina mulja po ciklusu: 4,90 m³/Ciklus c) Aeracija potrebna količina kisika Proračun potrebne količine kisika prema ATV 131. starost mulja: tTS = 25,01 d specifična potrošnja kiska za razgradnju C-spojeva: OVC(10°C) = 1,22kgO2/kgBPK5 OVC(12°C) = 1,24kgO2/kgBPK5 OVC(20°C) = 1,32kgO2/kgBPK5 koncentracije kisika sadržaj kisika, odabrano: Cx (N) = 2,00 mg/l koncentracija zasićenja kisikom: osnovna vrijednost za proračun koncentracije zasićenja kisikom (T=10°C, He=0 m): Cso = 11,29 mg/l



Rev. 0 Stranica: 87

prilagodba zasićenja kisikom temperaturi:

Cs,T = 2234,34(T + 45,93)^1,31403


OVh = OVd,C * fC + OVd,N * fNmz * tR

broj ciklusa dnevno: mz = 3,00 1/d trajanje faze reakcije: tR = 6,00 h potrebna količina kisika aOC


proračun različitih opterećenja prema ATV A131

T-min T-bem T-maxtemperatura °C 10,00 12,00 20,00ukupna starost mulja D 24,46 25,01 25,01SNO3,AN mg/l 12,46 12,46 12,46Potreba na kisiku OVCBSB kgO2/kgBPK5 1,22 1,24 1,32OVd,C kgO2/d 458,90 468,65 495,97OVN kgO2/kgBPK5 0,09 0,09 0,09OVd,N kgO2/d 34,41 34,41 34,41udarni faktor fN 1,53 1,50 1,50udarni faktor fC 1,10 1,10 1,10OVh Nitri max N kgO2/h 28,42 28,90 OVh Nitri max C kgO2/h 30,03 30,55 cs(T, hE) mg/l 13,24 12,65 10,67cx Nitri mg/l 2,00 2,00 2,00unos kisika aOC Nitri max N kgO2/h 33,47 34,33 aOC Nitri max C kgO2/h 35,37 36,29

Potrebna satna količina O2 bit će proračunata za najnepovoljniji slučaj opterećenja.



Rev. 0 Stranica: 88

Najnepovoljniji slučaj opterećenja potrebna količina kisika: αOC = 36,52 kgO2/h preračunavanje iz čiste u onečišćenu vodu α - vrijednost (zajedničko miješanje i aeracija) α = 0,65 OC = 56,18 kgO2/h potrebna satna količina zraka maksimalna dubina unosa pri sušnom dotoku: He = 3,58 m specif. prijelaz kisika (zajedničko miješanje i aeracija): fO2 = 12,00gO2/(Nm³*m) faktor za povećanu početnu potrošnju: a = 1,00 potrebna satna količina zraka (ukupno):

QL = OC * 1000 * afO2 * He = 1307,34 m³/h

potrebna satna količina zraka (po reaktoru): 653,67 m³/h gubitak tlaka u cjevovodima: 150,00 mbar tlak za dimenzioniranje puhala: 508,12 mbar



Rev. 0 Stranica: 89

Tehnička oprema kompresor podaci strojeva broj agregata (po bazenu): 1,0 komad broj agregata (2 bazen): 2 komad kapacitet dobave po uređaju: 750,00 m³/h nazivna snaga: 18,50 kW utrošena snaga: 14,10 kW tlak: 550,0 mbar aeracija: membranski aerator maksimalno opterećenje aeratora: 7,50 m³/(m*h) potrebna ukupna duljina (po bazenu): 100,00 m potrebna ukupna duljina (2 bazen): 200,00 m broj aeracijskih segmenata (po bazenu): 8 komad broj aeracijskih segmenata (2 bazen): 16 komad broj svjećastih aeratora po segmentu: 13 komad efektivna duljina po svjećastom aratoru: 1,00 m efektivna ukupna duljina (po bazenu): 104,00 m efektivna ukupna duljina (2 bazen): 208,00 m



Rev. 0 Stranica: 90

7.2.3. Zbrinjavanje viška mulja Način zbrinjavanja mulja kod C-TECH tehnologije identičan je onome u slučaju primjene tehnologije produžene aeracije. Stoga se radi lakše usporedbe također odabire statički ugušćivač koji je u biti rekonstruirani postojeći sekundarni taložnik. Isti se oprema nepomičnim mostom, miješalicom (radi sprječavanja smrzavanja u zimskim mjesecima) i vijčanom crpkom za mulj. Kako je za rad uređaja planirana stalna radna snaga, nije potrebna gradnja spremnika viška mulja. U tako rekonstruiranom ugušćivaču mulj će se moći pohraniti u periodu od 6-7 dana. Tehnološki proračun ugušćivača Građevinski dio vrijeme zadržavanja: 2,00 d nastanak viška mulja: 293,88 kg/d koncentracija suhe tvari u miješanom mulju: 10,00 kg/m³ mješoviti mulj: 29,39 m³/d Odabrane dimenzije: razina mulja: 4,68 m slobodni promjer: 4,00 m korisni volumen: 58,78 m³ vrijeme zadržavanja:

58,78 m³29,39 m³/d = 2,00 d

TS-koncentracija nakon zgušnjavanja: 50,00 kg/m³ količina mulja nakon zgušnjavanja: 5,88 m³/d količina nadmuljne vode iz zgušnjavanja: 23,51 m³/d Tehnička oprema mješalice potreban specifični unos energije: 30,00 W/m³ potreban unos energije: 1,76 kW broj agregata: 1 komad nazivna snaga: 2,30 kW utrošena snaga: 1,76 kW promjer mješalice: 1.700,0 mm



Rev. 0 Stranica: 91

Dnevna količina viška mulja od 5,88 m3 se nakon toga treba ugustiti do količine suhe tvari od 25-30%. Kao i u slučaju produžene aeracije i ovdje se odabire centrifuga voda/sediment. Centrifuga Tip: dvofazna/dekanter (voda/sediment) Ulazni podaci: Dnevna količina mulja: 293,88 kg/d Koncentracija suhe tvari: 50,00 kg/m³ (5%) Ukupna količina mješovitog mulja prije centrifugiranja: 5,88 m³/d Vrijeme rada 2 h/d Tražena izlazna koncentracija suhe tvari: 300 kg/m3 (30%) Proračun: Min. satni kapacitet 2,94 m3/h Min. satni kapacitet (s.t.) 146,94 kg/h Potrebna snaga (motor) 11 kW Proizvodnja filter kolača 0,98 m3/d Proizvodnja odvodnjene vode 4,9 m3/d Centrifuga treba biti opremljena jedinicom za doziranje polielektrolita. Specifična potrošnja polielektrolita 10 kg/t s.t. mulja Godišnja potrošnja polielektrolita 1.072 kg Prikaz zbrinjavanja viška mulja prikazan je na Shemi 6.



