II. Odredbe za provođenje · Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine

- 72 -

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Općine Članak 1.

Članak 8 mijenja se i glasi: Na prostoru unutar granica obuhvata plana (administrativne granice Općine) planirane su sljedeće namjene površina:

Građevinska područja naselja, u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. Sastoje se od postojećeg – izgrađenog i planiranog – neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP).

Proizvodna namjena (I)

Proizvodno poslovna namjena (IK)

Poslovna namjena (K)

Vjerska namjena (D8)

Športsko-rekreacijska namjena

Zaštitno tampon zelenilo

Poljoprivredne površine (P)

Ostale šume i šumsko zemljište (Šz)

Vodene površine (vodotoci, akumulacije) – (V)

Infrastrukturni koridori (IS)

Groblje

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju Članak 2.

Članak 10 mijenja se i glasi: Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora građevina od važnosti za Državu, a sve sukladno odredbama PPŽ-a i poglavljima 4.-7. ovog Plana, a to su: Prometne građevine Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima:

Jadranska autocesta s priključkom: Zadar1

brza cesta Zadar 1 – Zadar

državna cesta D8 Zadar-Split- promjena kategorije u brzu cestu i izrada dokumentacije

željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima:

mogući pravci i alternativna rješenja Jadranske željeznice -potencijalni koridor za istraživanje

sve županijske ceste na području Općine (6011, 6014)

priključak na poslovnu zonu Energetske građevine Elektroenergetske građevine: U razdoblju do 2020. godine planira se na tlu ove Općine kao dio elektroenergetskog sustava Zadarske županije izgraditi nove transformatorske stanice. TS 400/110 kV Poličnik zajedno s pripadajućim priključnim vodovima: - DV 2X 400 kV RHE Velebit – Poličnik (ili alternativa 2X DV 400 kV) - DV 2X 400 kV Poličnik – TE Pag (alternativa TE Vir) (ili alternativa 2 DV 400 kV) - DV/KB 110 kV Poličnik – Zadar zapad/ Zadar centar - DV 110 kV Poličnik – Zadar istok - DV 110 kV Poličnik – Posedarje TS 110/20(10) kV Poličnik s uvod postojećeg DV 110 kV Obrovac – Nin - građevine za distribuciju plina: - redukcijska stanica Poličnik - distributivni plinovodi.

- 73 -

Vodne građevine građevine za korištenje voda:

vodoopskrbni sustav - Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije (postojeći i planirani)

akumulacije Vlačina i Grabovac s pripadnim branama i nasipima

melioracijski sustavi i sustavi za navodnjavanje Članak 3.

Članak 11 mijenja se i glasi: Koridori, odnosno trase infrastukturnih građevina iz prethodnog članka određeni su na kartografskim prikazima Plana (broj 1, 2, 3 i 4). Moguća su manja odstupanja od Planom utvrđene trase koridora radi boljeg prilagođavanja terenskim uvjetima.

Članak 4. Članak 12 mijenja se i glasi: Ovim Planom utvrđuje se infrastrukturni koridor za proširenje JTC- a, kao prometnice koja povezuje Zadar i Čvor 1. kod Islama Latinskog, kao spoj na Jadransku autocestu, s dvotračne na četverotračnu prometnicu. Planom utvrđena širina koridora iz prethodnog stavka je: - unutar građevinskog područja 30 m (po 15 m sa svake strane od osovine ceste) - izvan građevinskog područja 50 m (po 25 m sa svake strane od osovine ceste) . Stvarna parcela i trasa planirane četverotračne prometnice utvrditi će se lokacijskom odnosno građevinskom dozvolom temeljem prethodno izrađene potrebne projektne dokumentacije. Do donošenja naprijed navedenih dokumenata u prostoru koridora ne smiju se izdavati trajne građevinske dozvole. Objekti izgrađeni u ovom prostoru prije usvajanja ovog Plana, zadržavaju se do izgradnje četverotračne brze prometnice

Članak 5. Članak 13 mijenja se i glasi: Širine koridora, tj. minimalnog poprečnog presjeka državnih i ostalih cesta određene su grafičkim prilogom Plana (karta 1.) i točkom 5. ovih Odredabi. U koridoru ceste moguća je gradnja građevina koje neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa, kao što su benzinske postaje, odmarališta, vidikovci i sl. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi), potrebno je sanirati, po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

2.2. Građevinska područja naselja

Opći uvjeti Članak 6.

