Click here to load reader

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE - pag.hr ZA PROVODENJE.pdf · Kanal (plovni put) Pag - Košljun, Morske luke posebne namjene županijskog značaja Pag, Mali Zaton, Šimuni i Košljun,

  • View
    213

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE - pag.hr ZA PROVODENJE.pdf · Kanal (plovni put) Pag - Košljun, Morske...

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 1

    II. ODREDBE ZA PROVOENJE

    1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA

    PODRUJU GRADA

    lanak 1. lanak 6 mijenja se i glasi

    (1) Ovaj Plan obuhvaa teritorij Grada Paga utvren lankom 18. Zakona o

    podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97.i 25/03).

    (2) Prema Zakonu iz stavka 1. ovog lanka prostor Grada Paga nalazi se unutar

    Zadarske upanije te sadri slijedea naselja: Boana, Dinjika, Gorica, Koljun,

    Mikovii, Pag, Smokvica, Stara Vas, imuni, Vlaii i Vrii, ukupno 11 naselja.

    (3) Ukupni prostor Grada Paga razmatran u okviru ovog Plana ima povrinu od

    13.211 ha (132,11 km2) prema podacima Prostornog plana Zadarske upanije

    (Slubeni glasnik Zadarske upanije br. 02/01, 06/04, 02/05,17/06 i 3/10)

    lanak 2. lanak 8 mijenja se i glasi

    Prostornim planom utvrene su slijedee karakteristine prostorno-funkcionalne

    cjeline i vrijedna podruja Grada Paga:

    a) povijesno-tradicionalna urbana podruja (Pag)

    b) ruralna naselja (stari dijelovi naselja imuni, Gorica, Vrii, Stara Vasa, Dinjika,

    Mikovii, Vlaii i Smokvica)

    c) poljoprivredna podruja unutarnjih polja i okolnih panjaka

    d) razvojno atraktivni, djelomice ozelenjeni prostori junog dijela obalnog pojasa

    e) zatiena (prirodna ili urbano - spomenika) podruja ili Planom predloena

    za zatitu

    f) nepristupani, kameni i razvojno nepogodni dijelovi sjeverne obale.

    lanak 3. lanak 9 mijenja se i glasi

    Uvjeti za odreivanje namjene povrina obuhvaaju i sva ogranienja koja proizlaze

    iz potreba zatite, ureenja i koritenja posebno vrijednih podruja i graevina na

    prostoru Grada, kao to su:

    registrirane, evidentirane prirodne i krajobrazne vrijednosti, ukljuivo i podruja

    predloena ovim Planom,

    registrirana i evidentirana kulturna dobra.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 2

    U skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (N.N. 76./07,) odreuje se

    zatieno obalno podruje (u daljnjem tekstu ZOP) za itavi kopneni dio Grada

    Paga te pojas mora u irini od 300m.

    Ovim Planom odreuju se uvjeti i mjere za ureenje ZOP-a u svrhu njegove

    zatite, svrhovitog, odrivog i gospodarski uinkovitog koritenja.

    lanak 4.

    lanak 10 mijenja se i glasi

    (1) Ukupni prikaz koritenja i namjene povrina vezano uz razvoj i ureenje povrina

    naselja, odnosno razvoj i ureenje povrina izvan naselja, dat je u okviru

    grafikog dijela Prostornog plana u kartografskom prikazu: KORITENJE I

    NAMJENA POVRINA (mjerilo 1:25.000). Tim prikazom utvrene su mogunosti

    namjenskog koritenja prostora uz njegovo strukturiranje unutar slijedeih

    namjenskih kategorija:

    (a) Povrine za razvoj i ureenje naselja:

    Izgraeni dio graevinskog podruja naselja

    Neizgraeni dio graevinskog podruja naselja

    (b) Povrine za razvoj i ureenje izvan naselja:

    Gospodarska namjena

    Povrina za iskoritavanje mineralnih sirovina (E3)

    Poslovna namjena /komunalno-servisna (K3)

    Ugostiteljsko-turistika namjena / hotel, turistiko naselje, kamp, (T1, T2, T3,)

    Sportsko-rekreacijska namjena ureene plae (R6) i ostali sportsko-rekreacijski

    sadraji (R7).

    Groblje (G).

    Povrine infrastrukturnih sustava (IS)

    (c) Povrine za razvoj i ureenje izvan naselja na kojima nije predvieno graenje:

    Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene / vrijedno obradivo tlo (P2),

    Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene / ostala obradiva tla (P3),

    uma iskljuivo osnovne namjene/zatitna (2)

    uma iskljuivo osnovne namjene/posebne namjene (3)

    Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P)

    Vodene povrine (V)

    Povrine uzgajalita - marikultura (H)

    (2) Funkcionalna povezanost naselja kao i osiguranje neophodnog prometno-

    infrastrukutrnog standarda unutar Planom utvrenih povrina za razvoj i ureenje

    (unutar i izvan naselja) ostvaruje se izgradnjom nove i rekonstrukcijom postojee

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 3

    prometne infrastrukture (cestovni, pomorski i zrani promet), te izgradnjom nove

    odnosno rekonstrukcijom postojee komunalne infrastrukture.

    Radi osiguranja kvalitetne funkcije ukupnog prostornog sustava Grada Paga,

    Planom su u okvirima koritenja i namjene povrina osigurani potrebni prostori i

    koridori za gradnju (ukljuivo rekonstrukciju) potrebnih cestovnih i pomorskih

    graevina te objekata zranog prometa.

    Osim osiguranja funkcionalne te prometno-infrastrukturne povezanosti prostora

    unutar granica Grada Paga, uspostavljeno je i usuglaavanje sa podrujima

    okolnih opina i gradova sa ciljem postizanja potpune usklaenosti na graninim

    podrujima susjednih jedinica lokalne samouprave.

    (3) Razmatranje prometne i komunalne infrastrukture u okviru prostorno-planskog

    dokumenta ostvaruje se u slijedeim segmentima:

    cestovni promet

    zrani promet

    pomorski promet

    pota i telekomunikacije

    elektroenergetski sustav

    koritenje voda - vodoopskrba

    odvodnja otpadnih voda.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 4

    2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

    2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU

    lanak 5.

    lanak 11 mijenja se i glasi

    Prostorni plan utvruje slijedea podruja i graevine od vanosti za Dravu i

    upaniju:

    (1) Podruja i graevine od vanosti za Dravu na podruju Grada Paga jesu:

    Dravne ceste D 106 i D 108 sa zahvatima djelominog premjetanja

    (zaobilaznice grada Paga, te naselja Dinjika i Mikovii), poboljanja graevno-

    tehnikih i prometnih uvjeta,

    Planirana trasa nove dravne ceste na potezu Pag - Mali Zaton, sa trajektnom /

    teretnom lukom,

    Planirana obilaznica grada Paga

    Aerodrom Pag (potencijalna zrana luka 2c/1A kategorije za meunarodni i

    lokalni promet),

    Most na potezu D 106 (Pag - Miletii),

    vodoopskrbni sustav - regionalni vodovod sjeverne Dalmacije,

    Energetski koridori magistralnih dalekovoda 110 kV,

    Energetski koridori magistralnih plinovoda,

    Zatiena kulturna dobra (ruralna naselja, tradicijska arhitektura, sakralni objekti,

    srednjevjekovni gradovi - povijesna jezgra Paga, arheoloke zone),

    Nautiki centar, Koljun, kapaciteta 500 vezova,

    Eksploatacija soli Pag,

    Graevine eksploatacije mineralnih sirovina (kamenolomi "Gorica" i "estoko")

    Elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema.

    Ugostiteljsko-turistike cjeline kapaciteta preko 1000 korisnika ("juna paka

    rivijera"),

    (2) Podruja i graevine od vanosti za Zadarsku upaniju na podruju Grada Paga:

    Novoplanirana trasa upanijske ceste na potezu Sv. Petar - Proboj - Koljun -

    Dinjika - veza upanijska cesta 6005,

    Planirani most na trasi D-108 (Pag - otok Vir),

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 5

    Izgradnja glavnih dijelova sustava odvodnje sa potrebnim ureajima na podruju

    najvee koncentracije korisnika prostora (stanovnici i turisti),

    upanijska lovita i uzgajalita divljai

    Vodoopskrbna infrastruktura sa ostvarenjem veze prema Zadru (vodoopskrbni

    sustav Zrmanje, spajanjem preko Pakog mosta i iz pravca otoka Vira) i

    poboljanje veze prema vodovodu Hrvatskog primorja,

    izgradnja sustava alternativnih energetskih i zvora (vjetroelektrane)

    Kanal (plovni put) Pag - Koljun,

    Morske luke posebne namjene upanijskog znaaja Pag, Mali Zaton, imuni i

    Koljun,

    Heliodromi na podruju grada Paga i lokalitetu Paka rebra,

    Sezonski meunarodni granini prijelazi II. kategorije utvreni kao pomorski

    (alternativno imuni ili Koljun) i zrani na podruju nove zrane luke,

    Urbane funkcije upanijskog znaaja - dom zdravlja Pag,

    Ugostiteljsko-turistike cjeline povrine 5 ha i vie

    Podruja zatienih prirodnih vrijednosti razine zatienog krajolika i posebnih

    rezervata (umski, ornitoloki).

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 6

    2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

    lanak 6.

    lanak 12 mijenja se i glasi

    (1) Graevinska podruja naselja (cjelina izgraenog i neizgraenog dijela naselja)

    obuhvaaju prostorno, organizaciono i funkcionalno kompaktne cjeline

    izgraenih i neizgraenih prostornih struktura sa dijelovima mjeovite namjene,

    preteite namjene i iskljuive namjene.

    (2) Razvoj i ureenje naselja u Gradu Pagu ostvaruje se samo unutar graevinskih

    podruja utvrenih Prostornim planom i prikazanih na katastarskim kartama

    listovima u mjerilu 1:5000 u okviru grafikih priloga ovog Plana.

    (3) Graevinska podruja naselja svojom povrinom osiguravaju prostor za

    zadovoljavanje sadanjih i buduih zahtjeva za graenjem, a sukladno

    postojeem i oekivanom broju stanovnika (korisnika prostora) te planiranom

    razvitku gospodarskih djelatnosti.

    (4) Izgradnja unutar graevinskih podruja naselja usmjerava se prvenstveno prema

    podrujima sa najviom razinom prometno-komunalne opremljenosti.

    (5) Prostorni plan usmjerava i daje prednost u opremanju komunalnom

    infrastrukturom ve izgraenim dijelovima, pred neizgraenim dijelom

    graevinskog podruja naselja.

