0

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNI ČKI FAKULTET

GORAN SABOL

IDENTIFIKACIJA I MOGU ĆNOSTI ODREĐIVANJA ZNA ČAJA ASPEKATA OKOLIŠA

NA PRIMJERU VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

DIPLOMSKI RAD

VARAŽDIN, 2010.

1

SADRŽAJ

1.0 UVOD ............................................................................................................................... 4

2.0 ISO 14001 ......................................................................................................................... 7

2.1 UVOD U ISO 14001 ..................................................................................................... 7

2.2 ODREDBE NORME ISO 14001 ................................................................................ 10

3.0 IDENTIFIKACIJA ASPEKATA OKOLIŠA ............................................................. 15

3.1 UVOD ......................................................................................................................... 15

3.2 ASPEKTI OKOLIŠA I UTJECAJI NA OKOLIŠ ...................................................... 16

3.2.1 DEFINICIJA ASPEKATA I UTJECAJA .................................................................. 16

3.2.2 KATEGORIJE ASPEKATA OKOLIŠA ................................................................ 17

3.2.3 METODE ZA IDENTIFIKACIJU ASPEKATA OKOLIŠA ................................. 20

4.0 OCJENJIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ ............................................................. 21

4.1 ODABIR KRITERIJA ZA PROCJENU ..................................................................... 23

4.2 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ ...................................................................... 29

5.0 DEFINIRANJE ZNA ČAJA ......................................................................................... 34

5.1 UVJETI OCJENJIVANJA ASPEKATA OKOLIŠA ................................................. 36

5.2. OCJENJIVANJE ASPEKATA OKOLIŠA METODOM ZBRAJANJA I METODOM MNOŽENJA FAKTORA ....................................................................................................... 39

6.0 ZAKLJU ČAK ................................................................................................................ 42

7.0 LITERATURA .............................................................................................................. 44

PRILOG ..................................................................................................................................... 45

SAŽETAK .................................................................................................................................. 55

2

Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključujući i čovjeka,

koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zraka, vode, tla, zemljine

kamene kore, energije te materijalnog dobra i kulturne baštine kao dijela okruženja

kojeg je stvorio čovjek.

Ekologija i zaštita okoliša pojmovi su koji se danas puno koriste, a osnovnu razliku čini

to što je zaštita okoliša kao skup djelatnosti i mjera proizašla iz potreba očuvanja

cjelokupnog života u okolišu a koje proučava ekologija.

Prema definiciji [1], ekologija je prirodna znanost koja proučava odnose među živim

organizmima kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem žive, te utjecaj tog okoliša na njih.

Posljedice ljudskog djelovanja odražavaju se na sva područja na Zemlji, sve eko sustave

i na sve sastavnice okoliša (vodu, tlo, zrak). Način na koji živimo na zemlji koristeći sve

raspoložive resurse, zadovoljavajući svoje potrebe i više od toga na način da uzimamo,

rasipamo i trošimo te na kraju odbacimo sve što nam više ne treba doveo je do potrebe

za očuvanjem okoliša i njegovom zaštitom.

Postoji više teorija zaštite okoliša:

- Antropološka, koja polazi od toga da je zaštita okoliša namijenjena isključivo

zdravlju i životu ljudi i općem blagostanju čovječanstva, a temelji se na

filozofskom shvaćanju ekološke etikepo kojem čovjek ima obvezu štititi

pojedine elemente okoliša u skladu sa svojim interesima

- Ekocentrična teorija zaštite okoliša polazi od prirode kao vrijednosti za sebe,

što vrijedi i za njenu zaštitu, bez obzira na njene funkcije za čovjeka, dakle,

priroda ima vlastito pravo egzistencije

- Resursna – ekonomska teorija koncentrirana je na zaštitu prirodnih izvora,

pogotovo neobnovljivih, uvažavajući tako interese budućih generacija. Ova

teorija se u većoj mjeri oslanja na sustav tržišne zaštite

3

Svjesni svih vrsta šteta u okolišu i potrebe za sprečavanjem daljnjeg negativnog

djelovanja zajedno sa potrebom saniranja čitavih područja, razvile su se mjere i

aktivnosti, donijeli propisi, te su se osnovale institucije u kojima stručnjaci diktiraju

svoja pravila ponašanja, te provode mjere zaštite okoliša i održivog razvoja.

Norme u zaštiti okoliša sve više se uvode u upravljačke strukture (posebno serije ISO

normi skupine 14000) kao poticaj boljem upravljanju zaštiti okoliša i instrumentom za

postizanje konkurentnosti u plasmanu roba i usluga neke organizacije van zemlje.

Temeljna funkcija serije normi ISO 14000 je definiranje svih faza sustava upravljanja

okolišem (u daljnjem tekstu EMS prema eng. skraćenici od Environmental Management

System) i hijerarhijske strukture sustava. Pri tome se funkcija politike okoliša stavlja u

centralni položaj sustava oko kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole

upravljanja okolišem.

ISO 14000 serija se sastoji od 21 norme namijenjenie organizaciji u rukovođenju

njihovim zahtjevima zaštite okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša

u praksi biti u skladu s ciljevima i misijom organizacije.

4

1.0 UVOD

Šteta koja se nanosi okolišu raste iz dana u dan zbog sve više zahtjeva koji dovode do

crpljenja prirodnih sirovina i zagađenja tla, vode i zraka. Glavni uzrok tome su jačanje

industrije i nezaustavljivi rast svjetske populacije što dovodi do stvaranja sve većih

količina otpada.

Unazad nekoliko desetljeća počela je jačati svijest za brigom za okoliš pa zbog toga i

sve više organizacija nastoji shvatiti na koji način i u kojoj mjeri one utječu na okoliš.

Rezultat toga je vođenje sustava za upravljanje okolišem kako bi se upravo mogli

kontrolirati ti utjecaji. Njihova pozornost se proteže od njihovih vlastitih aktivnosti pa

do aktivnosti njihovih dobavljača i partnera zbog toga što tzv. „zelene“ kompanije žele

sudjelovati sa „zelenim“ partnerima.

Riječ okoliš se danas koristi u širokom kontekstu. Tako možemo govoriti o kućnom

okolišu, poslovnom okolišu i socijalnom okolišu. [2] Tu riječ poglavito koristimo kako

bismo opisali fizikalnu okolinu (zrak, drveće, trava...) koja nas okružuje u

svakodnevnom životu. U ovom radu riječ okoliš se upravo odnosi na tu okolinu koju

smo spomenuli u prethodnoj rečenici. Citiramo li normu ISO 14001, naša briga za

okoliš se treba odnositi na „zrak, vodu, tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihove

međusobne odnose“. [3]

Pod već spomenutim sustavom za upravljanje okolišem poglavito mislimo na

kontroliranje naših aktivnosti kako bismo mogli održati fizikalne i kemijske resurse i pri

tom ih ne zagaditi ili onečistiti. Tu kontrolu možemo jednostavno implementirati u naš

svakodnevni život ako pazimo što kupujemo i što bacamo ali tek je u našem poslovnom

životu utjecaj na okoliš najznačajniji i ostavlja najveći trag. Tu se ponajprije misli na

utjecaj industrijskih aktivnosti koje dovode do crpljenja raspoloživih prirodnih resursa

što uzrokuje stalni porast štete koju prouzročimo okolišu.

5

Postoje četiri razloga zašto bi svaka organizacija trebala uzeti u obzir faktore u sustavu

upravljanja okolišem. To su: [2]

Etički - dužnost kao čovječanstvu nam je da se brinemo za svijet u kojem živimo i da

ga predamo našoj djeci na skrb u što boljem stanju.

Ekonomski - očuvamo li resurse i pokušamo li ne stvarati previše otpada te uzaludno

trošiti velike količine energije znači da štedimo.

Zakonski - s vremenom sve više vlada donosi i prilagođava već postojeće zakone u

skladu sa zaštitom okoliša zbog čega su nam potrebni sustavi kako bi bili sigurni da su

naši postupci u skladu sa zakonom kako ne bi narušili našu stečenu reputaciju.

Komercijalni - sve više velikih organizacija preuzima kontrolu nad vlastitim

odgovornostima koje se tiču zaštite okoliša, te stoga one same traže od svojih

dobavljača da učine isto. Bez potrebnih dokaza o provođenju sustava za upravljanje

okolišem možemo očekivati kako će se broj zainteresiranih strana za suradnju smanjiti.

S druge strane, demonstriramo li dobru praksu koja se tiče zaštite okoliša možemo samo

očekivati kako će nam se pružiti brojne nove prilike na tržištu.

Obvezivanje neke organizacije da će se brinuti za okoliš se danas rješava objavom

organizacije da su njene aktivnosti usklađene sa zahtjevima norme ISO 14001 koja je

međunarodna norma za sustav upravljanja okolišem. Organizacije koje su već otprije

registrirane normom ISO 9001 nemaju poteškoća sa prepoznavanjem ISO 14001 norme

koja ipak ima dvije dodatne značajke: organizacije moraju identificirati aspekte okoliša

koji su prisutni u njihovim aktivnostima i definirati utjecaje koje one imaju na okoliš, te

se moraju ujedno i pridržavati propisa koji se odnose na njih. Nakon toga prateći model

ISO 9001 potrebno je zapisati i implementirati operativne procedure zajedno s

priručnikom koji opisuje sustav za upravljenje okolišem. To je potrebno učiniti prije

nego li može stupiti nezavisna procjena usklađenosti s normom.

Kao što je internacionalna norma ISO 9000 bila bazirana na normi BS 5750 tako je za

bazu ISO 14001 norme poslužila norma BS 7750. Norma ISO 14001 je prvi puta bila

predstavljena u rujnu 1996. godine te je potisnula tada već postojeću normu BS 7750.

6

Druga verzija norme ISO 14001 donesena je 2004. godine i danas je još uvijek važeća

verzija te norme. Ostale norme koje su slične prethodno navedenim normama su

EMAS, BS5750, BS7750, IEC, DIN, CEN...

U ovom radu će se najviše pažnje posvetiti samoj normi ISO 14001 te o identifikaciji

aspekata okoliša i prikazati više načina određivanja značaja aspekata okoliša i

ocjenjivanja aspekata okoliša kako bi se aktivnosti zaštite okoliša formirale najprije na

one najznačajnije. Za primjer je uzeta visokoškolska ustanova Geotehničkog fakulteta u

Varaždinu.