Rev. 0 Stranica: 92

Shema 5. Prikaz zbrinjavanja viška mulj kod obrade otpadne vode C-TECH tehnologijom 7.2.4. Opis rekonstrukcije sekundarne obrade i zbrinjavanja mulja Potrebno je postojeća dva aeracijska bazena objediniti u jedan C-TECH bioaeracijski bazen i povećati mu volumen dogradnjom „u vis“ za oko 1 m i dograditi još jedan bazen istih dimenzija, kako bi korisni volumen svakog od bazena iznosio 1226 m3. Oba bazena trebaju biti izvedena u skladu s C-TECH tehnologijom što znači da se u prvom dijelu oba bazena treba izvesti tzv. anoksični selektor. Potrebno je također u oba bazena na dnu izgraditi prihvatnik mulja i u isti ugraditi pumpe za povrat mulja iz aeracijskog dijela bazena u anoksični selektor. U bazene se ugrađuju i dekanteri za pražnjenje, te sustav podnih aeratora. Potrebno je ugraditi 3 nova puhala za zrak (2 radna + 1 rezervno, instalirane snage 18,5 kW svako). Rekonstruirati postojeći taložnik u gravitacijski uguščivač mulja. Ugraditi mehaničko miješalo snage 2,3 kW i vijčanu pumpu za transport mulja na centrifugu. Instalirati centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija. Centrifuga treba imati snagu od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje polielektrolita. Sagraditi natkriveni plato za privremeno skladištenje mulja u 5 m3 spremnicima ili slično. Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole.



Rev. 0 Stranica: 93

7.2.5. Procjena troškova rekonstrukcije zahvata U Tablici 25. prikazani su troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za C-TECH tehnologiju. Cijene su prikazane u kn. U cijene je uključena kompletna investicija, zajedno sa demontažom postojeće opreme, sanacijom postojećih objekta, svim materijalom, opremom, radovima i transportnim troškovima. Cijene u konačnici mogu odstupati za 15%. Tablica 25. Troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje ot. voda – C-TECH tehnologija Trošak Iznos

2.915.000 kn

Zemljani radovi Građevinski objekti Prometnice Uređenje čestice Strojarska oprema 4.030.000 knElektrooprema, mjerna oprema, oprema za regulaciju 777.000 knOprema za upravnu zgradu i laboratorij 150.000 knZaštita od požara 70.000 knZaštita na radu 60.000 knUkupno 8.002.000 knTroškovi po ES (4451 ES) 1798 kn



Rev. 0 Stranica: 94


E = r * g * H * Q * 24 * 365e * 3,6

ρ gustoća kg/l g koeficijent gravitacije m/s² H visina dobave uklj. gubici m Q prosječna dobavna količina m³/h E potrošnja energije kWh/g ε učinak uređaja % uređaj- prosječni potrošnja efikasnost visina dobave kapacitet dobave električne energije precrpna stanica centrifugalna crpka 60 % 8,00 m 29,38 m³/h 9350 kWh/g višak mulja centrifugalna crpka 60 % 7,00 m 1,23 m³/h 341 kWh/g ostali strojevi dnevno potrošnja broj snaga vrijeme rada električne energije mehanički stupanj pročišćavanja rešetka s pužnim sitom 1 1,10 kW 6,00 h/d 2.409 kWh/g pužni transporter pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g klasirer pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g centrifugalna crpka 2 1,10 kW 0,02 h/d 16,06 kWh/g biološki stupanj puhalo 2 14,10 kW 11,67 h/d 120.119 kWh/a ugušćivanje mulja mješalica 1 1,76 kW 2,00 h/d 1.285 kWh/g vijčana crpka 1 1,50 kW 0,50 h/d 274 kWh/g centrifuga 1 11 kW 2 h/d 8030 kWh/g



Rev. 0 Stranica: 95

godišnja ukupna potrošnja električne energije: 141.838,66 kWh/g specifični troškovi električne energije: 0,65 kn/kWh godišnji troškovi električne energije: 92.195,13 kn/g c) troškovi uklanjanja mulja otpad s rešetke specifična količina otpada s rešetke: 12,00 l/(S*g) godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 53,41 m³/g godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 42,73 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g količina pijeska specifična količina nastalog pijeska: 12,00 l/(S*g) godišnja količina izdvojenog pijeska: 53,41 m³/g godišnja količina izdvojenog pijeska: 42,73 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g količina masti specifična količina nastale masti: 12,00 l/(S*g) godišnja količina izdvojene masti: 26,71 m³/g godišnja količina izdvojene masti: 21,37 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 6.945,00 kn/g uklanjanje viška mulja (s opcijom korištenja u poljoprivredi) dnevna količina ugušćenog mulja: 0,98 m3/d Jedinična cijena odvoza na polj. zemljište: 40,00 kn/m3 godišnja količina izdvojenog viška mulja: 357,70 m3/g godišnji troškovi uklanjanja: 14.308,00 kn/g ukupni godišnji troškovi zbrinjavanja otpada: 49.027,00 kn/g



Rev. 0 Stranica: 96

troškovi osoblja godišnji troškovi po radniku: 125.000 kn/osoba broj radnika: 1 osoba dnevno radno vrijeme po osobi: 8,00 h/d godišnji troškovi osoblja: 125.000,00 kn/g Ostalo (paušal) Godišnje održavanje i remont uređaja (bez amortizacije) 60.500,00 kn/gTroškovi priručnog laboratorija 20.000,00 kn/gPolielektrolit za centrifugiranje (1,07 t, 17 kn/kg) 18.190,00 kn/gAdministrativni troškovi 4.000,00 kn/gKemijske analize u ovlaštenom lab. 5.600,00 kn/gOstali troškovi 10.000,00 kn/gOstali godišnji troškovi - ukupno 118.290,00 kn/g Sveukupno troškovi energije: 92.195,13 kn/guklanjanje otpada: 49.027,00 kn/gtroškovi osoblja: 125.000,00 kn/gostali troškovi: 133.290,00 kn/gukupni troškovi svih stavaka 384.512,13 kn/g Godišnji trošak po ES (4451 ES): 86,38 knGodišnji trošak po m3 pročišćene vode (bez oborinskih voda):

1,49 kn




Rev. 0 Stranica: 97

7.3. Membranska tehnologija (MBR) 7.3.1. Opis tehnologije Mebranska (MBR) tehnologija je tehnologija koja pripada grupi separacijskih procesa s biološkom obradom s aktivnim muljem. Biološka obrada je slična onoj kod konvencionalne aeracije, no umjesto taloženja voda se iz bazena prazni kroz sustav membrana koje omugućuju proces mikrofiltracije, ultrafiltracije ili reverzne osmoze. Na taj način se smanjuje površina uređaja za pročišćavanje jer nema procesa taloženja, a također je manja i površina potrebna za bioaeraciju, jer se ista ni ne treba dovesti do krajnje točke, budući da se membranskom filtracijom uklanja značajan dio onečišćenja. Također, smanjena je i potreba za primarnom obradom jer se separacija odvija na membranama. Konceptualni izgled tehnologije je prikaz na Shemi 7. Najčešće se koriste membrane u obliku šupljih vlakana. Glavni materijali izrade su hidrofilni polietilen i hidrofilni polipropilen. Osnovne komponente sustava su bioaeracijski bazen, membranski modul, pumpa permeata, puhalo za zrak i sustav membranskih difuzora, pumpa za višak mulja i spremnik tekućine za protustrujno pranje membrana.