    (6) Graevinsko podruje prikazano na katastarskim kartama u mj. 1:5000, kao

    cjelovito podruje graenja, unutar svojih granica obuhvaa dijelove naselja,

    zateene i budue koridore prometne i komunalne infrastrukture.

    lanak 7.

    lanak 14 mijenja se i glasi

    (1) Graevinska podruja naselja iz prethodnih lanaka ovih Odredbi obuhvaaju:

    podruja iskljuivo stambene namjene predviena za gradnju stambenih zgrada

    koje mogu biti samostojee graevine, dvojne graevine ili graevine u nizu

    podruja mjeovite namjene preteito stambene (M1) u okviru kojih prevladava

    koritenje prostora za potrebe stanovanja kao osnovne funkcije uz mogunost

    smjetaja prateih sadraja uz stanovanje, koji ne zahtijevaju posebne zone i ne

    utjeu negativno na kvalitetu ivljenja u naselju,

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 7

    podruja mjeovite namjene preteito poslovne (M2) sa veinskim udjelom

    povrine poslovne namjene kompatibilne stanovanju, koja obuhvaa sadraje i

    djelatnosti, koje svojim radom ne ugroavaju ostale funkcije u objektu i na prostoru

    okolnih graevnih estica / objekata,

    (2) Unutar izgraenih i neizgraenih cjelina naselja osim stanovanja uestvuju i

    druga podruja iskljuive namjene i to:

    za javnu (drutvenu) namjenu (D1-D9), tj. za smjetaj objekata uprave, zdravstva,

    predkolskog i kolskog odgoja, objekata kulture (muzeja, knjinica drutvenih

    domova) socijalnih,vjerskih i ostalih kompatibilnih sadraja,

    prostori preteito poslovne namjene (K1, K2, K3)) za gradnju uslunih, trgovakih,

    komunalno-servisnih i ostalih komunalnih objekata,

    prostori za razvoj ugostiteljsko turistikih sadraja (T) uz uvjet da ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% graevinskog podruja tog naselja, i da smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih povrina uz obalu

    podruja portsko-rekreacijske namjene (R) namijenjene portu i rekreaciji s

    prateim kompatibilnim sadrajima,

    prostori javnih zelenih povrina za realizaciju parkova, igralita i vrtova (Z1, Z2 i

    Z3) ukljuivo zatitno zelenilo u naseljima (Z),

    U graevinskom podruju naselja unutar povrine odreene za mjeovitu namjenu

    moe se planirati pojedinana graevina za smjetaj gostiju (hotel, pansion,

    prenoite i sl.) maksimalnog kapaciteta do 50 postelja uz uvjet da smjetajna

    graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih povrina uz

    obalu

    Proraunski broj postelja za navedene graevine iznosi 2 kreveta po smjetajnoj

    jedinici.

    (4) Uvjeti za gradnju utvruju se temeljem uvjeta gradnje koji su sastavni dio ovoga

    Plana i detaljnijih uvjeta koji su sastavni dio prostorno-planskih dokumenata nie

    razine (UPU-DPU) ukoliko su obvezati za pojedine lokacije i/ili zahvate u

    prostoru, a ije granice obuhvata obuhvaaju predmetnu lokaciju i ucrtane su u

    grafike priloge ovoga Plana.

    lanak 8.

    lanak 15 se brie

    lanak 9.

    PODNASLOV se mijenja se i glasi

    2.2.1. Uvjeti za gradnju graevina stambene (S) i mjeovite namjene:preteno

    stambene (M1) i preteno poslovne (M2)

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 8

    lanak 10. lanak 16 mijenja se i glasi

    (1) U graevinskim podrujima naselja, mogu se, u skladu s Planom utvrenim

    uvjetima, graditi stambene zgrade, ali i zgrade mjeovite (preteno stambene ili

    preteno poslovne) namjene, te pomone i pratee gospodarske graevine, kao

    i manje poslovne graevine. a pod uvjetom da ne ometaju stanovanje kao

    osnovnu namjenu.

    U graevinskog podruja naselja u kojem manje od 50% postojeih graevina

    koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju,

    odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu do 70 m od obalne crte ne moe se

    planirati niti se moe graditi nova pojedinana ili vie graevina osim graevina

    komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadraja

    ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju

    smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.) te ureenje javnih povrina

    Naprijed navedeno ne odnosi se na naselja; Pag, Mikovii, Dinika, Vlaii,

    imuni i Smokvica (u kojima vie od 50% postojeih graevina koriste za stalno

    stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju, a sve u skladu sa

    slubenim podacima dobivena od JLS)

    (2) Pomonim graevinama smatraju se: garae, spremita, ljetne kuhinje,

    drvarnice, nadstrenice i sl.

    (3) Prateim gospodarskim zgradama smatraju se:

    a) bez izvora zagaenja: staklenici, plastenici i sl.

    b) s potencijalnim izvorima zagaenja:staje, svinjci, kokoinjci, kuninjaci, uzgoj

    krznaa, pelinjaci i sl.

    (4) Malim poslovnim graevinama obuhvaaju se slijedee djelatnosti:

    a) tihe i iste djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije: razliite kancelarije,

    uredi, biroi, ateljei i druge sline djelatnosti, pogoni sa istim i tihim tehnolokim

    postupcima, obrtnike, ugostiteljske (bez glazbe na otvorenom), trgovake,

    uslune i sline djelatnosti;

    (5) Graevine iz stavka (3b) ovog lanka mogu se graditi i uz graevinsko podruje

    ruralnih naselja udaljenih od obalnog ruba mora min. 300 metara, samo za

    vlastite potrebe uzgoja i dranja navedenih vrsta domaih ivotinja, pri emu se

    broj domaih ivotinja ograniava odreenom Odlukom Grada Paga ili ovim

    planskim normativom koji iznosi:

    krupna stoka (goveda, konji, junad, telad i sl.) ......................................... do 5 kom.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R 9

    svinje (krmaa, tovnih, odojaka, nazimica) ............................................... do 5 kom.

    sitna stoka (koze, ovce, sl.) ................................................................... do 10 kom.

    perad i ostalo (kunii, krznai i sl.) ....................................................... do 100 kom.

    (6)Minimalna udaljenost graevina stavka (3b) ovog lanka, kapaciteta (broja stoke)

    utvrenog u stavku (7) istog lanka, od ruba graevinskog podruja naselja (izvan

    njegovog graevinskog podruja), utvrdit e se gradskom odlukom o dranju

    domaih ivotinja, ali ne manje od 50 m.

    lanak 11.

    lanak 17 se brie

    lanak 12. lanak 18 mijenja se i glasi

    (1) Graevna estica mora imati osiguran neposredan pristup na javnu prometnu

    povrinu minimalne irine 5,0 m.

    (2) U izgraenim dijelovima naselja u sluaju kada zbog zateenog stanja na terenu

    nije mogue ishoditi uvjete iz prethodnog stavka , irina prilaza moe iznositi

    minimalno 3,5 m sa maksimalnom duinom od 50 m, odnosno i vie ako su

    osigurana ugibalita na razmaku od 50m, ili 3,0 m ukoliko e funkcionirati kao

    jednosmjerna cesta.

    (3) Iznimno unutar starih jezgri i gusto izgraenih dijelova naselja mogue je ishoditi

    potrebna odobrenja za gradnju ili rekonstrukciju zgrade ukoliko je osiguran samo

    pjeaki pristup u skladu sa zateenim stanjem

    (4) U sluaju kada se graevinska estica nalazi uz spoj cesta razliitog znaaja,

    prilaz na javnu prometnu povrinu obvezatno se ostvaruje preko ceste nieg

    znaaja.

    (5) Neposrednim pristupom (u skladu sa odredbama ovoga Plana) smatra se i dio

    graevne estice koji slui iskljuivo za pristup na javnu prometnu povrinu i tako

    omoguuje gradnju graevina u drugom redu.

    (6) Dio graevne estice koji slui iskljuivo za pristup na javnu prometnu povrinu

    ne moe biti ui od 3.5m i dui od 50m, s tim da njegova povrna ne ulazi u

    obraun prema kojoj se utvruju propisani uvjeti gradnje (povrina graevne

    estice, kig i kis)

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    10

    lanak 13.

    lanak 19 mijenja se i glasi

    (1) Planom sa propisuju uvjeti gradnje stambenih i viestambenih zgrada ovisno o

    vrsti graevine tipu gradnje i max. dozvoljenom broju etaa:

    za gradnju samostojeih stambenih zgrada :

    max. dozvoljena etanost graevine Po+P+Pk

    S+P+Pk

    Po+P+1+Pk

    S+P+1+Pk

    *Po+P+2+Pk

    S+P+2+Pk

    min. povrina graevne estice 300 500 700

    min. irina graevne estice 14 16 18

    max, koeficijent izgraenosti 0,3 0,3 0,3

    max, koeficijent iskoristivosti 0,9 1,2 1,4

    max, nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,6 0,9 1

    max. visina graevine 5,5 8,5 10,5

    max. broj stanova 3 4 6

    max. nadzemna graevinska (bruto)

    povrina zgrade

    300

    600

    800

    *Samo za Pag, *

    za gradnju dvojnih stambenih zgrada:

    max. dozvoljena etanost graevine Po+ P+Pk

    S+P+Pk

    Po+P+1+Pk

    S+P+1+Pk

    *Po+P+2+Pk

    S+P+2+Pk

    min. povrina graevne estice 250 400 550

    min. irina graevne estice 13 14,5 16

    max, koeficijent izgraenosti 0,3 0,3 0,3

    max, koeficijent iskoristivosti 0,9 1,2 1,4

    max, nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,6 0,9 1,0

    max. visina graevine 5,5 8,5 10,5

    max. broj stanova 3 3 4

    max. nadzemna graevinska (bruto)

    povrina zgrade

    200

    300

    400

    *Samo za Pag, *

    za gradnju stambenih zgrada u nizu:

    max. dozvoljena etanost graevine Po+ P+Pk

    S+P+Pk

    Po+P+1+Pk

    S+P+1+Pk

    *Po+P+2+Pk

    S+P+2+Pk

    min. povrina graevne estice 250 300 350

    min. irina graevne estice 8 10 12

    max, koeficijent izgraenosti 0,3 0,3 0,3

    max, koeficijent iskoristivosti 0,9 1,2 1,4

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    11

    max, nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,6 0,9 1,0

    max. visina graevine 5,5 8,5 10,5

    max. broj stanova 1 2 3

    max. nadzemna graevinska (bruto)

    povrina zgrade

    200

    300

    400

    *Samo za Pag,

    za gradnju viestambenih zgrada:

    max. dozvoljena etanost graevine Po+ P+Pk

    S+P+Pk

    Po+P+1+Pk

    S+P+1+Pk

    min. povrina graevne estice 1000 1500

    min. irina graevne estice 35 35

    max, koeficijent izgraenosti 0,25 0,25

    max, koeficijent iskoristivosti 1,0 1,2

    max, nadzemni koeficijent iskoristivosti 0,6 0,9

    max. visina graevine 5,5 8,5

    max. broj stanova 8 8

    max. povrina graevne estice 4500 4500

    *Samo za Pag, *

    (2) min. irina graevne estice odreena u stavku (1) ovog lanka utvruje se na

    graevinskom pravcu

    (3) Samostojeim graevinama, u smislu ovih Odredbi smatraju se

    graevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih

    graevnih estica.