7

2.0 ISO 14001

2.1 UVOD U ISO 14001

Protekla dva desetljeća obilježena su kao desetljeća ekološke svjesti. Donesen je

značajan broj zakona koji se bave ekologijom i propisa kako bi učinili poduzeća

ekološko odgovornima. S rastućim interesom za ekološka pitanja od strane javnosti,

ekološka odgovornost je postala značajno pitanje. Trenutno postoje dvije vrste ekološke

odgovornosti - zakonska i dobrovoljna.

Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način (serije ISO 14000

normi) kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. ISO 14001

norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom EMS-u (sustavu za

upravljanje okolišem) izdavanjem godišnjih izvješća. Uzimajući u obzir rastuću pažnju

vezanu za ekološka pitanja, organizacijama je potrebna pomoć na svim razinama u cilju

ispunjenja zahtjeva norme ISO 14001:2004. Certifikacija od strane raznih specijalnih i

neovisnih certifikacijskih tvrtki (DNV, Buerau Veritas...) se obavlja prema normi ISO

14001:2004. Sustavom upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u

organizaciji identificirani, nadzirani i usklađeni sa zakonskom regulativom. Raznim

mehanizmima se kroz vrijeme negativni utjecaji ublažuju ili potpuno uklanjaju.

Slika 1: Tri stupa ISO 14001 (prema [3])

ISO 14001

TRAJNO POBOLJŠAVANJE

PREVENCIJA

USKLAĐENOST (S POLITIKOM, ZAKONSKIM I DRUGIM ZAHTJEVIMA)

8

Ova međunarodna norma se može primijeniti na svaku organizaciju koja želi:

- uvesti, održavati i poboljšati sustav upravljanja okolišem

- osigurati usklađenost sa svojom utvrđenom politikom upravljanja okolišem

- pokazati drugima tu usklađenost

- tražiti potvrđivanje odnosno certifikaciju svog sustava upravljanja okolišem od

druge strane

Upravljanje okolišem prema zahtjevima norme osigurava:

- smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoliš

- brzi odziv u slučaju nezgoda ili izvanrednih situacija

- smanjenje troškova (energije, materijala...)

- usklađivanje poslovanja sa zakonskim zahtjevima

- pozitivnu predodžbu tvrtke u javnosti

- motiviranost zaposlenika

Pozitivan i aktivan odnos prema okolišu postao je bitan pokazatelj poslovne uspješnosti.

Osnovni zahtjevi norme ISO 14001 su:

- definirati politiku i ciljeve okoliša

- prepoznati sve aspekte i utjecaje na okoliš organizacije

- prepoznati sve zakonske i druge zahtjeve vezane za okoliš koje se odnose na

organizaciju

- definirati obveze i odgovornosti zaposlenika

- definirati način komunikacije o značajnim aspektima okoliša

9

- osigurati resurse

- definirati mjere za smanjenje i/ili eliminaciju negativnih utjecaja na okoliš

- pratiti ostvarene rezultate

- poduzimati radnje za kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja okolišem

Slika 2: Uvođenje sustava ISO 14001 (prema [3])

POČETAK

1. POLITIKA

2. PLANIRANJE

3. PRIMJENA

4. PROVJERA

5. OCJENA

Stalno unapređenje

10

Tvrtka koja uvodi ISO 14001 mora uspostaviti i održavati sustav upravljanja okolišem

prema sljedećim zahtjevima: [2]

- Politika upravljanja okolišem – uprava određuje politiku upravljanja okolišem

tvrtke

- Planiranje – utvrđuju se aspekti okoliša i zakonska regulativa te na osnovu toga

određuju se ciljevi i programi upravljanja okolišem

- Primjena i rad – sve planirano se stavlja u primjenu uspostavljanjem

odgovornosti i komunikacije, provedbom edukacije, utvrđivanjem mogućnosti

nastanka izvanrednih situacija, uvježbavanjem postupanja u izvanrednim

situacijama...

- Promjena i popravne radnje – mehanizmima internih audita, popravnih i

zaštitnih radnji te praćenjem nesukladnosti sustav se provjerava i unapređuje

- Ocjena uprave – uprava se periodično informira o funkcioniranju sustava

upravljanja okolišem i ocjenjuje stanje sustava upravljanja okolišem

2.2 ODREDBE NORME ISO 14001

Zahtjevi za sustav za upravljanje okolišem koji se ocjenjuju tijekom certifikacijskog

pregleda se nalaze u poglavlju 4 norme pod sljedećih šest potpoglavlja: [4] i [5]

4.1. Opći zahtjevi

4.2. Politika upravljanja okolišem

4.3. Planiranje

4.4. Uvođenje i primjena

4.5. Provjeravanje

4.6. Preispitivanje upravljanja koje provodi uprava

11

Slijedi kratak osvrt na odredbe norme ISO 14001 pod poglavljem 4.

4.1. Opći zahtjevi

Organizacija mora posjedovati dokumentirani sustav upravljanja okolišem koji

zadovoljava sve zadane uvjete.

4.2. Politika upravljanja okolišem

Uprava mora definirati politiku upravljanja okolišem unutar organizacije koja osigurava

da:

- odgovara prirodi, opsegu i utjecaju njezinih djelatnosti, proizvoda ili usluga na

okoliš

- uključuje opredjeljenost uprave za trajno poboljšavanje i sprečavanje

onečišćavanja

- uključuje opredjeljenost uprave za usklađivanje s odgovarajućim zakonskim

zahtjevima i ostalim zahtjevima na koje se organizacija obvezala u odnosu na

svoje aspekte okoliša

- daje okvir za postavljanje i preispitivanje općih i pojedinačnih ciljeva

- dokumentira se, provodi i održava

- priopćava se svim osobama koje rade za ili u ime te organizacije

- dostupna je javnosti

4.3. Planiranje

4.3.1 Aspekti okoliša

Aspekti okoliša se identificiraju za normalne uvjete rada, za razumno predvidljive

devijacije i za izvanredne slučajeve.

12

4.3.2. Zakonski i ostali zahtjevi

Organizacija mora identificirati sve zakonske, nadzorne i ostale važne zahtjeve u svezi s

okolišem. Ti podaci su najčešće navedeni u Registru zakona i drugih zahtjeva unutar

organizacije koji se mora održavati konstantno ažuriranim.

4.3.3. Opći, pojedinačni ciljevi i programi

Ciljevi za unapređenje sustava upravljanja okolišem organizacije moraju biti postavljeni

te biti u skladu sa politikom upravljanja okolišem. Ujedno je potrebno postaviti i

programe kojima bi se trebali postići zadani ciljevi.

4.4. Uvođenje i primjena

4.4.1. Resursi, uloge, odgovornost i ovlaštenje

Uprava organizacije je dužna osigurati dostupnost resursa koji su bitni za

uspostavljanje, uvođenje, održavanje te poboljšavanje sustava upravljanja okolišem.

Ujedno je dužna i imenovati posebne predstavnike koji će neovisno o ostalim

odgovornostima imati definiranu ulogu, ovlasti i odgovornosti.

4.4.2. Kompetentnost, osposobljavanje i svjesnost

Svo osoblje mora imati adekvatnu naobrazbu koja se tiče relevantnih procedura EMS-a

i potrebno je znati posljedice za nepridržavanje istih.

4.4.3. Komunikacija

Potrebno je uspostaviti sustav kako bi se komunikacija mogla odvijati na svim razinama

i funkcijama unutar organizacije, a koji se tiču aspekata okoliša.

4.4.4. Dokumentacija

Treba postojati dokumantirani opis sustava upravljanja okolišem koji objedinjuje

politiku organizacije, ciljeve, opseg sustava i odgovornosti same organizacije

13

4.4.5. Nadzor dokumenata

Organizacija je dužna imati sustav za kontrolu njezine dokumentacije.

4.4.6. Nadzor rada

U skladu sa svojom politikom okoliša i odgovarajućim ciljevima, organizacija mora

prepoznati i planirati one radnje koje su povezane s utvrđenim značajnim aspektima

okoliša pod točno određenim uvjetima.

4.4.7. Pripravnost i odziv u izvanrednim situacijama

Potrebno je definirati predvidljive nužne situacije i implementirati pogodne procedure.

Važno je i da organizacija povremeno preispita i, ako je potrebno, izmjeni svoje

postupke pripravnosti u takvim situacijama, osobito nakon nesreća ili izvanrednih

situacija.

4.5. Provjeravanje

4.5.1. Praćenje i mjerenje

Trebaju postojati procedure za praćenje aktivnosti koje imaju utjecaj na okoliš. Svaka

oprema za praćenje određenih parametara tih aktivnosti mora biti kalibrirana.

4.5.2. Vrednovanje usklađenosti

Organizacija mora uspostaviti, primijeniti i održavati postupak ili postupke za

periodično vrednovanje usklađenosti s primjenjivim zakonskim pravima u skladu sa

svojim opredjeljenjem za usklađenost. Uz to, organizacija mora vrednovati usklađenost

s ostalim zahtjevima koje se obvezala poštovati.

4.5.3. Nesukladnost, popravna radnja i preventivna radnja

Organizacija mora uspostaviti, primijeniti i održavati postupke za rješavanje stvarnih i

mogućih nesukladnosti i za poduzimanje popravnih i preventivnih radnji. Organizacija

mora ujedno osigurati da se u dokumentaciji sustava upravljanja okolišem provede

svaka potrebna promjena.

14

4.5.4. Nadzor zapisa

Organizacija mora uspostaviti i održavati zapise koji su potrebni za dokazivanje

sukladnosti svoga sustava upravljanja okolišem sa zahtjevima i s normom ISO 14001.

Zapisi ujedno moraju biti i ostati čitljivi, prepoznatljivi i sljedivi.

4.5.5. Unutrašnji audit

Organizacija mora osigurati da se unutrašnji auditi sustava upravljanja okolišem

provode u planiranim vremenskim razmacima, te da odabir auditora i provedba audita

osiguraju objektivnost i nezavisnost procesa provođenja audita.