Shema 6. Konceptualni izgled MBR tehnologije MBR sustav obrade komunalnih otpadnih voda omogućuje obradu otpadnih voda u četiri osnovne faze i nizu podfaza, ovisno o tehničkoj izvedbi. Tipično vrijeme zadržavanja (HRT) iznosi 3-4 (10) sata. Starost mulja (SRT) nije od presudne važnosti pa nije rijetkost da mulj u bioaeracijskom bazenu doseže starost i do 80 dana, iako je dovoljna starost mulja od 10-20 dana. To ukazuje da je na MBR uređaju prihvatljivo provoditi postupak istovremene stabilizacije viška mulja. Navedeno omogućuje fleksibilnost u radu linije za zbrinjavanje mulja. Koncentracija mulja u bioaeracijskom bazenu može dostizati vrijednosti i do 8,000–15.000 mg/l. Sam proces bioaeracije se najčešće odvija u jednom bazenu, a membrane mogu biti uronjene u tom istom bazenu, ili u odvojenom bazenu u koji voda iz bioaeracijskog bazena dospijeva jednostavnim preljevanjem. Membranski uređaj se često koristi kad je potrebna nadogradnja uređaja za pročišćavanje, a nema dovoljno slobodnog prostora.



Rev. 0 Stranica: 98

Proces je tehnološki jednostavan, ali tehnički dosta zahtjevan. Bioaeracija se odvija kontinuirano, na način da se voda pumpama prebacuje u bioaeracijski bazen. Kontinuirano se odvija i pražnjenje uređaja kroz membrane putem kroz stvaranje vakuuma instaliranjem pumpe na izlaznom cjevovodu. Punjenje i pražnjenje bazena mora biti ujednačeno, pa je poželjno imati instaliran egalizacijski bazen. Praženje vode kroz membrane se mora kombinirati s procesom protustrujnog pranja membrana koje se provodi posebnom pumpom korištenjem pročišćenog efluenta uz dodatak razrijeđenog natrij-hipoklorita sa ili bez dodatka limunske kiseline. Na membranama se proces pročišćavanja odvija izvana prema sredini membrane (Slika 17.), a protustrujno pranje u suprotnom smjeru. Membrane su smještene u tzv. membranskom modulu u kazetama čiji broj ovisi o tehnološkim potrebama. Ključni zahtjevi su veličina pora, ukupna filtracijska površina, radni tlak, hidraulički permeabilitet i protok vode. Membrane u biti predstavljaju šuplja sintektička vlaknima, sa porama od 0,085 do 0,1 mikrona. Tipični (unutarnji) promjer jedne membrane je oko 1 mm. Najčešći radni tlak koji se uzima prilikom projektiranja jest 500 mbar. Što je tlak veći, to je veći protok kroz membrane. Ispod membranskog modula postavlja se membranski aerator koji služi da mjehurići zraka čiste površine membrana, čime se rješava jedan od većih tehničkih problema kod MBR procesa, a to je začepljivanje membrana. (Slika 18.).

Slika 17. Presjek membrane i tok strujanja vode Temeljna kontrola sustava je PLC kontrola. Ukoliko se uređaj tehnički dobro izvede i održava, te ukoliko se osigura stručni nadzor rada uređaja, vrlo je malo problema u radu uređaja, a kakvoća efluenta je vrlo visoka (puno više nego se traži propisima) i vrlo ujednačena.



Rev. 0 Stranica: 99

Slika 18. Prikaz strujanja vode i zraka MBR jedinica, može biti izvedena građevinski ili modularno-montažno zavisno o investitoru i količini otpadnih voda. Učinkovitost tehnologije Radi se o modernoj visokoučinkovitoj tehnologiji u kojoj se primjenjuju najnovija tehnička dostignuća vezana uz umjetne materijale i mikro/ultra filtraciju. Ovakvom koncepcijom uređaja se djelomično odstranjuju nutrijenti, dok je uklanjanje suspendiranih tvari, KPK i BPK5 i po nekoliko puta više nego li se to traži zakonskim propisima. Pročišćena voda je prihvatljiva i za ponovno korištenje u poljoprivredi i ta sanitarne potrebe. Tehnička primjenjivost tehnologije Membranski uređaji se češće koriste kao „retrofit“ nego kao novoizgrađeni uređaji. Tehnički su primjenjivi za komunalne otpadne vode, no njihova glavna mana je visoka cijena, ne toliko investicijska koliko amortizacijska. Membrane imaju svoj vijek trajanja i trebaju se zamijeniti svakih nekoliko godina. Što se tiče troškova vođenja uređaja, oni nisu bitno različiti od drugih tehnologija. Količina viška mulja je nešto niža nego kod drugih tehnologija, a mulj je u slučaju korištenja postupka istovremene stabilizacije viška mulja potpuno stabiliziran i djelomično mineraliziran. Budući da nema procesa taloženja, iz MBR bazena nije moguće prazniti istaloženi mulj nego otpadnu vodu, koja međutim ima vrlo visoku koncentraciju mulja (0,8-1,5%). Sam



Rev. 0 Stranica: 100

mulj je više disperzivnih karakteristika s manjim flokulama i većom viskoznosti. Slijedom toga, nije prihvatljivo provoditi gravitacijsko ugušćivanje viška mulja, nego mehaničko ugušćivanje. 7.3.2. Tehnološki proračun a) Biološki stupanj - sustav s aktivnim muljem Građevinski dio Bioaeracijski bazeni bit će proračunati s istovremenom stabilizacijom mulja.


