II. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko …zavod.pgz.hr/docs/zzpuHR/documents/155/1.0/Original.pdfstandarda NMT 450 dovode do vrlo ubrzanog porasta radiomobilnih pretplatnika

II. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije

PREDNACRT PRIJEDLOGA-KONCEPCIJA

PLANA

Rijeka, studeni 2009. godine

II. izmjena i dopuna PPPGŽ Prednacrt prijedloga-koncepcija plana

IZRADA: Javna ustanova „Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije“, studeni 2009. 1

Elaborat: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Nositelj izrade plana: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Odgovorna osoba: prof.dr.sc. Mladen Črnjar Stručni tim u izradi plana:

1. Tamara Morić - odgovorna voditeljica izrade 2. mr. sc. Ljudevit Krpan - koordinator 3. Miroslav Štimac - prostorna sinteza 4. Mirjana Pavičić – prometna infrastruktura

Radni tim: a) Suradnici iz JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije:

1. Ines Tomadin - kartografske podloge 2. Orhida Erny - nomotehnika, procedura, propisi 3. Vedran Radić - tehnički poslovi (analiza stanja) 4. Vedrana Petrović - gospodarstvo 5. Jasna Doričić - tehnički poslovi (priprema grafičkih priloga)

b) Vanjski suradnici:

6. dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ - procjena utjecaja na okoliš

7. Ivica Prlić, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada- zračenje 8. prof. dr.sc. Branka Aničić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu- krajobraz



SADRŽAJ

KNJIGA 1

TEKSTUALNI PRILOG

I. UVOD 1. OKOLNOSTI IZRADE 1.2. Raspoloživi podaci 1.2.1. ANALIZE I STUDIJE 1.2.1.8. Promet II. OSNOVNI PODACI 1.7. Obuhvat i sadržaj II. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije 1.8. II. izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ 1.9. Odluka o izradi II. Izmjene i dopune prostornog plana PGŽ

III. STANJE U PROSTORU 1.6. Infrastrukturni sustavi 1.6.1. PROMET I VEZE 1.6.1.7. Telekomunikacijski promet 1.6.1.7.1. Nove tehnologije 2. PROBLEMI I MOGUĆNOSTI RAZVOJA U PROSTORU 2.1. Prostorno razvojna neravnoteža 2.1.4. PROMET 2.3. Procesi prostorne transformacije 2.3.2. PROMET 2.4. Pregled relevantne prostorno planske dokumentacije 2.4.1 PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA OPĆINE I GRADA IV. CILJEVI RAZVOJA 2. POSEBNI CILJEVI 2.3. Prometni sustav V. KONCEPCIJA PROSTORNOG UREĐENJA 3. OSNOVE GOSPODARSKOG RAZVITKA 3.3. Tercijarni sektor 3.3.1. PROMET I VEZE 6. ORGANIZACIJA PROSTORA 6.2. Organizacija prostora



6.2.1. ANTROPOGENE ZONE e) infrastruktura

KNJIGA 2 5. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU 5.1. Građevine i zahvati od važnosti za državu 5.1.3. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE 5.1.3.1. Prometne građevine

e) Građevine pošta i telekomunikacija 5.2. Građevine i zahvati od važnosti za Županiju 5.2.2. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE 5.2.2.4. Građevine pošta

6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 6.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 6.2.1. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE 6.2.1.1. Infrastruktura 6.3. Krajolik 6.3.5. MJERE ZAŠTITE I UREĐENJA KRAJOBRAZA SAMOSTOJEĆIH ANTENSKIH STUPOVA 6.3.5.1. Uvod 6.3.5.2. Problemska ishodišta a) Dimenzije i konstrukcija antenskih stupova b) Krajobraz i njegove komponente 6.3.5.3. Načela uklapanja samostojećih antenskih stupova u krajobraz a) Kriteriji za smještaj i postavljanje samostojećih antenskih stupova 7. SMJERNICE ZA RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 7.1. Prometni sustav 7.1.2. CILJEVI I SMJERNICE RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA 7.2. Sustav veza 7.2.1. POLAZIŠTA I OCJENA STANJA 7.2.2. CILJEVI I SMJERNICE 7.2.2.3. Mobilna telefonska mreža a) Razvoj mobilne telefonske mreže na području PGŽ



b) Uvjeti smještaja antenskih prihvata na području PGŽ c) Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova na području PGŽ GRAFIČKI PRILOZI MJERILO ≈ 1:200 000 4. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI:

4b1. Sustav veza-samostojeći antenski stupovi





1. TEKSTUALNI PRILOG





KNJIGA I

I. UVOD 1. OKOLNOSTI IZRADE 1.2. Raspoloživi podaci 1.2.1. ANALIZE I STUDIJE 1.2.1.8. Promet Potrebno je ponovno odrediti postojeće planove putem kompleksne i strukturalne analize prometa šireg okruženja prostora Županije. Navedenom analizom nužno je sagledati sve infrastrukturne sustave u kontekstu integralnog transporta i razvojnih trendova (tehnoloških, funkcionalnih, gospodarskih, ekoloških itd.).

Za razvoj elektroničke pokretne komunikacije potrebno je osigurati prostorno-planerske preduvjete. Temeljem izvršenih istraživanja, od strane Udruge mobilnih operatera Hrvatske i potvrđeno od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, dostavljen je prijedlog lokacija samostojećih antenskih stupova na području PGŽ.

II. OSNOVNI PODACI 1.7. Obuhvat i sadržaj II. izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije Druga izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije (u nastavku II. izmjena i dopuna PPPGŽ) obuhvaća ciljanu izmjenu i dopunu Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije, 14/00, 12/05, 50/06 i 8/09). II. izmjena i dopunama PPPGŽ obuhvaća definiranje prostorno planerskih preduvjeta za gradnju mreže građevina elektroničke pokretne komunikacije te provjeru i usklađenje popisa građevina i zahvata u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, 64/08. i 67/09.). U kontekstu tih izmjena dopuniti će se i izmijeniti sva planska rješenja i odredbe za provođenje koje određuju uvjete gradnje i korištenja, mjere zaštite i provođenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije u segmentu samostojećih građevina elektroničkih pokretnih komunikacija. Izmjenom je obuhvaćeno cjelokupno administrativno područje Primorsko-goranske županije. 1.8. II. izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ

Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, elektronička komunikacijska

infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te upravljanje i uporaba



radiofrekvencijskog spektra i adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je svim županijama Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu dostavilo uputu za žurno pristupanje izmjenama i dopunama prostornih planova županija i prostornog plana Grada Zagreba, a u cilju osiguranja nužnih preduvjeta za izgradnju građevina elektroničke pokretne komunikacije, odnosno samostojećih antenskih stupova. Temeljem odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine broj 73/08.) između ostalog određeno je da je gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku te da ih je nužno planirati u dokumentima prostornog uređenja.

Shema 1: Zajednički plan razvoja elektroničke infrastrukture na samostojećim stupovima

na području Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2008. do 2011. godine

Izvor: Bukovčan Kvaternik, S. (koordinator studije), et.al.: Zajednički plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovima na području Primorsko-goranske županije za razdoblje 2008. do 2011. godine, Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Zagreb, 2009.



Prijedlog lokacija samostojećih antenskih stupova, dostavljen od strane Udruge mobilnih operatera Hrvatske, načelno određuje lokacije pojedinih antenskih stupova unutar definiranih zona razmatranja (500m, 1.000m, 1.500m i 2.000m).

Obzirom na žurnost potrebe za stvaranjem preduvjeta za pripremu izgradnje samostojećih antenskih stupova na području Primorsko-goranske županije u ovoj, II. izmjeni i dopuni PPPGŽ neće se obrađivati i ostala telekomunikacijska infrastruktura. Cjeloviti telekomunikacijski promet se planira prostorno planski redefinirati u tijeku treće izmjene i dopune PPPGŽ, koja će biti cjelovita. 1.9. Odluka o izradi II. Izmjene i dopune prostornog plana PGŽ Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07, 38/09) postupak izmjene i dopune prostornog plana započinje odlukom o izradi, a koju donosi predstavničko tijelo. Pravna osnova za izradu i donošenje II. Izmjene i dopune PPPGŽ je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09), te Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH.

Shema 2: Izvadak iz kartograma 4.b Sustav veza

Izvor: Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije broj

14/00, 12/05, 50/06 i 08/09) Stručnu podlogu za izradu II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije čini Zajednički plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovima na području Primorsko-goranske županije za razdoblje 2008. do 2011. godine (Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Zagreb, 2009.).

Obzirom na sadržaj izmjena i dopuna plana određen je i popis tijela i osoba koja daju zahtjeve za izradu prostornog plana, te isti obuhvaća: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo obrane, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Upravni odjel za



pomorstvo, promet i veze PGŽ, Javna ustanova „Priroda“, Javna ustanova „Park prirode Učka“, Nacionalni park „Risnjak“, Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., Autocesta Rijeka - Zagreb d.d, Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, Hrvatske vode-VGO za vodno područje primorsko-istarskih slivova, Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske željeznice Holding d.o.o., Hrvatske željeznice Infrastruktura d.o.o.

U času traženja zahtijeva od tijela i osoba određenih posebnim propisima isto je dostavljeno svim jedinicama lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije na znanje. III. STANJE U PROSTORU 1.6. Infrastrukturni sustavi 1.6.1. PROMET I VEZE 1.6.1.7. Telekomunikacijski promet 1.6.1.7.1. Nove tehnologije Infrastrukturu telekomunikacijskog prometa čine građevine, stabilna postrojenja i uređaji koji obuhvaćaju prijenos informacija između korisnika priključenih na mrežu. U posljednjih je 20-tak godina izuzetno progresivan razvoj telekomunikacijskih tehnologija, a osobito mobilne komunikacije. Početkom 1991. godine uvodi se u uporabu prvu centralu za posredovanje radiomobilnog telefonskog prometa u Hrvatskoj, prema načelima nordijskog standarda NMT1 450. Racionalni pristup u ćelijskom planiranju (pokrivanje cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske) kao i fleksibilnost i pouzdanost standarda NMT 450 dovode do vrlo ubrzanog porasta radiomobilnih pretplatnika. Sve to uvjetovalo je vrlo brzu daljnju nadogradnju radiomobilne telefonije, prepoznatljivu po paralelnom proširenju i modernizaciji postojećih kapaciteta sustava NMT 450, ali i po uvođenju novog paneuropskog standarda za radiomobilnu telefoniju, GSM2 u telekomunikacijsku mrežu.