4.6. Preispitivanje upravljanja koje provodi uprava (upravna ocjena)

Organizacija mora periodično pregledavati politiku okoliša, zadatke i sustav upravljanja

okolišem kako bi se uvjerila da su oni učinkoviti i važni za potrebe organizacije.

Upravna ocjena mora obratiti pažnju na:

- rezultate unutrašnjih audita i vrednovanja usklađenosti sa zakonskim i ostalim

zahtjevima koje se organizacija obvezala poštovati,

- komunikaciju s vanjskim zainteresiranim stranama,

- informacije o učinku na okoliš,

- stupanj ostvarenosti općih i pojedinačnih ciljeva,

- status popravnih i preventivnih radnji

- provjeru potrebnih i preventivnih radnji

- provjeru potrebnih radnji prema prethodnomu preispitivanju usstava koje

provodi uprava

- preporuke za poboljšanje

15

3.0 IDENTIFIKACIJA ASPEKATA OKOLIŠA 3.1 UVOD

Uvođenje EMS-a bi trebalo rezultirati u poboljšanom učinku organizacije na okoliš.

Kako je učinak na okoliš neke kompanije usko povezan sa učinkom koji njezine

aktivnosti imaju na okolinu u kojoj ta kompanija djeluje, djelotvornost EMS-a se temelji

na razumijevanju aktivnosti organizacije koje mogu značajnije utjecati na neposrednu

okolinu a samim time i na okoliš općenito.

Najvažniji element bilo kojeg EMS-a uključuje identifikaciju aspekata okoliša i utjecaja

na okoliš. Informacija koja proizlazi iz ISO 14001 poglavlja 4.3.1, Aspekti okoliša,

pruža temelj za sljedećih sedam aktivnosti koje zahtijevaju od strane norme:

1. Garanciju da je politika okoliša prikladna za prirodu, mjere i utjecaje na

okoliš od strane aktivnosti organizacije, njenih proizvoda i usluga

2. Uspostavljanje ciljeva i zadataka koji su u skladu sa obvezama organizacije

da će spriječiti zagađenje okoliša

3. Identificiranje potreba za educiranjem svih zaposlenika čiji posao na radnom

mjestu može imati značajniji utjecaj na okoliš

4. Interno komuniciranje između različitih stupnjeva i funkcija organizacije

5. Identificiranje aktivnosti i operacija (uključujući održavanje) koje su

povezane sa značajnijim aspektima okoliša i razvijanje prikladnih uputa za

rad

6. Identificiranje potencijala za nesreće i nužne situacije

7. Provođenje monitoringa i mjerenje glavnih karakteristika aktivnosti koje

mogu imati značajniji utjecaj na okoliš

Iako je važna, ta aktivnost je relativno slabo razumljiva. Većina organizacija koja

prolazi kroz proces uvođenja norme ISO 14001 ukazuje na to da treba pomoć s tim

zahtjevima.

16

U sljedećim poglavljima ovog rada će se govoriti o definiranju aspekata i utjecaja na

okoliš, pristupu korak po korak kod identificiranja aspekata okoliša, utvrđivanju

utjecaja na okoliš i definiranju njihovih važnosti.

3.2 ASPEKTI OKOLIŠA I UTJECAJI NA OKOLIŠ

3.2.1 DEFINICIJA ASPEKATA I UTJECAJA

Aspekt okoliša je, prema ISO 14001, definiran kao element djelatnosti, proizvoda ili

usluga neke organizacije koji može s okolišem uzajamno djelovati, dok je utjecaj na

okoliš, također definiran prema ISO 14001, svaka promjena u okolišu, bilo negativna ili

pozitivna, nastala potpuno ili djelomično kao rezultat aspekata okoliša neke organizacije

[6]. Utjecaji na okoliš su često promatrani u obliku izlaza mada je utjecaje točnije

promatrati kao rezultat izlaza. Pod utjecaje na okoliš se ubrajaju emisija zraku ili

istjecanje otpadne vode koja može utjecati na okoliš tako da njezino ispuštanje u rijeku

ili potok može negativno djelovati npr. zbog visokih koncentracija teških metala u toj

otpadnoj vodi.

Primjeri aspekata i utjecaja su dani u sljedećoj tablici:

Tablica 1: Primjeri aspekata i utjecaja (prema [6])

Aspekt Utjecaj

Proces:

Proizvodnja obojenih tekstila Organska umjetna bojila

Zagađenje rijeka i mora

otpadnim vodama

Proizvod:

Lak za kosu Otapalo/freon

Klorirano otapalo koje se

ispušta u zrak/freon uništava

zaštitni ozonski sloj oko

Zemlje

Usluga:

Održavanje travnjaka Raspršivanje herbicida

Onečišćavanje tla i

podzemnih voda

17

Postupak od utvrđivanja svih aspekata preko njihovog utjecaja do procjenjivanja

njihovog značaja obično se opisuje tzv. efektom lijevka [6]. Npr. neka kompanija može

utvrditi 50 aspekata od kojih može 35 imati značajniji utjecaj na okoliš. Vrlo je

vjerojatno da jedan aspekt može imati i više od jednog utjecaja pa zbog toga 35

aspekata može stvoriti 35 utjecja na okoliš ili čak 40 ili 60. Od svih identificiranih

aspekata može se desiti da je samo njih 10 značajnije. Tada se tih 10 aspekata moraju

uzeti u obzir kao prioritetni kod zadavanja ciljeva i zadataka organizacije.

Organizacije su slobodne u smislu da same odrede prioritete i koji su aspekti značajni

na temelju tehnoloških opcija, financijskih i poslovnih pitanja te zainteresiranih strana.

3.2.2 KATEGORIJE ASPEKATA OKOLIŠA

Aspekti okoliša se dijele u 3 glavne kategorije: [6]

- Aspekti koji su srodni operacijama organizacije: Operativni aspekti su

obično i najviše naglašeni zbog toga što su nam bliži nego aspekti u ostale dvije

kategorije. Aspekti u ovoj kategoriji su asocirani sa glavnim poslovima

kompanije poput proizvodnje nekog proizvoda, ekstrakcije prirodne sirovine ili

sklapanja komponenti

- Aspekti koji su povezani sa uslugama koje pruža ili koristi neka

organizacija: Takvi aspekti su indirektno povezani sa kompanijinim glavnim

poslovima. Uslužni aspekti obuhvaćaju dostavu ili transport, održavanje opreme

ili objekta.

- Aspekti povezani s kompanijinim proizvodima organizacije: U ovu

kategoriju spadaju aspekti koji su asocirani sa pakiranjem ili korištenjem

završnih proizvoda kompanije. Krajnje, neki potencijalni utjecaji na okoliš su

izvan kompanijine kontrole. Npr. proizvođač može svesti na minimum otpad na

takav način da dostavi isporuči svoj proizvod u reciklirajućim spremnicima, ali

je na potrošaču da odredi hoće li spremnik biti recikliran.

18

Na ovoj stranici je u tablici 2 dani pregled aspekata koji se najčešće utvrde kod većine

organizacija.

Tablica 2: Kategorije aspekata okoliša (prema [6])

Kategorije radnih aspekata Kategorije uslužnih aspekata Kategorije proizvodnih

aspekata

Energija

- Prirodni plin

- Struja

Materijali

- Sirovi materijali

- Obrađeni materijali

- Reciklirani materijali

- Ponovno korišeni materijali

Prirodne sirovine

- Voda

- Upotreba zemljišta

Kemikalije

Ambalaža

- Papir

- Karton

- Plastika

- Aluminij

- Željezo

- Drvo

Objekti i oprema

- Dizajn

- Operacija

- Održavanje

Uredska administracija

- Papir

- Uložak za toner

- Rasvjetne fluoroscentne lampe

Čišćenje

- Deterdženti

- Aerosol čistači

- Voda

- Papir

- Krpe

Održavanje

- Umjetno gnojivo

- Herbicidi

- Energija

Održavanje

- Otapala

- Ulje

- Mast

Transport i dostava

- Gorivo

- Ulje

- Mast

- Fluidi

Hrana/ugostiteljstvo

- Papir/plastični tanjuri

- Pakiranje

- Boce, konzerve

- Hrana

- Krušne peći

- Mikrovalne peći

- Posude za pranje suđa

Suzbijanje štetočina

Sustav za sprečavanje požara

Objekt

- Zgrada

- Parkiralište

Izvor energije

- Baterija

- Struja

- Fosilno gorivo

- Solarna energija

Pakiranje

- Papir

- Karton

- Plastika

- Aluminij

- Željezo

- Drvo

Transport i dostava

- Gorivo

- Ulje

- Mast

- Fluidi

Kominikacija

- Papir

- Tinta

19

Identifikacija aspekata okoliša kroz odabrani pristup može razmotriti:

a) emisije u zrak

b) ispuštanja u vodu

c) ispuštanja u tlo

d) uporabu sirovina i prirodnih dobara

e) uporabu energije

f) emisiju energije, npr. toplina, radijacija, vibracije

g) otpad

h) fizikalna svojstva, npr, veličina, oblik, boja, vanjski izgled

Razmatranjem treba obuhvatiti aspekte koji se odnose na aktivnosti, proizvode i usluge

organizacije kao što su:

a) razvoj i projektiranje

b) proizvodni procesi

c) ambalaža i transport

d) praksa i učinak na okoliš kooperanata, partnera i dobavljača

e) upravljanje otpadom

f) crpljenje i distribucija sirovina i prirodnih resursa

g) distribucija, upotreba i životni ciklus proizvoda i

h) utjecaji pridruženi flori i fauni (životinjske vrste i bioraznolikost)

20

3.2.3 METODE ZA IDENTIFIKACIJU ASPEKATA OKOLIŠA

Sljedeći je dati prikaz korištenih metoda u postupku identifikacije aspekata okoliša sa

varirajućim stupnjem uspješnosti: [6]

1. Lančana metoda: Ovaj tip metode se fokusira na aspekte okoliša koji su

prisutni kroz tzv. „lanac“ koji se proteže od organizacije, dobavljača, kroz

proizvodnju i distribuciju proizvoda pa sve do odlaganja proizvoda. Takav

pristup obično uključuje analizu životnog vijeka.

2. Metoda identifikacije materijala : Ova metoda se usredotočuje na sve

materijale i njihove sastavne dijelove koji se koriste u proizvodnji. Takav

pristup nastoji obuhvatiti sve podatk o opasnim i kemijskim tvarima, ali

često zaobilazi aspekte poput vode i energije.