Članak 15 mijenja se i glasi: Planom se utvrđuju građevinska područja (GP) svih naselja unutar granice Općine, a koja se sastoje od izgrađenog i neizgrađenog dijela s iskazom ukupne površine i to:

općina / naselje izgrađeni dio

GP - /ha neizgrađeni dio GP - /ha

Ukupno GP

1. BRIŠEVO 70,26 117,04 187,3

2. DRAČEVAC NINSKI 46,66 83,9 130,56

3. LOVINAC 44,27 59,62 113,89

4. MURVICA 110,4 269,06 379,46

5. POLIČNIK 109,56 149,7 259,26

6. RUPALJ 22,96 55,49 78,45

7. SUHOVARE 67,34 34,80 102,14

8. VISOČANE 39,25 52,81 92,06

Ukupno Općina Poličnik 510,7 822,42 1343,12

Članak 7.

Članak 16 se briše:

Članak 8. Članak 17 se briše:

Članak 9. Članak 18 mijenja se i glasi: Građevinska područja naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora (povremenih i stalnih.

- 74 -

Granice GP-a naselja prikazana su u grafičkom prilogu Plana na katastarskim podlogama (Kartografski prikaz br.4: Građevinska područja naselja, mj. 1:5000).

Članak 10. Članak 21 mijenja se i glasi: Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevnim česticama.

Članak 11. Članak 22 mijenja se i glasi: Svaka pojedina građevna čestica mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.

Članak 12. Članak 23 mijenja se i glasi: Regulacijska crta je mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njome. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. 5 m, ako nije Zakonom o cestama, DPU-om ili UPU-om drugačije određeno.

Članak 13. Članak 24 mijenja se i glasi: U izgrađenim dijelovima naselja, a osobito u starim jezgrama, u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu, što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem.

Članak 14. Članak 26 mijenja se i glasi: Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine. koja se mjeri od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. Izuzetak od gore navedenog, čine već izvedeni objekti koji su izgrađeni na odaljenosti manjoj od 3 metra od međe za koje se temeljem može izdati rješenje o izvedenom stanju.

Članak 15. Članak 27 mijenja se i glasi: Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: za samostojeću kuću 14 m, za dvojnu kuću 10 m, za kuće u nizu 6 m. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u izgrađenim dijelovima naselja, kada zbog zatečenog stanja u prostoru nije moguće ispuniti zadane uvjete, a može biti maksimalno 1,0 m.

Članak 16. Članak 28 mijenja se i glasi: Izuzetak od prethodnog članka čine rekonstrukcije ili interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem, a prema posebnim uvjetima za interpolaciju i rekonstrukciju unutar stare jezgre naselja .



Članak 19. Članak 34 mijenja se i glasi: Udaljenost građevinskog pravca od prometnice iznosi najmanje:

od državnih prometnica 10,00 m (unutar naselja)

od županijskih prometnica 7,00 m

od lokalnih i nerazvrstanih 5,00 m

od pristupnih putova u izgrađenim djelovnima naselja građevinski pravac se može poklopiti sa regulacijskim pravcem

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica.

Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 20.

- 75 -

Članak 36 mijenja se i glasi: Planom su određene stare jezgre unutar građevinskih područja svih naselja na području Općine Granice starih jezgri naselja ucrtane su u grafičkom prilogu (Kartografski prikaz br.4: Građevinska područja naselja, mj. 1:5000).

Članak 21. Članak 37 mijenja se i glasi: Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojećih građevina unutar stare jezgre naselja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne površine građevinske čestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, a pod uvjetom da se zadrže zatečeni gabariti građevine. Iznimno se dozvoljava i dogradnja ili povećanje visine građevine ukoliko ne prelazi visina susjednih građevina.

Članak 22. Članak 38 mijenja se i glasi: Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja, ukoliko postoje neizgrađene površine, kako je prikazano u sljedećoj tablici:

vrsta građevine min. površina

građ. čestice (m2)

max. koeficijent

izgrađenosti

max. koeficijent

iskoristivosti

samostojeća građevina 300 0,40 1,0

dvojna građevina 250 0,45 1,0

građevina u nizu 200 0,50 1,0

Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog

područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 23.

Članak 40 mijenja se i glasi: Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina N.N. br. 11/98).

Članak 24. Članak 41 mijenja se i glasi: Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene zgrade.

Članak 25. Članak 42 mijenja se i glasi: Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih zgrada:

zgrada tipa A

zgrada tipa B Članak 26.

Članak 43 mijenja se i glasi:

Uvjeti gradnje zgrade tipa A Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Maksimalno dozvoljeni broj stanova je 3. Bruto razvijena površina je maksimalno 450 m

2.

Maksimalna visina je 8 m Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18

0 do 22

0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne veći od 26

0.

Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji:

vrsta građevine

min. površina

građ. čestice

m2

max.

koeficijent

izgrađenosti

max. koeficijent

iskoristivosti

max. koeficijent

iskoristivosti

nadzemnih etaža

samostojeća građevina 300 0,35 1,05 0,7

dvojna građevina 300 0,35 1,05 0,7

građevina u nizu 250 0,35 1,05 0,7

Članak 27.

Članak 44 mijenja se i glasi:

Uvjeti gradnje zgrade tipa B Maksimalno dozvoljeni broj stanova je 6. Bruto razvijena površina je maksimalno 600 m

2.

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Maksimalna visina je 8 m.

- 76 -

Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18

0 do 22

0 zavisno o vrsti pokrova.

Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji:

vrsta građevine

min. površina

građ. čestice m2

max.

koeficijent

izgrađenosti

max.

koeficijent

iskoristivosti

max. koeficijent

iskoristivosti

nadzemnih etaža

samostojeća građevina 600 0,35 1,05 0,7

dvojna građevina 400 0,35 1,05 0,7

Oblikovanje građevina Članak 28.

Članak 45 mijenja se i glasi: Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Krov stambenih zgrada mora biti kosi, ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. Pokrov od crijepa, a nagib krova 18

0 do 22

0 zavisno o vrsti pokrova. Iznimno može biti veći nagib, ali ne

veći od 260.

Pokrov građevina društvenog standarda, gospodarskih građevina, sakralnih građevina i dr., može biti od različitih materijala, izuzev salonita.

Članak 29. Članak 46 mijenja se i glasi: Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. Ograđivanje građevnih čestica izvodit će se u pravilu ogradom, koje su u donjem dijelu masivne, visine 1,00 m od terena, dok se veća visina može izvesti 2,00 m od rešetke, mreže ili živice, a iznimno masivnim punim zidom visine do 2,00 m u starim jezgrama naselja. Visina ograde ne smije biti veća od 2,00 m.

Članak 30. Članak 48 mijenja se i glasi: Male parcele, koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća, ili koje nemaju direktan pristup s javne površine, mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim građevnim česticama.

Uvjeti za izgradnju građevina javne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene

unutar GP naselja Članak 31.

Članak 49 mijenja se i glasi: Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih građevina po sljedećim uvjetima: - min. površina građevne čestice je 500 m

2

- max. katnost građevine je – Po+P+2+ Krov ili S+VP+1+Pk - max. visina građevine je 9 m - krov može biti ravni, kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa - udaljenost građevine od susjedne građevne čestice mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m,

osim ako DPU-om ili UPU-om nije drukčije određeno - max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,40 - max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 1 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih zgrada.

Članak 32. Članak 50 mijenja se i glasi: Unutar GP naselja, osim stambenih zgrada, mogu se graditi: - građevine društvenog standarda - građevine ugostiteljsko-turističke namjene - poslovne građevine koje svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje i koji ne zagađuju okoliš

mirisima, bukom, vizualno i otpadnim materijalima. Članak 33.

Članak 51 mijenja se i glasi: Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih građevina ugostiteljsko-turističkih namjene za smještaj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadržaja, kao i sadržaja za sport, zabavu i rekreaciju, uz slijedeće uvjete:

- 77 -

max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,30

max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 1

dozvoljena katnost građevine je Po+P+2+Krov ili S+VP+1+Pk

max. visina građevine je 9 m.

krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa, pokrov crijep, a nagib od 18

0 do 22


0.

udaljenost građevine od susjedne građevne čestice mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m

smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom građevne čestice (po kriteriju od 1 postelja/min. 50 m2)

max. površina građevne čestice je 1500 m2, a min. 600 m

2

min. udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog je10 m. Moguća je i izgradnja autokampova ili kampova na parceli površine min. 5000 m

2, po kriteriju 1

smještajna jedinica/80 m2.

Članak 34. Članak 52 mijenja se i glasi: Za ishođenje lokacijske dozvole za gradnju građevina javne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene navedenih u prethodnim člancima potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: - opis planiranog zahvata, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - način uređenje građevinske čestice (okoliš), - arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata, - popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predložena za otklanjanje, te

prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, položaj i sl), - zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli, - rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, - način zbrinjavanja otpada, - dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav - mišljenje Općinskog poglavarstva