Mreža NMT 450 danas je gotovo potpuno napuštena dok GSM mreža prekriva 75% cjelokupnog teritorij Republike Hrvatske odnosno koristi je čak 90% stanovništva. Prema provedenim istraživanjima čak 78% građana Republike Hrvatske posjeduje mobilne telefone, dok njih 12% posjeduje više od jednog uređaja. Uslugu mobilne telefonije u Republici Hrvatskoj trenutno vrše tri operatora (koncesionara) mobilne telefonije, a u narednom razdoblju se očekuje izdavanje novih koncesija. Uslugu pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova (prijenosa podataka) u Republici Hrvatskoj pružaju četiri operatora. Temeljni postulat primjene GSM-a jest izgradnja sustava na globalnoj, a ne nacionalnoj razini mreže, tj. prometno pokrivanje globalnih pravaca u zemlji. Prometni prioritet u izgradnji mreže su područja velikih gradova, glavne ceste, turistička područja, sl., što je do danas gotovo u cijelosti i ispunjeno. Pokrivenost signalom za mobilne operatere nešto je lošija u slabije naseljenim, nenaseljenim i ruralnim područjima. Za osiguranje adekvatne pokrivenosti signalom nužno je osigurati preduvjete u vidu instaliranja odgovarajućeg broja baznih stanica (antenskih prihvata). U urbanim

1 NMT 450 – Nordic Mobile Telephone koji radi na frekvenciji od 450 MHz 2 GSM-Global System for Mobile communications. U Republici Hrvatskoj GSM koriste frekvenciju od 900 i 1800 MHz, do novija generacija uređaja u svijetu koristi i frekvenciju od 2100 MHz. Više od 80% korisnika mobilnih komunikacija u svijetu koristi ovaj sustav.



područjima one se, uobičajeno, postavljaju na krovove zgrada dok je u ruralnim područjima nužna izgradnja samostojećih antenskih stupova. Kako bismo racionalizirali prostorne zahvate za postavljanje samostojećih antenskih stupova potrebno je, gdje god je to moguće, inzistirati na postavljanju jednog samostojećeg antenskog stupa za sve mobilne operatere. Osim govornih usluga GSM mreža omogućuje i vrlo kvalitetan prijenos podataka korištenjem naprednih GPRS3/EDGE4/UMTS5/HDSPA6 tehnologija te za tu potrebu postavljenih baznih stanica. Shema 3: Lokacije postojećih samostojećih antenskih stupova na području Primorsko-goranske županije

Izvor: Bukovčan Kvaternik, S. (koordinator studije), et.al.: Zajednički plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovima na području Primorsko-goranske županije za razdoblje 2008. do 2011. godine, Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Zagreb, 2009., (obradio autor)

3 GPRS (General Packet Radio Service) omogućuje prijenos podataka i mobilni pristup Internetu realnom brzinom do 80 kbit/s (teoretska 170 kbit/s). 4 EDGE (Enhanced Data rates for Global Evolution) je tehnologija koja pripada trećoj generaciji mobilnih mreža (3G), a omogućuje mobilni prijenos podataka realnom brzinom do 220 kbit/s. 5 UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) je vodeća tehnologija treće generacije mobilnih mreža (3G). Omogućuje najbrži mobilni pristup Internetu u Hrvatskoj –realnom brzinom do 384 kbit/s (teoretska 1920 kbit/s). 6 HSDPA (High Speed Downlink Packet Access) je 3.5 G tehnologija, nadogradnja postojeće UMTS infrastrukture, koja, u odnosu na UMTS, nudi do četiri puta bržu podatkovnu vezu u primanju (downloadu) i slanju (uploadu). Najveća brzina prijenosa podataka je 3,6 Mbit/s.



Tabela 1: Koordinate lokacija postojećih samostojećih antenskih stupova na području Primorsko-goranske županije

Rb. X Y 1 5478210 4965166 2 5480722 4958980 3 5444629 5018958 4 5467178 5014850 5 5483749 4958775 6 5464754 4996534 7 5474465 4987685 8 5442130 5038665 9 5439336 5038763

10 5446044 5030217 11 5453352 4937817 12 5473968 4992023 13 5478399 4958406 14 5499085 5034094 15 5461000 5023450 16 5454867 4959964 17 5454678 4974939 18 5456986 4947538 19 5454076 4951946 20 5444234 4998964 21 5453505 4968742 22 5442807 5029165 23 5442176 5038676 24 5444642 5018958 25 5512906 5026416 26 5446416 5026501 27 5451204 5032401 28 5461712 5017227 29 5467292 5001265 30 5465775 5008050 31 5459497 4989758 32 5473850 5000120 33 5466375 5011350 34 5473970 4992040 35 5463520 4989080 36 5463701 5020646 37 5504650 5026105 38 5454104 4936709 39 5461911 4927960 40 5442900 5014012 41 5435535 5034420

42 5484548 499825643 5439325 503877544 5487160 499725045 5484910 495486046 5478702 496483947 5480946 495881248 5478358 495832849 5457859 498026350 5447304 499431451 5444370 502051152 5460129 502001153 5458400 502305054 5452230 502898555 5513360 503041556 5471474 501192857 5508421 502639558 5485077 500789959 5502625 503122560 5475352 502576661 5473516 501686862 5507422 502667963 5500560 503406564 5467049 501488765 5468398 502114866 5467195 498832367 5476188 500407268 5466233 499577869 5444270 503689570 5457967 499260471 5453233 497994472 5459286 493089273 5480584 495904774 5483779 495874675 5460085 494410876 5452431 502668377 5447095 502546778 5451208 503241679 5474495 498767980 5453437 496892681 5453671 495234582 5444342 499892383 5474010 4993317

84 5514836 5026897 85 5449246 5024189 86 5475954 5008608 87 5487419 4997372 88 5478298 4965141 89 5454437 5026437 90 5461566 5021694 91 5455787 4980707 92 5461845 4927891 93 5445035 4929195 94 5476542 5021445 95 5454470 5023094 96 5464485 5001664 97 5477677 4958870 98 5468509 5054004 99 5481607 5024279

100 5460881 4988835 101 5491936 5017949 102 5515199 5030622 103 5472280 5048184 104 5477017 5034343 105 5445723 5026840 106 5474348 5043424 107 5439365 5038784 108 5469517 5012436 109 5468326 5015365 110 5463621 5020506 111 5445970 5030181 112 5448429 4963948 113 5477525 5002762 114 5488912 5034116 115 5509656 5025451 116 5453349 4937850 117 5454596 4961331 118 5502581 5031150 119 5454743 4975022 120 5499060 5034055 121 5456353 5022127 122 5454670 5027641 123 5435367 5034421

Izvor: Bukovčan Kvaternik, S. (koordinator studije), et.al.: Zajednički plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovima na području Primorsko-goranske županije za razdoblje 2008. do 2011. godine, Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Zagreb, 2009. Na području Primorsko-goranske županije su, u promatranoj 2009. godini, u funkciji 123 samostojeća antenska stupa. Primorsko-goranska županija, a posebno Grad Rijeka su gotovo u potpunosti pokriveni GSM (900) telekomunikacijskim signalom. Na vanjskim otocima se u nekim dijelovima može „hvatati“ i signal mobilne telefonije iz Republike Italije dok se u nekim dijelovima Gorskog kotara „hvata“ i signal mobilnih operatera iz Republike Slovenije. Zahtjevi korisnika za točnim, pouzdanim i ekonomičnim načinom prijenosa podataka koje naši korisnici nisu mogli ostvariti putem telefonske mrežom, uvjetovali su



puštanje u rad (1989. godine) nove javne mreže za prijenos podataka (CROAPAK) koja je pružila niz kvalitetno novih mogućnosti. Pristup do instaliranog čvora u Rijeci je moguć izravno ili pak preko komutirane telefonske mreže (biranjem broja 9767), što je financijski atraktivno za korisnike. Croapak mreža je u 1994. godini doživjela osuvremenjivanje i proširenje kapaciteta, prije svega, povećanje brzine rada od 2 Mbit/s, što je od osobite važnosti za poboljšanje kvalitete usluživanja korisnika. Digitalizacijom telefonske mreže, i uvođenjem svjetlovodnih sustava, znatno je povećana opća razina kvalitete prijenosa i stvoreni uvjeti za učinkovit prijenos velikih brzina. Danas Croapak nije više samo mreža koja zadovoljava potrebe određenog broja posebnih korisnika već se sve više pretvara u infrastrukturnu mrežu bez koje ne bi bio moguć rad novih telematskih usluga videoteksa, elektroničke pošte CRO400 (po normi X.400). Videoteks je eksperimentalno uveden 1991., a komercijalna faza počela je 1993. godine Kod ove usluge postoje dvije vrste pretplatnika: korisnici i davatelji informacija. Korisnici svojim terminalom (može biti PC) pristupaju videoteks sustavu preko komutirane telefonske mreže i tamo dobivaju informacije u obliku teksta, grafike ili slike. Davatelji informacija svoje aplikacije nude putem baze podataka koja se nalazi u videoteks centru ili putem vanjskih računala kao vanjski davatelji informacija. Nažalost moramo istaknuti da su turističke informacije malo zastupljene, spomenut ćemo one koje nudi Hotelsko-turističko poduzeće "Imperijal" - Rab, omogućavajući korisnicima uvid u smještajne kapacitete, rezervaciju mjesta, redove vožnje, opće podatke o Rabu te njegovu ugostiteljsku ponudu. U Rijeci je instaliran videoteks čvor ili VIP ( Videotex Interface Processor), a pristup se ostvaruje preko javne komutirane telefonske mreže: za međusobnu komunikaciju videteks čvorova koristi se javna mreža za prijenos podataka Croapak. U 1994 godini su napravljena određena poboljšanja od kojih je osobito značajno povećanje pristupne brzine za korisnike na 9600 bit/s. Uvedena je mogućnost pretraživanja baza podataka putem ključnih riječi, veza s telefaksom itd. CRO 400 sustav za elektroničku razmjenu poruka uključen je u međunarodnu mrežu za razmjenu poruka prema X.400 standardu CCITT-a. Eksperimentalno je uveden 1991. godine, da bi se 1995. krenulo s komercijalnim radom i osuvremenjivanjem usluga. Već sada je CRO 400 povezan s 22 svjetske X 400 mreže. Osnovne pogodnosti novog komercijalnog sustava su: pristup korisnika preko osobnog računala, mogućnost pristupa preko X 25, X 28, preko telefonske i CROAPAK mreže itd., te integracija s ostalim uslugama za razmjenu poruka. 2. PROBLEMI I MOGUĆNOSTI RAZVOJA U PROSTORU 2.1. Prostorno razvojna neravnoteža 2.1.4. PROMET Na međunarodnoj i nacionalnoj razini Županija primorsko-goranska ima prvorazrednu funkciju u integriranju širih prostora Podunavlja s Jadranom i srednjeeuropskog područja s jugoistočnom Europom. Ova se dva važna pravca sijeku na prostoru Grada Rijeke - vrlo specifičnom opterećenom prirodnim datostima i naslijeđenim izgrađenim strukturama koje odolijevaju svim interesima funkcija već stoljećima.

Težnja za uravnoteženim razvitkom nije se mogla ostvariti jer je to moguće lokalno tek danas ostvariti na razini Županije.



