Idžezetnama hadži hafiza kurre

Muhameda Kurta (1850-1940),

sina hadži Ahmeta alemdara

Idžazetnama je kao diploma koju izdaje učitelj da je učenik taj i taj savladao dotičnu nauku kojom se može samostalno baviti i prenositi je na svoje učenike.

Idžezetnama je u ratu 1992. ili 1993. godine ukradena iz kuće Muhameda Kurta u Mostaru, ulica Kurtova br 3. Poslije toga je prošla kroz ruke više preprodavača starih knjiga i predmeta, da bi na kraju dospjela do Dejana Spaića iz Sarajeva. Poznati orijentalista Haso Popara utvrdio je da je dokument koji mu je Dejan poka-zao idžezenama hadži hafiza kurre Muhameda Kurta, sina Ahmeta iz Mostara. Dejan Spaić, koji je veliki poštovalac djela Muhameda Šefketa Kurta, tuzlanskog muftije, poklonio je idžezetnamu Gazi Husrev begovoj biblioteci u Sarajevu, sa zahtjevom da Biblioteka obavijesti o tome familiju Kurt u Mostaru.

Ahmet Kurt, juni 2017.

Hadži hafiz kurra Muhamed Kurt (1850-1940), sin hadži Ahmeta alemdara

Muhamed se rodio 1850. godine. Njega i starijeg brata Fadila otac hadži Ahmet je školovao. Po završetku mekteba i ruždije prelaze u Karađozbegovu medresu. Poznati muf-tija Mustafa Sidki Karabeg pored muftijskog zvanja uzeo je jednu halku (razred, grupa đaka) i izveo ih do kraja. Najbolji đaci u toj grupi su bili Abdulah ef. Riđanović, Ahmed ef. Dizdar, Salih ef. Alajbegović, Fadil ef. Kurt i hadži hafiz Muhamed ef. Kurt. Posljednja trojica odoše u Istanbul, gdje su i stroge (ruus) ispite položili i sva trojica muderisi bili: Fadil ef. Kurt u Travniku. a brat mu H. hafiz Muhamed ef. i Alajbegović u Mostaru81. U Istanbulu je slušao predavanja istaknutih alima, podvrgao se strogom ispitu i dobio »ruus« titulu. Tamo je položio i dobio diplomu na »kiraeti seb’u« i postao kurra hafiz.

Po završetku studija otišao je u Meku i hadž obavio. Pred okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine vratio se u Mostar i stupio na dužnost u Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu gdje je kao muderis predavao razne predmete iz islamistike sve do 1924. godine kada je ova medresa zatvorena. 1890. godine moli Zemaljsko vakufsko povjerenstvo da mu se dodijeli dekret za mujezinsku službu. Bio je učen i pred njim je mnogo talebe završilo nauke, naročito iz okoline Nevesinja gdje je u Kljunima imao kulu i posjede. Ženi se sa dvadeset godina mlađom Munirom Žujo iz Travnika. Godine 1909. Munira daje punomoć Muhamedu Šefketu Kurtu koji je tada bio muderis u Travnika, vjerovatno za obavljanje obavljanje njenih imovinsko-pravnih poslova. Dobivaju sedmero djece: Aliju, Fazliju, Ahmeta, Fatimu, Husniju, Atifu i Šemsu. Muhamed je imao i dvije sestre kojima ne znamo imena. Jedna se udala u Travnik za brata Muhamedove žene Munire Žujo. Po udaji i preseljenju u Mostar, odnosno Travnik, ove dvije nevjeste izvršile su i uzajamnu zamjenu imanja koja su njima po nasljedstvu pripadala. Druga Muhamedova sestra udala se vrlo mlada za Mujagu Komadinu koji je bio gradonačelnik Mostara od 1909. pa do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine. Ta Mujagina žena otišla je u Konjic odakle su Komadine bile rodom da se porodi. Tamo je u dvadesetoj godini umrla na porodu zajedno sa djetetom. Iz nekog razloga, Muhamed je za smrt sestre krivio Mujagu Komadinu i sa njim je prekinuo svaki kontakt mada su se često službeno sretali, što možemo vidjeti iz više zapisnika83. Kada je 86-šestogodišnji Mujaga Komadina 1925. godine bio na samrtničkoj postelji, poručio je Muhamedu da, ako može dođe i halali (oprosti) Mujagi sve eventualne grijehe. Muhamed je došao i halalio mu. Muhamed je bio zadnji imam Memi hodžine džamije na Carini sve do njenog zatvaranja 1940. godine.Prije noći u kojoj će umrijeti, pozvao je sve ukućane i rekao im da će on noćas umrijeti i poručio im da ne smiju plakati.

U ratnom vihoru 1992-95. godine ukradene su najstarije knjige i diploma (idžazetnama) iz njegove biblioteke iz kuće u Kurtovoj ulici.

Iz knjige Porodica Kurt iz Mostara, autora Ahmeta Kurta

više: https://porodica-kurt.com