3. Metoda usklađenosti sa zakonodavnom regulativom: Metoda koja se

usredotočuje na tvari koje su regulirane od strane vlade, države i lokalnih

agencija za okoliš. Aspekti koji nisu regulirani, poput mnogih oblika

pakiranog otpada, nisu podneseni kod ove metode.

4. Dijagram toka procesa: Ova metoda predstavlja najlakši i najobuhvatniji

način za identificiranje aspekata okoliša. Metoda se vrši na principu da se

organizacija „razbije“ na manje upravljive dijelove tako da se svaki proces

organizacije predstavi na svaki proces i podržana aktivnost nadijagram toka

procesa, te se nakon toga svaki proces i aktivnost pojedinačno detaljno

promotri kako bi se mogli identificirati pripadajući aspekti.

Popis identificiranih aspekata okoliša Geotehničkog fakulteta u Varaždinu se nalazi u

Prilogu 1, koji je pripremljen koristeći predloške prema [7].

21

4.0 OCJENJIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Na isti način na koji se mogu kategorizirati aspekti okoliša u smislu procesa, proizvoda i

usluga na isti se takav način mogu klasificirati i utjecaji na okoliš. U Dodatku A norme

ISO 14001 navedeno je kako organizacije ne trebaju procijeniti svaki produkt ili

komponentu nego da mogu odabrati kategorije svojih aktivnosti, proizvoda ili usluga

kako bi se identificirali oni aspekti koji mogu imati najveći utjecaj na okoliš.

Nije potrebno da aspekt ima stvarni utjecaj. Potencijal za značajniji utjecaj je dovoljan

da odredi aspekt kao značajan. Stoga organizacije koje uspješno upravljaju aspektima

kako bi izbjegle značajniji utjecaj bi trebale identificirati i procijeniti njihove

potencijalne utjecaje kako bi se izbjegli nepovoljni utjecaji na okoliš u budućnosti.

U sljedećoj tablici su prikazane kategorije uobičajenih utjecaja na okoliš.

Tablica 3: Kategorije uobičajenih utjecaja na okoliš (prema [6])

Kategorija radnih utjecaja Kategorija uslužnih

utjecaja

Kategorija proizvodnih

utjecaja

- Potrošnja/proizvodnja

energije

- Potrošnja/proizvodnja

prirodnih resursa

- Zagađivači zraka

- Otpuštanje otpadne vode

- Zagađivanje krajolika

- Odlaganje opasnog otpada

- Odlaganje čvrstog otpada

- Otpuštanje otpadne

vode

- Odlaganje kemikalija

- Odlaganje otopina

- Odlaganje iskorištenih

djelova

- Toksične tvari

- Kemikalije

- Odlaganje ambalaže

- Odlaganje proizvoda

- Buka

22

Utjecaji na okoliš se mogu identificirati na skoro identičan način kao i aspekti okoliša.

Najučinkovitija metoda je nadograđivati već postojeće podatke ili informacije.

Niže je prikazan primjer obrasca koji se koristi za identifikaciju utjecaja na okoliš.

Pritom je važno napomenuti da se odvojeni obrazac koristi za svaki pojedini utjecaj. To

omogućuje da kompanije organiziraju obrasce na način na koji im najviše odgovara

koristeći informacije koje su u označenim poljima. Dolje je dati primjer jednog takvog

obrasca: [6]

Operacijsko područje:

Aktivnost/zadatak:

Aspekt:

Obrazac ispunio: Datum:

Da Ne Pitanja: Utjecaji (ispuniti za svaki potvrdan odgovor)

Je li koja komponenta ovog aspekta ponovno ušla u proces iz kojeg je nastala?

Popis komponente i količine

Je li komponenta od tog aspekta ušla u koji drugi interni proces?

Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na recikliranje? Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na reprocesiranje

Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na ponovnu uporabu?

Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta emitirano direktno u zrak?

Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta otpuštena u vodu? Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta rukovana poput čvrstog otpada?

Popis komponente i količine

Je li koja komponenta ovog aspekta rukovana poput opasnog otpada?

Popis komponente i količine

Može li ovaj aspekt doprinjeti nesreći?

Identificirati tip nesreće, uvjete pod kojima može nastati i rezultat

Može li ovaj aspekt stvoriti hitnu situaciju?

Identificirati tip nesreće, uvjete pod kojima može nastati i rezultat

23

4.1 ODABIR KRITERIJA ZA PROCJENU

Nakon što su se identificirali svi značajni utjecaji na okoliš neke organizacije potrebno

je svakog od njih procijeniti kako bi se ustanovio značaj tog utjecaja. Ta procjena

ujedno postaje i temelj za određivanje značaja.

Uobičajena greška koja se javlja kod tog procesa određivanja značaja utjecaja na okoliš

je ta što se utjecaji procjenjuju pod normalnim operativnim uvjetima. Takav pristup je

pogrešan te je potrebno vršiti procjenu učinaka na okoliš pod abnormalnim uvjetima,

aktivnostima za vrijeme pokretanja i zaustavljanja cijelog sustava. Ujedno je potrebno

procijeniti i potencijal za moguće nesreće i hitne situacije. Ovo je veoma važno zbog

toga što neki aspekt nakon njegove identifikacije može biti konstantan bez obzira na

normalne ili abnormalne operacijske uvjete ali je njegov utjecaj na okoliš onaj koji

može znatno odstupati.

Utjecaji na okoliš se mogu procijeniti na nekoliko načina. Svaka kompanija ima svoju

ocjenjivačku proceduru zbog toga što je svaka kompanija dužna izabrati nekoliko

kombinacija procjenjivačkih kriterija koje najbolje odgovaraju njezinim aktivnostima i

zahvatima. U ovom radu će biti prikazan uobičajeni kriterij procjene utjecaja na okoliš.

Ono što je interesantno napomenuti je to da praktički svaki kriterij za ocjenu utjecaja na

okoliš uključuje skalu od 3 ili 5 bodova. Razlog tome je težnja ocjenjivača da odabere

sredinu kada se postavlja pitanje je li neki atribut za nijansu pozitivniji ili negativniji od

neutralnoga. Koristi li se skala od 4 bodova, tada je potrebno da se ocjenjivač odluči za

jednu stranu (opasno) ili drugu stranu (bezopasno). Neke organizacije pritom preferiraju

koristiti nenumeričke skale poput minimalno, nisko, srednje i visoko. Korištenje

nenumeričke skale se uobičajeno ne koristi u praksi zbog jednostavnosti numeričke

skale.

24

U sljedećem dijelu će biti prikazan primjer devet skala u rasponu od 5 bodova.

Organizacije nisu dužne provoditi ocjenjivanje na svih 9 skala nego su dužne se odlučiti

koje su skale važne za njih te na temelju tih skala vršiti ocjenjivanje. Raspon skala ili

njihove pridružene definicije je moguće modificirati od strane organizacije kako bi što

bolje odgovarale samoj organizaciji. [6]

Tri najčešća kriterija za procjenu utjecaja na okoliš su ozbiljnost, vjerojatnost i

učestalost utjecaja. Ozbiljnost se odnosi na stupanj na koji je okolina kompanije

(uključujući zrak, vodu, tlo, prirodne sirovine, floru, faunu i ljude) pogođena utjecajem.

Skala ozbiljnosti

5 = Ozbiljno/katastrofalno - veoma opasno ili potencijalno pogubno; potrebno

ispraviti i obnoviti

4 = Ozbiljno - opasno ali ne i potencijalno pogubno, teško za ispraviti ali

obnovljivo

3 = Srednje – donekle opasan, ispravljiv

2 = Blagi – niski potencijal za štetu, lako ispravljiv

1 = Bezopasan – nema potencijala za štetu, ispravljiv

Vjerojatnost služi kao indikator mogućnosti da će se nešto dogoditi. Ona pokušava

ocjeniti utjecaje prema vjerojatnosti njihove pojave.

Skala vjerojatnosti

5 = Veoma vjerojatno – velika vjerojatnost (90% ili više) da će aspekt rezultirati

prepoznatljivim utjecajem

25

4 = Vjerojatno – Veća vjerojatnost (od 68 do 89%) da će aspekt rezultirati

prepoznatljivim utjecajem

3 = Srednje – umjerena vjerojatnost (od 34 do 67%) da će aspekt rezultirati

prepoznatljivim utjecajem

2 = Nisko – mala vjerojatnost (od 11 do 33%) da će aspekt rezultirati

prepoznatljivim utjecajem

1 = Slabo – veoma niska ili nikakva vjerojatnost (10% ili manje) da će aspekt

rezultirati prepoznatljivim utjecajem

Učestalost opisuje koliko često se neki utjecaj može pojaviti. Ako je veoma vjerojatno

da će se neki utjecaj pojaviti, kolika je vjerojatnost da će se baš pojaviti – na dnevnoj

bazi, mjesečnoj ili jednom godišnje? Definiranje ove skale može varirati od kompanije

do kompanije. Primjerice neki događaj će se češće javiti ako se komapnija bavi

proizvodnjom nego ako se bavi pružanjem usluga.

Skala učestalosti

5 = Kontinuirani – događaj se javlja 3 puta na tjedan u prosjeku ili češće

4 = Ponavljani – događaj se javlja 1 ili 2 puta tjedno u prosjeku

3 = Regularni – događaj se javlja jednom mjesečno u prosjeku

2 = Isprekidani – događaj se javlja kvartalno u prosjeku

1 = Rijetki – događaj se javlja jednom godišnje u prosjeku ili manje

Ostali uobičajeni kriteriji su geografske granice, kontrola i nadzorni utjecaji.

Geografske granice opisuju područje na kojem se utjecaj javlja.

26

Skala geografskih granica

5 = Globalno – utjecaj se širi izvan granica unutar kojih je kompanija smještena

4 = Regionalna – utjecaj se širi izvan lokalne zajednice unutar koje je kompanija

smještena

3 = Lokalna – utjecaj se širi izvan područja kompanije u okolnu zajednicu

2 = Ograničen - utjecaj se širi izvan područja kompanije, ali je unutar obližnjeg

područja

1 = Izoliran – utjecaj je zadržan unutar područja kompanije

Kontrolnost je ključni koncept u standardu ISO 14001 i odnosi se na aspekte okoliša

aktivnosti koje provodi kompanija.