No kako je prometna infrastruktura (željeznica, cesta, luke) vrlo stara, njoj se uglavnom i pripisuje zatečena neravnoteža gospodarstva. Na razini, prometna potražnja i ponuda mogu se uočiti sljedeći problemi:

loša struktura željezničkog čvorišta, te zastarjelost kapaciteta željezničkog prijevoza koja se u pogledu ponude očituje u sporosti, nepouzdanosti i visokim troškovima eksploatacije,

neodgovarajuća prostorna rješenja i zastarjela tehnologija lučkih kapaciteta, nedostatak modernih cestovnih prometnica prema unutrašnjosti i na dužobalnom

koridoru te nemogućnost postojeće mreže da u čvorištu udovolji višefunkcionalnim zahtjevima,

pomorski je promet, uvođenjem cestovnih veza za otoke, potpuno transformiran, tako da danas imamo vrlo problematičnu ponudu, na dužobalnom provođenju prometa, iu integraciji prema središtu Županije,

nehomogenost ukupnosti prometnog sustava, loš odnos pojedinih grana prometa u međusobnom nadopunjavanju (naročito na relaciji željeznica - cesta - brod - avion),

nedostatna pokrivenosti GSM signalom uvjetovan intenzivnim razvojem mobilne telefonije i visokim stupnjem posjedovanja i korištenja mobilnih telefonskih uređaja.

Narečeni problemi uzrokom su prometne zaostalosti u transportu roba i putnika na širem prostoru posebice u usporedbi sa susjednim regijama u Italiji i Sloveniji.

Primjetna je neravnoteža prostornog razvoja u Gorskom kotaru, obalnom prostoru i na otocima. Zaostajanje razvoja Gorskog kotara i otoka spram pretjeranog razvoja obalnog prostora, uzrokom je velikim dijelom i neodgovarajućim prometnim rješenjima. Gomilanje razvoja svih funkcija i sadržaja na obalnom prostoru, uzrokuje pretjeranu prometnu potražnju, a u ostalim prostorima zbog iseljavanja i nedostatnih sadržaja prometna potražnja pada i izostaje tako izgradnja prometnih kapaciteta.

2.3. Procesi prostorne transformacije 2.3.2. PROMET Vrijednost prostora nije nikada sudjelovala u raspodjeli na njemu ostvarene dobiti već samo u cijeni investicije pa su posljedice toga danas uočljive u zatečenom gospodarstvu, naročito u njegovoj infrastrukturi. Izgrađena urbana struktura grada, koji i svoj model razvoja baštini na prometu danas vrlo teško može ostvariti svoj lokalni razvitak ako se ne rastereti postojeća urbana infrastruktura prometa samo za vlastite potrebe.

Iz ovoga slijedi nužnost izgradnje suvremenog željezničkog i cestovnog prometnog čvorišta, koje će omogućiti izravno revalorizaciju prvenstveno lučkog potencijala i ponuditi ga na taj način u ukupnu međunarodnu prometnu uslugu. Za zadovoljenje izuzetno intenzivne potražnje za telekomunikacijskim uslugama, osobito u mobilnoj telefoniji ali i prijenosu podataka, nužno je pristupiti dinamičnoj obnovi, modernizaciji i dogradnji prateće telekomunikacijske infrastrukture.



2.4. Pregled relevantne prostorno planske dokumentacije Na području obuhvata II. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije na snazi je ova prostorno-planska dokumentacije:

1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine broj 65/07), 2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine broj 50/99), 3. Prostorni plan Nacionalnog parka „Risnjak“ (Narodne novine broj 23/01), 4. Prostorni plan parka prirode Učka, (Narodne novine 24/2006.) 5. Prostorni plan područja posebnih obilježja (Službene novine Primorsko-

goranske županije broj 03/03), 6. Prostorni plan područja posebnih obilježja Vinodolske doline (Službene novine

Primorsko-goranske županije broj 30/04). 7. Osim navedenih na snazi su i razni provedbeni planovi (UPU i DPU).

2.4.1 PROSTORNI PLANOVI UREĐENJA OPĆINE I GRADA Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98 i 39/04) odredio je sadržaj prostornog plana uređenja općine i grada. Na snazi su slijedeći prostorni planovi:

1. Prostorni plan uređenja Grada Bakra (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 41/06)

2. Prostorni plan uređenja Grada Cresa (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/02, 23/06)

3. Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice (Službene novine Primorsko-goranske županije 26/03, 08/06, 25/07, 18/08)

4. Prostorni plan uređenja Grada Čabra (Službene novine Primorsko-goranske županije 25/03)

5. Prostorni plan uređenja Grada Delnice (Službene novine Primorsko-goranske županije 24/02)

6. Prostorni plan uređenja Grada Kastva (Službene novine Primorsko-goranske županije 21/03, 14/06)

7. Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice (Službene novine Primorsko-goranske županije 01/03, 16/07)

8. Prostorni plan uređenja Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske županije 07/07)

9. Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj (Službene novine Primorsko-goranske županije 13/08)

10. Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije 55/06)

11. Prostorni plan uređenja Grada Opatija (Službene novine Primorsko-goranske županije – I. izmjena i dopuna unutar granica općine Matulji, 02/99, 25/99, 03/05)

12. Prostorni plan uređenja Grada Opatije (Službene novine Primorsko-goranske županije 08/01, 14/03, 17/03, 20/03, 25/03, 05/04, 12/04, 32/04, 01/07)

13. Prostorni plan uređenja Grada Raba (Službene novine Primorsko-goranske županije 15/04, 40/05, 18/07, 20/08)

14. Prostorni plan uređenja Grada Rijeke (Službene novine Primorsko-goranske županije 31/03, 26/05)



15. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovsko (Službene novine Primorsko-goranske županije 14/05)

16. Prostorni plan uređenja Općine Baška (Službene novine Primorsko-goranske županije 01/08)

17. Prostorni plan uređenja Općine Brod Moravice (Službene novine Primorsko-goranske županije 35/03, 1407, 33/07)

18. Prostorni plan uređenja Općine Dobrinj (Službene novine Primorsko-goranske županije 24/08)

19. Prostorni plan uređenja Općine Čavle (Službene novine Primorsko-goranske županije 2201, 09/05)

20. Prostorni plan uređenja Općine Fužine (Službene novine Primorsko-goranske županije 05/05, 16/07)

21. Prostorni plan uređenja Općine Klana (Službene novine Primorsko-goranske županije 34/07)

22. Prostorni plan uređenja Općine Jelenje (Službene novine Primorsko-goranske županije 40/07)

23. Prostorni plan uređenja Općine Kostrena (Službene novine Primorsko-goranske županije 07/01, 22/01, 20/07, 23/07)

24. Prostorni plan uređenja Općine Lokve (Službene novine Primorsko-goranske županije 43/04)

25. Prostorni plan uređenja Općine Lopar (Službene novine Primorsko-goranske županije 23/08)

26. Prostorni plan uređenja Općine Lovran (Službene novine Primorsko-goranske županije 38/07)

27. Plan prostornog uređenja Općine Malinska-Dubašnica (Službene novine Primorsko-goranske županije 13/04, 14/06)

28. Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga (Službene novine Primorsko-goranske županije 36/07)

29. Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj (Službene novine Primorsko-goranske županije 46/04, 26/07)

30. Prostorni plan uređenja Općine Omišalj (Službene novine Primorsko-goranske županije 08/97, 52/07, 27/08)

31. Prostorni plan uređenja Općine Punat (Službene novine Primorsko-goranske županije 09/08)

32. Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora (Službene novine Primorsko-goranske županije 15/08)

33. Prostorni plan uređenja Općine Skrad (Službene novine Primorsko-goranske županije 19/07)

34. Prostorni plan uređenja Općine Vinodolske (Službene novine Primorsko-goranske županije 01/06)

35. Prostorni plan uređenja Općine Viškovo (Službene novine Primorsko-goranske županije 49/07)

36. Prostorni plan uređenja Općine Vrbnik (Službene novine Primorsko-goranske županije 43/07, 53/07).

Svi prostorni planovi uređenja prošli su postupak usklađenja sa Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te ostalim propisima. Stoga su svi Prostorni planovi uređenja općina i gradova uglavnom iste strukture i sadržaja.



IV. CILJEVI RAZVOJA 2. POSEBNI CILJEVI 2.3. Prometni sustav 1. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim

(interregionalnim) koridorima kao konkurentne susjednim državama. 2. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to. 3. Razviti luku Rijeka i željezničko čvorište Rijeka na razini konkurentnosti

evropskim lukama, te izgraditi željezničke pruge na niskim kotama i velikih brzina na međunarodnim pravcima.

4. Izgraditi autoceste i brze ceste na osnovnim državnim prometnim pravcima. Međusobno povezati tri autocestovna pravca A6 Bosiljevo-Rijeka, A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva i A8 Kanfanar-Matulji

5. Izgraditi cestovni prometni čvor Rijeka (puni profil brze ceste tzv. obilaznice Rijeka od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim čvorovima i vezama na lučke, poslovne i ind. zone.)

6. Izgraditi brzu cestu od Križišća do Valbiske i novi most za otok Krk 7. Integrirati cestovnu i željezničku mrežu u urbanim prostorima na planirane inter-

regionalne pravce tako da se vrijeme prijevoza bitno smanji a učinkovitost prometnog sustava radikalno poboljša.

8. Ustrojiti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, te uspostaviti prometno povezivanje otoka, međusobno i s kopnom.

9. Gradove i naselja rasteretiti od prolaznog prometa (tranzit). 10. Osigurati prostorno planske preduvjete za razvoj elektroničke infrastrukture na

samostojećim stupovima sukladno zahtjevima korisnika, uz zaštitu prirodnih, kulturnih, gospodarskih i inih vrijednosti prostora.

V. KONCEPCIJA PROSTORNOG UREĐENJA 3. OSNOVE GOSPODARSKOG RAZVITKA 3.3. Tercijarni sektor 3.3.1. PROMET I VEZE Pomorski promet Županije u posljednje vrijeme prolazi faze organizacijske i tehnološke transformacije, čime se otklanjaju posljedice ratnih događaja, političkih i ekonomskih promjena i ranijih promašaja prometne politike. Proces prilagođavanja pomorskog prometa novim tehnološkim zahtjevima, ekonomskim i tržišnim promjenama i vlasničkom prestrukturiranju, duže će trajati. U morskom brodarstvu dva veća poduzeća prevoze terete (Croatia Line i Lošinjska plovidba) a jedno putnike (Jadrolinija). Kapaciteti tih poduzeća su značajni po opsegu, ali su većim dijelom zastarjeli i nefunkcionalni. U budućem razvoju trgovačka mornarica neće se bitno povećati, ali će se više orijentirati na nove tehnologije i specijalizirane brodove te na linije i terete koji osiguravaju rentabilnost poslovanja. Trebalo bi povećati broj kontejnerskih brodova i



tankera i što prije obnoviti ukupnu trgovačku mornaricu, te vratiti je pod nacionalnu zastavu.U putničkoj plovidbi treba uvesti brze brodove, afirmirati programe kružnih putovanja i više pratiti tehnološke inovacije u svijetu. Konačno, više će se razviti i male namjenske flote (školske, turističke, športske, znanstveno-istraživačke i sl). Predviđaju se nove investicije u morskom brodarstvu i porast zaposlenih za 1000-1100 radnika.