    (4) Graevinama koje se izgrauju kao dvojne graevine, u smislu ovih Odredbi

    smatraju se graevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu

    susjedne graevne estice, odnosno uz susjednu graevinu min.50% duljine .

    (5) Graevinama koje se izgrauju kao niz, u smislu ovih Odredbi smatraju se

    graevine koje se svojim dvjema stranama prislanjaju na granice susjednih

    graevinih estica i uz susjedne graevine. Max. broj graevina u nizu je 5

    (6) Pod pojmom stambena zgrada ovim se Planom podrazumijevaju zgrade

    iskljuivo stambene namijene.

    (7) Pod pojmom viestambenh zgrada ovim se Planom podrazumijevaju zgrade

    iskljuivo stambene namijene sa max 8 stambene jedinice. Planom se dozvoljava gradnja viestambenih zgrada iskljuivo kao slobodno stojeih graevina

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    12

    (8) Minimalna tlocrtna brutto veliina graevine (ukljuivo svi istaci na objektu -

    balkoni, terase, stepenita i dr.) za pojedine tipove izgradnje iznosi:

    - za samostojee graevine 8,0 x 7,0 m,

    - za dvojne graevine (dio dvojnice) 6,0 x 7,0 m,

    - za graevine u nizu 5,0 x 8,0 m

    (9) Kod izgradnje dvojnih graevina ili graevina u nizu razlika visine izmeu

    susjednih graevina mogua je samo kao rezultat nagiba zemljita, pri emu se

    doputa pomak od etae (max.1,50 m).

    (10) Za stambeni objekt poljoprivrednog proizvoaa na podruju seoskih naselja,

    uz koji e se graditi i gospodarski objekti poljoprivredne proizvodnje (osim

    tovilita), dubina seoske graevinske parcele ne moe biti manja od 40 m.

    (11) Planom se dozvoljava unutar GP naselja izgradnja graevina sa mx. 10

    smjetajnih jedinica kao poslovnih graevina tipa aparthotel ili obiteljski hoteli, a

    prema sljedeim uvjetima: - osigurati minimalno 150 m2 graevne estice po smjetajnoj jedinici /

    apartmanu - 30% graevne estice treba urediti kao zelenu povrinu - min broj garano-parkiralinih mjesta na graevnoj estici isplanirati u skladu

    sa uvjetima iz toke 5 ovih Odredbi

    lanak 14. lanak 20 se brie

    lanak 15.

    lanak 21 se brie

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    13

    lanak 16.

    lanak 22 mijenja se i glasi

    Unutar ve gusto izgraenih dijelova naselja (ije e se granice utvrditi provedbenim

    dokumentom prostornog ureenja), interpolacija nove izgradnje kao i izgradnja

    zamjenskih graevina mogua je uz zadovoljenje slijedeih uvjeta:

    - minimalna veliina graevne estice iznosi najmanje 50% povrine uvjetovane

    ovim Odredbama,

    - maksimalni koeficijent izgraenosti i iskoristivosti graevne estice moe biti

    50% vei u odnosu na uvjete iz ovih Odredbi.

    minimalna irina graevne estice na mjestu regulacijskog pravca je 10 m za

    slobodnostojeu graevinu odnosno 8 za dvojnu i 6 za gradnju u nizu

    min. udaljenost graevine od bone mee je 1,0 m

    maksimalna katnost moe biti jednu etau vie u odnosu na uvjete iz ovih

    Odredbi, s tim da je max. dozvoljena visina graevine za Grad Pag 13m, a

    za ostala naselja 10 m

    Uvjeti za gradnju i/ili rekonstrukciju u staroj jezgri i gusto izgraenim dijelovima

    naselja

    lanak 17. lanak 23 mijenja se i glasi

    (1) U starim jezgrama i naslijeenim graditeljskim sklopovima Planom se

    dozvoljava rekonstrukcija postojeih zgrada, interpolacija i gradnja slobodno

    stojeih, dvojnih ili graevina u nizu na neizgraenim graevinskim parcelama.

    (2) U sluajevima rekonstrukcije Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni

    uvjeti minimalne povrine graevne estice, udaljenosti od susjeda ili

    koeficijenta izgraenosti, pod uvjetom da se rekonstrukcijom zadre zateeni

    gabariti graevine.

    (3) Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka moe dozvoliti i dogradnja

    etae ili poveanje visine graevine ukoliko se na taj nain slijedi visina

    susjednih graevina.

    (4) U sluajevima interpolacije Planom se dozvoljava izgradnja graevine iako

    nisu ispunjeni uvjeti u pogledu minimalne povrine graevinske estice

    udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraenosti, pod uvjetom da se

    dozvoljenom gradnjom potuje zateeno stanje i nain gradnje susjednih

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    14

    graevina u pogledu visine vijenca, izgraenosti parcele i udaljenosti

    graevine od mee, te da se ni u kom sluaju ne pogora zateeno stanje

    odnosno kvaliteta stanovanja postojeih susjednih graevina. (5) U sluajevima gradnje slobodno stojeih, dvojnih ili graevina u nizu na

    neizgraenim graevnim esticama Planom se propisuju sljedei uvjeti:

    max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele je 0,8

    max. koeficijent iskoristivosti graevinske parcele je 1,5

    max. koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaa je 1,2

    max. visina je 9,0 m (6) Udaljenost graevine od susjedne mee uvjetuje se principom reciprociteta,

    tako da je Planom dozvoljena i gradnja na mei dviju parcela uz suglasnost vlasnika susjedne parcele.

    (7) Planom se zabranjuje gradnja (rekonstrukcija ili interpolacija) novih graevina

    koje volumenom bitno odskau od mjerila postojeih susjednih graevina.

    (8) Dozvoljena odstupanja mogu iznositi do 20 % poveanja volumena novih

    graevina u odnosu na zateene susjedne graevine.

    (9) Planom se zabranjuje zamjena zateenih graevina novim koje materijalom i

    oblikom ne slijede zateenu graevinu.

    lanak 18. lanak 24 mijenja se i glasi

    (1) Graevine koje e se graditi kao samostojei objekti, moraju biti udaljene

    najmanje 3 m od granice susjedne graevne estice i 5,0 m od regulacijske linije

    javne prometne povrine.

    Isti uvjeti vrijede za bone fasade dvojnih i zavrnih graevine u nizu

    (2) Dijelovi graevine (visine do P+1) mogu se iznimno, na stranoj i jednoj bonoj

    strani graditi i na udaljenosti 1 m do susjedne estice (osim prema javnoj

    povrini), a samo izuzetno i do zajednike mee, ukoliko je sa time suglasan

    vlasnik / korisnik susjedne parcele.

    (3) Viestambene graevine trebaju biti udaljene od granice susjedne graevne

    estice za pola visine objekta (H/2), ali ne manje od 5,0 m, te minimalno 10,0 m

    od regulacijske linije javne prometne povrine.

    (4) Iznimno od stavka (1) ovog lanka, u ve izgraenim dijelovima naselja, kada

    zateeno stanje na terenu to uvjetuje, graevina moe biti na manjoj udaljenosti

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    15

    od granice susjedne graevne estice (koja odgovara udaljenosti susjednog

    objekta od iste granice), ali ne manje od 1 m.

    (5) U starim jezgrama i naslijeenim graditeljskim sklopovima gdje se postojea

    susjedna izgradnja prislanja uz rubove graevne estice, mogue je novu

    izgradnju (interpolirani objekt) izgraditi do granice graevne estice i susjednog

    uz granicu prislonjenog objekta, odnosno prisloniti uz regulacijski pravac javne

    prometne povrine, formirajui zajedniki graevni pravac sa susjednim

    objektima.

    (6) Graevina svojim poloajem na graevnoj estici ne smije ugroavati okolne

    graevne estice/objekte ili javne povrine krovnim vodama ili drugim tetnim

    utjecajima, ve se ukupno zbrinjavanje oborinskih voda i drugih moguih utjecaja

    treba provesti u okviru graevne estice ili objekta.

    lanak 19.

    lanak 25 mijenja se i glasi

    (1) U sluaju iz stavka (2) i (4) lanka 21. kada je udaljenost objekta od granice

    susjedne graevne estice manja od 3,0 m, na stambenoj se graevini ne smiju

    graditi otvori prema susjednoj graevnoj estici.

    (2) Prilikom izgradnje objekta blie od 3,0 m do granice susjedne estice (ali ne blie

    od 1,0 m izvedba otvora mogua je samo uz suglasnost vlasnika / korisnika

    susjedne parcele / graevine, odnosno bez takove suglasnosti ukoliko su na

    susjednoj graevini (lociranoj na istoj ili manjoj udaljenosti od zajednike mee)

    ve izvedeni isti takvi otvori.

    (3) Otvorima iz stavka (1) ovog lanka ne smatraju se otklopni otvori sa neprozirnim

    staklom veliine do 60x60 cm, dijelovi zida od ugraene staklene opeke u ravnini

    zida graevine, te fiksni ventilacijski otvori veliine do 30x30 cm.

    (4) Ventilacijski otvori iz stavka (2) ovog lanka, koji slue za ventilaciju sanitarnih,

    ugostiteljskih (kuhinja) i drugih proizvodno-radnih sadraja sa intenzivnim

    mirisima ili prainom, trebaju se izvesti vertikalno iznad krovita graevine

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    16

    lanak 20.

    lanak 26 mijenja se i glasi

    (1) graevine koje e se graditi kao dvojni objekti, tako da se jednom stranom

    prislanjaju uz susjednu graevinu ili granicu graevne estice, moraju sa svojim

    drugim dijelom biti udaljeni od granice suprotne graevne estice najmanje 3 m.

    (2) graevine koja e se graditi kao objekti u nizu, bonim stranama moraju biti

    prislonjene na granice susjednih estica, a od stranje granice graevne estice

    udaljene najmanje 5 m.

    (3) U sluaju iz stavaka (1) i (2) ovog lanka, prislonjene graevine, ukljuujui i

    pomone graevine koje su svojim zidom prislonjene na granicu susjedne

    graevne estice, moraju biti odijeljene vatrootpornim zidovima.

    lanak 21.

    lanak 27 mijenja se i glasi

    (1) Krovita su u pravilu kosa, nagiba priblino 18o 35o (graevine stanovanja,

    drutvene, turistike, sportsko-rekreacijske), a pokrov treba biti uobiajen za ovo

    podneblje i krajobrazna obiljeja.

    Krovita mogu biti i kombinacija ravnih i kosih krovova uz uvijet da graevina ne

    moe imati vie od 30 % ravnog krova, osim u starim jezgrama i naslijeenim

    graditeljskim sklopovima.