Skala kontrole

5 = Nekontrolirani – procesi i materijali nisu kontrolirani

4 = Indirektno utjecajni – procesi i materijali kontrolirani od nezavisne treće

strane

3 = Utjecajni = procesi i materijali su kontroirani od strane kupca ili dobavljača

2 = Indirektno kontrolirani – kompanija kontrolira dobavljačev ugovor

1 = Direktno kontrolirani – kompanija kontrolira procese i materijale

27

Zakonska regulativa identificira je li utjecaj asociran sa zahtjevima vlade.

Skala ispunjenja zakonske regulative

5 = Ispunjen – ovlašten od strane vlade, države ili lokalne vladine agencije

4 = Ispunjen u budućnosti – trenutno nije ispunjen, ali može biti pod

razmatranjem ili ima potencijal da bude reguliran u budućnosti

3 = Zadovoljena politika organizacije

2 = Zadovoljava proizvodnu praksu organizacije (norme i sl.)

1 = Ne postoji zakonska obveza

Neke kompanije su proširile koncept regulacijskog statusa kako bi uključili mjeru

izvješzavanja. To se odnosi na bilo koja upravna tijela koja moraju biti obaviještena o

utjecaju. U većini slučajeva to može biti primjenjivo na utjecaje koji isu rezultat

abnormalnih uvjeta rada. Ovisno o strukturi organizacije, ova skala bi trebala biti

modificirana da odražava važne stupnjeve vlasništva i odgovornosti.

Skala izvještavanja

5 = Izvještavanje državnim tijelima

4 = U slučaju korporativnog upravljanja – izvještavanje uprave koja je

dislocirana

3 = Uprava unutar organizacije koja može biti dislocirana

2 = Izvještavanje rukovoditelja postrojenja – javljanje unutar postrojenja

odgovornog za utjecaj

1 = Nije potrebno izvještavanje

28

Dodatna sagledavanja uključuju dioničare te trajanje utjecaja. Zabrinutost dioničara

odražava kako eksterne zainteresirane strane, tipično u obliku kupaca, regulatora,

stanovnika koji žive u blizini organizacije doživljavaju utjecaj na okoliš. Utjecaj koji

nije ozbiljniji ali je od primarne važnosti eksternim zainteresiranim stranama može biti

jednako značajan kao i utjecaj koji je od sekundarne važnosti samo nekolicini

zainteresiranih strana.

Skala zabrinutosti dioničara

5 = od primarne je važnosti svim ili većini zainteresiranih strana

4 = od primarne je važnosti samo nekoliko ili jednoj zainteresiranoj strani

3 = od sekundarne je važnosti svim ili većini zainteresiranih strana

2 = od sekundarne je važnosti samo nekoliko ili jednoj zainteresiranoj strani

1 = od male je ili nikakve važnosti zainteresiranim stranama

Trajanje se odnosi na vremensko trajanje koje će pogođeni subjekti osjetiti.

Ocjenjivačka shema koja se koristi se slobodno može modificirati kako bi uključila

vremenske razmake koji odražavaju utjecaje nastale kompanijinim aktivnostima.

Kronički utjecaj predstavlja situaciju u kojoj je šteta kontrolirana ali nije ispravljena.

Skala trajanja

5 = Nepovratna – kontrolirana ali ne i ispravljiva

4 = Tri godine ili više – uložiti dobar trud za ispraviti i popraviti

3 = Jedna do tri godine – teško za ispraviti ali popravljiv

2 = Tri do 12 mjeseci – ispravljiv

1 = Kratkoročan – utjecaj se može ispraviti u roku od tri mjeseca ili manje

29

4.2 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Jednom kada se stvori ocjenjivačka shema i kada se utvrde temelji za ocjenjivanje

utjecaja potrebno je svaki utjecaj ocjeniti prema selektivnim kriterijama. Svakom

identificiranom utjecaju se pridružuje određeni broj koji prikazuje njegovu poziciju po

određenom kriteriju ocjenjivanja. Tipično, ta informacija je sažeta na primjeru radnog

lista koji je prikazan u sljedećoj tablici:

Tablica 4: Primjer ocjenjivanja utjecaja na okoliš (prema [6])

Aspekt:

Utjecaj:

Obrazac ispunio: Datum:

Pitanja Ocjena

1. Može li se utjecaj ispraviti? Ako da, kako? Koliko vremena je potrebno da se ispravi? Kakva je potencijalna opasnost od utjecaja?

2. Ako se ne može, može li se utjecaj kontrolirati? Kako? Kako dugo će trajati ta kontrola? Kakva je potencijalna opasnost od utjecaja?

3. Kolika je vjerojatnost u postocima da će se taj utjecaj javiti?

4. Kako često se javlja taj utjecaj u vremenkom razdoblju od godine dana?

5. Je li utjecaj prisutan samo na našoj lokaciji ili se širi izvan nje? Kako je veliko područje koje je zahvaćeno?

6. Tko može kontrolirati taj utjecaj? Ako je taj utjecaj na području naše kompanije, navedite odjel funkcionalnog područja. Ako je izvan, navedite što je više detalja moguće.

7. Je li utjecaj reguliran? Ako da, od strane koje agencije? Ako nije, hoće li u skorašnje vrijeme biti?

8. Je li utjecaj adresiran od strane kompanijine politike ili prakse? Ako da, navedite detalje.

9. Postoje li kakvi prijavljeni zahtjevi srodni utjecaju? Ako da, kako često i kome su prijave podnesene?

10. Je li taj utjecaj od interesa kompanijinom dioničaru? Ako da, kojem? Od koje važnosti?

11. Koliko je trajanje utjecaja kada se javi? Koliko je vremena potrebno da se utjecaj ispravi ili kontrolira?

Ukupan zbroj (navesti jesu li ocjene zbrojene ili množene u tu svrhu)

30

Nakon što su dodijeljene ocjene lako je primjenom jednostavne matematike odrediti

cjelokupne bodove za svaki pojedini utjecaj. Najčešći takav pristup je primjena

zbrajanja ili množenja – što je veći broj, značajniji je utjecaj.

Oba pristupa predstavljaju pomak prema ukupnoj ocjeni značajnosti utjecaja. Zbrajanje

kreće sa pretpostavkom da su svi faktori za ocjenjivanje jednako važni, dok množenje

predstavlja drugačiji pomak. Kod metode množenja kriteriji za ocjenjivanje nisu

ekvivalentni. Bilo koji faktor sa nižom ocjenom ujedno i manje pridonosi ukupnoj

važnosti ocjene nego oni faktori koji imaju višu ocjenu. Kako bi se ilustrirali ti pomaci

razmotrit će se dva utjecaja koji su ocijenjeni na temelju njihove mogućnosti i

ozbiljnosti.

Tablica 5: Primjer bodovanja

Utjecaj Vjerojatnost Ozbiljnost Značaj

Primjer 1 (zbrojeni)

Utjecaj 1

Utjecaj 2

3

5

3

1

3 + 3 = 6

5 + 1 = 6

Primjer 2 (množeni)

Utjecaj 1

Utjecaj 2

3

5

3

1

3 x 3 = 9

5 x 1 = 5

Premda postoji velika mogučnost da će se utjecaj 2 pojaviti, on je lako ispravljiv i nema

nikakvog potencijala za štetu. Manja je vjerojatnost da će se pojaviti utjecaj 1 u odnosu

na utjecaj 2 (34% do 67% u usporedbi prema 90% ili više) i da će biti donekle štetan. U

prvom primjeru su oba utjecaja podjednako značajna, ali ako se rezultati množe tada

vidimo da je utjecaj 1 mnogo značajniji od utjecaja 2.

31

Slika 1, Grafički prikaz tablice bodovanja

Takve razlike se također javljaju kada koristimo više kriterija procjene (tablica 6). U

ovom primjeru će biti pretpostavljeno da je kompanija odlučila ocijeniti svoje utjecaje

za četiri faktora – ozbiljnost, vjerojatnost, učestalost i trajanje.

Tablica 6: Procjena više kriterija (zbrojeni)

Utjecaj Ozbiljnost Vjerojatnost Učestalost Trajanje Značajnost

Utjecaj 1 3 3 1 2 9

Utjecaj 2 4 3 1 5 13

Utjecaj 3 2 2 4 2 10

Utjecaj 4 3 5 3 2 13

Utjecaj 5 1 5 3 2 12

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Utjecaj 1 Utjecaj 2

Bro

j b

od

ov

a

Utjecaj

Zbrojeni

Množeni

32

U ovom primjeru je značaj nekog utjecaja određen metodom zbrajanja ocjena za svaki

pojedini kriterij. Iz primjera iz tablice 5 se može vidjeti da su utjecaji 2 i 4 najznačajniji.

Iako imaju jednaku ukupnu ocjenu, utjecaj 2 će se javiti rjeđe (ne više od dva puta

godišnje) od utjecaja 4 (koji se javlja jednom mjesečno). S druge strane, utjecaj 2 je

nepovratni dok se utjecaj 4 može ispraviti za manje od godinu dana. Sa ukupnom

ocjenom 12, utjecaj 5 je skoro istog značaja kao i utjecaji 2 i 4 – veća je vjerojatnost da

će se pojaviti nego utjecaj 2, ali kada će se pojaviti ostaviti će manji trag.

Ako utvrdimo značaj utjecaja množeći bodove primjetit ćemo da su promjene drastične.

Takav primjer je prikazan u tablici 7. Utjecaji 2 i 4 nisu više jednaki po značajnosti.

Utjecaj 4 ima broj koji određuje značajnost veći za polovinu iznosa utjecaja 2.

Tablica 7: Procjena više kriterija (množeni)

Utjecaj Ozbiljnost Vjerojatnost Učestalost Trajanje Značajnost

Utjecaj 1 3 3 1 2 18

Utjecaj 2 4 3 1 5 60

Utjecaj 3 2 2 4 2 32

Utjecaj 4 3 5 3 2 90

Utjecaj 5 1 5 3 2 45

33

Slika 2, Grafički prikaz procjene više kriterija

Logično je sada postaviti pitanje kako pojedinac zna je li prigodnije zbrajati ili množiti

značajnost utjecaja na okoliš. Skale za procjenu utjecaja na okoliš su atributne skale; tj.

one identificiraju karakteristike koje su pridružene neživim objektima. Ti atributi se

smatraju kontinuiranim varijablama zbog toga što se mjere koristeći numerički sistem

gdje brojevi označuju atribut.