2.3. Izgrađene strukture van naselja Članak 35.

Članak 54 mijenja se i glasi: Sukladno Planom utvrđenoj namjeni Izgrađenim strukturama izvan GP-a naselja smatraju se: 1. Izdvojena građevinska područja (GP) izvan naselja i to: a) zone gospodarske namjene - proizvodne (IK) b) zone gospodarske namjene - poslovne (K) c) zona športsko-rekreacijske namjene (R) d) zone groblja i vjerskih sadržaja. 2. pojedinačne građevine i uređaji na površinama izvan građevinskih područja g) površine infrastrukturnih sustava s pratećim sadržajima (IS) h) pojedinačni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i) pojedinačni objekti i uređaji unutar šumskih površina Veličina i položaj svih naprijed navedenih zona (građevinskih područja izvan naselja) definiran je grafičkim prilozima Plana: (kartografski prikaz br. 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu od 1:25.000 i kartografski prikaz br. 4 Građevinska područja u mjerilu 1:5000).

Članak 36. Članak 55 mijenja se i glasi: Uvjeti za izgradnju i uređenje svih zona gospodarske (proizvodne i poslovne) namjene izvan granica GP naselja detaljno su obrađeni u točki 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 37. Iza članka 55 dodaju se novi članci koji glase:

Uvjeti za izgradnju i uređenje športsko-rekreacijskih zona izvan naselja Članak 55a. Unutar zone športsko-rekreacijske namjene dozvoljena je izgradnja i uređenje športskih igrališta, terena i dvorana, te parkova i drugih rekreacijskih sadržaja. Stambena izgradnja u zoni športsko-rekreacijske namjene dozvoljena je isključivo za smještaj osoblja za čuvanje i održavanje športsko-rekreacijskih sadržaja. Najviša bruto izgrađenost takovog objekta može biti 100m2. Članak 55b. Ovim planom utvrđuje se obveza izrade UPU-a za športsko-rekreacijske zone, uz poštivanje dodatnih uvjeta: a) ugostiteljski i trgovački sadržaji u funkciji ove zone mogu se graditi u sklopu športsko-rekreacijskih objekata ili kao samostalne građevine na središnjoj lokaciji koju će odrediti UPU.

- 78 -

Najviša brutto izgrađenost ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja može biti do 10% bruto izgrađene površine športsko-rekreacijskog objekta ili do 500m2 za samostalne, b) pojedinačne prateće građevine u funkciji dozvoljene namjene ne smiju prelaziti 50 m2 bruto izgrađene površine (sanitarni čvorovi, skladišta za športsku opremu, objekti za održavanje športsko-rekreacijskih površina i sl.). c) UPU-om je potrebno definirati sustav pješačkih, biciklističkih i drugih staza. d) na razini zone, potrebno je izvesti samostalni uređaj za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnološki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje pročišćenih voda u sustav odvodnje il i u sustav zone radi navodnjavanja i sl.

Uvjeti za izgradnju i uređenje vjerskih objekata i groblja izvan naselja Članak 55c. Planom su utvrđene zone postojećih mjesnih groblja na lokacijama izvan GP naselja. U sklopu zone mjesnog groblja moguća je rekonstrukcija postojećih sadržaja kao i izgradnja novih sadržaja u funkciji: a) vjerskog objekta, b) groblja, c) zelenih površina, d) komunalna infrastruktura (voda, struja i sl.). Članak 55d. Dodatni uvjeti za izgradnju i uređenje objekata vjerskog sadržaja i groblja: a) visina pratećih građevina ne može biti veća od 4 m (izuzetak čine vjerski objekti), b) pristup objektima vjerskog sadržaja i grobljima treba biti osiguran kolnim pristupom min. Širine 6,0 m, c) ograda mora biti usklađena s osjetljivošću mikrolokacije, d) unutar lokaliteta ili u neposrednoj blizini objekta vjerskog sadržaja ili groblja treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju.

Izgradnja i uređenje prostora/površina izvan građevinskih područja Članak 55e. Prostori/površine za izgradnju i uređenje izvan građevinskih područja smatraju se: a) prostori/površine poljoprivredne namjene, b) prostori/površine šuma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Obuhvat navedenih zona definiran je grafičkim prilogom Plana: karta 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu od 1:25.000. Članak 55f. Pojedinačne građevine i uređaji na površinama izvan građevinskih područja naselja u skladu sa uvjetima Plana su: a) kuće i gospodarski objekti (za potrebe seoskog turizma, a u funkciji poljoprivredne proizvodnje) koji su izgrađeni izvan GP-a naselja kao pojedinačni, osamljeni zahvati u prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Za navedene objekte moguće je ishoditi rješenje o izvedenim stanju pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata unutar građevinskog područja naselja te ne narušavaju vrijednost okoliša, b) objekti i uređaji obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu, c) infrastrukturni objekti (promet, energetika, vodoopskrba i odvodnja itd.) za koje se ne formira građevinsko područje, d) vidikovci, različiti športsko-rekreacijski, kupališni, izletnički, memorijalni punktovi, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP. e) pojedinačni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina poljoprivredne namjene Članak 55g. Na površinama poljoprivredne namjene, kao i na ostalom poljoprivrednom tlu i šumskom zemljištu dozvoljeni su sljedeći sadržaji : a) građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva, alata, poljoprivrednih proizvoda te građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda, b) građevine za uzgoj i sklanjanje stoke i peradi, c) staklenici i plastenici, d) lokve, bazeni i druge rezerve vode za navodnjavanje i napajanje,