Dimenzioniranje bioaeracije temperatura reakcije: T = 12,00 °C sigurnosni faktor: SF = 1,80 potrebna starost aerobnog mulja: tTSa = 8,21 d ukupna starost mulja: tTS = 25,00 d koncentracija suhe tvari: TSBB = 8,00 kg/m³ omjer suspendirane tvari i BPK5 na ulazu: 0,83 rezultat proračuna specifična količina nastalog viška mulja (12°C): ÜSb = 0,725kgTS/kgBPK5 opterećenje muljem: BTS = 0,06kgBPK5/(kg*d) volumensko opterećenje: BR = 0,44kgBPK5/(m³*d) potreban volumen: Vmin = 853,83 m³




Odabrane dimenzije bioaeracijskog bazena širina: b = 17,00 m duljina: l = 12,70 m dubina vode: WT = 4,00 m volumen: VBB = 863,60 m³ volumen (po ekvivalent stanovniku): 194,02 l/ES potvrda

BR = 376,69 kgBPK5/d863,60 m³ = 0,436 kg/(m³*d)

BTS = 0,436 kgBPK5/(m³*d)8,00 kg/m³ = 0,055 kg/(kg*d)

starost mulja: tTS = 25,35 d potvrda radnih uvjeta zimi najniži dvotjedni prosjek zimi: 10,0 °C potrebna starost mulja (SF = 1,2, VD/VBB = 0): 6,66 d

SF = 25,353.4 * 1.103^(15 - 10) = 4,416

Kapacitet kiseline kapacitet kiseline na ulazu: KSo = 8,00 mmol/l N-amonijak na ulazu: NH4-No = 34,72 mg/l N-amonijak na izlazu: NH4-Ne = 34,72 mg/l nitrati-N na izlazu: NO3-Ne = 12,46 mg/l KSe = KSo - [0,07*(NH4No - NH4Ne + NO3Ne) + 0,06*Fe3 + 0,04*Fe2 + 0,11*Al3 - 0,03*(Po-Pe)] teoretski kapacitet kiseline na izlazu: KSe = 7,13 mmol/l Preostali kapacitet kiseline na izlazu iz aeracijskog bazena neće biti manji od propisane minimalne vrijednost prema ATV od 1,5 mmol/l .




b) Membranski modul mješoviti dotok: = 82,79 m³/h hidraulički permeabilitet: = 0,100 m³/(m²*h*bar) prosječna razlika tlaka: = 0,500 bar površina membrane: = 1655,80 m² volumni protok permeata: = 82,79 m³/h Specifična površina membrana jediničnog modula = 60,5 m2 Dimenzije jediničnog modula = 2x0,75x0,2 m Potrebno jediničnih modula = 28 Ukupni volumen modula ~ 10 m3 c) Aeracija Potrebna količina kisika Proračun potrebne količine kisika prema ATV 131. starost mulja: tTS = 25,35 d specifična potrošnja kiska za razgradnju C-spojeva:

OVC(T) = (1+mo*ft*YX,0*tTS)YX,0*(1/YX,S+mS*ft*tTS)

OVC(10°C) = 1,26kgO2/kgBPK5 OVC(12°C) = 1,31kgO2/kgBPK5 OVC(20°C) = 1,47kgO2/kgBPK5 koncentracije kisika sadržaj kisika odabrano: Cx (N) = 2,00 mg/l koncentracija zasićenja kisikom: osnovna vrijednost za proračun koncentracije zasićenja kisikom (T=10°C, He=0 m): Cso = 11,29 mg/l prilagodba zasićenja kisikom temperaturi:

Cs,T = 2234,34(T + 45,93)^1,31403





OVh = OVd,C * fC + OVd,N * fN24

potrebna količina kisika aOC


proračun različitih opterećenja prema ATV A131

T-min T-bem T-maxtemperatura °C 10,00 12,00 20,00ukupna starost mulja d 24,51 25,35 25,35SNO3,AN mg/l 12,46 12,46 12,46Potreba na kisiku OVCBSB kgO2/kgBPK5 1,26 1,31 1,47OVd,C kgO2/d 473,41 493,76 552,57OVN kgO2/kgBPK5 0,09 0,09 0,09OVd,N kgO2/d 34,41 34,41 34,41udarni faktor fN 1,52 1,50 1,50udarni faktor fC 1,10 1,10 1,10OVh Nitri max N kgO2/h 21,90 22,72 OVh Nitri max C kgO2/h 23,17 24,06 cs(T, hE) mg/l 13,31 12,71 10,72cx Nitri mg/l 2,00 2,00 2,00unos kisika aOC Nitri max N kgO2/h 25,78 26,97 aOC Nitri max C kgO2/h 27,27 28,56

Potrebna satna količina O2 bit će proračunata za najnepovoljniji slučaj opterećenja. najnepovoljniji slučaj opterećenja maksimalno dozvoljeno C-opterećenje, temperatura otpadne vode 12°C potrebna količina kisika: αOC = 28,56 kgO2/h




preračunavanje iz čiste u onečišćenu vodu α - vrijednost (zajedničko miješanje i aeracija) α = 0,54 Unos kisika s otpadnom vodom: OC = 52,89 kgO2/h potrebna satna količina zraka dubina unosa: He = 3,70 m specif. prijelaz kisika (zajedničke miješanje i aeracija): fO2 = 12,00g O2/(Nm³*m) potrebna satna količina zraka:

QL = OC * 1000fO2 * He = 1.191,14 m³/h

gubitak tlaka u cjevovodima: 150,00 mbar tlak za dimenzioniranje puhala: 520,00 mbar Tehnička oprema kompresor broj agregata: 2 komad kapacitet dobave po uređaju: 750,00 m³/h nazivna snaga: 18,50 kW utrošena snaga: 14,10 kW tlak: 550,0 mbar aeracija: membranski aerator maksimalno opterećenje aeratora: 7,50 m³/(m*h) potrebna ukupna duljina (po bazenu): 200,00 m broj aeracijskih segmenata (po bazenu): 8 komad broj svjećastih aeratora po segmentu: 25 komad efektivna duljina po svjećastom aratoru: 1,00 m efektivna ukupna duljina (po bazenu): 200,00 m




7.3.3. Zbrinjavanje viška mulja Na razini Projektnog zadatka predviđene su dvije opcije ugušćivanja mulja:

- Statički uguščivač - Mehanički uguščivač

Gravitacijsko ugušćivanje za mulj iz MBR procesa je upitne učinkovitosti zbog specifičnih karakteristika viška mulja koji je viskozan i ima relativno male flokule. Stoga se za MBR tehnologiju predlaže strojno ugušćivanje viška mulja do sadržaja suhe tvari 5-8% s povratom izdvojene vode u proces, odnosno ugradnja integriranog automatiziranog sustava za ugušćivanje i odvodnjavanje viška mulja do sadržaja suhe tvari od 25-30% s jedinstvenim sustavom upravljanja i kontrole. Kako protok viška mulja iznosi manje od 35 m3/d predlaže se rotacijski disk ugušćivač. Tehnološki proračun ugušćivača nastanak viška mulja: 273,23 kg/d 0,8 % zgušnjavanje: 34,15 m³/d 5,0 % zgušnjavanje (odabrani): 5,46 m³/d Kapacitet ugušćivača 10 m3/h Dnevni rad 3,42 h/d Specifična potrošnja polielektrolita 3 kg/tona s.t. mulja Dnevna potrošnja polielektrolita 0,82 kg Godišnja potrošnja polielektrolita 299,3 kg Specifična potrošnja el. energije 20 W/m3 mulja Dnevna potrošnja el. energije 683 W/d Instalirana snaga 1 kW Stvarna snaga 0,2 kW Dnevna količina viška mulja s 5% suhe tvari od 5,46 m3 se nakon toga treba odvodniti do količine suhe tvari od 25-30% korištenjem filter prese, tračne prese ili centrifuge. Filter presa radi prema šaržnom postupku, tračna presa prema polušaržnom ili kontinuiranom postupku, kao i centrifuga. Obavezno je dodavanje polielektrolita kako bi se pospješilo izdvajanje vode, a na taj način se povisuje udio suhe tvari u mulju. Polielektrolit mora biti na organskoj bazi. Danas se prednost daje dvofaznim voda-sediment centrifugama zbog isplativosti i učinkovitosti.