    (2) Krovne plohe su crvene boje, sa pokrovom prvenstveno od kupe kanalice ili

    mediteran crijepa (obvezno u zatienim urbanim i ruralnim naseljima, u starim

    dijelovima naselja i svim turistikim zonama), kao i od drugog materijala u

    podrujima izvan zatienih urbano-ruralnih naselja: valovita salonitka (crvena),

    katelanka, tegola (crvena - smea)

    lanak 22.

    lanak 28 mijenja se i glasi

    (1) Potreban prostor za smjetaj i parkiranje vozila za utvrenu namjenu graevine

    mora se predvidjeti na samoj graevnoj estici. Ureenje ovog prostora treba

    provesti na nain da se primjenom zatitnog zelenila (hortikulturno i vrtno-

    tehniko ureenje sa sadnjom visokog i niskog zelenila) odvoji od ostalih dijelova

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    17

    graevne estice i susjedne izgradnje, a doputeno je i njegovo natkrivanje

    pergolom.

    (2) U zoni stambene (stambeno-poslovne i poslovno-stambene) izgradnje

    potrebno je na graevnoj estici osigurati najmanje jedno parkiralino mjesto po

    stambenoj jedinici u graevini uz dodatno jedno rezervno parkiralino mjesto, a u

    ostalim zonama izgradnje prema standardu utvrenom u toki 5. ovih Odredbi.

    (3) Za graevine od 8 stanova (viestambene graevine) potrebno je osigurati 1,5

    parkirno mjesto po stambenoj jedinici

    2.2.2. Uvjeti za gradnju prateih sadraja objekata uz stanovanje

    (radno-poslovne, ugostiteljsko-turistike, pomone i gospodarske

    graevine) lanak 23.

    lanak 29 mijenja se i glasi

    (1) Unutar graevinskog podruja predvienog za gradnju i razvoj naselja, u skladu

    s mjesnim uvjetima i prilikama, mogu se graditi i manje poslovne graevine sa

    sadrajima neophodnim za svakodnevni ivot (male pekarnice, prerada, dorada,

    obrada, servisi za domainstvo, opskrba, skladita i dr.) pod slijedeim uvjetima:

    djelatnost koja se obavlja, nain organizacije proizvodnje, proizvodni postupak te

    potrebe prometa ne smiju ugroavati okoli, sigurnost i kvalitetu ivota na

    susjednim graevnim esticicama i u naselju;

    najmanje 20% povrine graevne estice potrebno je urediti kao zatitno zelenilo.

    Rubovi graevnih estica prema susjednim esticama moraju se izvesti kao

    vegetacijski tamponi;

    uvjeti gradnje (oblik i veliina graevine estice, max. koeficjenti izgraenosti i

    iskoristivosti graevne estice max, dozvoljena visina graevine i dr.) kao i

    veliina graevine, sukladni su uvjetima gradnje samostojeih stambenih

    graevina.

    (2) Poslovne graevine (ostalih) tehnologija koje nisu kompatibilne sa stambenom

    namjenom i koje zahtijevaju vee povrine graevnih estica od onih utvrenih za

    stambene zgrade, graditi e se u zonama gospodarske i poslovne namjene.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    18

    lanak 24. lanak 30 mijenja se i glasi

    (1) Unutar graevinskog podruja naselja Planom je dozvoljena izgradnja graevine

    mjeovite namjene (M1, M2), preteito stambene ili poslovne (turistike i

    ugostiteljsko-turistike) namjene, koje moraju biti svojim gabaritima i

    arhitektonskim oblikovanjem usklaene s okolnom izgradnjom i mjesnom

    tradicijom.

    (2) Graevine iz stavka (1) ovog lanka moraju zadovoljiti slijedee uvjete:

    minimalna povrina graevne estice u neizgraenom dijelu graevinskog

    podruja iznosi 2000 m2, dok za interpolacije u izgraene dijelove treba osigurati

    minimalnu veliinu estice od 1000 m2,

    maksimalni broj etaa u objektu moe iznositi P+2 (prizemlje i dvije etae) uz

    mogunost izvedbe podruma i potkrovlja,

    visina graevine ne smije mjeriti vie od 12,5 m i mora biti oblikovno usklaena s

    namjenom graevine;

    najmanja udaljenost graevine od mea sa susjednim graevnim esticama mora

    iznositi najmanje jednu polovicu ukupne zabatne visine graevine, ali ne manje

    od 3,0 m za poslovno-stambene, a 5,0 m za ugostiteljsko-stambeno-turistike

    objekte,

    najmanje 20% povrine graevne estice mora se hortikulturno urediti kao

    zatitno zelenilo, a rubovi prema susjednim graevnim esticama moraju se

    urediti kao odgovarajui tamponi zatitnog zelenila;

    graevna estica mora imati osiguran pristup do javne prometne povrine

    minimalne irine 5,0 m, ili indirektno pristupnim putem minimalne irine 4,0 m i

    duine do 150 m, koji je u tom sluaju dio graevne estice, ali se na rauna u

    povrinu koju je potrebno osigurati za gradnju

    izgradnja objekata predmetne gospodarske namjene uvjetuje i osiguranje

    potrebnog parkiralinog prostora prema standardu utvrenom u toki 5 ovimih

    Odredbi.

    maksimalni smjetajni kapacitet u graevinama turistike i ugostiteljsko-turistike

    namjene sa stalnim stanovanjem iznosi 50 postelja.

    lanak 25.

    lanak 32 mijenja se i glasi

    Pomone graevine na stambenim, stambeno-poslovnim i poslovno-stambenim

    graevnim esticama mogu se graditi prema slijedeim uvjetima:

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    19

    a) izvode se kao prizemnice sa tavanom bez nadozida ili sa ravnim krovom,

    b) visina ne smije biti via od 3,5 m;

    c) visina sljemena ne smije biti via od 5,5 m;

    d) najmanja udaljenost od susjednih graevnih estica moe biti 1,0 m ako se grade

    kao slobodnostojei; uz obaveznu suglasnost vlasnika/korisnika neposrednog

    susjednog zemljita/graevine,

    e) ako se grade na poluotvoren nain potrebno ih je locirati s jedne strane uz

    susjednu zgradu ili vatrobrani zid, uz uvjet da nagib krovne plohe nije prema toj

    mei, uz suglasnost susjeda koja nije presudna ako je i na susjednoj graevnoj

    estici na isti nain izgraen takav ili slian objekt,

    f) ako se grade na ugraeni nain potrebno ih je locirati s dvije strane uz meu

    susjednih graevnih estica i izvesti s vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib

    krovnih ploha nije prema tim meama, uz suglasnost kao pod tokom e;

    g) ako imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici trebaju biti udaljeni od te

    estice najmanje 3,0 m, odnosno i na manjoj udaljenosti uz suglasnost vlasnika /

    korisnika susjedne graevne estice / graevine,

    h) ako je nagib krova prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te parcele

    najmanje 3,0 m, a krov mora imati oluke. Navedena udaljenost moe biti i manja

    (ali ne manja od 1,0 m) uz suglasnost vlasnika / korisnika susjedne parcele /

    graevine.

    lanak 26.

    lanak 33 mijenja se i glasi

    Pratee gospodarske graevine mogu se graditi u skladu sa slijedeim uvjetima:

    graevine mogu imati najvie tri etae i to : podrum, prizemlje i tavan, s time da

    se tavan moe koristiti samo za spremanje ljetine;

    visina graevine moe biti najvie 5,0 m, a ukupna visina graevine najvie 8,0

    m, s time da najvea visina krovnog nadozida bude max. 1,2 m;

    graevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od stambene zgrade na istoj

    parceli, odnosno 15,0 m, od stambene zgrade na susjednoj graevnoj estici;

    ako su graene od drveta te se u njima sprema sijeno i slama, najmanja

    udaljenost od susjedne graevne estice iznosi 5,0 m;

    ako se grade od vatrootpornih materijala, najmanja udaljenost od susjedne

    graevne estice moe biti min. 1,0 m;

    ako se graevine grade na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne graevne

    estice , ne smiju se prema toj estici graditi otvori;

    djelatnost ili postupci koji se u njima obavljaju ne smiju ugroavati okoli i kvalitetu

    ivota na susjednim graevnim esticama ;

    moraju zadovoljiti sve uvjete kojima se postie sigurnost od poara, eksplozija i

    tehnikih akcidenata;

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    20

    .

    lanak 27.

    lanak 34 mijenja se i glasi

    (1) Udaljenost pelinjaka od stambenih, stambeno-poslovnih i gospodarskih

    graevina (u kojima boravi stoka) ne moe biti manja od 20,0 m.

    (2) Pelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 10,0 m od susjedne graevne estice,

    ako su okrenuti prema toj graevnoj estici, a najmanje 5,0 m ako su okrenuti u

    suprotnom smjeru.

    (3) Udaljenost suare (graevina u kojoj se odvija proces suenja putem

    temperature - suenje mesa, suenje duhana, te suenje drugih poljoprivrednih

    proizvoda) od susjedne mee treba iznositi 3,0 m, odnosno moe biti i manja (ali

    ne ispod 1,0 m) uz suglasnost neposrednog susjeda.

    (4) Kao dvojne graevine ili graevine u nizu mogu se na zajednikom dvorinom

    pravcu graditi i gospodarske i pomone graevine pod uvjetom da su izgraene

    od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi, da je nagib

    krovne plohe izveden prema vlastitom dvoritu, te uz suglasnost susjeda.

    lanak 28.

    lanak 36 mijenja se i glasi

    (1) Prostor za parkiranje i smjetaj vozila treba osigurati sukladno uvjetima u toki 5.

    ovih Odredbi.

    (2) Odredba iz stavka (1) ovog lanka obvezatno se primjenjuje u postupku

    izdavanja lokacijske dozvole za novu-neizgraenu graevinsku parcelu.

    (3) U izgraenim i preteno dovrenim dijelovima GP naselja u sluaju nemogunosti

    osiguranja prostora za smjetaj vozila na graevnoj estici, isti se moe izgraditi i

    u okviru javne povrine, na nain da ne ometa njezino koritenje, te nema

    negativni utjecaj na funkciju okolnih graevina i odvijanje prometa.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    21

    lanak 29. lanak 37 mijenja se i glasi

    (1) Za graenje graevina u graevinskim podrujima uz postojee i planirane

    prometnice Prostorni plan utvruje najmanje dozvoljene udaljenosti graevine

    (graevinskog pravca) od regulacijske crte (linije).

    (2) U sluajevima rekonstrukcije (dogradnje) postojeih graevina dograeni dio ne

    smije prekoraiti graevinski pravac, ukoliko bi time bio prekren Planom

    propisan minimum.