Riječka luka je vodeća hrvatska luka za međunarodni promet. Proširila se na više dislociranih specijaliziranih terminala, ali joj se zbog rata i sporog prilagođavanja promet smanjio od 18,1 mln. tona 1991. na 10.6 mln. tona 1994. godine. Struktura tereta se pogoršala, te je ostao visok udio rasutih i tekućih (oko 70 %). Luka je povezana sa zaleđem zastarjelim kopnenim prometnicama, a i njezini kapaciteti su znatno zastarjeli, uz prevelik broj zaposlenih.

U razvoju luka treba zaustaviti negativne tendencije, poboljšati svoju tehnološku razinu, proširiti kapacitete i sniziti troškove, razvijati slobodnu (carinsku) zonu i proširiti joj prostor, modernizirati organizaciju poslovanja i postupno povećati ukupni promet. Radi toga treba modernizirati kopnene prometnice prema zaleđu, povećati broj lučkih vezova i terminala, koristiti manje namjenske luke i povećati konkurentnost prema Trstu i Kopru. Od novih kapaciteta u koncepciji razvoja nužno je izgraditi terminale s modernim lučkim tehnologijama i suvremenom opremom.

U Rijeci su se razvile i mnoge uslužne djelatnosti (agencije, otpremništvo, kontrola robe, dezinsekcija i sl.), u kojima je uz veća poduzeća stvoren znatan broj manjih poduzeća. Oživljavanjem luke i obnovom mornarice te će djelatnosti povećati opseg poslovanja i poboljšati financijsko i kadrovsko stanje.

Za ostvarenje budućeg razvoja, riječka će luka uz državnu podršku uložiti sredstva u nove investicije i povećati broj zaposlenih za oko 1.200 radnika.

Kopneni promet od vitalnog je značenja za razvoj gospodarstva Županije i posebno riječke luke. Željeznički promet odvija se na dvije pruge (Rijeka - Zagreb i Rijeka - Ljubljana), ali zbog tehničko-tehnoloških i eksploatacijskih slabosti ne zadovoljavaju potrebe Županije. Promet tereta se 1994. prepolovio prema 1981. a i promet putnika se smanjio ispod 1/3.

U budućem razvoju Županije željeznički i cestovni promet dobivaju prioritetno značenje: u željezničkom prometu planira se u prvoj fazi provesti modernizaciju pruge Rijeka - Zagreb i pruge Rijeka - Ljubljana, zatim izgraditi prugu Jurdani - Lupoglav (22.7 km s tunelom kroz Ćićariju), a u drugoj fazi započeti izgradnju nove pruge Rijeka - Zagreb i Rijeka - Split - Dubrovnik i dalje prema balkanskim pomorskim zemljama i Bliskom istoku. Konačno bi valjalo što prije izgraditi i riječki željeznički čvor, nužno ga je bitno rekonstruirati i dograditi izgradnjom obilazne pruge Škrljevo - Matulji te izgraditi novi ranžirni kolodvor i niza veznih pruga. Putnički kolodvor nužno je rekonstruirati i dograditi da zadovolji buduće prometne potrebe putničkog prometa.

Cestovni promet odvija se na oko 1600 km cesta (od toga 400 km magistralnih), koje ne zadovoljavaju minimalne potrebe gospodarstva Županije. U razdoblju 1990.-1994. znatno se smanjio promet robe i putnika na cestama te broj uposlenih u poduzećima cestovnog prometa.

U cestovnom prometu treba izgraditi riječko cestovno prometno čvorište, dovršiti obilaznicu Matulji-Orehovica-Križišće te izgraditi spojeve do luke zapadnom i kasnije istočnom spojnom cestom, završiti poluautocestu Rijeka-Zagreb, autocestu Jušići-Rupe i dalje prema Ljubljani, te Jadransku autocestu Križišće-Vratnik. Također je nužno izgraditi spojeve cesta do Bakra, Omišlja i radne zone Kukuljanovo, te rekonstruirati magistralne



ceste na otocima i u Gorskom kotaru. Osim toga će se modernizirati i veći dio regionalnih i lokalnih cesta.

Grafikon 1: Domaći brutoproizvod prometa i veza i svih ostalih djelatnosti Županije (stanje i prognoza)

Promet i veze

Ostale djelatnosti

0,00

5.000,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

25.000,00

30.000,00

35.000,00

40.000,00

45.000,00

1975 1980 1985 1990 1994 2000 2005 2015

godine

mln

kn Ostale djelatnosti

Promet i veze

Cjevovodni promet bio je u Domovinskom ratu prekinut, ali je ponovno aktiviran.

Jadranski naftovod, s trasom dugom 735 km, povezuje rafinerije nafte u Sisku, Lendavi, Bosanskom Brodu, Novom Sadu i Pančevu, a spojen je i s mađarskim naftovodom. Popravkom i modernizacijom naftovoda povećat će se njegov promet i do 2015. mogao bi dostići puni kapacitet (20 mln t). Nedavno je pušten u promet i podmorski naftovod Omišalj-Urinj, dug 7.2 km s kapacitetom od 6 mln tona nafte godišnje za potrebe rafinerije u Urinju. Razmatra se izgradnja prekrcajnog terminala za ukapljeni plin (Adria LNG terminala) blizu Omišlja na Krku za potrebe Hrvatske i susjednih zemalja. Poštansko-telekomunikacijski promet u Županiji je već dostigao visoku razinu razvoja zahvaljujući jakom čvorištu u Rijeci odnosno velikim ulaganjima u infrastrukturu, pa se predviđa znatno povećati promet bez većih ulaganja u nju. Već danas možemo reći da je dosadašnjim intenzivnim razvojem i uvođenjem novih tehnologija u poštanski i telekomunikacijski sustav dostignut standard srednjoeuropskih zemalja.

Zračni promet u Županiji odvija se preko zrakoplovne luke na Krku koja je uključena u sustav zračnog prometa Hrvatske, a zadovoljava ukupne potrebe, osobito turizma i charter prijevoza.. Tu luku treba modernizirati i osposobiti za osnovne vrste zračnog prijevoza. Manja zračna luka djeluje na Lošinju i športska luka na Grobniku.

Javni prijevoz putnika danas obavljaju poduzeća Autotrolej, Autotrans i Jadrolinija (trajekti), koji prijevoze putnike u javnom gradskom i prigradskom prometu. Budući prijevoz putnika organizirat će se uz sudjelovanje većeg broja manjih privatnih poduzeća na kopnu i moru.



6. ORGANIZACIJA PROSTORA 6.2. Organizacija prostora 6.2.1. ANTROPOGENE ZONE e) Infrastruktura Infrastruktura obuhvaća samo gospodarsku infrastrukturu prometnog, vodnog i energetskog gospodarstva, te gospodarstva otpadom. Prometnu infrastrukturu se grupira u infrastrukturu kopnenog, pomorskog i zračnog prometa. Prometno, Županija predstavlja prostorni potencijal ulazno-izlaznog i kombiniranog terminala za tranzit roba i putnika od posebne važnosti za državu Hrvatsku i zemlje njezinog zaleđa bez mora.

Poseban naglasak u razvoju bit će na osuvremenjivanju, dogradnji i modernizaciji specijaliziranih terminala u bazenima državne luke Rijeka, te uvođenju novih prekrcajnih i prometnih tehnologija za njezino unutarnje i vanjsko prometno povezivanje u:

terminalima Pula i Bršica - iako u drugoj županiji važni su segment sustava državne luke,

terminalu Rijeka - izgraditi novu obalu za prihvat suvremenih brodova robnog prometa, te uspostaviti putnički pomorski terminal u gradu Rijeci,

terminalu Sušak - zaokružiti moguće prekrcajne kapacitete za naredno plansko razdoblje,

terminalu Bakar - obalu podbok za rasute terete sanirati radi racionaliziranja upotrebe, a novu lučku potporu slobodnim zonama formirati na obali Goranin,

terminalu Omišalj - preispitati i bolje angažirati razvojno velike mogućnosti prihvata tekućih tereta,

unutar postojećeg brodograđevnog kompleksa Rijeka osmisliti i formirati brzu i kvalitetnu uslugu servisa za brodove novijih generacija.

Nužno je potrebno uspostaviti odgovarajuću mrežu luka i lučica za potrebe putničkog, naročito nautičkog turizma na razini Županije. U tom će se smislu razvijati veze kopna i otoka, a posebno otoka međusobno:

most Krk, trajektne veze Brestova - Porozina, Valbiska - Merag, Baška - Lopar, Mišnjak -

Jablanac i Pag, brze, izravne brodske veze između većih mjesta na obali i otocima, omogućiti uspostavu mreže lučica i marina na lokalnoj razini. Željezničke pruge potrebno je razviti u moderno čvorište koje će izgradnjom novih

pruga prema Zagrebu, Ljubljani i Trstu omogućiti integraciju u 5. koridor suvremenih pruga Europe, te tako postati poticaj ukupnog gospodarskog razvitka za što je potrebno aktivirati:

redefiniciju čitavog željezničkog čvora Rijeka počev od povezivanja istarskih pruga, zaobilaženje grada i veza na bazene državne luke,

projektno definirati novu trasu pruge velikih brzina Rijeka - Josipdol - Karlovac i uskladiti ju s autocestom na području Vinodolske doline, te u tom kontekstu redefinirati i ranžirni kolodvor na Krasici,



prije svega hitno je potrebno osuvremeniti postojeće pruge kao I. etape izgradnji nove.

Dovršenje već davno započete gradnje cesta u čvorištu Rijeka (od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim ulazima u lučke, carinske i druge zone) omogućit će kvalitetnu upotrebu postojeće mreže cesta u funkciji razvitka i integracije prostora Županije. Jedino na taj će način osigurati i kontinuitet razvitka i suživota grada i luke na istom prostoru, pa je stoga potrebno:

dovršiti izgradnju državnih pravaca autocesta Rijeka - Zagreb, Trst - Rijeka – Split i pravac tunel Učka-Matulji,

međusobno povezati tri autocestovna pravca Rijeka-Zagreb, Rupa - Rijeka-Žuta Lokva i Kanfanar - Matulji,

Izgradit puni profil brze ceste - obilaznice Rijeke od Matulja do Križišća, izgraditi novi most za otok Krk i brzu cestu do Valbiske, dograditi mrežu županijskih cesta na državne pravce dinamiziranim procesom

sanacije i dogradnje postojećih, te tako omogućiti stalno funkcioniranje prometa. Etapnom izgradnjom novih dionica realizirati planiranu mrežu već ranije navedenih podskupina cesta goranskog, obalnog i otočnog područja,

ovoj je mreži cesta za ostvarenje pune prometne usluge potrebno pridodati i izgradnju njoj pripadajućih prometnih zona, terminala i graničnih prijelaza.

Infrastrukturu zračnog, telekomunikacijskog i cijevnog prometa potrebno je integrativno razvijati i što brže ju uključivati u ponudu ukupne prometne usluge na primarnim pravcima:

međunarodni aerodrom Rijeka na Krku mora preuzeti središnju ulogu uspostave mreže zračnih luka na razini Županije naročito u turističkoj ponudi na relaciji otoci - kopno,

osigurati mogućnost nesmetanog i dinamičnog razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na način da se ne ograniči razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.