Centrifuga Tip: dvofazna/dekanter (voda/sediment) Ulazni podaci: Dnevna količina mulja: 273,23 kg/d Koncentracija suhe tvari: 50,00 kg/m³ (5%) Ukupna količina mješovitog mulja prije centrifugiranja: 5,46 m³/d Vrijeme rada 2 h/d Tražena izlazna koncentracija suhe tvari: 300 kg/m3 (30%) Proračun: Min. satni kapacitet 2,72 m3/h Min. satni kapacitet (s.t.) 136,62 kg/h Potrebna snaga (motor) 11 kW Proizvodnja filter kolača 0,91 m3/d Centrifuga treba biti opremljena jedinicom za doziranje polielektrolita. Specifična potrošnja polielektrolita 10 kg/tona s.t. mulja Dnevna potrošnja polielektrolita 2,73 kg Godišnja potrošnja polielektrolita 997 kg Proizvodnja odvodnjene vode 4,55 m3/d Centrifuga treba biti opremljena jedinicom za doziranje polielektrolita. Prikaz zbrinjavanja viška mulja prikazan je na Shemi 8.




Shema 7. Prikaz zbrinjavanja viška mulja kod obrade otpadne vode MBR tehnologijom 7.3.4. Opis rekonstrukcije sekundarne obrade i zbrinjavanja mulja Potrebno je dva postojeća bioaeracijska bazena objediniti u jedan bazen, i u njih ugraditi aeracijski sustav. Ugraditi 3 puhala (2 radna + jedno rezervno) kapaciteta 18,5 kW svako. U bioaeracijski bazen ugraditi 28 jediničnih membranskih modula (60 m2 filtracijske površine za svaki modul pri tlaku od 500 mbar, jedinične dimenzije modula 2x0,75x0,2 m). Ukupni volumen modula s kučištem cca 10 m3. Ugraditi vakuum pumpu (radna+rezervna) za pražnjenje bioaeracijskog bazena i muljnu pumpu za pražnjenje viška mulja. Postojeći taložnik rekonstruirati u privremeni spremnik mulja prije ugušćivanja i u isti ugraditi sporohodno miješalo snage 1,76 kW. Postojeći spremnik manjih dimenzija koristiti kao spremnik filtrata za protustrujno pranje membrana. Ugraditi pumpu za flitrat i sustav za dodavanje hipoklorita. Instalirati rotacijski disk ugušćivač i centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija. Rotacijski ugušćivač treba imati instaliranu snagu od 1 kW , a centrifuga od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje polielektrolita. Sagraditi natkriveni plato za privremeno skladištenje mulja u 5 m3 spremnicima ili slično. Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole. Sustav je koncipiran kao visokoautomatiziran.




7.3.5. Procjena troškova rekonstrukcije zahvata U Tablici 26. prikazani su troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za MBR tehnologiju. Cijene su prikazane u kn. U cijene je uključena kompletna investicija, zajedno sa demontažom postojeće opreme, sanacijom postojećih objekta, svim materijalom, opremom, radovima i transportnim troškovima. Cijene u konačnici mogu odstupati za 15%. Tablica 26. Troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje ot. voda – MBR tehnologija Trošak Iznos

2.470.000 kn

Zemljani radovi Građevinski objekti Prometnice Uređenje čestice Strojarska oprema 2.643.000 knMembrane 845.600 knElektrooprema, mjerna oprema, oprema za regulaciju 814.000 knOprema za upravnu zgradu i laboratorij 150.000 knZaštita od požara 70.000 knZaštita na radu 60.000 knUkupno 7.052.600 knTroškovi po ES (4451 ES) 1584 kn





E = r * g * H * Q * 24 * 365e * 3,6

ρ gustoća kg/l g koeficijent gravitacije m/s² H visina dobave uklj. gubici m Q prosječna dobavna količina m³/h E potrošnja energije kWh/g ε učinak uređaja % uređaj- prosječni potrošnja efikasnost visina dobave kapacitet dobave električne energije precrpna stanica centrifugalna crpka 60 % 8,00 m 29,38 m³/h 9350 kWh/g crpka za permeat crpke za permeat 60 % 5,00 m 29,38 m³/h 5844 kWh/g višak mulja centrifugalna crpka 60 % 7,00 m 1,14 m³/h 317 kWh/g




ostali strojevi dnevno potrošnja broj snaga vrijeme rada električne energije mehanički stupanj pročišćavanja rešetka s pužnim sitom 1 1,10 kW 6,00 h/d 2.409 kWh/g pužni transporter pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g klasirer pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g centrifugalna crpka 2 1,10 kW 0,02 h/d 16,06 kWh/g biološki stupanj Kompresor 2 14,10 kW 14,73 h/d 151.616 kWh/g ugušćivanje mulja mješalica 1 1,76 kW 2,00 h/d 1.285 kWh/g vijčana crpka 1 1,50 kW 0,50 h/d 274 kWh/g rotacijski ugušćivač 1 0,2 kW 4 h/d 292 kWh/g centrifuga 1 11 kW 2 h/d 8030 kWh/g godišnja ukupna potrošnja električne energije: 179.431,60 kWh/g specifični troškovi električne energije: 0,65 kn/kWh godišnji troškovi električne energije: 116.630,54 kn/g d) troškovi uklanjanja mulja otpad s rešetke specifična količina otpada s rešetke: 12,00 l/(S*g) godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 53,41 m³/g godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 42,73 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g količina pijeska specifična količina nastalog pijeska: 12,00 l/(S*g) godišnja količina izdvojenog pijeska: 53,41 m³/g godišnja količina izdvojenog pijeska: 42,73 t/g specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g količina masti specifična količina nastale masti: 12,00 l/(S*g) godišnja količina izdvojene masti: 26,71 m³/g godišnja količina izdvojene masti: 21,37 t/g




specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t godišnji troškovi uklanjanja: 6.945,00 kn/g uklanjanje viška mulja (s opcijom korištenja u poljoprivredi) dnevna količina ugušćenog mulja: 0,91 m3/d Jedinična cijena odvoza na polj. zemljište: 40,00 kn/m3 godišnja količina izdvojenog viška mulja: 332,15 m3/g godišnji troškovi uklanjanja: 13.286,00 kn/g ukupni godišnji troškovi zbrinjavanja otpada: 48.005,00 kn/g troškovi osoblja godišnji troškovi po radniku: 125.000 kn/osoba broj radnika: 1 osoba dnevno radno vrijeme po osobi: 8,00 h/d godišnji troškovi osoblja: 125.000,00 kn/g Ostalo (paušal) Godišnje održavanje i remont uređaja (bez amortizacije) 85.500,00 kn/gTroškovi priručnog laboratorija 20.000,00 kn/gPolielektrolit i dr. kemikalije (1300 kg, 17 kn/kg) 22.100,00 kn/gAdministrativni troškovi 4.000,00 kn/gKemijske analize u ovlaštenom lab. 5.600,00 kn/gOstali troškovi 10.000,00 kn/gOstali godišnji troškovi - ukupno 147.200,00 kn/g Sveukupno troškovi energije: 116.630,54 kn/guklanjanje otpada: 48.005,00 kn/gtroškovi osoblja: 125.000,00 kn/gostali troškovi: 147.200,00 kn/gukupni troškovi svih stavaka 436.835,54 kn/g Godišnji trošak po ES (4451 ES): 112,19 knGodišnji trošak po m3 pročišćene vode (bez oborinskih voda):

1,94 kn





8. Usporedba ukupne investicije za predložene varijante Tri opisane varijante uspoređene su na način da se uzeo u obzir iznos investicije u periodu od 30 godina, na način da se uređaj gradi putem kredita od 30 godina i kamatnu stopu od 7%, a amortizacija i operativni troškovi se godišnje uvećavaju za iznos inflacije od 3%. Trajanje amortizacije za građevinske objekte i općenito građevinske radove iznosi 35 godina, trajanje amortizacije strojarske opreme iznosi 10 godina, a elektro i MUR opreme i ostale opreme 4 godine. Dodatno, trajanje amortizacije za membrane kod MBR tehnologije procijenjeno je na 5 godina. Ukupni iznosi investicije prikazani su u Tablicama 27., 28. i 29.




Tablica 27. Ukupni investicijski troškovi varijante uređaja s produženom aeracijom PRODUŽENA AERACIJA

Iznos Amortizacija /g Godišnji iznos amortizacije

Građevinski i zemljani radovi - zemljište, objekti i uređenje čestice 3.302.200 kn 35 94.349 knStrojarska i druga oprema - nabava i ugradnja 3.525.000 kn 10 352.500 knElektro i MUR oprema, nabava i ugradnja 746.000 kn 4 186.500 knOstalo 280.000 kn 4 70.000 knUkupni troškovi gradnje 7.853.200 kn 703.349 kn

Godina Godišnja rata

kredita za otplatu (30 godina, kta 7%)

Godišnji iznos amortizacije

(infl. 3%)

Godišnji operativni troškovi (infl. 3%)

Ukupno

2010 626.970 kn 703.349 kn 403.289 kn 1.733.608 kn2011 626.970 kn 724.449 kn 415.388 kn 1.766.807 kn2012 626.970 kn 746.182 kn 427.849 kn 1.801.002 kn2013 626.970 kn 768.568 kn 440.685 kn 1.836.223 kn2014 626.970 kn 791.625 kn 453.905 kn 1.872.501 kn2015 626.970 kn 815.374 kn 467.522 kn 1.909.867 kn2016 626.970 kn 839.835 kn 481.548 kn 1.948.354 kn2017 626.970 kn 865.030 kn 495.995 kn 1.987.995 kn2018 626.970 kn 890.981 kn 510.874 kn 2.028.826 kn2019 626.970 kn 917.710 kn 526.201 kn 2.070.881 kn2020 626.970 kn 945.242 kn 541.987 kn 2.114.199 kn2021 626.970 kn 973.599 kn 558.246 kn 2.158.816 kn2022 626.970 kn 1.002.807 kn 574.994 kn 2.204.771 kn2023 626.970 kn 1.032.891 kn 592.243 kn 2.252.105 kn2024 626.970 kn 1.063.878 kn 610.011 kn 2.300.859 kn2025 626.970 kn 1.095.794 kn 628.311 kn 2.351.076 kn2026 626.970 kn 1.128.668 kn 647.160 kn 2.402.799 kn2027 626.970 kn 1.162.528 kn 666.575 kn 2.456.074 kn2028 626.970 kn 1.197.404 kn 686.573 kn 2.510.947 kn2029 626.970 kn 1.233.326 kn 707.170 kn 2.567.466 kn2030 626.970 kn 1.270.326 kn 728.385 kn 2.625.681 kn2031 626.970 kn 1.308.436 kn 750.236 kn 2.685.642 kn2032 626.970 kn 1.347.689 kn 772.743 kn 2.747.402 kn2033 626.970 kn 1.388.119 kn 795.926 kn 2.811.015 kn2034 626.970 kn 1.429.763 kn 819.804 kn 2.876.537 kn2035 626.970 kn 1.472.656 kn 844.398 kn 2.944.024 kn2036 626.970 kn 1.516.835 kn 869.730 kn 3.013.535 kn2037 626.970 kn 1.562.340 kn 895.821 kn 3.085.132 kn2038 626.970 kn 1.609.211 kn 922.696 kn 3.158.877 kn2039 626.970 kn 1.657.487 kn 950.377 kn 3.234.834 kn

Ukupna investicija / 30 godina 71.457.855 knProsječni godišnji troškovi / 30 godina 2.381.929 knProsječni godišnji troškovi po ES / 30 godina 462 knProsječni godišnji troškovi po m3 pročišćene vode / 30 godina 5,86 kn




Tablica 28. Ukupni investicijski troškovi varijante uređaja s C-TECH tehnologijom C-TECH TEHNOLOGIJA


Građevinski i zemljani radovi - zemljište, objekti i uređenje čestice 2.915.000 kn 35 83.286 knStrojarska i druga oprema - nabava i ugradnja 4.030.000 kn 10 403.000 knElektro i MUR oprema, nabava i ugradnja 777.000 kn 4 194.250 knOstalo 280.000 kn 4 70.000 knUkupni troškovi gradnje 8.002.000 kn 750.536 kn



Godišnji iznos amortizacije (infl. 3,5%)