    (3) Udaljenost graevine od koridora kategorizirane prometnice mora unutar GP

    naselja iznositi najmanje 10 m, odnosno izvan GP podruja naselja minimalno 25

    m za dravnu cestu, 15 m za upanijsku cestu te 10 m za lokalnu cestu (od ruba

    zemljinog pojasa ceste).

    (4) Iznimno od stavka (3) ovog lanka moe se unutar izgraenog dijela

    graevinskog podruja naselja kroz koja prolazi kategorizirana prometnica kada

    ista ima funkciju glavne ulice, dozvoliti i manja udaljenost graevine od ruba

    regulacijske linije takove ulice, ali ne manje od 5,0 m uz prethodnu suglasnost

    nadlenog poduzea za ceste.

    (5) Udaljenost graevine od regulacione linije nekategorizirane ceste i prometnice

    unutar naselja ne smije biti manja od:

    a) 5 m za stambene graevine sa ili bez poslovnih prostora, stambeno-poslovne

    graevine, i garae izgraene u okviru parcele,

    b) 10 m za viestambene ili viestambene-poslovne graevine,

    c) 10 m za javne i poslovne graevine,

    d) 30 m za pomone i ostale gospodarske graevine.

    e) 50 m za gospodarske graevine s izvorima zagaenja.

    Iznimno od uvjeta u stavcima (4 i 5). ovog lanka udaljenost graevine od regulacione linije prometnice unutar naselja moe biti i manja, ako se radi o izgradnji zamjenskog objekta ili interpolaciji novog objekta unutar ve formirane zgusnute strukture naselja (u sluajevima kad je graevinski pravac definiran poloajem susjednih graevina), interpolirana graevina moe se izgraditi na udaljenosti manjoj od minimuma utvrenog u prethodnim stavcima, pa ak i neposredno uz javnu prometnu povrinu (pri emu se preklapa regulacijska crta i graevinski pravac), a sve u skladu sa zateenim stanjem.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    22

    Dodaje se

    2.2.3. Uvjeti za gradnju povrina iskljuive namjene unutar naselja (ugostiteljsko-

    turistike namjena -T i poslovne namjene - K)

    lanak 30.

    lanak 39a mijenja se i glasi

    .

    (1) Na povrinama ugostiteljsko-turistike namjene (T) unutar naselja mogu se

    graditi graevine vrste hotel u skladu s sljedeim uvjetima:

    (2) maksimalni doputeni koeficijent izgraenosti graevinske estice iznosi 0,3

    - maksimalni doputeni koeficijent iskoritenosti graevinske estice iznosi 0,8

    - najvia doputena katnost iznosi P+2, a najvia doputena visina graevine

    iznosi 10 m - najmanje 40% svake graevne estice uredi kao parkovno i prirodno

    zelenilo,

    - unutar zone ugostiteljsko-turistike namijene mogu se realizirati i drugi

    kompatibilni pratei sadraji javne namjene (poslovni prostor, kultura, usluge,

    trgovine, servisi, zabava, sport-rekreacija i dr.) uz osnovnu turistiku namjenu.

    - povezivanje prostora zone ugostiteljsko-turistike namjene na javnu prometnu

    mreu ostvaruje se direktno ili spojnim putem minimalne irine 6,0 m;

    - proraunski broj kreveta za hotele iznosi 2 kreveta po smjetajnoj jedinici,

    - u sklopu graevne estice ili zone ugostiteljsko-turistike namjene treba

    realizirati najmanje 1 parkiralino mjesto po smjetajnoj jedinici

    (3)U sluajevima rekonstrukcije unutar ve izgraenih graevina, tipa hoteli,

    iznimno se dozvoljava radi podizanja kvalitete usluge izgradnja jo jednog kata uz

    uvijet da max. doputeni koeficijent izgraenosti graevinske estice bude 0,4 i max.

    doputeni koeficijent iskoritenosti graevinske estice bude 2.0.

    lanak 31.

    lanka 39b

    (1) Na povrinama poslovne namjene (K) unutar naselja mogu se graditi

    graevine uslune, trgovake, komunalno-servisne i proizvodne namjene bez tetnih

    utjecaja na okoli i stanovanje i najvee bruto razvijene povrine do 1.500,00 m2.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    23

    (2) Za gradnju graevina poslovne namjene unutar naselja odreuju se isti uvjeti

    kao i za gradnju na povrinama poslovne namjene izvan naselja, uz ogranienja iz

    stavka (1).

    2.3. IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA

    lanak 32.

    lanak 41 mijenja se i glasi

    Izgraene strukture izvan cjelina izgraenih i neizgraenih dijelova naselja

    obuhvaaju:

    (1) Strukture razliite namjene iji je razvoj i ureenje obzirom na sadraje, namjenu i

    kapacitet, funkciju i potrebe prometnog pristupa predvien izvan naselja;

    (2) Graevine, koje se u skladu s vaeim zakonskim propisima mogu ili moraju

    graditi izvan graevinskog podruja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na

    nain da ne ometaju druga koritenja u prostoru, te da ne ugroavaju vrijednosti

    ovjekovog okolia i krajolika.

    (3) Izdvojeni graditeljski sklopovi (preteito zatieni) i izdvojene povijesne

    graevine, mogu se rekonstruirati i eventualno dograivati u skladu s posebnim

    uvjetima nadlenog tijela za zatitu spomenika kulture.

    2.3.1. Razvoj i ureenje povrina izvan naselja

    lanak 33.

    lanak 42 mijenja se i glasi

    (1) Prostornim planom utvrena su graevinska podruja izvan naselja kao ire

    lokacije smjetaja iskljuivo gospodarskih djelatnosti. (2) Obzirom na nunost racionalnog raspolaganja prostorom, te obvezu ouvanja prirodnog okolia, izgradnja i/ili urbana obnova ovih podruja iskljuive gospodarske namjene mogua je samo temeljem urbanistikih planova ureenja, a sve u skladu sa lankom 75. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (N.N. 76/07) (3) Urbanistikim planom ureenja (UPU) utvruje se nain gradnje pojedine lokacije i daje rjeenje prostornog ureenja, sve temeljem generalnih smjernica iz

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    24

    odredbi ovog Plana koje odreuju veliinu zone, izgraenost prostora i max. dozvoljeni kapacitet. (4) Izrada prostorno-planskih dokumenata nie razine iz stavka 3 ovog lanka utvruje se, ovisno o interesu Grada ili drugim podnositeljima privatne inicijative za izgradnju, Odlukom o izradi Plana, a sve u skladu sa lankom 78 Zakona o prostornom ureenju i gradnji (N.N. 76/07). (5) Granice urbanistikih planova ureenja utvrene su ovim Planom (kao planom vieg reda) i uglavnom obuhvaaju, itavo (cjelovito) podruje pojedine zone, gospodarske namjene, (6) Podruja gospodarskih djelatnosti izvan naselja mogu se realizirati samo uz prethodno osiguranje minimalnog standarda opremljenosti sa prometnom i komunalnom infrastrukturom u skladu sa drugim odredbama ovog Plana.

    (7) Izvan graevinskih podruja naselja Planom se predvia razvoj i ureenje

    odreenih lokaliteta na kopnu i moru za potrebe slijedeih zahvata u prostoru vezano

    uz odreenu namjenu:

    - proizvodna namjena (I),

    - iskoritavanje mineralnih sirovina (E),

    - poslovna namjena (K),

    - ugostiteljsko-turistika namjena (T),

    - portsko-rekreacijska namjena (R),

    - uzgajalita - marikultura (H)

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    25

    2.3.1.1. Gospodarska namjena proizvodna, preteito industrijska (I1)

    2.3.1.2. Iskoritavanje mineralnih sirovina (E3)

    lanak 34.

    lanak 44 mijenja se i glasi

    (1) Iskoritavanje nalazita kamena uz naselje Gorica zadrava se u okvirima

    postojeeg i Planom utvrenog eksploatacijskog polja veliine 12,47 ha. Osim

    iznesenog, prerada kamena na podruju Grada Paga mogua je na lokalitetu

    "estoko" u okviru povrine od 31,22 ha, samo u skladu s detaljnim programom

    eksploatacije i proizvodnje temeljem uvjeta utvrenih u okvirima ovog Plana

    Ova djelatnost u prostoru Grada Paga podreuje se ogranienjima proizalim iz

    zahtjeva prirodnih vrijednosti i zatite okolia.

    2.3.1.3. Poslovna namjena (K3)

    lanak 35.

    lanak 45 mijenja se i glasi

    (1) Podruja poslovne namjene zona luke Mali Zaton, i sanitarno odlagalite tipa

    K3 (komunalno-servisna) ) te poslovna zona Pag 1 (postojea zona unutar naselja),

    Pag 2 (planirana zona izvan naselja) i poslovna zona Proboj (planirana zona izvan

    naselja) ureuju se uz slijedee osnovne uvjete:

    predmetni lokaliteti ureuju se kao otvoreni komunalni prostori vezano uz utvrenu

    namjenu,

    ureivanje i komunalno opremanje tih prostora (ograivanje, nadzor,

    infrastruktura) treba biti usklaeno sa funkcionalnim potrebama zatite, potrebe

    primjene mjera ouvanja kvalitete okolia i zakonskim propisima vezano uz

    pojedinu djelatnost.

    unutar navedenih prostora mogue je izgraditi pratee objekte nune za realizaciju

    planirane djelatnosti i to:

    maksimalnu izgraenost tih podruja ograniava se sa 5000 m2 brutto izgraene

    povrine u okviru luke Mali Zaton (radno-poslovni prostori, skladita, trgovine neto

    trgovake povrine do 1.500 m2, ugostiteljstvo, pratei sadraji pomorskog

    putnikog i teretnog prometa i sl.) i 1000 m2 na prostoru deponije (radno-poslovni

    prostori, osoblje, garaa i servis vozila, reciklaa i dr.)

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    26

    ovi komunalno - sevisni prostori trebaju sadravati potrebne prometne povrine

    ukljuivo i prostor za krae ili due zadravanje vozila, te minimalnu infrastrukturnu

    opremljenost (voda, energija)

    pristupna cesta za navedene lokacije treba biti minimalne irine 6,0 m (za luku

    Mali Zaton 8,0 m),

    prostor deponije kao i dijelove prostora Luke Mali Zaton treba ograditi ogradom

    visine 2,0 m.

    (2) Ureenje prostora i izgradnja na prostorima poslovne (komunalno-servisne)

    namjene (K3) opisani u stavku (1) ovog lanka provodi se temeljem Studije

    utjecaja na okoli.

    (3) Na povrini poslovne zone (K) mogu se ureivati povrine i graditi sve graevine

    poslovne namjene te proizvodne graevine za proizvodnju koja u tehnolokom

    procesu nema emisija tetnih tvari u zrak, vodu ili tlo .

    lanak 36.