Da se ne bi ulazilo previše u statističke detalje, dovoljno je samo reči da se množenje

koristi kada su vrijednosti dodijeljene mjerenim atributima (npr. ozbiljnost, vjerojatnost

itd.) koji nisu povezani međusobno.

Ako se vratimo na prethodni primjer i obratimo pozornost na utjecaj 1, ozbiljnost je

pridružen broj 3. Vjerojatnost također ima pridružen broj 3 iako bi mogla vrlo

jednostavno imati i broj 1 ili 5. Vjerojatnost nije u vezi sa ozbiljnošću. Stoga dolazimo

do zaključka da bi se bodovi trebali zbrajati kada su vrijednosti atributa u međusobnoj

vezi.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Utjecaj 1 Utjecaj 2 Utjecaj 3 Utjecaj 4 Utjecaj 5

Bro

j b

od

ov

a

Utjecaji

Zbrojeni

Množeni

34

Generalno gledajući, kriteriji koji su dodijeljeni procjeni utjecaja nisu međusobno

povezani. Stoga bi se množenje trebalo koristiti kako bi se utvrdila ukupna ocjena

značajnosti utjecaja.

5.0 DEFINIRANJE ZNA ČAJA

ISO 14001 limitira svoj fokus na aspekte okoliša koji imaju i koji mogu imati značajan

utjecaj na okoliš. Interesentno je to što autori ISO 14001 norme nedaju nikakvu njihovu

percepciju koja iskazuje koji su to utjecaji značajni, a koji nisu.

Pridruživanje značajnosti utjecaja se temelji na rezultatima procjene utjecaja na okoliš.

Kao što je prije već bilo navedeno i objašnjeno, nakon što se ustanovio kriterij za

procjenu utjecaja sljedi definiranje i pridruživanje numeričkih vrijednosti, te zatim iz

toga proizlazi ocjena značajnosti utjecaja za svaki identificirani aspekt okoliša. Kao što

je i bilo za očekivati, viša ocjena ukazuje da je neki aspekt značajniji. Najveći izazov

predstavlja gdje podvući liniju koja bi odvojila značajne utjecaje od onih beznačajnih.

Pretpostavimo da je ocjena utjecaja u rasponu od 1 do 10. Kako jedna organizacija

odlučuje da je ocjena 7 ili više značajni utjecaj, dok druga organizacija za isti taj utjecaj

odlučuje da je značajni ako je ocjena 6 ili više?

Bazirajući se na dvije skale od 5 bodova za vjerojatnost i ozbiljnost, svaka značajna

ocjena za utjecaje je predstavljena u tablici 8. Dvije ocjene su prikazane u svakoj ćeliji:

prva je ocjena dobivena množenjem vjerojatnosti sa ozbiljnosti, dok je druga dobivena

zbrajanjem tih vrijednosti.

Množene vrijednosti variraju od niskih 1 (1 x 1) do visokih 25 (5 x 5); zbrojene

vrijednosti variraju od 2 (1 + 1) do 10 (5 + 5).

35

Tablica 8: Ocjena utjecaja na temelju dva kriterija

Vjerojatnost Ozbiljnost

5 4 3 2 1

5 25/10 20/9 15/8 10/7 5/6

4 20/9 16/8 12/7 8/6 4/5

3 15/8 12/7 9/6 6/5 3/4

2 10/7 8/6 6/5 4/4 2/3

1 5/6 4/5 3/4 2/3 1/2

Primjer koji je prikazan u prethodnoj tablici koristi samo dva procjenjivačka faktora.

Kako broj procjenjivačkih kriterija raste tako se i broj mogućih ocjena i maksimalnih

vrijednosti povećava. Ako se koristi 5 skala od 5 mogućih ocjena za procjenu utjecaja i

ako se te ocjene množe, maksimalne vrijednosti za jedan utjecaj skaču na brojku od 3

125!

Konceptualno, zadatak je jednak bez obzira na to kako je veliki broj mogućih ocjena ili

maksimalnih vrijednosti. Komapnije se moraju same odlučiti gdje će podvući crtu koja

određuje značajnost. Sljedeća tri faktora se najčešće koriste kako bi učinili tu odluku:[6]

Nadzorni status: Neke organizacije definiraju sve regulirane utjecaje kao

značajne. Drugi raspravljaju da neki regulirani subjekti predstavljaju relativno

nisku razinu opasnosti okolišu i zbog toga nisu značajni na bazi stvarne

opasnosti.

Interes dioničara: Utjecaji koji se tiču vanjskih stranki sa legitimnim interesom

djelovanja kompanije su definirani kao značajni.

Rangiranje prema postocima: Rangiranje prema postocima se odnosi na

relativnu poziciju ocjene u distribuciji ocjena. Konkretnije rečeno, identificira

postotak ocjena jednakih ili nižih od danih ocjena. Takav pristup je uvijek u

obliku broja koji predtavlja postotak. Prema tome, ako 80% ocjena utjecaja ima

vrijednost 15 ili manje, rangiranje prema postocima za ocjenu 15 je 80. Neke

36

kompanije definiraju značajnim one utjecaje sa ocjenama višim od ocjena sa

rangiranjem prema postocima od 80 dok druge komapnije mogu koristiti kod

istog takvog pristupa postotak od 75 ili 90. Konkretno rečeno, utjecaji koji su u

top 10, 20 ili 25% su od interesa.

Svaki pristup definiranju značajnosti utjecja na okoliš će biti u neku ruku subjektivan

zbog toga jer nitko nema pravo odrediti da je postotak od 80% pogodniji od 70%.

Kompanija je ta koja se mora osloniti na profesionalno iskustvo i presudu onih

zaduženih za taj zadatak.

5.1 UVJETI OCJENJIVANJA ASPEKATA OKOLIŠA

U ovome dijelu rada će biti prikazani i ocijenjeni identificirani aspekti okoliša

Geotehničkog fakulteta u Varaždinu prema normi ISO 14001:2004 (poglavlje 4.3.1.).

Za ocjenu aspekata okoliša korišteni su sljedeći faktori i sljedeća skala ocjenjivanja:

ZAO – značajnost aspekta okoliša

UPAO – učestalost pojave aspekta okoliša

SKAO – stupanj kontrole nad aspektom okoliša

OUO – ozbiljnost utjecaja na okoliš

OUR – ozbiljnost utjecaja na radnika u organizaciji

IZR – ispitivanje zakonske regulative

ZS – zainteresirana strana koje se tiče utjecaj na okoliš

37

Značajnost aspekta okoliša (zbrojeni) ZAO

Nije značajan <21

Značajan ≥21

Značajnost aspekta okoliša (množeni) ZAO

Nije značajan <400

Značajan ≥400

Učestalost pojave aspekta okoliša UPAO

Nikad – nije se dogodilo, ali je moguće 1

Rijetko – < 1 put godišnje 2

Povremeno – < 4 puta godišnje 3

Redovito - ≥ 4 puta godišnje 4

Kontinuirano 5

Stupanj kontrole nad aspektom okoliša (Da li nadziremo i mjerimo aspekt?

Može li se dogoditi da izgubimo kontrolu ako nešto krene u krivom smjeru?

Ukoliko nadziremo, pratimo i mjerimo vjerojatnost je manja!)

SKAO

Nije vjerojatan – poduzete su kontinuirane mjere nadzora, praćenja i sigurnosne

mjere kojima se uklanja mogućnost gubitka kontrole 1

Moguć – aspekt se nadzire i prati, ali gubitak kontrole je moguć zbog kvara,

zbog nemara ili namjere osoblja 2

Vjerojatan – zbog specifičnosti procesa – aspekt se ne prati kontinuirano, nije

pod stalnim nadzorom 3

Vrlo vjerojatan – nije moguće kontrolirati utjecaj 5

38

Ozbiljnost utjecaja na okoliš (uključujući ljude van organizacije) (Na ovaj

faktor utječu i količine – npr. da li koristimo puno ili malo energije, trošimo

mnogo ili malo sirovina, sirovine su obnovljive ili nisu, koristimo opasne tvari ili

ne, otpad zbrinjavamo ili ne, da li ponovno koristimo materijale)

OUO

Beznačajan 0

Od vrlo malog značaja 1-3

Od umjerenog značaja – moguće djelotvornije iskorištenje prirodnih izvora ili

manje onečišćenje okoliša ili zdravlja ljudi 4-6

Značajan – u velikoj mjeri se koriste neobnovljivi resursi, resursi iz izvora koji

ne gospodare po načelima održivog razvoja, koriste se opasne tvari, ne postoje ili

se ne primjenjuju mjere zbrinjavanja otpada…

7-9

Kriti čan – lokalno ugrožen okoliš i ljudi 10

Katastrofalan – dugotrajno onečišćenje okoliša ili ugrožena sigurnost većeg broja

ljudi 12

Ozbiljnost utjecaja na radnika u organizaciji OUR

Nema utjecaja 0

Od vrlo malog značaja - i bez korištenja mjera zaštite na radu utjecaji su

minimalni 2

Od malog značaja - korištenjem mjera zaštite na radu utjecaji su eliminirani 3

Od većeg značaja - korištenjem mjera zaštite na radu utjecaji su smanjeni na

dozvoljenu mjeru 4

Vrlo značajno – vrlo značajno utječe na zdravlje radnika (bez obzira na mjere

zaštite na radu) 7

39

Ispitivanje zakonske regulative IZR

Ne postoji 0

Postoji 5

Zainteresirana strana koje se tiče utjecaj na okoliš ZS

Ne postoji 0

Postoji 1

Zainteresirana strana već je izrazila interes 2

5.2. OCJENJIVANJE ASPEKATA OKOLIŠA METODOM ZBRAJANJ A

I METODOM MNOŽENJA FAKTORA

Za izračun ukupnog značaja aspekata okoliša korišteni su sljedeći modeli:

a) Za metodu zbrajanja faktora:

ZAO = UPAO + SKAO + OUO + OUR + IZR + ZS

b) Za metodu množenja faktora:

ZAO = UPAO * SKAO * OUO * OUR * IZR * ZS

Ocjenjeni aspekti okoliša su prikazani u sljedećim tablicama:

40

Tablica 9: Izvješće o aspektima okoliša (zbrojeni)

Aspekt okoliša Utjecaji na okoliš UPAO SKAO OUO OUR IZR ZS ZAO

Utjecaj

aspekta na

okoliš

Otpad (papir)

- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta

4 2 2 2 5 1 16 NZ

Otpad (elektronički)

- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta - Narušavanje estetike okoliša

3 2 2 2 5 1 15 NZ

Otpad (toneri)

- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta

4 1 2 2 5 1 15 NZ

Otpad (žarulje)

- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta

4 2 2 2 5 1 16 NZ

Uporaba električne energije

- Promjena mikro klime - Utjecaj na floru i faunu krajoloka izgradnjom TE, HE i NE

5 2 3 2 5 1 18 NZ

Uporaba prirodnog plina (za grijanje)

- Smanjenje neobnovljivih prirodnih resursa (nafte i naftnih derivata)

5 2 3 2 5 1 18 NZ

Nekontrolirano ispuštanje prirodnog plina

- Efekt staklenika 2 2 3 2 5 1 15 NZ

Opće kemikalije - Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 16 NZ

Opasne kemikalije

- Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 16 NZ

41

Tablica 10: Izvješće o aspektima okoliša (množeni)

Aspekt okoliša Utjecaji na okoliš UPAO SKAO OUO OUR IZR ZS ZAO

Utjecaj

aspekta na

okoliš

Otpad (papir)

- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta

4 2 2 2 5 1 160 NZ

Otpad (elektronički)

- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta - Narušavanje estetike okoliša

3 2 2 2 5 1 120 NZ

Otpad (toneri)

- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta

4 1 2 2 5 1 80 NZ

Otpad (žarulje)

- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta

4 2 2 2 5 1 160 NZ

Uporaba električne energije

- Promjena mikro klime - Utjecaj na floru i faunu krajoloka izgradnjom TE, HE i NE

5 2 3 2 5 1 300 NZ

Uporaba prirodnog plina (za grijanje)

- Smanjenje neobnovljivih prirodnih resursa (nafte i naftnih derivata)

5 2 3 2 5 1 300 NZ

Nekontrolirano ispuštanje prirodnog plina

- Efekt staklenika 2 2 3 2 5 1 120 NZ

Opće kemikalije

- Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 75 NZ

Opasne kemikalije

- Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 75 NZ

42

6.0 ZAKLJU ČAK

Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način kako bi pomogla

poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. Rješenje Međunarodne organizacije

za standardizaciju je u obliku serije ISO 14000 normi, točnije norme ISO 14001. ISO

14001 norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom sustavu za

upravljanje okolišem izdavanjem godišnjih izvješća. Sustavom upravljanja okolišem

osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u tvrtci identificirani, nadzirani i usklađeni sa

zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima se kroz vrijeme negativni utjecaji

ublažuju ili potpuno uklanjaju. Uvođenje norme ISO 14001 za tu organizaciju znači

povećani ugled te bolje poslovanje s ostalim poslovnim partnerima.

Na temelju spomenute ISO 14001 norme su identificirani i ocjenjeni aspekti i utjecaji na

okoliš Geotehničkog fakulteta u Varaždinu. Uzmemo li u obzir potrošnju energije

Geotehničkog fakulteta u Varaždinu i usporedimo li je sa potrošnjom energije u

organizacijama u zapadnoj Europi možemo vidjeti da se potrošnja energije

Geotehničkog fakulteta u Varaždinu nalazi između minimalnih i maksimalnih

vrijednosti (sa blažim naginjanjem prema minimalnim vrijednostima) propisanima

prema [7]. Iz toga možemo doći do zaključka da Geotehnički fakultet u Varaždinu

racionalno koristi energiju. Posebnu pozornost bi ovdje trebalo posvetiti potrošnji struje

koja je čak ispod propisanih minimalnih vrijednosti. Rezultat toga je moguće

nekorištenje klima uređaja u predavaonama. Što se tiče kemikalija, one se mogu naći u

opasnim i neopasnim oblicima u zgradi fakulteta. Najviše opasnih kemikalija je

zabilježeno u laboratoriju geokemije voda (kloridna kiselina, hidroklorična kiselina,

etanol...), ali one nisu u većim količinama koje bi mogle imati pri odlaganju neki

značajniji utjecaj na okoliš. Aspekti poput otpadne vode ili emisija u zrak također nisu

zabilježene u većim količinama koje bi mogle značajno utjecati. Jedina zamjerka se

može uputiti nesortiranju otpada na fakultetu. Sav otpad (komunalni ili opasni poput

tonera ili fluoriscentih lampi) se odlaže u kontejner u dvorištu fakulteta kojega gradsko

komunalno poduzeće Varkom odvozi jedanput mjesečno.

43

Što se tiče ocjenjivanja samih aspekata okoliša, ono je bilo provedeno pomoću dvije

metode (metode zbrajanja i metode množenja kriterija prema [6]). Rezultati su prikazani

u prethodnom poglavlju u tablicama 9 i 10. Obratimo li pozornost na tablicu 9 koja

predstavlja izvješće sa zbrojenim kriterijama za značajnost aspekta okoliša možemo

uočiti kako su svi aspekti u rasponu od 15 do 18 bodova. Takva situacija nam pokazuje

da su svi identificirani aspekti okoliša od približno jednakog značaja za okoliš te nam ne

prikazuje vjerodostojnu sliku stvarnog postojećeg stanja pošto su svi aspekti približno

jednako udaljeni od razine „značajnog aspekta“. Suprotnost tome je tablica 10 (koja

predstavlja izvješće sa množenim kriterijima) u kojemu je raspon bodova od 75 do 300.

Upravo nam zbog tog većeg raspona bodova koji se dobije metodom množenja situacija

iz tablice 10 prikazuje vjerodostojniju sliku postojećeg stanja i lakše je iz nje zaključiti

značajnost aspekata okoliša. Aspekti okoliša koji su dobili najviše ocjene su upotreba

električne energije i upotreba prirodnog plina za grijanje. Ta dva aspekta (uz upotrebu

kemikalija) se koriste kontinuirano i praktički kroz cijelu godinu (osim kada je fakultet

zatvoren zbog praznika od sredine srpnja do početka rujna) zbog čega im je i

dodijeljena najviša ocjena 5 u tom segmentu. Pošto kod ta dva aspekta postoji i

mogućnost gubitka kontrole zbog eventualnog kvara, oni rezultiraju i nešto višom

ocjenom za ukupnu značajnost aspekta (kod metode zbrajanja i množenja). Uz njih,

najvišu ocjenu 5 za učestalost upotrebe dobio je i aspekt upotrebe kemikalija za potrebe

laboratorija zbog čega taj aspekt također ima nešto višu ocjenu prema metodi zbrajanja,

dok kod metode množenja spada u samo dno značajnosti aspekata zbog nižih ocjena

kod stupnja kontrole i ozbiljnosti utjecaja. Pošto su ta dva aspekta (ali i svi ostali)

međusobno nepovezana, pogodnije je više vjerovati tablici 10 te nju uzeti kao

reprezentativnu tablicu ovog cjelokuponog ocjenjivanja značajnosti aspekata i zaključiti

kako su svi aspekti okoliša Geotehničkog fakulteta u Varaždinu daleko od razine

„značajnog aspekta“.

44

7.0 LITERATURA

[1] Naslov članka: Ekologija

Datum skidanja sadržaja s interneta: 11.04.2010.

Internetska adresa izvora: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekologija

[2] Edwards, A.J. (2004): ISO 14001 Environmental Certification Step By Step,

Elsevier Butterworth-Heinemann, Oxford, UK

[3] Stapleton, P.J., Glover, M.A., Davis, S.P. (2001): Environmental Management

Systems: An Implementation Guide For Small And Medium-Sized Organizations, NSF

International, US

[4] HRN EN ISO 14001, Hrvatski zavod za norme (HZN), Zagreb

[5] Whitelaw, K. (2004): ISO 14001 Environmental Systems Handbook, Elsevier

Butterworth-Heinemann, UK

[6] Block, M.R.(1999): Identifying Environmental Aspects and Impacts, McGraw-Hill

Inc.,US

[7] Zackrisson M., Bengtsson, G., Norberg, C. (2004): Measuring Your Company's

Environmental Impact, Earthscan, UK

[8] Sheldon, C., Yoxon, M. (2002): Environmental Management Systems, Earthscan,

UK

45

PRILOG

IZMJERENI I IDENTIFICIRANI UTJECAJI NA OKOLIŠ

46

*Svi podaci navedeni u prilogu su prosječne vrijednosti u razdoblju od 2007. do 2009. godine

1 OPIS KOMPANIJE

Tablica 1.1: Opis kompanije

Opis kompanije Visokoškolska ustanova

Broj zaposlenika 60

Organizacija Geotehnički Fakultet

Lokacija kompanije

Geotehnički fakultet se nalazi u ulici Hallerova aleja 7. Preko puta fakulteta na udaljenosti od otprilike 20 metara nalazi se Elektrostrojarska škola, te Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar. Sa stražnje strane fakulteta nalazi se Perivoj Ivana Pavla II. i ugostiteljski objekt Rustica.

Prostor Prostor je površine 4 094 m2. Prostore geotehničkog fakulteta koriste još dvije komapnije (Caffe bar „GF“ i fotokopiraona „Tomislav“)

Upravljanje prostorima Kompanija upravlja sama svojim prostorima

47

2 ZAKONSKI I DRUGI ZAHTJEVI

Tablica 2.1: Zakonski i drugi zahtjevi – najvažnije

Zahtjevi Opis

Nacionalni zakoni vezani uz opće poslovanje GFV-a

- Zakon o zaštiti okoliša - Zakon o otpadu - Zakon o vodama - Zakon o kemikalijama

Međunarodni zakoni važni za poslovanje GFV-a

- Okvirna direktiva 2006/12/EZ o otpadu - Direktiva 98/8/EEZ o razvrstavanju, pakiranju i obilježavanju opasnih tvari - Direktiva 91/689/EEZ o opasnom otpadu izmijenjena direktivom 94/31/EZ - Direktiva 2002/96 o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi

Zahtjevi i preferencije kupaca i poslovnih partnera

Za sada nije bilo

Zahtjevi i preferencije susjeda Nije bilo u zadnjih 3 godine

Zahtjevi i preferencije zaposlenika Za sada nije bilo

48

3 OPASNOSTI

Tablica 3.1: Opasnosti kod kompanije od 2007. godine

Kada? Gdje? Razlog? Šteta nanesena okolišu?