Za potrebe ravnomjernog razvitka na vrlo specifičnom prostoru Županije primorsko-goranske posebnu će ulogu zauzimati uspostava jedinstvenog javnog prijevoza putnika na moru, kopnu i zraku temelju unutarnjoj integraciji prostora.

Vodnu infrastrukturu odvodnje prijeko je potrebno dovesti u pravilan odnos s vodoopskrbom radi očuvanja kakvoće voda za piće, mora i tla.

Iako su raspoložive količine voda za piće na prostoru Županije dostatne za plansko razdoblje, prijeko je potrebno riješiti vodoopskrbu dugoročno, te utvrditi i sagledati važnu integracijsku ulogu ovoga prostora za ostvarenje sigurne i kvalitetne vodoopskrbe na regionalnoj razini (prevođenje voda iz Ličko-senjske u Istarsku županiju).

Na temelju narečenih okolnosti razvitka, ali i zatečenog broja i stanja vodoopskrbnih sustava na prostoru Županije, ova djelatnost zaslužuje stalnu prednost u svim svojim segmentima te je potrebno:

izgraditi vodoopskrbni plan Županije za dugoročno razdoblje, razvijati ovaj infrastrukturni sustav integrirajući intelektualni, financijski i

izvršni potencijal na tri značajna težišta većih raspoloživosti voda (Rijeka, Lokve i Hrmotine), kao tri suvremena podsustava Županije,



dugoročno ova je tri podsustava potrebno povezati u jedinstveni sustav Županije primorsko-goranske koji će moći odgovoriti i zahtjevima kvalitetne i sigurne vodoopskrbe na razini regije,

izraditi zaštitni plan od štetnog djelovanja voda i osigurati stalnost njegova ostvarenja radi poboljšavanja stanja.

Energetska infrastruktura je još uvijek dio nedjeljivog državnog energetskog

sustava, naročito u elektroenergetici. Stoga je potrebno, a prema interesu Županije: ispitati i kvantificirati hidropotencijale toka Rječine od izvora do ušća i izraditi

programe korištenja i upravljanja njima, osigurati prihvat (ili priključak) zemnog plina i razvijati u tu svrhu potrošačku

mrežu, stvoriti pogodnosti za diverzifikaciju energenata u finalnoj potrošnji, na temelju definiranosti koridora Zagreb - Omišalj i energetskog opredjeljenja

Županije istarske prema Plominu, u planovima Županije predvidjeti energetski koridor (nafte i plina) između Plomina i Omišlja.

Zbrinjavanje otpada. Studija “Sustav gospodarenja otpadom u kvarnerskom i

istarskom području” (prosinac 1995.), usvojena je kao temelj za pripremu cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u Županiji, jer sadrži prijedlog primjerenog sustava budućeg gospodarenja otpadom. Taj se sustav zasniva na odrednicama Zakona o otpadu i hijerarhijskom konceptu gospodarenja otpadom IVO, što znači - Izbjegavanje - Vrednovanje - Odlaganje otpada. Za ostvarivanje takvog koncepta i cjelovite buduće strategije gospodarenja otpadom, samo u ovoj će Županiji biti potrebno:

osnovati poduzeće za gospodarenje otpadom u Rijeci, izgraditi trodijelno sanitarno odlagalište za komunalni, inertni i eventualno

samo tranzitno opasni otpad, postupno zamijeniti sadašnja vozila za skupljanje otpada većim vozilima, dobaviti i postaviti višestruke kontejnere za skupljanje papira, stakla, plastike,

limene ambalaže i drugo, izgraditi 4 reciklažna dvorišta uključujući i biokompostane (Cres, Crikvenica,

Rijeka, Rab), izgraditi 5 transfer stanica za otpad (Cres, Lošinj, Crikvenica, Rab, Krk)

kombiniranih s reciklažnim dvorištima, gdje je to moguće, izgraditi postrojenje za recikliranje građevinskog otpada na novom odlagalištu, osigurati sanaciju napuštenih odlagališta, i izgraditi postrojenje za termičku obradu u Rijeci.



KNJIGA 2 5. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU 5.1. Građevine i zahvati od važnosti za Državu 5.1.3. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE 5.1.3.1. Prometne građevine

e) Građevine pošta i telekomunikacija Građevine pošta - postojeće:

1. Središte pošta i poštansko središte (za robne pošiljke) u Rijeci, Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

5.2. Građevine i zahvati od važnosti za Županiju 5.2.2. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE 5.2.2.4. Građevine pošta

Poštanske građevine su: 1. postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka, njih 108

raspoređeno po operativnim jedinicama u Crikvenici, Delnicama, Krku, M. Lošinju, Rabu, Opatiji, kao i dvije operativne jedinice u Rijeci od kojih jedna pokriva područje grada, a druga prsten oko Grada Rijeke.

6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 6.2. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 6.2.1. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE 6.2.1.1. Infrastruktura Kriteriji za građenje infrastrukture određeni su u Uvjetima razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni i Uvjetima utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru.

6.3. Krajolik 6.3.5. MJERE ZAŠTITE I UREĐENJA KRAJOBRAZA SAMOSTOJEĆIH ANTENSKIH STUPOVA 6.3.5.1. Uvod Ovim Planom definirani su kriteriji i mjere za smještaj telekomunikacijskih uređaja u odnosu na krajobraz i njegove komponente. Pored toga dane su smjernice sanacije i



oblikovanja neposrednog prostora uz i oko postojećih, kao i planiranih samostojećih antenskih stupova pokretne telefonije.

Kako se radi o velikom području sa 36 Općina/Gradova, i prostoru s velikim brojem kako postojećih tako i planiranih lokacija smještaja samostojećih antenskih stupova, nije moguće za svaku pojedinačnu lokaciju opisati stanje neposrednog krajobraza i propisati kriterije njihova smještanja. Zbog toga će se krajobrazni kriteriji odnositi na opće smjernice njihova uklapanja u krajobraz, s naznakom područja/lokaliteta gdje bi se trebala izvršiti detaljnija procjena. Na taj način bi se utvrdili dodatni kriteriji i smjernice njihovog optimalnog smještaja s obzirom na postojeće vrjednije krajobrazne komponente. 6.3.5.2. Problemska ishodišta a) Dimenzije i konstrukcija antenskih stupova Same dimenzije samostojećih antenskih ovise o području u kojem se postavljaju kao i o broju operatera koji na isti postavljaju svoje antene. Kao podlogu za razmatranje u nastavku dajemo prikaze detalja standardiziranih antenskih stupova stabilne konstrukcije (shema 4. i 5.) visine od 48 i 54 m. Stabilni antenski stupovi su stupovi za koje je potrebna izrada armiranog betonskog temelja u tlu. U temelj stupa se ugrađuju vijci (ankeri) na koji se učvršćuje stup. Tijelo stupa čini prostorno rešetkasta čelična konstrukcija (toranj, fotografija 1.). Ovi stupovi su oblikovani i dimenzionirani tako da mogu nositi veći broj različitih tipova i veličina antena, u svim klimatskim uvjetima. Shema 4: Skice tipskog stupa visine 48 m, sa antenama tri operatera

Izvor: Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije, Zagreb, 2009.



Shema 5: Skice tipskog stupa visine 54 m, sa antenama tri operatera

Izvor: Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije, Zagreb, 2009.

Fotografija 1 i 2: Samostojeći antenski stup, varijanta 1 i 2

Izvor: Aničić, B. (koordinator studije), et.al.: Procjene potencijalnog utjecaja samostojećih antenskih

stupova pokretne telefonije (postojećih i planiranih) na krajobraz na području PGŽ, Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.



Vrlo je velika visinska razlika između pojedinih tipova samostojećih antenskih stupova. Što je više antena i operatera stup je viši i snažniji a time i vizualno percepcijski agresivniji. Utjecaj takvih konstrukcija može bit daleko veći od više nižih i tanjih stupova.

Međutim postoji i drugi tip stupova „punostijeni stupovi“ ili mobilni tip stupa. Za njih nije potrebna izgradnja betonskih temelja. Stabilnost stupa postignuta je uporabom zateznog pribora i montažom betonskih balasta na pripremljenoj ravnoj površini. Moguće su različite visine stupa, a maksimalna visina je 36 m (fotografija 3. i 4.). Ovaj mobilni tip nije predlagan niti je razmatran iako je s vizualnog stanovišta prostorno pogodniji jer je niži i tanji pa se može lakše uklopiti u prostor. Ovaj tip bi uz manje vizualne dorade (u odnosu na boju) bio na pojedinim lokacijama znatno pogodniji od predlaganih stabilnih stupova. Osim toga njihovo je uklanjanje nakon isteka roka ili prestanka funkcije jednostavnije, sa manje posljedica po neposredan okoliš (ostaci betona i sl.).

Fotografija 3 i 4: Mobilni samostojeći antenski stupovi, varijanta 1 i 2

Izvor: Aničić, B. (koordinator studije), et.al.: Procjene potencijalnog utjecaja samostojećih antenskih

stupova pokretne telefonije (postojećih i planiranih) na krajobraz na području PGŽ, Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.

Primarni problem ovih građevina u krajobrazu je njihovo vizualno uklapanje u krajobraz. Zbog dostupnosti telekomunikacijskih i radijskih valova poželjno je njihovo pozicioniranje na uzvišenijim i istaknutijim pozicijama. To neminovno uvjetuje njihovu vizualnu izloženost ne samo iz neposredne blizine već i sa većih udaljenosti.

Sekundarni problem koje ove strukture čine u prostoru su osiguranje dostupa (probijanje prometnica) do same lokacije, te planiranje ravnog manipulativnog prostora za smještaj zgrada i drugih pripadajućih građevina i opreme u pravilu tipskog karaktera. b) Krajobraz i njegove komponente

Krajobraz je bitna komponenta okoliša ne manje važna od vode, zraka ili tla. On je u svojoj dvostrukoj konfiguraciji prirode i kulture, simbol okoliša u kojem je čovjek sudionik ekosustava unutar kojeg se razvija. U svojoj sveobuhvatnoj dimenziji on povezuje čovjeka i prirodu, plan namjene površina i okoliš, a također je i faktor pri uključivanju zahtijeva okoliša u ostale sektorske politike te zbog toga i faktor održivog razvitka.



Vodeća načela zaštite krajobraza ne ograničavaju se samo na kulturne (od čovjeka stvorene krajobraze) ili samo na prirodne sastavnice krajobraza već se oni odnose na sve elemente i njihove međuodnose. Uloga zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza nije samo u osiguravanju zadovoljavajuće pojavnosti krajobraza, već je to i stvaranje preduvjeta za postojanje ekološke funkcije krajobraza kojom se garantira očuvanje prirodnih i kulturnih bogatstava za buduće naraštaje.