    Podnaslov se mijenja se glasi:

    2.3.1.4. Ugostiteljsko-turistika namjena (T1 - hotel, T2- turistiko naselje

    T3 - kamp lanak 37.

    lanak 46 mijenja se i glasi

    Ovim Planom utvruje se veliina i kapacitet turistikih zona i to:

    naselje lokacija vrsta povrina

    (ha)

    kapacitet

    (leajevi)

    Pag Kotica T2 15,00 1500 planirana

    Pag Boana T2 5,00 250 planirana

    Pag Paka rebra 1 T2, T3 40,00 2000 planirana

    Pag Paka rebra 2

    Koprva - istok

    T2, T3 15,00 750 planirana

    imuni Paka rebra 2

    Koprva - zapad

    T2, T3 15,00 750 planirana

    Pag Paka rebra 2

    uvala Tri boka

    T2, T3 10,00 500 planirana

    Pag /

    Koljun

    Paka rebra 3 - istok T2, T3 30,00 1500 planirana

    Pag Paka rebra 3 - zapad T2, T3 50,00 3000 planirana

    Koljun Paka rebra 4 T2, T3 40,00 2000 planirana

    Koljun Bok T2 10,00 500 planirana

    Koljun Zameti T2 10,00 500 planirana

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    27

    Gorica Lue T2 5,00 250 planirana

    Gorica Maletinac T2 5,00 250 planirana

    imuni Draica T2 60,00 3000 planirana

    imuni Suha punta T3 20,00 3000 postojea

    Dinjika Moravii T2 8,00 400 planirana

    Dinjika Magai T2 2,00 100 planirana

    Vlaii unji T2 8,00 400 planirana

    Vlaii Straica T2 2,00 100 planirana

    Smokvica Konjska T2 8,00 400 planirana

    Smokvica Smokvica T2 2,00 100 planirana

    ukupno

    360,00

    20 000

    (2) U zonama T2 (turistika naselja) mogu se graditi smjetajne graevine vrste

    turistiko naselje iz skupine hoteli u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju,

    kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz

    skupine hoteli Ministarstva turizma, vrsta turistiko naselje, te pratee graevine

    (ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, trgovake, zabavne i sl.).

    (3) U kampovima (autokampovima) T3 mogu se graditi graevine u skladu s

    Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smjetajnih objekata

    kampova iz skupine "kampovi i druge vrste objekata za smjetaj" Ministarstva

    turizma, te pratee graevine (ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, trgovake,

    zabavne i sl.).

    Kampovi moraju ispunjavati elemente za kategorizaciju kampa I i II kategorije.

    (4) Za sva podruja ugostiteljsko-turistike namjene potrebno je izraditi

    urbanistike planove ureenja kojima e se odrediti i detaljnija namjena iz stavaka 2,

    3 i 4.

    Navedeni urbanistiki planovi moraju ukljuivati i pripadajue povrine ureenih plaa

    R6 te priveza i luke nautikog turizma sa kojima ine funkcionalnu cjelinu

    jedinstvenog urbanistikog koncepta.

    lanak 38.

    Podnaslov mijenja se i glasi:

    2.3.1.5. Sportsko-rekreacijska namjena R6, R7

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    28

    lanak 39. lanak 47 mijenja se i glasi

    (1) Ovim planom odreene su povrine za ureenje sportsko-rekreacijskih

    sadraja i to:

    - R6 - ureena plaa

    - R7 - ostali sportsko-rekreacijski sadraji

    (2) Uvjeti ureenja i gradnje podruja ureenih plaa (R6)

    - povrine ureenih plaa tvore funkcionalnu cjelinu s pripadajuim

    graevinskim podrujima naselja i ugostiteljsko turistikih zona.

    - na ureenu plau mora se osigurati pristup svima pod jednakim uvjetima s

    kopnene i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju.

    - na ureenim plaama mogu se izvoditi radovi kojima se mijenjaju prirodna

    obiljeja obale (nasipavanja, gradnja valobrana, rampa, stuba i sl.) u svrhu

    olakanog pristupa moru.

    - na ureenim plaama mogu se graditi pratei sadraji (tuevi, kabine, sanitarni

    ureaji i sl.).

    (3) Uvjeti ureenja i gradnje podruja sportsko-rekreacijske namjene (R7)

    - unutar prostora namijenjenog za ureenje sadraja sporta i rekreacije (R7)

    mogue je graditi nenatkrivena sportska igralita te pratee graevine (klupski

    prostori, ugostiteljstvo, spremita i sl.)

    - najvei doputeni koeficijent izgraenosti iznosi kig =0,1

    - graevine se mogu graditi kao prizemne, najvee visine 5 m

    - najmanje 40% povrine treba urediti kao parkovno ili prirodno zelenilo

    2.3.1.6. Groblja

    lanak 40.

    lanak 48 mijenja se i glasi

    Na podruju unutar administrativnih granica Grada Paga nalazi se groblja koja

    zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovnitva. Locirana su dijelom unutar podruja

    naselja ( imuni, Gorica, Dinjika i Vlaii). U pravilu, na lokaciji ukopita

    izgraene su pratee graevine prema Zakonu o grobljima, ukljuivo kapela i

    crkva.

    Za potrebe samog naselja Pag odreen je prostor za proirenje gradskog groblja

    u skladu sa grafikim prilogom

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    29

    2.3.2. Gradnja izvan graevinskog podruja (naselja i izvan naselja)

    lanak 41.

    lanak 49 mijenja se i glasi

    (1) Izvan graevinskih podruja mogu se planirati, rekonstruirati i graditi, u skladu s

    mjesnim uvjetima i prilikama, slijedee graevine:

    graevine, ureaji i infrastrukturni vodovi - mree (prometne, telekomunikacijske,

    energetske, vodoopskrbne, kanalizacijske i plinske infrastrukture),

    graevine za istraivanje i iskoritavanje morske soli

    graevine za iskoritavanje tehniko-graevnog kamena

    gospodarske graevine koje slue tradicionalnom stoarstvu i primarnoj

    poljoprivrednoj proizvodnji (peradarnici, pelinjaci, staje, staklenici, plastenici),

    graevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljitu povrine od najmanje 3 ha i udaljeno od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine.

    postojee graevine sakralnog i fortifikacijskog (obrambenog) obiljeja (iste ili

    drugaije namjene) u skladu sa konzervatorskom dokumentacijom,

    vidikovci sa informativno ugostiteljskim punktovima u predjelu Pakog mosta

    (Gradina Fortica), vidikovca uz serpentine dravne ceste D-106 (Gradac) u

    Pagu, lokaliteti Tri broda, Mali Zaton i estakovci i podruje Sv. Vida.

    Graevine iz stavka (1) ovog lanka trebaju se projektirati, graditi i koristiti na

    nain da ne naruavaju vrijednosti krajobraza i da ne predstavljaju opasnost po

    okoli.

    (4) Najvei doputeni turistiki kapacitet po jednom obiteljskom gospodarstvu iznosi

    10 postelja.

    (5) graevinu za vlastite gospodarske potrebe graevinske (bruto) povrine do 30 m2 i na poljoprivrednom zemljitu povrine vee od 1.000 m2, ako se nalazi na podruju otoka izvan 1.000 m od obalne crte,

    lanak 42.

    lanak 53 se brie

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    30

    lanak 43.

    lanak 54 mijenja se i glasi

    B. Poljoprivredne graevine

    (1) Poljoprivredne graevine mogu se graditi samo na poljoprivrednim parcelama

    ija povrina nije manja od 2.000 m2, uz maksimalno doputenu izgraenost

    parcele od 20% njezine povrine.

    (2) Na graevnim esticama vee povrine od 2000 m2, ne primjenjuje se

    ogranienje vezano uz doputenu izgraenost utvrenu stavkom (1) ovog lanka,

    ve se veliina objekta ograniava maksimalnom veliinom brutto tlocrtne

    povrine prizemlja sa 300 m2.

    (3) Pojedinane poljoprivredne graevina u pravilu se izvode kao prizemnice (visina

    5,0 m od terena do vijenca) s mogunou izvedbe podruma (ako to omoguuju

    lokalni uvjeti), te tavana kao spremita.

    (4) Oblikovanje poljoprivrednih graevina mora u pravilu biti u skladu s lokalnom

    graditeljskom tradicijom i tehnolokim zahtjevima.

    (5) Na poljoprivrednim povrinama unutar ili izvan graevinskih podruja, mogu se

    graditi staklenici, plastenici za uzgoj povra, voa i cvijea.

    C. Staklenici i plastenici

    (6) Plastenicima se smatraju montane graevine od plastine folije (PVC) koja je

    postavljena na montanoj konstrukciji od plastike, drva ili metala.

    (7) Na poljoprivrednom zemljitu mogu se postavljati pelinjaci, gljivarnici i druge

    graevine u funkciji obavljanja poljodjelskih djelatnosti.

    (9) Plastenicima se smatraju montane graevine od plastine folije (PVC) koja je

    postavljena na montanoj konstrukciji od plastike, drva ili metala.

    (10) Izgradnja staklenika i plastenika unutar ili izvan graevinskih podruja podlijee

    slijedeim uvjetima:

    - Minimalna veliina parcele

    - unutar naselja 1000 m2

    - izvan naselja 2000 m2

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    31

    - Dopustiva izgraenost parcele:

    - unutar naselja (ukljuivo ostale objekte na parceli stambeni, radno-

    posovni, pomoni i dr.) 40%

    - izvan naselja 50%

    - Udaljenost od rubova parcele

    - unutar naselja 3,0 m

    - izvan naselja 10,0 m

    - Minimalna komunalna opremljenost parcele (u naselju i izvan naselja) sastoji

    se od:

    - prometni pristup (direktan ili indirektan)

    - opskrba vodom iz javne mree ili lokalnih izvora

    - prikljuak na elektroenergetsku mreu

    - javni ili individualni sustav za evakuaciju otpadnih i oborinskih voda.

    D. Ribogojilita - marikultura

    (11) U okviru akvatorija Grada Paga Planom se omoguava postavljanje

    infrastrukture za marikulturu na est lokacija, koje su pogodne za uzgoj riba, u

    zonama udaljenim min 1000 m od lokaliteta predvienih za stambenu i drugu

    izgradnju, odnosno min 300 m od neizgraene obale. Prostor akvatorija moe se

    urediti za uzgoj, pod uvjetom da se time ne optereuje ekosustav i snizuje kvalitetu

    mora ispod uvjetovane II. kategorije.

    (12) Povrina pojedine lokacije iznosi 150x450 m (6,25 ha) sa minimalnom dubinom

    mora od 30 m.

    (13)Djelatnosti navedene pod stavkom (1) ovog lanka moraju biti temeljene na

    procjeni utjecaja na okoli, te trajno nadzirane.