Članak 55h. Uvjeti za izgradnju i uređenje sadržaja iz prethodnog članka: a) građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva, alata i poljoprivrednih proizvoda, te građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda, mogu se graditi na površinama najmanje 2.000 m2, visine do 3,5 m uz mogućnost izvedbe podruma i prizemlja, te brutto razvijene površine do 30 m2.

- 79 -

b) građevine za sklanjanje stoke i peradi (štale) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete i ne moraju biti priključene na objekte infrastrukture, c) građevine za uzgoj stoke i peradi (farme, peradarnici) mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi, uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. Najveća izgrađenost parcele može biti 35%, a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja, prikazanim u slijedećoj tablici:

Stoka krupnog

zuba (komada)

Udaljenost (m)

Stoka sitnog

zuba (komada)

Udaljenost (m)

Perad (komada)

Udaljenost (m)

do 150 200 do 200 100 do 1000 100

150-350 300 200-750 200 1000-5000 200

preko 350 500 preko 750 300 preko 5000 300

d) površina staklenika ili plastenika nije ograničena i mogu se locirati na obradivim površinama, e) lokve i druge rezerve vode za navodnjavanje ne smiju nepovoljno utjecati na prirodne vodotoke (stalne i povremene) njihovim preusmjeravanjem ili zaustavljanjem. Lokve i druge rezerve vode također se moraju ograditi i označiti na način kako bi se zaštitili ljudski životi i izbjegla materijalna šteta, Za sve navedene građevinske zahvate potrebno je osigurati prilazni put najmanje širine 5 m, spremnike vode i sanitarni prostor s kompostanom. Građevine iz točke (a) moraju biti kamenog ziđa i dvostrešnog krova prekrivenog kamenim pločama, kupom kanalicom ili slično. Poželjno je, ali nije obvezno da se i ostale građevine oblikuju na jednak način.

Uvjeti za izgradnju i uređenje poljoprivrednih gospodarstava u funkciji

seoskog turizma Članak 55i Stambene građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma mogu se graditi u sklopu individualnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u zonama poljoprivrednog zemljišta II i niže bonitetne klase, a prema sljedećim uvjetima: - veličina parcele min. 10 000 m

2

- max. dozvoljena izgrađenost na tlu je 300 m2

- max. ukupna izgrađenost objekta P+1+Pk je 450 m2

, u ovo nije uračunata površina podruma - maksimalna dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk - maksimalna dozvoljena visina je 7,5 m - krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18°do 22° zavisno o vrsti pokrova. - udaljenost od susjedne parcele mora biti min. h/2 a ne manje od 3 m. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije a materijalom, bojom, oblikom i smještajem u prostor trebaju biti stopljeni s okolišem. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam.

Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/površina šuma i šumskog zemljišta Članak 55j. Šume isključivo osnovne namjene i ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište izvan građevinskih područja se dijele na sljedeće zone: a) šume isključivo osnovne namjene (Š) – područja kojima se gospodari prema Zakonu o šumama, b) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište – negradiv prostor autohtonog pejzaža. Članak 55k. Izgradnja i uređenje unutar prostora/površina šuma isključivo osnovne namjene i prostora/površina ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta će se odvijati prema Zakonu o šumama, odnosno prema Programu za gospodarenje i korištenje šumskih površine. Dodatno, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji zaštite šuma (objekti za održavanje, uređenje i zaštitu šuma i šumskih površina, šumske ceste, infrastruktura za zaštitu od požara i sl.), b) građevina i površina u funkciji rekreacije (lovački dom, biciklističke i "trim" staze, pješačke staze, staze za jahanje i sl.). Moguće je graditi samo jedan (1) lovački dom po lovnom području c) objekata infrastrukture, ako ih iz tehničkih ili ekonomskih razloga nije moguće planirati izvan ovih zona. Izuzetak čine površine za zadržavanje oborinskih voda i infrastruktura za ublažavanje bujica, koje su poželjne ako su izvedene u skladu s okolišem (retencijska jezera, uređeni vodotoci i sl.).