Godišnji operativni troškovi

(infl. 3,5%) Ukupno

2010 638.850 kn 750.536 kn 384.512 kn 1.773.898 kn2011 638.850 kn 773.052 kn 396.047 kn 1.807.949 kn2012 638.850 kn 796.243 kn 407.929 kn 1.843.022 kn2013 638.850 kn 820.131 kn 420.167 kn 1.879.147 kn2014 638.850 kn 844.735 kn 432.772 kn 1.916.356 kn2015 638.850 kn 870.077 kn 445.755 kn 1.954.682 kn2016 638.850 kn 896.179 kn 459.128 kn 1.994.157 kn2017 638.850 kn 923.064 kn 472.901 kn 2.034.816 kn2018 638.850 kn 950.756 kn 487.088 kn 2.076.695 kn2019 638.850 kn 979.279 kn 501.701 kn 2.119.830 kn2020 638.850 kn 1.008.657 kn 516.752 kn 2.164.259 kn2021 638.850 kn 1.038.917 kn 532.255 kn 2.210.022 kn2022 638.850 kn 1.070.084 kn 548.222 kn 2.257.157 kn2023 638.850 kn 1.102.187 kn 564.669 kn 2.305.706 kn2024 638.850 kn 1.135.253 kn 581.609 kn 2.355.712 kn2025 638.850 kn 1.169.310 kn 599.057 kn 2.407.218 kn2026 638.850 kn 1.204.389 kn 617.029 kn 2.460.269 kn2027 638.850 kn 1.240.521 kn 635.540 kn 2.514.911 kn2028 638.850 kn 1.277.737 kn 654.606 kn 2.571.193 kn2029 638.850 kn 1.316.069 kn 674.244 kn 2.629.163 kn2030 638.850 kn 1.355.551 kn 694.472 kn 2.688.873 kn2031 638.850 kn 1.396.218 kn 715.306 kn 2.750.373 kn2032 638.850 kn 1.438.104 kn 736.765 kn 2.813.719 kn2033 638.850 kn 1.481.247 kn 758.868 kn 2.878.965 kn2034 638.850 kn 1.525.685 kn 781.634 kn 2.946.169 kn2035 638.850 kn 1.571.455 kn 805.083 kn 3.015.388 kn2036 638.850 kn 1.618.599 kn 829.236 kn 3.086.684 kn2037 638.850 kn 1.667.157 kn 854.113 kn 3.160.119 kn2038 638.850 kn 1.717.171 kn 879.736 kn 3.235.757 kn2039 638.850 kn 1.768.687 kn 906.128 kn 3.313.665 kn





Tablica 29. Ukupni investicijski troškovi varijante uređaja s MBR tehnologijom MBR TEHNOLOGIJA


Građevinski i zemljani radovi - zemljište, objekti i uređenje čestice 2.470.000 kn 35 70.571 knStrojarska i druga oprema - nabava i ugradnja 2.643.000 kn 10 264.300 knMembrane 845.600 kn 5 169.120 knElektro i MUR oprema, nabava i ugradnja 814.000 kn 4 203.500 knOstalo 280.000 kn 4 70.000 knUkupni troškovi gradnje 7.052.600 kn 777.491 kn



Godišnji iznos amortizacije (infl. 3,5%)

Godišnji operativni troškovi

(infl. 3,5%) Ukupno

2010 563.053 kn 777.491 kn 436.836 kn 1.261.249 kn2011 563.053 kn 800.816 kn 449.941 kn 1.813.811 kn2012 563.053 kn 824.841 kn 463.439 kn 1.851.333 kn2013 563.053 kn 849.586 kn 477.342 kn 1.889.982 kn2014 563.053 kn 875.073 kn 491.663 kn 1.929.790 kn2015 563.053 kn 901.326 kn 506.413 kn 1.970.792 kn2016 563.053 kn 928.365 kn 521.605 kn 2.013.024 kn2017 563.053 kn 956.216 kn 537.253 kn 2.056.523 kn2018 563.053 kn 984.903 kn 553.371 kn 2.101.327 kn2019 563.053 kn 1.014.450 kn 569.972 kn 2.147.475 kn2020 563.053 kn 1.044.883 kn 587.071 kn 2.195.008 kn2021 563.053 kn 1.076.230 kn 604.683 kn 2.243.967 kn2022 563.053 kn 1.108.517 kn 622.824 kn 2.294.394 kn2023 563.053 kn 1.141.772 kn 641.508 kn 2.346.334 kn2024 563.053 kn 1.176.026 kn 660.754 kn 2.399.833 kn2025 563.053 kn 1.211.306 kn 680.576 kn 2.454.936 kn2026 563.053 kn 1.247.646 kn 700.994 kn 2.511.693 kn2027 563.053 kn 1.285.075 kn 722.023 kn 2.570.152 kn2028 563.053 kn 1.323.627 kn 743.684 kn 2.630.365 kn2029 563.053 kn 1.363.336 kn 765.995 kn 2.692.384 kn2030 563.053 kn 1.404.236 kn 788.974 kn 2.756.264 kn2031 563.053 kn 1.446.363 kn 812.644 kn 2.822.060 kn2032 563.053 kn 1.489.754 kn 837.023 kn 2.889.830 kn2033 563.053 kn 1.534.447 kn 862.134 kn 2.959.634 kn2034 563.053 kn 1.580.480 kn 887.998 kn 3.031.531 kn2035 563.053 kn 1.627.894 kn 914.638 kn 3.105.585 kn2036 563.053 kn 1.676.731 kn 942.077 kn 3.181.861 kn2037 563.053 kn 1.727.033 kn 970.339 kn 3.260.426 kn2038 563.053 kn 1.778.844 kn 999.449 kn 3.341.347 kn2039 563.053 kn 1.832.209 kn 1.029.433 kn 3.424.696 kn





9. Prijedlog izbora tehnologije Iz Tablica 27., 28. i 29. Vidljivo je da su ukupni troškovi izgradnje, pogona i održavanja najniži za tehnologiju produžene aeracije, dok su najskuplji za MBR tehnologiju, no razlike nisu značajne. Kad se uzme u obzir da se radi o procjeni troškova izrađenoj na razini idejnog rješenja koji u konačnici mogu odstupati do 15%, vidljivo je da su sve tri tehnologije financijski prihvatljive. MBR tehnologija je jeftinija u slučaju inicijalne investicije, no ima nešto veće pogonske troškove, a naročito cijenu povisuje amortizacija samih membrana. Međutim, radi se o novijoj tehnologiji s dinamičnim razvojem materijala, pa se u budućnosti očekuje snižavanje cijene membrana, čime će ta tehnologija postati konkurentnija. Kod izbora tehnologije važno je i pitanje mogućnosti rekonstrukcije. Kod produžene aeracije potrebno je dograditi još jedan bioaeracijski bazen za što ima dovoljno mjesta u nastavku dva postojeća bazena, no kod C-TECH tehnologije nedostaje mjesta, stoga zbog samog načina manipulacije i upravljanja uređajem C-TECH tehnologija u slučaju Delnica ima određena ograničenja. Po tom pitanju MBR tehnologija je najpovoljnija, jer postojeći bazeni imaju dovoljno kapaciteta. Što se tiče drugih kriterija, obzirom da su tehnologije iz tehnološkog aspekta vrlo slične, među njima nema bitne razlike po pitanju stabilnosti procesa ili kakvoće efluenta. Radi se o dobro poznatim tehnologijama s dugogodišnjom primjenom širom svijeta. Najstabilniji je MBR proces kad se radi o promjenama opterećenja otpadne vode, no isti je najosjetljiviji u slučaju dotrajalosti opreme i nekvalificiranosti radne snage. MBR i C-TECH tehnologije imaju znatno složeniji sustav upravljanja i kontrole od produžene aeracije. Radi poboljšavanja kakvoće konačne odluke pristupa se pojednostavljenoj višekriterijskoj analizi, čiji su rezultati prikazani u Tablici 30. Prikazane su prednosti i nedostaci pojedinih tehnologija obrade otpadnih voda i pritom nastalih muljeva. Prednosti i nedostaci su prikazani u relativnim odnosima (1 – loše, 5 – odlično).