    U ZOP-u se ne mogu otvarati nova ribogojilita namijenjena za uzgoju plave ribe.

    lanak 44.

    lanak 55 mijenja se i glasi

    F. Rekreacijske, , izletnike, turistiko-informativne-ugostiteljske (kao vidikovci) i

    sline graevine

    (3) Udaljenost graevine od rubova parcele iznosi minimalno 5,0 m.

    (4) Unutar objekata iz stavka (2) ovog lanka doputa se za odreene vrste i

    namjene objekata slijedea maksimalno ukupno izgraena (razvijena) btto povrina:

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    32

    - vidikovci i izletita sa ugostiteljsko-turistikim sadrajima, maksimalno 500 m2

    ukupne btto izgraene povrine (visina izgradnje P, P+1 ili 8,5 m),

    - ovi objekti ne obuhvaaju sadraje stanovanja ili smjetajnih turistikih kapaciteta.

    (5) Oblikovanje ovih objekata mora biti u potpunosti podreeno tradicionalnim

    autohtonim nainom graenja i oblikovanja objekata uz potpuno koritenje lokalnih

    materijala i oblika (kamen, kupa kanalica, kosi krov i sl.), sa uklapanjem u

    krajobrazne specifinosti predmetnog podruja.

    (6) Obavezna minimalna komunalna opremljenost prostora za izgradnju predmetnih

    objekata odreenog sadraja obuhvaa:

    Vidikovci i izletita sa ugostiteljsko-turistikim sadrajima:

    - prometni pristup preko lokalne javne ceste 5,0 m irine,

    - vodoopskrba iz javne mree ili lokalnih izvora,

    - odvodnja otpadnih voda putem lokalnog ureaja,

    - prikljuak na energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    33

    3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

    3.1. Gospodarske djelatnosti unutar podruja naselja

    3.2. Gospodarske djelatnosti izvan naselja

    lanak 45.

    lanak 56 mijenja se i glasi

    Naselja i podruja lociranja gospodarskih djelatnosti unutar naselja, njihovo

    kapacitiranje i uvjeti izgradnje opisani su u toki 2. ovih Odredbi.

    lanak 46.

    lanak 57 mijenja se i glasi

    (1) Prostornim planom utvrene su povrine za razvoj i ureenje (graevinska

    podruja) izvan naselja prvenstveno za potrebe izgradnje objekata u funkciji

    gospodarskog razvitka i to:

    a) povrine proizvodnih industrijskih i zanatsko-servisnih (I), ukljuivo poslovnih,

    uslunih, skladinih komunalnih i slinih (K) namjena;

    b) podruja namjenjena eksploataciji mineralnih sirovina namjene tipa (E), sa

    moguom prateom proizvodnom djelatnosti,

    c) povrine ugostiteljsko-turistike namjene T2, T3 s prateim sportskim,

    rekreacijskim, zabavnim, trgovakim, kulturnim i slinim sadrajima.

    (2) Smjetaj gospodarskih djelatnosti unutar graevinskih podruja za izgradnju

    graevina iz stavka (1.a) ovog lanka, pretpostavlja zadovoljenje slijedeih

    uvjeta:

    povrine proizvodne i poslovne namjene (I) i (K)

    da je predmetno podruje u konfiguracijskom oblikovanju terena kao i svojom

    veliinom pogodno za izgradnju (min. povrina parcele 2000 m2),

    dozvoljeno je graenje iskljuivo onih graevina ija djelatnost nee ugroavati

    okoli;

    sve graevine moraju biti tako graene da se sprijei izazivanje poara,

    eksplozije, ekoakcidenta;

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    34

    neophodna je potpuna komunalna opremljenost lokacije ili podruja;

    na graevnoj estici treba osigurati protupoarni put i kao prikljuak do izgraene

    javno prometne povrine (ukoliko nije locirana uz prostojeu javnu prometnu

    povrinu) minimalne irine kolnika tog prikljuka od 6,0 m

    na graevnoj estici ili uz javnu prometnu povrinu potrebno je osigurati prostor

    za parkiranje vozila;

    lokacijski poloaj, ovisno o namjeni prostora, treba imati povoljan kontakt sa

    morskim akvatorijem i osiguran pristup brodova;

    Za gradnju u poslovnoj zoni (K) maksimalni doputeni koeficijent izgraenosti

    iznosi kig=0,4 uz neogranienu bruto tlocrtnu povrinu graevine.

    graevina moe imati najvie jednu etau (P), sa visinom koja omoguava

    izvedbu unutranje galerije (maksimalna visina objekta 8,0 m);

    visina graevine od kote konano zaravnatog terena na najnioj toki uz objekt do

    vijenca krova treba biti u skladu s namjenom i funkcijom ali ne smije iznositi vie

    od 8,0 m;

    unutar graevine moe se izgraditi podrum;

    iznimno, ako to zahtijeva tehnoloki proces, dio graevine moe biti i vii od

    navedenog u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.);

    visina krovnog nadozida kod graevine sa najveim brojem etaa moe biti

    najvie 0,60 m iznad stropne konstrukcije;

    gornji rub stropne konstrukcije podruma moe biti najvie 0,5 m iznad kote

    konano ureenog terena;

    krovita mogu biti ravna, kosa ili bavasta;

    vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom, i

    podrunom oblikovnom tradicijom;

    pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti to se obavljaju u

    gospodarskim zonama, uvjetuju se Zakonom propisane sigurnosne mjere te

    mjere za zatitu okolia.

    Povrine turistike namjene T2, T3

    - smjetajne graevine i pratei sadraji (otvoreni portski, rekreacijski,

    ugostiteljski, usluni, zabavni i sl.), uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture

    i zatite okolia, trebaju biti vie kategorije te poloajem, veliinom, osobito

    visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika

    - Minimalna veliina graevne estice za izgradnju pojedinanog hotela iznosi 1,00

    ha, a za izgradnju turistikog naselja i kampa 2,00 ha.

    - Najvea doputena katnost u zonama T2 iznosi P+3+PK (potkrovlje), a

    najvea doputena visina iznosi 13 m za hotele, a 9 m za apartmane, s time da

    ukupna visina ne smije biti via od 16 m za hotele, a 12 m za apartmane.

    - Najvea doputena katnost u zonama T3 iznosi P, a najvea doputena visina

    iznosi 5 m, s time da ukupna visina ne smije biti via od 8 m

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    35

    - Maksimalni doputeni koeficijent izgraenosti iznosi kig=0,3

    - Maksimalni doputeni koeficijent iskoritenosti iznosi kis=0,8

    - U turistikim zonama T2 ne smiju se graditi smjetajne graevine u podruju

    udaljenom od obalne crte manje od 100 m

    U turistikim zonama T2 u pojasu udaljenom od obalne crte manje od 100 m

    mogu se graditi nenatkriveni sportski objekti te pratee ugostiteljske graevine

    (barovi, restorani i sl.) kao prizemne graevine visine 5 m, s time da ukupna

    visina ne smije biti via od 8 m. - povrina (auto) kampa iznosi najvie 15 ha uz potivanje zateene prirodne

    vegetacije i dijelova obale,

    - U kampovima T3 smjetajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu udaljenom 25

    m od obalne crte i ne mogu se povezivati s tlom na vrsti nain.

    - U kampovima T3 pratei, sanitarni i drugi sadraji moraju biti izgraeni

    najmanje 70 m od obalne crte.

    - Unutar prostora kampa nije doputena izgradnja vrstih smjetajnih graevina

    niti betonskih platformi za smjetaj tipskih (montanih) smjetajnih jedinica.

    - U turistikim zonama mora se osigurati svakih 500 m najmanje jedan javni

    cestovno- pjeaki pristup obali.

    - Gustoa koritenja za nova ugostiteljsko-turistika podruja moe biti od 50 do

    120 kreveta/ha.

    - Najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike

    namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

    - Ukoliko je u sklopu turistike zone planirana izgradnja priveza, maksimalni

    doputeni broj vezova moe biti do 20% ukupnog smjetajnog kapaciteta

    turistike zone, ali ne vie od 200 vezova.

    - Za odreivanje kapaciteta ekvivalent plovilu od 12 m je jedna smjetajna

    jedinica od 3 kreveta.

    - Odvodnja otpadnih voda mora se rijeiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom

    s proiavanjem.

    4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI

    lanak 47. lanak 58 mijenja se i glasi

    (1) Prostornim planom utvruje se uvjeti za gradnji i/ili rekonstrukciju graevina

    drutvenih djelatnosti i javnih slubi, unutar izgraenih i neizgraenih dijelova

    graevinskih podruja naselja.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    36

    (2) Izvan graevinskih podruja mogua je samo sanacija, adaptacija i rekonstrukcija

    postojeih graevina i sadraja drutvenih djelatnosti.

    lanak 48. lanak 59 mijenja se i glasi

    (1) Graevine i sadraji drutvenih djelatnosti mogu se graditi pod slijedeim

    uvjetima:

    minimalna veliina graevne estice iznosi 2000 m2,

    graevna estica mora imati osiguran pristup na javno-prometnu povrinu irine

    kolnika najmanje 6,0 m i obostranog pjeakog hodnika 1,5 m u neizgraenim

    dijelovima naselja, a u ugraenom dijelu kolni ili pjeaki pristup u skladu sa

    zateenim stanjem na terenu,

    na graevnoj estici ili uz javno-prometnu povrinu treba osigurati prostor za

    parkiranje potrebnog broja vozila u skladu sa uvjetima Plana (iz toke 5);

    udaljenost graevine od rubova graevne estice iznosi minimalno 10 m, a od

    granice prema javnoj prometnoj povrini minimalno 20 m,

    udaljenost graevine: kole, djejeg vrtia i jaslica od drugih stambenih,

    stambeno-poslovnih graevina, treba biti najmanje 10,0 m, a od manjih poslovnih

    i gospodarskih graevina s izvorima zagaenja najmanje 50,0 m;

    graevine trebaju biti sigurne od poara i od elementarnih i drugih opasnosti.

    (2) Maksimalni koeficijent izgraenosti graevne estice za graevine drutvenih

    sadraja moe iznositi najvie 0,20 ili 20% povrine parcele.

    (3) Graevna estica graevine drutvenih djelatnosti treba biti ozelenjena, a

    najmanje 40% njezine povrine treba hortikulturno urediti, koristei autohtoni

    biljni materijal.

    (4) Dozvoljena etanost zgrada drutvenih djelatnosti je Po ili S + P+1 + Pk i visine

    9,0 m, pri emu visina vjerskih graevina moe biti i vea.

    (5) Graevine drutvenih djelatnosti mogu se iznimno na podruju Gradskog

    sredita - grada Paga graditi najvie do visine od tri etae (prizemlje + dvije

    etae), a prema potrebi i sa podrumom i potkrovljem, odnosno maksimalno

    13,0 m od najnie kote ureenog terena uz objekt do vijenca objekta.