- 80 -

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 38.

Članak 56 mijenja se i glasi: Planom su određena građevinska područja / zone gospodarske namjene za izgradnju građevina proizvodno-poslovne namjene .

Članak 39. Članak 58 mijenja se i glasi: Na području općine Poličnik Planom su određene sljedeće zone proizvodno-poslovne namjene: PROIZVODNO POSLOVNE ZONE (IK)

LOKACIJA – NAZIV ZONE

stanje u prostoru -pokrivenost planskom dokumentacijom

površina zone

BRIŠEVO – MAZIJE – ISTOK

dijelom izgrađeno područje, - izrađen DPU (DPU 28)

8,06 ha

MURVICA JUG

neizgrađeno područje izrađen DPU (DPU 45)

50,73 ha

IK MURVICA („METRO“)

djelom izgrađeno područje, ima DPU (DPU 47)

25,62 ha

POLIČNIK GRABI I

područje u izgradnji, - izrađen DPU (DPU 10)

40,50 ha

SUHOVARE

neizgrađeno područje - izrađen DPU (DPU 20)

17,59 ha

UKUPNO

142,50 ha

Uvjeti za izgradnja i uređenje naprijed navedenih zona su: - max. izgrađenost građevne čestice je 45%. - max. koeficjent iskoristivosti građevne čestice je 1. - max. visina građevine je 12 m. /iznimno ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, visina može biti i veća/ - min udaljenost građevine od susjedne građevne čestice je polovina visine građevine, ali ne manje od 3 m. - min. 15% od ukupne površine zone osigurati za javne potrebe (prometnice, parkirališta, zelene površine i sl.). Ostali uvjeti kao u točki 2.2.

Članak 40. Članak 59 mijenja se i glasi: Na području općine Poličnik Planom su određene sljedeće zone proizvodne namjene: PROIZVODNE ZONE (I)


stanje u prostoru izgrađeno / neizgrađeno

površina zone

BRIŠEVO – MAZIJE – ZAPAD

Dijelnom izgrađena (UPU 26)

6,73 ha

DRAČEVAC NINSKI – VISOČANE

Neizgrađeno (UPU 22)

47,21 ha

MURVICA ZAPAD I

Neizgrađena (UPU 41)

13,00 ha

MURVICA ZAPAD II


56,37 ha

MURVICA – ALUFLEXPACK


3,88 ha

MURVICA ISTOK (ISTOČNO OD IK - "METRO“))


7,91 ha

POLIČNIK GRABI II


14,39 ha

POLIČNIK GRABI III


26,08 ha

POLIČNIK – GRABI – IV


16,81 ha

POLIČNIK – ISTOK


57,00 ha

SUHOVARE- ISTOK I


4,30 ha

- 81 -

SUHOVARE – ISTOK II

Neizgrađeno (UPU21)

13,94 ha

UKUPNO

267,62 ha

U naprijed navedenim zonama proizvodne namjene mogu se graditi proizvodno-poslovni objekti, koji po prirodi svoje djelatnosti nisu bučni, niti emitiraju neugodne plinove i mirise, i ne ugrožavaju stanovanje, a prema sljedećim uvjetima:. - max. izgrađenost građevne čestice je 45%. - max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 1. - max. visina građevine je 8 m. /iznimno ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, visina može biti i veća/ - min udaljenost građevine od susjedne građevne čestice je polovina visine građevine, ali ne manje od 3 m. - min. 15% od ukupne površine zone osigurati za javne potrebe (prometnice, parkirališta, zelene površine i sl.). Ostali uvjeti kao u točki 2.2. Objekti izgrađeni do prosinca 2008. godine prihvaćaju se s već izgrađenom visinom i ukoliko je veća od 8 m.

Članak 41. Članak 60 mijenja se i glasi: Planom je određena poslovna zona (K) u Murvici. POSLOVNE ZONE (K)


stanje u prostoru izgrađeno / neizgrađeno

površina zone

MURVICA ZAPAD

dijelom izgrađeno područje, - izrađen DPU (DPU 42)

10,88 ha

U naprijed navedenoj zoni poslovne namjene dozvoljava se izgradnja društvenih, poslovnih i trgovačkih, ugostiteljskih, turističkih, javnih i sl. objekata, uz uvjet da ne ugrožavaju stanovanje, da nisu bučni, i da ne emitiraju neugodne plinove i mirise, a prema sljedećim uvjetima:. - max. izgrađenost građevne čestice je 45%. - max. koeficjent iskoristivosti građevne čestice je 1. - max. visina građevine je 8 m. - min udaljenost građevine od susjedne građevne čestice je polovina visine građevine, ali ne manje od 3 m.