Tablica 30. Pojednostavljena višekriterijska analiza

Parametar Produžena

aeracija C-TECH

tehnologija MBR

tehnologija Stabilnost kakvoće efluenta 3 4 5

Količina viška mulja 4 4 5

Jednostavnost izvedbe 4 3 2

Jednostavnost nadogradnje 2 2 4

Jednostavnost upravljanja 5 4 3

Jednostavnost održavanja 4 3 2

Mogućnosti upravljivosti 3 4 4

Stabilnost procesa vezana uz varijacije protoka 3 4 5

Stabilnost procesa vezana uz rad u zimskim mjesecima 3 3 4

Efikasnost rada u slučaju kvara ključnog dijela opreme 4 3 1

Mogućnost pojave neugodnih mirisa 3 4 4

Potreba za stručnom radnom snagom 5 4 2

Zauzeće prostora za obradu voda 3 2 5

Površina za obradu mulja 4 4 4

Pouzdanost tehnologije 4 5 5

Ukupno 54 53 55 Prosječno 3,57 3,43 3,57

Kao što je vidljivo, ni u provedbi ovakve analize nije došlo do značajnijeg odmaka određene tehnologije obzirom na kakvoću od druge dvije tehnologije. Očekivano je najkvalitetnija MBR tehnologija, koja je i najskuplja. Stoga kao glavni kriterij ostaje onaj financijski. Obzirom na navedeno, ovim Idejnim rješenjem se konačno predlaže usvajanje Tehnologije produžene aeracije (tehnologija aktivnog mulja s istovremenom stabilizacijom viška mulja u kontinuiranom obliku) i dvostupanjskim ugušćivanjem mulja u gravitacijskom uguščivaču i centrifugi i konačnom dispozicijom obrađenog mulja u poljoprivredi ili zbrinjavanjem na odlagalištu neopasnog otpada. Ključne prednosti izabrane tehnologije jest niža cijena i jednostavnost izvedbe i upravljanja, te održavanja.




10. Mjere zaštite okoliša Tlo i podzemne vode: Uređaj je izoliran od okoliša. Svi dijelovi uređaja na kojima se nalazi oprema, cjevovodi, spremnici i dr. moraju biti vodonepropusni. Sva oborinska voda koja se pojavi na lokaciji se treba upuštati u ulazno okno. Prilikom čišćenja i pražnjenja posuda tijekom redovitog i izvanredovitog remonta potrebno je utvrditi oštećenja objekata i cjevovoda i ukloniti ih. Potrebno je redovito ispitivati vodonepropusnost građevine. Zrak: Kroz upuhivanje zraka u pjeskolov i bioaeracijske bazene dolazi do oslobađanja tvari u atmosferu. Dominatna tvar koja se oslobađa jest ugljični dioksid, nastao bioooksidacijom organske tvari. Također, dolazi do oslobađanja i drugih produkata biooksidacije, kao i do oslobađanja reduciranih spojeva koji se stripiraju prilikom upuhivanja zraka: H2S, NH3, CH4, merkaptana i cijelog niza spojeva s ugljikom karakterističnih za fekalnu otpadnu vodu. Sama lokacija uređaja, koja je vrlo brizu prvih kuća, može uzrokovati širenje neugodnih mirisa, stoga je potrebno primarnu obradu, te fekalnu stanicu izgraditi na način da se isto spriječi (smješanjem istih u zatvoreni objekt, te ugradnjom biofiltera). Otpad: Otpad iz procesa pročišćavanja, te ostali otpad, treba se zbrinjavati kako je predloženo ovim Idejnim rješenjem. Vodotoci i izvorišta: Praćenje kakvoće Delničkog potoka treba provoditi nizvodno od lokacije ispuštanja pročišćene vode iz uređaja za pročišćavanje Delnice, na parametre: otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK, BPK5, N-NH4, N-NO2, N-NO3, Nuk, Puk, ukupni broj mikroba, broj koliforma, broj fekalnih koliforma, P-B indeks saprobnosti, teški metali, mineralna ulja. Isto je potrebno povremeno obavljati i na rijeci Kupici nizvodno od ušća Lešnice, kao i na izvoru Kupice.




11. Zaključak Izabrana tehnologija za obradu otpadnih voda Grada Delnice jest tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju u kontinuiranom protoku otpadne vode, s istovremenom stabilizacijom viška mulja, ugušćivanjem viška mulja u gravitacijskom ugušćivaču, odvodnjavanjem na centrifugi i konačnom zbrinjavanju obrađenog mulja na odlagalištu neopasnog otpada ili poljoprivredi. Odabrani stupanj pročišćavanja je II stupanj. Tehnologija je pouzdana, dobro poznata u svjetskoj praksi, lako upravljiva i financijski prihvatljiva. I sam postojeći uređaj u Delnicama koji se planira rekonstruirati je izgrađen kao uređaj koji primjenjuje navedenu tehnologiju. Sam prijedlog rekonstrukcije slijedi zahtjeve Projektnog zadatka, kakvoće i količine otpadnih voda, te stanja na terenu vezano uz odvodnju i postojeću izgrađenost objekata. Za potrebe rekonstrukcije će se iskoristiti veći dio postojećih građevinskih objekata uz manje zahvate te sanaciju istih. Strojarska i elektrooprema će se morati u potpunosti zamijeniti zbog dotrajalosti i nefunkcionalnosti. Što se tiče zakonskih ograničenja, izabrani II stupanj pročišćavanja je u skladu s važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08), te u skladu s zahtjevima vezanim uz zaštitu recipijenta, a način zbrinjavanja mulja je u skladu s Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08), te sa svim drugim zakonskim propisima, kao i dokumentima prostornog planiranja. Vezano za slučaj potrebe instaliranja III stupnja pročišćavanja, ili jednostavnog povećanja kapaciteta uslijed spajanja okolnih naselja na sustav UPOV Delnica, nadogradnja uređaja se može provesti relativno jednostavno, nadogradnjom uređaja „u vis“ za manje povećanje opterećenja, uz jednostavnu zamjenu elektrostrojarske opreme. Zauzeće prostora je također prihvatljivo, obzirom na nisku cijenu zemljišta na lokaciji. Odabir prijamnika pročišćenih otpadnih voda (Delnički potok) je vezan uz činjenicu da drugog izbora praktično ni nema.






D. GRAFIČKI PRILOZI

Documents

idejno rjesenje delnice - komunalac.hr rjesenje UPOV delnice text.pdf · pročišćavanje otpadnih voda naselja Delnice kako bi isti zadovoljio važeće zakonske propise. Postojeći