Na razini strateškog i regionalnog planiranja pomaže identifikacija krajobraznih tipova i njihova detaljnija podjela ovisno o raznolikosti i udjelu krajobraznih komponenti. U ovom slučaju moguće je dijelom primijeniti metodu procjene utjecaja ove aktivnosti na krajobraz sa stanovišta raznolikosti krajobraznih tipova te na temelju uvida i opisa njihova karaktera dati okvirne smjernice osjetljivosti prostora s preporukom i prijedlozima za zaštitu krajobraza. Ovim se želi naglasiti da nije moguće istu aktivnost i strukture na isti način planirati i smještati u potpuno drugačijem krajobraznom okružju.

Daljnji postupak je da se pri izradi detaljnije dokumentacije (za lokacijsku dozvolu) unutar svakog radijusa planiranog antenskog stupa (od 500 do 2000m) treba procijeniti ranjivost i osjetljivost prostora na temelju kojih je moguće potražiti prikladnije cjeline za njihovo lociranje.

Za potrebe Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske izrađena je gruba regionalizacija krajobraza na temelju prirodnih obilježja (četiri komponente: reljef, voda, vegetacija i djela ljudskih ruku). Izdvojeno je 16 osnovnih krajobraznih tipova bez detaljnije raščlambe u manje prostorne cjeline.

U sklopu te regionalizacije prostor PGŽ obuhvaća dva krajobrazna tipa Gorski kotar i Kvarnersko velebitski prostor. Oba prostora su svaki za sebe specifični i bitno različiti, unutar kojih je moguće dodatno izdvojiti manje i više vrijedne raznolike krajobrazne predjele (jedinice). To ukazuje da se unutar jednog krajobraznog tipa mogu pojaviti kriteriji i za više različitih varijanti prilikom određivanja prostora za lociranje i sanaciju prostora antenskih stupova.

Kvarnersko velebitski prostor se može problemski najmanje podijeliti na dvije krajobrazne jedinice: kopneno obalno područje i otoke. Kopnena obala je zbog turističkog, ali i drugog razvoja gotovo u cijelosti naseljena i zaposjednuta artificijelnom izgradnjom. U tom je prostoru i antenska mreža stupova najgušća, te je potrebno odrediti posebne mjere njihova postavljanja i oblikovanja kako u naseljenim prostorima tako i na njihovim rubnim područjima. U takvim sredinama treba provesti mjere sigurnosti i mjere za zaštitu zdravlja stanovništva. Te voditi računa o oblikovanju antenskih sistema kako bi se što bolje uklopili u izgrađenoj sredini.

Otoci čija je obala i unutrašnjost još očuvana zahtijevaju pozornu pažnju u planiranju ovih aktivnosti. Posebno osjetljivi prostori, u odnosu na planiranje stupova s obzirom na vizualnu izloženost, su goli krševiti, blago zaobljeni i ravni predjeli bez vegetacije. Na njima nije moguće ostvariti nikakve modele vizualne zaštite antenskih stupova i onda kada bi bili i posebno dizajnirani. Stoga je te lokacije potrebno izbjegavati. Isto tako su osjetljiva stara naselja s očuvanom tradicijskom izgradnjom. Ona su građena u skladu s reljefnom konfiguracijom i popraćena jednako vrijednim antropogenim kultiviranim (poljodjelski) krajobrazima. Zajedno u prostoru čine vizualno upečatljivu, skladnu i privlačnu kulturnu baštinu od kojih neki predstavljaju i iznimne krajobraze. Njihova osjetljivost je izuzetno velika i nije preporučljiv unos novih djelatnosti i materijala.

Potrebno je naglasiti ranjivost i osjetljivost i otočnog obalnog prostora. Kontrast mora s krševitim kamenim strukturama ili pak područjem pokrivenim vegetacijom, zatim



nepravilna razvedenost i raznolikost, te potpuna prirodnost predstavljaju karakteristike atraktivne za nautički turizam i boravak ljudi. Stoga svako unošenje stranih posebno vizualno naglašenih struktura (u ovom slučaju stupova) predstavlja potencijalnu ranjivost ovog prostora.

Osim toga čak je oko 88% prostora PGŽ obuhvaćeno Nacionalnom ekološkom mrežom koja uvjetuje poseban režim zaštite. Jednako tako na cijelom ovom području nalazi se čitav niz Zakonom o zaštiti prirode zaštićenih prirodnih vrijednosti u kategorijama: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma, spomenik parkovne arhitekture. 6.3.5.3. Načela uklapanja samostojećih antenskih stupova u krajobraz a) Kriteriji za smještaj i postavljanje samostojećih antenskih stupova

Za postavu novih samostojećih antenskih stupova potrebno je definirati nekoliko specifičnih kriterija za njihov smještaj u prostoru. Naime uspostava zaštite u zaštićenim dijelovima krajobraza već je zakonom utemeljena, ali je problem s prostorom koji se nalazi izvan zaštićenih dijelova, a koji jest ili doprinosi sveukupnoj ambijentalnoj i boravišnoj kvaliteti krajobraza. Postava samostojećih antenskih stupova pokretnih teleoperatera ne može se vršiti :

na područjima na kojima bi se mogle narušiti krajobrazne vrijednosti i panoramske vizure,

arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama, području koje je dokumentima prostornog uređenja predloženo za zaštitu u rangu

strogi rezervata, nacionalni park, posebni rezervat, parka prirode, regionalni park i spomenik prirode,

do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja, na javnim zelenim površinama u građevinskim područjima.

Pri određivanju detaljnog položaja samostojećeg antenskog stupa treba primijeniti

slijedeće mjere: pri izradi projektne dokumentacije u trenutku odabira točne lokacije, potrebna je

izrada krajobraznog plana u kojem će se detaljnijom inventarizacijom i analizom utvrditi osjetljivost i ranjivost krajobraza, te odrediti optimalna lokacija s najvećim potencijalom krajobrazne zaštite,

za proširenje kapaciteta telekomunikacijske mreže prvenstveno koristiti postojeće prometne i infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanju zauzimanja novih površina,

gdje god visina stupa, u vizualnom smislu ne predstavlja problem (mogućnost zaklanjanja i skrivanja), preporuča se koristiti jedan antenski stup za više korisnika,

postavom antenskih stupova ne mijenjati konfiguraciju terena i zadržati tradicionalan način korištenja krajobraza. Prirodnu šumsku vegetaciju, zaštititi i koristiti za vizualnu barijeru prostora antenskog stupa,

izgled i boja antenskog stupa mora biti takva da se što bolje uklapaju u postojeći ambijent,

tipske objekte za smještaj opreme treba projektirati na način da se materijali i boje prilagode prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,



za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže (Uredba o proglašenju ekološke mreže, NN109/07) koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže treba, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09), ocijeniti njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže.

Shema 6: Primjeri organizacije i uređenja prostora uz samostojeće antenske stupove

Izvor: Aničić, B. (koordinator studije), et.al.: Procjene potencijalnog utjecaja samostojećih antenskih stupova pokretne telefonije (postojećih i planiranih) na krajobraz na području PGŽ, Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.

U sljedećim primjerima će se istaknuti nekoliko mogućih rješenja oblikovanja samostojećih antenskih stupova. Fotografija 5, 6, 7, 8 i 9: Fotografije tradicionalni rešetkastih samostojećih antenskih stupova



Izvor: Aničić, B. (koordinator studije), et.al.: Procjene potencijalnog utjecaja samostojećih antenskih stupova pokretne telefonije (postojećih i planiranih) na krajobraz na području PGŽ, Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009.

Fotografija 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16: Fotografije samostojećih antenskih stupova novijeg dizajna (za lakše uklapanje u prostor)



Izvor: Aničić, B. (koordinator studije), et.al.: Procjene potencijalnog utjecaja samostojećih antenskih stupova pokretne telefonije (postojećih i planiranih) na krajobraz na području PGŽ, Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2009. 7. SMJERNICE ZA RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 7.1. Prometni sustav 7.1.2. CILJEVI I SMJERNICE RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA

Da bi se otklonili nedostaci postojećeg stanja i ostvarili poželjni trendovi razvoja, postavljeni su slijedeći ciljevi:

1. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim) koridorima kao konkurentne susjednim državama.

2. Razviti lučki sustav i osigurati za to prostorne uvjete. 3. Razviti luku Rijeka i željezničko čvorište Rijeka na razini

konkurentnosti evropskim lukama, te izgraditi željezničke pruge na niskim kotama i velikih brzina na međunarodnim pravcima.

4. Dovršiti izgradnju punog profila autoceste na pravcu Podunavlje-Zagreb-Rijeka

5. Izgraditi autoceste na Jadranskom pravcu Rupa-Rijeka-Senj-Žuta Lokva i pravcu tunel Učka-Matulji.

6. Izgraditi cestovni prometni čvor Rijeka (puni profil brze ceste tzv. zaobilaznice od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim čvorovima i vezama na lučke, poslovne i industrijske zone.).

7. Izgraditi autoceste i brze ceste na osnovnim državnim prometnim pravcima. Međusobno povezati tri autocestovna pravca A6 Bosiljevo-Rijeka, A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva i A8 Kanfanar-Matulji.

8. Izgraditi brzu cestu od Križišća do Valbiske i novi most za otok Krk

9. Integrirati cestovnu i željezničku mrežu u urbanim prostorima na planirane interregionalne pravce tako da se vrijeme prijevoza bitno smanji a učinkovitost prometnog sustava radikalno poboljša.

10. Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve prometne kapacitete na moru i kopnu.

11. Gradove i naselja rasteretiti od prolaznog prometa (tranzit).



12. Osigurati prostorno planske preduvjete za razvoj elektroničke infrastrukture na samostojećim stupovima sukladno zahtjevima korisnika, uz zaštitu prirodnih, kulturnih, gospodarskih i inih vrijednosti prostora.

7.2. Sustav veza Značenje pojmova

U smislu ovoga Plana, u segmentu elektroničkih pokretnih komunikacija pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. antena: uređaj za slanje i primanje elektromagnetske energije, 2. antenski prihvat: ukupna elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana

oprema smještena na postojećim građevinama, 3. samostojeći antenski stupovi: stupovi za smještaj elektroničke komunikacijske

infrastrukture i povezane opreme, 4. bazna postaja: postrojenje koje omogućuje prihvat i prijenos signala za radio

sustave, 5. elektromagnetsko polje: električna i magnetska polja povezana sa

elektromagnetskim zračenjem, 6. elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za

prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva koja omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), pokretne zemaljske mreže, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose,

7. elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema: pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče,

8. elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

9. komunikacija: svaka obavijest razmijenjena ili prenesena između konačnog broja sudionika putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, što ne obuhvaća obavijesti koje se prenose javnosti elektroničkom komunikacijskom mrežom u sklopu djelatnosti radija i televizije, osim obavijesti koje se mogu povezati s odredivim pretplatnikom ili korisnikom usluga koji ih prima,

10. lokalna petlja: fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s glavnim razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži,

11. međupovezivanje (interkonekcija): posebna vrsta pristupa ostvarenog između operatora javnih komunikacijskih mreža, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima usluga jednog operatora omogućila međusobna komunikacija ili



komunikacija s korisnicima usluga drugih operatora, ili pristup uslugama koje pružaju drugi operatori, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezane strane ili druge strane koje imaju pristup mreži,

12. multipleks: slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka što se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu,

13. pravo puta: pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema. Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je trpjeti pravo puta i suzdržati se od bilo kakve radnje kojom bi se na bilo koji način ometalo ostvarivanje tog prava,

14. priključna točka mreže: fizička točka na kojoj se pretplatniku omogućuje pristup javnoj komunikacijskoj mreži. U mrežama koje uključuju prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje, priključna točka mreže prepoznaje se uz pomoć posebne mrežne adrese koja može biti povezana s pretplatnikovim brojem ili imenom, tj. nazivom,

15. radijske komunikacije: elektroničke komunikacije koje se koriste za međusobno povezivanje putem radijskih valova različitih frekvencija,

16. telekomunikacijska terminalna oprema: proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža, koje se u cijelosti ili djelomično upotrebljavaju za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga.