- min. 15% od ukupne površine zone osigurati za javne potrebe (prometnice, parkirališta, zelene površine i sl.).

Članak 42. Članak 61 mijenja se i glasi: U proizvodnim i poslovnim zonama, kao i unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja pogona za proizvodnju čistog betona (betonara). Proizvodnja betonske galanterije dozvoljena je samo u zatvorenim prostorima.

Članak 43. Članak 62 mijenja se i glasi: Unutar GP naselja nije dozvoljena izgradnja sadržaja koji zagađuju zrak, tlo ili vodu, izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače promet teretnih vozila većih od malih kamiona, ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja.

Članak 44. Članak 63 mijenja se i glasi: Građevine proizvodno-poslovne namjene mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 45.

Članak 69 mijenja se i glasi: Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevnim česticama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. širine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.

Članak 46.

- 82 -

Članak 70 mijenja se i glasi: Planom se dozvoljava izgradnja i rekonstrukcija građevina društvenih djelatnosti prema sljedećim uvjetima: - min. širina ulične fronte građevne čestice je 14,0 m. - max. koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 40%. - max. koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,8. - volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. - max. dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. - max. visina građevine je 8 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov crijep, a nagib od 18

0 do 22


0.

Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2, ali ne manje od 3 m. Članak 47.

Članak 71 mijenja se i glasi: Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka u pogledu max. dozvoljene visine i volumena, samo za vjerske objekte, sportske hale i bazene.

Članak 48. Članak 72 mijenja se i glasi: Građevinu treba smjestiti na građevnoj čestici tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevne čestice, kao i od pristupnog puta polovina visine građevine (h/2) ali ne manje od 3 m. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte, ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno.

Članak 49. Članak 73 mijenja se i glasi: Prostor između građevinskog pravca i regulacijskog pravca mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Minimalna udaljenost između građevinskog pravca i ruba građevne parcele (regulacijskog pravca) je 5 m.

Članak 50. Članak 77 mijenja se i glasi: Planom je određeno izdvojeno građevinsko područje izvan GP naselja Poličnik na kojem se planira izgradnja vjerskih sadržaja / samostana sa pratećim objektima.

Članak 51. Članak 78 mijenja se i glasi: Uvjeti za izgradnju i uređenje zone samostana sa pratećim objektima sjeveroistočno od naselja Poličnik su: - obvezna je izrada UPU-a, koji mora pored obveznih priloga u skladu sa Pravilnikom sadržavati i

idejno rješenja u kojemu će biti prikazan način gradnje uređenja i korištenja predmetne zone - minimalna udaljenost od potoka treba biti u skladu sa zakonom - odvodnju otpadnih voda treba riješiti na način da ne ugrožava čistoću vode u potoku - maksimalna dozvoljena katnost je P+2 - maksimalna dozvoljena visina je 9 m - maksimalni koeficijent izgrađenosti je 40% - maksimalni koeficijent iskoristivosti je 0,8% - krovne plohe mogu biti kose ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. - za pokrov se preporuča crijep ali je dozvoljena upotreba i druge vrste pokrova ukoliko zadovoljava

kvalitetom i estetske kriterije - preporuča se nagib krovnih ploha od 18

0 do 22

0 zavisno o vrsti pokrova,. iznimno nagib može biti

veći, ali ne veći od 260.

- udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno jednaka visini objekta, ali ne manje od 3 m.

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava

5.1. Cestovni promet Članak 52.

Članak 81 mijenja se i glasi: Planom je obuhvaćena mreža javnih cesta i nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N.N. 180/04), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (N.N. 79/99, 111/00 i 98/01)

Članak 53. Članak 83 mijenja se i glasi:

- 83 -

Planom utvrđene min. širine zaštitnih koridora koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće Planom obuhvaćene cestovne mreže su:

područje kroz koje prolazi postojeća cesta planirana brza cesta

unutar GP naselja 12 m 30 m

izvan GP naselja 15 m 100 m

Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima.

Članak 54. Članak 87 mijenja se i glasi: Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja, uz obvezatno poštivanje Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (N.N. 119/07). Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Članak 55. Članak 89 mijenja se i glasi: Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima (N.N. 119/07).