Nisu zabilježene nikakve opasnosti ni nikakvi incidenti od 2007. godine

Tablica 3.2: Rizik nesreća

Procesi, prostori, druga aktivnost

Rizik nesreće Preventivne mjere Mjere za neseće koje su se dogodile

Kotao - Požar - Nekontrolirano ispuštanje plinova

- Zatvaranje ventila - Redovite kontrole opreme na kotlu - Ispitivanje plamenika - Dva aparata za gašenje (prah i CO2)

Nisu se dogodile nikakve nesreće

49

4 KEMIKALIJE I KEMIJSKI PROIZVODI

Tablica 4.1: Potrošnja različitih tipova kemikalija u laboratorijima

Tip kemikalije Srednja godišnja potrošnja (kg)

Upotreba

Silika gel 1 kg Za sušenje u aksikatoru

Aktivni ugljen 1 kg Za filtriranje

Kuhinjska sol 2 kg Za kemijske analize

L – ascorbic acid 1 kg Za kemijske analize

Tablica 4.2. Potrošnja različitih tipova za čišćenje, održavanje i ostale pomoćne službe

Tip kemikalije Srednja godišnja

potrošnja (kg) Upotreba

Tekući sapun (0.5 L) 29 Pranje ruku

Sredstva za čišćenje (u pakiranjima po 750 mL)

142 Za čišćenje podova,

sanitarnih uređaja, stakla... Kuglice za pisoare (pakiranje od 1 kg)

7 Za održavanje sanitarnih

uređaja

Tablica 4.3: Rukovanje kemikalijama

Dobavljanje Narudžbenica koja ide putem GFV-a

Pregled sredstava Odgovaraju li kemikalije naručenima, pregledavanje ambalaže (oštečenja itd.) i preuzimanje tek nakon što je sve u redu

Skladištenje Prema uputama proizvođača

Procedure rukovanja Prema uputama proizvođača

50

Tablica 4.4: Opasne kemikalije u laboratoriju geokemije voda

Naziv proizvoda Srednja godišnja

potrošnja (L) Oznake

Komponente opasne za zdravlje

ili okoliš Nitratna kiselina min.,

65% 6

Oksidirajuće, nagrizajuće Sve navedene

kemikalije ne sadržavaju

supstance koje se ne bi smjele koristiti ili

koje se nalaze na listi zabrana

Etanol 96% 4 Lako zapaljujuće

Kloroform stabiliziran s max. 1% etanola

2 Štetno

Hidroklorična kiselina 37 %

23 Nagrizajuće

Tablica 4.5: Opasne kemikalije u geotehničkom laboratoriju

Naziv proizvoda Srednja godišnja

potrošnja Oznake Komponente

opasne za zdravlje ili okoliš

Hidroklorična kiselina 19 %

1 L Nadražajuće

Sve navedene kemikalije ne

sadržavaju supstance koje se ne bi smjele koristiti ili

koje se nalaze na listi zabrana

Hidrogen peroksid 1 kg (navedena

količina se koristi otprilike 3 god.)

Nagrizajuće

Natrijev karbonat (bezvodni)

1 kg (navedena količina se koristi otrpilike 3 god.)

Nadražajuće

Natrijev silikat 1 kg Nadražajuće

Natrij heksametafosfat

5 kg (navedena količina se koristi

otrilike 2 god.) Nagrizajuće

Tablica 4.6: Opasne kemikalije kod službe za čišćenje i održavanje

Naziv proizvoda Koli čina koja se

naručuje godišnje (kom.)

Oznake Komponente

opasne za zdravlje ili okoliš

WC Bref 30 Nadražajuće Sve navedene kemikalije ne

sadržavaju supstance koje se ne bi smjele koristiti ili

koje se nalaze na listi zabrana

Domestos 24 Nadražajuće

Mr. Muscle 4 Nadražajuće

WD-40 13 Nadražajuće

Zapaljivo

51

5 POTROŠNJA ENERGIJE

Tablica 5.1: Godišnja potrošnja energije

Tip energije Srednja godišnja potrošnja GFV-a

(MWh) Trošak (kn) Uporaba

Električna energija 102.95 41 246 Za rasvjetu Za hlađenje

Toplinska energija 492.52 81 958 Za grijanje prostora

U tablici 5.2 potrošnja energije Geotehničkog fakulteta se uspoređuje sa potrošnjom energije u organizacijama u zapadnoj Europi (prema [7])

Tablica 5.2: Usporedba energijskih indikatora

Tip energije Jedinica GFV Maksimalne vrijednosti

Minimalne vrijednosti

Grijanje MWh/m2 0.13 0.28 0.09

Električna energija

MWh/m2 0.02 0.36 0.07

Grijanje i el. energija

MWh/m2 0.16 0.50 0.19

Grijanje MWh/zaposlenik 8.20 20.2 5.1

Električna energija

MWh/zaposlenik 1.71 26.1 3.6

Grijanje i el. energija

MWh/zaposlenik 9.92 32.5 10.6

Tablica 5.3: Procesi koji troše značajniju količinu energije

Proces Snaga (kW) Godišnja potrošnja iz procesa (kWh)

Atomski apsorpcijski spektrometar (AAS)

3,4 – 7,7 cca 450 - 500

Destilator 3 150

Peć za žarenje 3 100

52

6 OTPAD I RECIKLIRANJE

Tablica 6.1: Opasni otpad

Tip otpada Količina Interno

rukovanje Eksterno rukovanje Troškovi

Fluorescentne lampe

Otrpilike 50 komada

Nerazvrstano se odlaže u komunalni otpad

Vanjska organizacija odvozi na deponij otpada

248 kn po jednom odvozu kontejnera

Toneri (GFV) Otrpilike 30 komada

Toneri (Fotokopiraona)

Otrpilike 10 komada

Tablica 6.2: Sortirani otpad

Tip otpada Količina Interno rukovanje

Eksterno rukovanje

Troškovi

Papir Otrilike 2 t Prikupljanje Vanjska služba za odvoz otpada

-

Tablica 6.3: Ostali otpad

Tip otpada Količina Od čega se

sastoji? Rukovanje Troškovi

Komunalni otpad

Otprilike 10 kontejnera godišnje

- PVC - PET - Sitna

plastika - Karton - Tetra Pak

Odlaganje u kontejner kojeg odvozi gradsko komunalno poduzeće

248 kn po jednom odvozu kontejnera

53

7 UTJECAJ NA OKOLNO PODRUČJE

Tablica 7.1: Otpadna voda

Izvor Upotreba Godišnja potrošnja(m3)

Odvodnja Trenutne monitorne procedure

Zagađivači

Gradska voda

Za piće Za higijenu

1496 Komunlane

vode Nema Nema

Tablica 7.2: Usporedba indikatora vode

Potrošnja Jedinica GFV Maksimalne vrijednosti

Minimalne vrijednosti

Voda m3/zaposlenik 24.93 56.9 4.2

Tablica 7.3: Otpuštanja u tlo

Lokacija Razlog Polutant Količina Čišćenje

Nema zabilježenih otpuštanja u tlo

Tablica 7.4: Emisije u zrak

Proces/aktivnost Polutant Količina Procedure

monitoringa

Izgaranje prirodnog plina u kotlu za

centralno grijanje

O2 17,4 vol % Monitoring vrši

poduzeće EKOTERM

CO 19 mg/m3 PPM

CO2 37.1 vol %

Tablica 7.5: Značajniji izvori buke

Izvor Razina buke u radnom

području Razina buke u okolnom

području

Nema značajnijih izvora buke

54

8 KRATAK PREGLED

Tablica 8.1: Kratak pregled ulaznih aspekata

Ulaz Potrošnja

Električna energija 102.95 MWh

Toplinska energija 492.52 MWh

Voda 1496 m3

Opasne kemikalije (laboratorij geokemije voda)

- Nitratna kiselina min., 65% (6 L) - Etanol 96% (4 L) - Kloroform stabiliziran s max. 1% etanola (2 L) - Hidroklorična kiselina 37% (23 L)

Opasne kemikalije (geotehnički laboratorij)

- Hidroklorična kiselina 19% (1 L) - Hidrogeni peroksid (1 kg na 3 god.) - Natrijev karbonat (bezvodni) (1 kg na 3 god.) - Natrijev silikat (1 kg) - Natrij heksametafosfat (5 kg na 2 god.)

Opasne kemikalije (služba za čišćenje i održavanje)

- WC Bref (4 kom.) - Domestos (24 kom.) - Mr. Muscle (4 kom.) - WD-40 (13 kom.)

55

SAŽETAK

Ime i prezime: Goran Sabol

Naslov rada: Identifikacija i mogućnosti određivanja značaja aspekata okoliša na primjeru visokoškolske ustanove

U uvodnom dijelu rada ukratko je opisan pregled odredbi norme ISO 14001:2004 koja je međunarodna norma za sustav upravljanja okolišem donesena od strane Međunarodne organizacije za standardizaciju. Najveći dio rada je posvećen objašnjavanju pojmova, važnosti, načinima i svrsi identificiranja aspekata i utjecaja na okoliš. U tom dijelu rada su ujedno ukratko predstavljeni primjeri aspekata i utjecaja koji se najčešće mogu naći kod organizacija, kao i primjeri ocjenjivanja aspekata i ocjenjivačkih metoda. Na primjeru Geotehničkog fakulteta u Varaždinu prikazan je primjer jednog takvog identificiranja, ocjenjivanja i određivanja značajnosti aspekata okoliša, te je prikazano izvješće o rezultatima tog istraživanja kao i zaključak o značajnosti identificiranih aspekata.

Ključne riječi: norma ISO 14001, aspekt okoliša, utjecaj na okoliš, upravljanje okolišem