7.2.1. POLAZIŠTA I OCJENA STANJA Telekomunikacije su oduvijek, a posebno danas, predstavljale temelj modernog društva, te čine bitnu razvojnu komponentu prijelaza iz industrijskog karaktera društva u novo informacijsko. Još uvijek se stupanj razvijenosti, telekomunikacija definira pokazateljem broja glavnih telefonskih priključaka na sto stanovnika, što za Primorsku-goransku županiju iznosi 35 odnosno 40 instaliranih telefona na sto stanovnika. U tijeku je ubrzani proces širenja već uvedenih mreža, kao i proces uvođenja novih. Tako je puštanjem u rad kombinirane (tranzitno-lokalne) centrale u Rijeci tijekom 1989. godine zvanično i započeo proces etapne izgradnje suvremene mreže na cjelokupnom prostoru županije.

Temeljni scenarij razvoja europskih telekomunikacija podijeljen je u četiri osnovna razdoblja:

1990. - 1995. Razvoj integrirane digitalne telekomunikacijske mreže (ISDN). Pojavljuju se početne uskopojasne mreže u skladu s pojedinim nacionalnim standardima koje su postupno prerasle u Euro-ISDN.

1995 - 2000. Uvođenje integriranih širokopojasnih komunikacija (IBC). Započinje izgradnja prvih IBC mreža, što uključuje i odgovarajući korisnički pristup, najprije za poslovne korisnike u važnim centrima gospodarskih aktivnosti unutar zemalja EU. Pojavit će se i novi prenosivi, lagani i ekonomični terminalni uređaji, a prvi sateliti u niskoj orbiti postat će komercijalno dostupni.



2000. - 2005. Integracija inteligencije i mobilnosti. Uvođenjem IN tehnologije doći će do takvog međusobnog rada pokretnih satelitskih i nepokretnih mreža što će omogućiti potpunu mobilnost prosljeđivanja poziva kroz mrežu. Teleworking će naglo porasti.

2005. - 2010. Širokopojasne mreže postat će dostupne većini korisnika. Prve svjetlovodne komutacije počet će se primjenjivati i u javnim mrežama, što će korisnicima omogućiti transparentnu optičku vezu od kraja do kraja. U međunarodnoj mreži instalirati će se serveri za prevođenje u realnom vremenu.

Međunarodna telekomunikacijska udruga (ITU) definirala je mrežnu hijerarhiju sa šest razina:

Lokalna centrala, Primarna centrala, Sekundarna centrala, Tercijarna centrala, Kvartalna centrala, Međunarodna centrala.

Hijerarhijsku strukturu današnje telefonske mreže u pravilu ima tri (ili četiri) razine:

Razina lokalne centrale Razina tranzitne centrale (regionalne i nacionalne) Razina međunarodne centrale.

Temeljem strateškog dokumenta “Projekcija dugoročnog razvoja pošte i telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine”, Hrvatska pošta i telekomunikacije, izradila je i Dugoročan plan reorganizacije telekomunikacijske mreže.

Sukladno usvojenom konceptu, ciljna telefonska komutacijska mreža u Hrvatskoj strukturira se na tri hijerarhijske razine, od kojih dvije poslužuju nacionalni promet, a jedna međunarodni promet. Regionalna razina slijedi podjelu Republike Hrvatske na županije, unutar kojih će postojati pristupne centrale na koje se bliski korisnici spajaju izravno, a daleki korisnici preko udaljenih pretplatničkih stupnjeva. U svakoj regiji postojat će dvije jednako rangirane nacionalne (tranzitne) centrale, a sve pristupne centrale unutar regije bit će spojene na obje tranzitne centrale.

Nacionalnu razinu tvore dva identična skupa nacionalnih (tranzitnih) centrala petljasto povezanih unutar dvije paralelne mreže za nacionalni (međuregionalni) promet. Veze između tih paralelnih mreža ostvaruju se izravnim snopovima između tranzitnih centrala unutar regije. Međunarodni promet ostvarivat će četiri para međunarodnih centrala smještenih u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Centrale smještene u Zagrebu predstavljaju glavno međunarodno čvorište, dok će ostala tri para centrala biti povezane samo s odredištima za koja postoji veći prometni interes. 7.2.2. CILJEVI I SMJERNICE Planiranje elektroničke komunikacijske infrastrukture zavisi od više parametara od kojih su neki izrazito promjenjivi sukladno prostoru i vremenu. Ti parametri su:

namjena prostora; način korištenja prostora; mjere zaštite okoliša;



konfiguracija terena; prirodne barijere u prostoru; umjetne barijere u prostoru (svi oblici građevina); broj korisnika po jedinici površine; stalno povećanje broja korisnika, i količine ostvarenog telekomunikacijskog

prometa u određenom prostoru; prometnice; uvođenje nove opreme, tehnologija i usluga i zastarijevanje stare opreme,

tehnologija i usluga. Radijski valovi koji se koriste za bežično povezivanje u javnim elektroničkim

komunikacijskim mrežama visokih su frekvencija i male snage. Njihov domet ograničen je konfiguracijom terena, a građevine i prirodne barijere kao što su šume i sl. predstavljaju prepreku u širenju valova, jer znatno prigušuju njihovo prostiranje.

Radijske komunikacije su mreža radijskih postaja koje su raspoređene na nekom području u svrhu pokrivanja tog područja korisnim radijskim signalom koji će omogućiti neometano komuniciranje korisnika bez obzira na položaj i njegovu brzinu kretanja s ostalim nepokretnim ili pokretnim uređajima. Povezivanje radijske postaje s kontrolorom radijskih postaja izvodi se optičkim kablovima ili usmjerenim radio relejnim vezama. Ukoliko se korisnik kreće prema rubu pokrivanja određene radijske postaje, u trenutku kada mu jačina signala padne ispod određene razine, kontrolor radijskih postaja automatski bez prekidanja veze prebacuje korisnika na drugu, susjednu, radijsku postaju. Za ostvarivanje tog mehanizma potrebno je određeno područje gdje se preklapaju signali susjednih radijskih postaja.

Sukladno nacionalnom konceptu, transformira se i postojeća telekomunikacijska mreža Primorsko-goranske županije koja treba udovoljiti svim postavljenim zahtjevima nove informatičke ere, za što je potrebno ostvariti:

a) dvije centrale (nacionalnog) tranzitnog ranga, od kojih je primarna već u funkciji, (Kozala), dok se sekundarna namjerava pustiti u rad tijekom tekućeg srednjoročnog razdoblja (Sušak);

b) više lokalnih centrala, pored postojećih digitalnih centrala van grada Rijeke koje su u funkciji (Krk, Opatija Delnice) u planu je izgraditi tri nove (Crikvenica, Mali Lošinj i Rab), a sve u cilju ostvarivanja zacrtane gustoće koja bi 2000 godine na razini županije trebala biti oko 50 priključaka na 100 stanovnika. Podizanju tog parametra doprinijeti će bitno i veliki projekt reorganizacije i modernizacije telekomunikacijske mreže u samom gradu Rijeci poznat pod imenom "RINET";

c) telekomunikacijski promet svojim tehnološkim razvojem i značajnim pojeftinjenjem omogućuje najlakše svoju inkorporaciju u prometnu svakidašnjicu. Kako zahtjevi telekomunikacijske mreže imaju male potrebe za prostorom i u pravilu su vezane uz urbane prostore, opravdano je pri izgradnji cestovnih i željezničkih objekata, položiti i cijevi za uvlačenje telekomunikacijskih kablova. U tom pogledu sklopljen je i ugovor između HPT-a i Hrvatske uprave za ceste. Posebno ističemo ulogu telekomunikacijske mreže na uspostavi sustava upravljanja u pojedinim prometnim granama, a naročito u ostvarenju kombiniranog prometa i integraciji cjelokupnog prometnog sustava.

d) osigurati kvalitetnu pokrivenost telekomunikacijskim signalom na cjelokupnom području Primorsko-goranske županije, te osigurati sve preduvjete za mogućnost



dinamičnog moderniziranja postojeće telekomunikacijske tehnologije sukladno tehnološkom napretku.

Prijeko je potrebno stoga ostvariti i nove ugovore na lokalnoj razini između HPT-a i Županijske uprave za ceste, pa i lokalnih uprava za ceste u ostvarenju zajedničkih interesa.

Bitni segmenti svjetlovodne transmisijske mreže čijom se realizacijom ostvaruje kvaliteta strukture mreže koju karakterizira izuzetna pouzdanost i raspoloživost su:

Kozala - Pehlin - Marinići - Viškovo - Marčelji - Klana - Škalnica - Rupa - (Postojna - Ljubljana),

Baška - (Senj - Žuta Lokva - Josipdol - Duga Resa - Karlovac - Zagreb), Cres - (Rabac - Pazin), Brod na Kupi - Čedanj - (Brod Moravice - Skrad - Delnice), Sušak - Kostrena - Urinj - Omišalj (spoj na postojeći kabelski sustav

"JADRANKO"), Kržišće - Drivenik - Tribalj - Grižane - (Crikvenica), Klenovica - Sibinj - (Bunica - Senj - Žuta Lokva - Josipdol - Duga Resa

- Karlovac - Zagreb), Sušak - Sušačka Draga - Sv.Kuzam - Škrljevo - Krasica - Meja - Hreljin

- Križišće (Crikvenica), Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb (uz novu autocestu), Crni Lug - Mrzle Vodice - Homer - Lokve (Delnice), Čabar - Plešce - Horvatsko - Gašparci - Kuželj - Čabar - Delnice i Fužine - Zlobin - Plase - Hreljin - (Rijeka).

Svi će ovi poduhvati omogućiti gospodarskim i inim subjektima na području Županije ravnopravno uklapanje u europske komunikacijske procese, a to znači da će ovi prostori postati i ostati neodvojivi dio svjetskih gospodarskih i financijskih tokova.

Izgradnjom prstenaste mreže svjetlovodnih kabela radiorelejni sustavi prijenosa na lokalnoj će razini postupno gubiti na važnosti.