    (6) Graevine drutvenih djelatnosti moraju biti vatrosigurne i u njima se ne smiju

    odlagati lako zapaljive ili eksplozivne tvari.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    37

    (7) U sluajevima izgradnje ili interpolacije u izgraenom dijelu graevinskog

    podruja utvruju se sljedei uvjeti:

    - minimalna povrina graevne estice od 800 m2

    - koeficijent izgraenosti do 0,8,

    - te maksimalna visina graevine (P+3) ili 16,0 m, ovisno o okolnim kontaktnim

    graevinama / graevnim esticama.

    5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETA I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

    Koridori i povrine cestovnog, zranog i pomorskog prometa

    lanak 49.

    lanak 60 mijenja se i glasi

    (1) Prostornim su planom na kartografskom prikazu: INFRASTRUKTURNI

    SUSTAVI I MREE PROMET utvrene trase, koridori i povrine za cestovni,

    zrani i pomorski promet, te potrebne pratee objekte.

    (2) Prostornim planom utvreni su koridori i graevine za dravne, upanijske,

    lokalne i nerazvrstane ceste na podruju Grada Paga.

    (3) Prostornim planom definirani su planirani koridori za potencijalno - djelomino

    izmjetanje trase dravne ceste 106 kao zaobilaznice urbanog podruja grada

    Paga (dionica Blato - Sv.Fumija), te naselja Dinjika i Mikovii.

    (4) Prostornim planom utvreni su planirani koridori za novu dravnu cestu od grada

    Paga do Luke Mali Zaton (planski koridor irine 100 m) kao i trasa nove

    upanijske ceste za pristup - povezivanje naselja - zona na junom obalnom rubu

    izmeu dravne ceste D 106 i upanijske ceste 6005 (planski koridor irine 50

    m).

    (5) Prometni koridori trasa dravnih i upanijskih cesta moraju biti tako ureeni da se

    naselja i zone izgradnje s kojima granie, zatite od nepovoljnih utjecaja (buka,

    ispuni plinovi, i sl.).

    lanak 61 mijenja se I glasi

    (1) Prostorni plan utvruje i odreuje izgradnju novih i rekonstrukcije postojeih

    cesta sa ciljem poboljanja ukupne cestovne mree te osiguranja boljeg

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    38

    prometnog povezivanja i kvalitetnijeg pristupa do pojedinanih stambenih i

    turistikih podruja.

    (2) Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi utvruju se irine zatitnih pojaseva

    cesta sukladno Zakonu o javnim cestama (N.N. 180/04.),

    (3) Zatitni pojas u smislu stavka (2). ovoga lanka mjeri se od vanjskog ruba

    zemljinog pojasa sa svake strane tako da je u pravilu irok prema podacima iz tablice:

    Tip ceste irina cestovnog i zatitnog pojasa

    U naselju Van naselja

    1. Dravne ceste sa 2 trake 10+11+10 m 25+11+25 m

    2. upanijske ceste sa 2 trake 5+10+5 m 15+10+15 m

    3. Lokalne ceste sa 2 trake 5+8+5 m 10+8+10 m

    4. Nerazvrstane

    ceste sa 2 trake 3+5+3 m 5+7+5 m

    (4) U postupku ishoenja potrebnih odobrenja za gradnju objekata i instalacija na

    javnoj cesti ili unutar zatitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatraiti

    uvjeti, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o dravnoj cesti odnosno upanijske

    uprave za ceste, ako se radi o upanijskoj i lokalnoj cesti.

    (5) U postupku izdavanja lokacijske / graevne dozvole uz nerazvrstanu cestu

    (izvedenu, djelomino izvedenu ili planiranu) treba ishoditi miljenje / uvjete

    gradskog upravnog odjela za poslove prostornog ureenja.

    lanak 50.

    lanak 64 mijenja se I glasi

    (1) Utvruju se lokacije za ureenje i izgradnju luka nautikog turizma kako slijedi:

    lokacija planirana / postojea kapacitet / vezovi

    imuni planirana < 400

    Koljunski zaljev planirana < 200

    Pag - Golija planirana < 200

    (2) Utvruju se lokacije za ureenje i izgradnju morskih luka.

    - Unutar podruja morskih luka mogue je ureivati i graditi prostore za:

    - Javni promet - pristan brodske linije za javni prijevoz i tranzitni promet

    (ribarski brodovi, turistiki brodovi i dr.)

    - Komunalne vezove - vezovi za brodice lokalnog stanovnitva

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    39

    - Nautike vezove u tranzitu

    - Vezove nautikog turizma za luke navedene u stavku (1) ovog lanka

    -

    - Planom su utvrene luke otvorene za javni promet prema znaaju kako

    slijedi:

    - Luka Pag - postojea putnika luka upanijskog znaaja

    - Luka Fortica (Mikovii) - postojea putnika, planirana putnika i teretna

    luka, upanijskog znaaja

    - Luka Koljun - planirana putnika luka upanijskog znaaja

    - Luka Mali zaton - planirana putnika luka upanijskog znaaja

    - Luka imuni - postojea putnika luka lokalnog znaaja

    - Luka Dinjika - postojea putnika luka lokalnog znaaja

    - Luka Mikovii - postojea putnika luka lokalnog znaaja

    - Luka Koljun - postojea putnika luka lokalnog znaaja

    - Luka Vlaii - postojea putnika luka lokanog znaaja

    - Luka Smokvica - postojea putnika luka lokalnog znaaja

    - Luka Proboj - postojea putnika luka lokalnog znaaja

    - Planom je utvren vrni ukupni kapacitet za svaku pojedinu luku (postojeu i

    planiranu) kako slijedi:

    naselje / lokacija kapacitet / vezovi

    Pag / luka Mali Zaton 200

    Pag / luka Pag 200

    Koljun / luka Proboj 200

    Koljun / luka Koljunski zaljev 400

    Mikovii / luka Fortica 200

    imuni / luka imuni 500

    Smokvica / luka Smokvica 200

    Vlaii / luka Riina 200

    Mikovii / luka Mikovii 200

    Dinjika / luka Dinjika 200

    (3) Prostornim planom ureenja Grada Paga predviena je izgradnja plovnog kanala

    Koljun-Pag kao spojne pomorske veze "junog i unutranjeg" mora (Pakog

    zaljeva).

    (4) U skladu s Prostornim planom zadarske upanije planiran je plovni kanal kao

    dio plovnog puta Pag - Koljun.

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    40

    - Opravdanost planiranog zahvata treba dokazati odgovarajuom prometno-

    funkcionalnom studijom s osobitim osvrtom na uinke u domeni unapreenja

    prometne povezanosti i gospodarske efekte.

    - Ukoliko se zahvat pokae opravdanim studija e definirati njegove tehnike

    elemente .

    - Navedenu studiju prihvaa gradsko vijee.

    - Po prihvaenoj prometno-funkcionalnoj studiji potrebno je pokrenuti postupak

    procjene utjecaja na okoli, u sklopu koje e se sukladno Zakonu o zatiti

    prirode provesti ocjena prihvatljivosti za prirodu.

    lanak 51.

    lanak 66 mijenja se I glasi

    (1) Lokacijskom dozvolom za graevinu odreene namjene potrebno je utvrditi

    neophodan minimalni broj parkiralinih ili parkiralino-garanih mjesta za: javna,

    teretna i osobna vozila.

    (2) Parkiranje i garairanje vozila rjeavat e se na graevnim esticama unutar

    pojedinih namjena, ili dijelom u neposrednoj blizini graevne estice na javnim

    povrinama, odreenim za tu namjenu.

    (3) Gradnja parkiralino-garanih mjesta odreuje se okvirnim normativom koji se

    koristi za dimenzioniranje prostora za promet u mirovanju vezano uz namjenu i

    kapacitet prostora (1000 m2 izgraene povrine odreene namjene), te uz

    primjenu prognoziranog stupnja motorizacije od 300 vozila na 1000 stanovnika.

    Tako na svakih 1000 m2 izgraene povrine (odnosno broja stambenih jedinica ili

    turistikih kreveta) nie navedene namjene objekta, potrebno je orijentaciono

    (minimalno) osigurati:

    Stambene graevine 1 mjesto/1stambena jedinica

    - Viestambene graevine 1,5 mjesto/1stambena jedinica

    Poslovni prostori uz stanovanje 20 mjesta/1000 m2

    Industrija i zanatstvo 10 mjesta/1000 m2

    kole (za nastavnike i uenike) 5 mjesta/1000 m2

    portska igralita i dvorane 50 mjesta/1000 m2

    Uredi 15 mjesta/1000 m2

    Trgovine i usluni sadraji 20 mjesta/1000 m2

    Kulturni, vjerski i drutveni sadraji 40 mjesta/1000 m2

    Lokalni centri 15 mjesta/1000 m2

    Ugostiteljstvo 20 mjesta/1000 m2

    Turistiki objekti (ovisno o kategoriji ) 20-50 mjesta/100 kreveta

  • P R O S T O R N I P L A N U R E E N J A G R A D P A G IZMJENE I DOPUNE

    D O N A T d . o . o . Z A D A R

    41

    Infrastrukturni sustavi

    Vodoopskrba

    lanak 52.

    lanak 72 mijenja se I glasi

    (1) Situaciono rjeenje mree vodoopskrbe definirano je na kartografskom prikazu

    Prostornog plana: VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA u mjerilu

    1:25.000.

    (2) Opskrba vodom otoka i Grada Paga realizira se preko regionalnog

    vodoopskrbnog sustava Hrvatskog primorja - juni ogranak (postojei sustav na

    kojemu je nuno poveanje kapaciteta) i u budunosti osiguranjem dodatnih

    koliina vode kroz povezivanje na Zadarski (Zrmanjski) regionalni vodoopskrbni

    sustav njegovim produenjem preko Pakog mosta i otoka Vira / opine

    Povljana i spajanjem na postojeu otoku voodopskrbnu mreu.

    (3) Daljnjoj izgradnji vodoopskrbnog sustava moe se pristupiti tek po osiguranju

    dostatnih koliina vode u vodoopskrbnom sustavu, odnosno uz suglasnost

    nadlenog komunalnog poduzea.

    (4) Prostorni plan odreuje prikljuenje svih naselja i graevina (graevinska

    podruja naselja i izvan naselja) unutar granica Grada Paga na javnu lokalnu

    vodovodnu mreu, povezanu na magistralni otoki vodovod.

    (5) Lokalna vodovodna mrea, kod radova rekonstrukcije ili kod polaganja novog

    dijela mree, ukapa se najmanje 80 cm ispod povrine tla i izvodi sa

    minimalnim profilom 100 160 mm, a prema uvjetima nadlenog komunalnog

    poduzea.

    (6) Uz javne prometnice izvodi se mrea hidranata. Najvea meuudaljenost

    protupoarnih hidranata iznosi 80 metara, a najmanji presjek dovodne

    prikljune cijevi iznosi 100 mm.

    (7) Pojedini ko