7.2.2.3. Mobilna telefonska mreža Svjetska eksploatacijska iskustva stečena na području mobilne telefonije ukazuju na jednu od najbrže rastućih, ali i najzahtjevnijih telekomunikacijskih aplikacija ikada ostvarenih. Mobilne telekomunikacije već odavno prelaze nacionalne i regionalne granice sa sve većim brojem mobilnih usluga. Sukladno tome se i u narednom razdoblju očekuje ulaganje znatnih financijskih sredstava u razvoj radiomobilne telefonije na području Primorsko goranske županije, što će omogućiti daljnji razvoj paneuropskog digitalnog sustava mobilne telefonije (GSM), takozvane 2. generacije (2G), 3. generacije (3G) i UMTS digitalnih pokretnih radio telekomunikacija, kao i svih ostalih koje će kroz razvoj tehnologije naknadno doći.

Osnovna struktura GSM mreže slična je strukturi ostalih ćelijski formiranih radio-mreža za pokretne radio-komunikacije. Globalno područje GSM usluge obuhvaća sva zemljovidna područja na kojima je instalirana GSM mreža i gdje je ona u komercijalnom radu, a sve u skladu s paneuropskim GSM standardom.

Slobodno kretanje pretplatnika unutar GSM mreža različitih operatora, tj. država, jedan je od glavnih ciljeva postignutih kroz uvođenje zajedničkog GSM standarda. Da bi se ova funkcija efikasno operacionalizirala, uvedena je pretplatnička identifikacijska



kartica. (SIM - Subscribers Identification Module), veličine i oblika klasične kreditne kartice ili čip kartice koja se kod nas koristi u telefonskim govornicama.

SIM kartica sadrži osnovne identifikacijske podatke o pretplatniku i on može koristiti bilo koju mobilnu stanicu u domaćoj ili gostujućoj mreži, a da impulsi idu na njegov račun. Sa stanovišta korisnika usluge se dijele u tri glavne kategorije:

Govorne usluge (kao najvažnije i najčešće korištene), Usluge slanja podataka spadaju u kategoriju tzv. "usluga podrške", Usluge slanja kratkih poruka (SMS), Usluga slanja podataka u obliku fotografija, polifonih melodija, zvučne i

video zapise, kao i kombinacija navedenog (MMS). Pored telefonije, tu je i niz već dobro poznatih usluga (kao preusmjeravanje poziva, zabrana poziva, prijenos podataka, govorne poruke, slanje kratkih poruka, …). a) Razvoj mobilne telefonske mreže na području PGŽ

U izgradnji telekomunikacijske mreže na području Primorsko-goranske županije dati će se prednost:

turistički orijentiranim područjima, pokrivanju svih značajnih cestovnih i željezničkih prometnih pravaca i

priobalnih plovnih putova, te započeti radove na proširenju kapaciteta komutacijskog sustava,

radijskog dijela mreže, te proširenju kapaciteta obračunskog centra. Izgradnja baznih postaja (BP) pokretnih komunikacija moguća je na slijedeći način:

Tip A: antenski prihvat koji ne prelazi visinu objekta na koji se postavlja, Tip B1: krovni antenski prihvat – visine 1-5 m od najviše točke objekta, Tip B2: krovni antenski prihvat – visine 5-10 m od najviše točke objekta, Tip C1: samostojeći antenski stup – visine do 25 m od tla, Tip C2: samostojeći antenski stup – visine preko 25 m od tla.

U građevinskim područjima naselja dopuštena je, uz suglasnost vlasnika i korisnika

građevina, izgradnja antenskih prihvata tipa B1 na najviše objekte zone i BP tipa B2 na građevine od javnog značaja uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine te telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i požarne zaštite. Izvan građevinskih područja dopušta se gradnja BP tipa A, B1, B2, C1 i C2 na način da je minimalna udaljenost od građevinskog područja i pojedinačnih građevina 200 m, ali i više od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima nadležnih institucija.

Gradnju građevina elektroničke pokretne komunikacije na područjima koja su u vlasništvu, posjedu ili korištenju pod upravom drugih subjekata nužno je prilagoditi uputama/uvjetima tih subjekata, uz njihovu suglasnostima.

Cjelokupna građevina bazne stanice (postaje) sastoji se od antenskog stupa –nosača, energetskih dijelova i upravljačke elektronike koja se zajedno s elektronikom bazne stanice nalazi u kontejneru-kućici, odašiljačkih antena i linkova na stupu te energetskih kablova.



b) Uvjeti smještaja antenskih prihvata na području PGŽ Antenski prihvati smještaju se, najčešće, na vrh postojećih građevina ili na drugo

odgovarajuće mjesto na postojećim građevinama na način da ne narušavaju statičku stabilnost građevine. Antene se postavljaju na jedan ili više nosača i kablovima se povezuju s radijskom opremom koja može biti namijenjena vanjskoj ili unutrašnjoj montaži. Radijska oprema napaja se izmjeničnom strujom napona 220V. Za antenski prihvat izvodi se uzemljenje i gromobranska instalacija. Pri izboru mjesta za postavljenje antenskog prihvata moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

da se ne smanjuje i ne ometa prilaženje dimnjacima, da se ne otežava prilaženje i rukovanje drugim uređajima, da se od otvora dimnjaka do donjeg djela antenskog stupa drži razmak od

najmanje 2 m, da se na onim mjestima gdje postoji mogućnost električnog dodira postavi

upozorenje na opasnost. Antenski prihvati se ne smiju postavljati na objektima koja su kulturna dobra

bez suglasnosti konzervatora. Sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine 21/09) za postavljanje antenskih prihvata na postojeće građevine nije potrebno ishodovati lokacijsku dozvolu niti akt kojim se odobrava građenje. c) Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova na području PGŽ

Samostojeći antenski stup i povezana oprema smješta se na zemljište

odgovarajuće površine dovoljne da se na njoj izgradi samostojeći antenski stup i postavi pripadajući kontejner/kontejneri odnosno izgradi objekt/objekti u kojima se nalazi radijska oprema i oprema za napajanje. Uzemljenje i gromobranska zaštita izvode se prema pravilima struke i u skladu sa važećom zakonskom i tehničkom regulativom. Samostojeći antenski stup i pripadajuća oprema izvodi se na način koji onemogućuje pristup neovlaštenim osobama. Napajanje radijske opreme izvodi se podzemnim kablovima ili zračnim vodovima do razvodnog ormara koji se smješta prema uvjetima nadležnog distributera električne energije. Napajanje se može izvesti putem alternativnog izvora ili iz nekih od obnovljivih izvora energije (solarno, vjetro-generatorima ili hibridno vjetro-solarno).

Elementi potrebni za gradnju samostojećeg antenskog stupa su temelji, stup i povezana oprema koja može biti smještena u zasebni kontejner ili vanjske bazne stanice smještene u ormariće. Površina zemljišta na kojem se nalazi sam samostojeći antenski stup je zadana njegovim fizičkim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.

Svaka lokacija je specifična i smještaj gore spomenutih dijelova ovisi o samoj čestici, konfiguraciji i namjeni zemljišta, potom o izvoru električne energije tj. priključku. Veličina potrebne površine ovisi o broju zainteresiranih operatora za istu lokaciju koji određuje vrstu stupa (temelja) i načinu smještaja opreme (kontejneri ili vanjske bazne stanice). Maksimalna veličina površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa (tri operatora s tri kontejnera, temelj stupa 8x8 m) iznosi 350 m2. Minimalna veličina površine za smještaj samostojećeg antenskog stupa (jedan operator s jednim kontejnerom, temelj stupa 5x5 m) iznosi 180 m2.



Minimalna standardna unutarnja površina potrebna za objekt same bazne stanice, kontejner, bez antena (objekt u kojem je cjelokupna elektronika i energetika) iznosi (širina x duljina x visina) 220x280x250 cm uz minimalnu nosivost krovne konstrukcije od 150 kg/m2. Sve instalacije i građevine moraju biti udaljene minimalno 2m od ruba građevne čestice.

Za postavljanje samostojećih antenskih stupova izvan građevnih područja može se iznimno odrediti obuhvat zahvata. (točka 3. Upute za postupanje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od dana 18. studenog 2008. godine, Klasa: 350-01/08-02/643, Ur.broj: 531-01-08-2), a po dobivanju suglasnosti predstavničkog tijela lokalne samouprave. Obuhvat zahvata čini površina zemljišta potrebna za redovnu i nesmetanu upotrebu građevine - samostojećeg antenskog stupa.

Za pristupni put samostojećem antenskom stupu radi gradnje stupa, postavljanja i održavanja opreme, moguće je koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. Pristupni put građevnoj čestici samostojećeg antenskom stupa, mora biti minimalne širine 3,00 m. Prilikom izgradnje novih samostojećih antenskih stupova nužno je osigurati sve preduvjete za ujedinjenje i smještaj antenskih sustava svih koncesionara kao i interventnih službi (primjerice TETRA7) na jednu lokaciju-zajednički antenski stup. Prilikom izgradnje novih samostojećih antenskih stupova nužno je prioritetno koristiti tipska rješenja/projekte odobrene od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Samo u slučaju da iz razloga zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova. Tipske objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Gradnja samostojećih antenskih stupova u građevinskom području (naselja ili izdvojenom građevinskom području) može se samo iznimno dozvoliti pod uvjetom da veličinom i oblikom ne naruše krajobrazne osobitosti. Prije pokretanja postupka ishođenja lokacijske dozvole obavezno je ishođenje suglasnosti predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave na idejni projekt koji se prilaže zahtjevu za lokacijsku dozvolu. Nužno je izbjegavati smještaj samostojećih antenskih stupova na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode i regionalni park te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu. Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području potrebno je planirati minimalni broj stupova koji osiguravaju zadovoljavajuću pokrivenosti i to rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina. U zaštićenim područjima novi pristupni put se može formirati samo uz poštivanje uvjeta nadležnih institucija.

7 Trans European Trunked Radio-digitalni europski trunking radio je predložen u Zelenoj knjizi Europske komisije i predstavlja moderni sustav digitalne tehnologije. Može se koristiti za potrebe policije, hitne pomoći, vatrogasaca, tajnih službi, vojske, transportnih usluga, tvornica, itd.



Prije ishođenja odgovarajućih akata za postavljanje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu, bilo koju lokaciju unutar PGŽ mora biti sačinjen jednostavni račun utjecaja više frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade i izdavanja sanitarnih uvjeta koji prate građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova). Ukoliko dobivene vrijednosti budu u granicama zakonom propisanih vrijednosti dopušta se postavljanje novih antena i njihovo puštanje u redovan rad.

Kako bi se osigurala optimalna pokrivenost signalom planira se izgraditi dodatnih 156 samostojećih antenskih stupova na području PGŽ. Načelni prikaz potencijalnih lokacija samostojećih antenskih stupova dan je u kartografskom prikazu 4b1 Sustav veza – samostojeći antenski stupovi.



II. GRAFIČKI PRILOG (Kartogram)

MJERILO ≈ 1:200 000

4. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI: 4b1. Sustav veza – samostojeći antenski stupovi

Documents

II. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko …zavod.pgz.hr/docs/zzpuHR/documents/155/1.0/Original.pdfstandarda NMT 450 dovode do vrlo ubrzanog porasta radiomobilnih pretplatnika