Članak 56. Članak 91 mijenja se i glasi: Planom se utvrđuje sljedeći broj potrebnih garaža/parkirališnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni građevina:

Namjena broj parkirališnih mjesta PM / garaža

Stambene zgrade 1 garaža po stanu +1 PM na svaka dva stana ili 1,5 PM po stanu

Industrijske građevine 1 PM na 2 zaposlena u većoj radnoj smjeni

Zanatske, usl. servisne i sl. građevine na 1m2

bruto izgrađene površine 1m

2 parkinga

Apartmani 1 PM za svaku apartmansku jedinicu

Pansioni, moteli 1 PM po sobi

Ugostiteljski objekti, restorani i sl. 1 PM na 4 sjedala

Trgovine do 1500 m2

BRP 1 PM na 20 m2 površine prodajnog prostora

Trgovine ili trgovinski centri veći od 1500 m2

BRP 1 PM na 45 m

2 površine prodajnog prostora

Sportske dvorane i igrališta 1 PM na 10 sjedala

Vjerske građevine 1 PM na 5 sjedala

Škole i dječje ustanove 2 PM na svaku učionicu ili grupu djece + 2 PM za iskrcaj djece

Ambulante i poliklinike 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+ 2 PM po ambulanti za pacijente

ostali prateći sadržaji 1 PM na 3 zaposlena

Telekomunikacijski promet Članak 57.

Članak 93 mijenja se i glasi: Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Ukoliko nema ekonomske opravdanosti za izgradnju podzemne TK mreže, TK mreža, odnosno priključci na TK mrežu, mogu se izvoditi i zračno. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima ovog plana. U djelu izgradnje telekomunikacijskih vodova i mreža predviđa se na kopnenom djelu Zadarske županije građenje još jednog magistralnog svjetlovodnog kabela uz rub Jadranske autoceste A1. Izgradnjom tog svjetlovodnog kabela, postojeći svjetlovodni kabel na relaciji Zadar – Posedarje koji je sad lokalnog značenja bi spajanjem s tim kabelom dobio magistralno značenje s obzirom da će magistralni telekomunikacijski promet od Zadra usmjeravati direktno prema unutrašnjosti. Ovisno o potrebnim kapacitetima i novim tehnologijama Planom se dozvoljava izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih telekomunikacijskih uređaja i građevina.

- 84 -

5.4. Energetski sustav Članak 58.

Članak 98 mijenja se i glasi: Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 110/20(10) kv – cca 80 x 80 m i TS 400/110 kv cca 300 x 300 m 35/10 (20) kV - 1000 m

2

10/04 kV - 40 m2

Članak 59. Iza članka 101 dodaje se novi članak koji glase: Članak 101a Plinoopskrba Opskrba prirodnim plinom određena je spajanjem na mrežu kontinentalnog djela Hrvatske, uz mogućnost, u prvoj fazi, razvoja distributivnog sustava isparenog ili sa zrakom miješanog UNP – a (miješenog plina). Planom su naznačene planirane trase magistralnog plinovoda i regionalnih plinovoda te načelne lokacije mjerno redukcijskih stanica. Planom se omogućuje, do izgradnje visokotlačnih magistralnih i distributivnih plinovoda, plinofikacija većih urbanih središta, u prvoj fazi gradova Zadra, Biograda i Benkovca, sa zrakom miješanim, odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. „satelitska plinska opskrba“ - za veća konzumna područja). Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se temeljem osnovnih postavki Plana,“Studije opskrbe prirodnim plinom Zadarske županije“ i „Idejnog projekta opskrbe prirodnim plinom Zadarske županije“ i njihovih nadopuna, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Na teritoriju općine Poličnik Planom se utvrđuju sljedeće distributivne plinoopskrbne građevine: -redukcijska stanica Poličnik -distributivni plinovodi.

5.5. Vodnogospodarski sustav

5.5.2. Građevine za zaštitu voda Članak 60.

Članak 108 mijenja se i glasi: Ovim planom planira se priključenje naselja Murvica na kanalizacijski sustav Zadra sa uređajem za pročišćavanje „Centar“ i podmorskim ispustom u more Zadarskog kanala, za što je potrebno izgraditi gravitacijske kolektore, crpne stanice i tlačne cjevovode uz trasu Jadranske magistrale. Za ostala naselja u Općini Poličnik planira se izgradnja samostalnih kanalizacijskih mreža za pojedina naselja, sa vlastitim uređajima za mehaničko-biološko pročišćavanje otpadnih voda i dreniranje istih u teren putem upojnih građevina što je u skladu sa prijedlogom rješenja sustava odvodnje u Zadarskoj županiji danog u elaboratu „Studija zaštite voda na području Zadarske županije“ Kao privremena rješenja, do omogućavanja priključenja kanalizacijske mreže naselja Murvice na kanalizacijski sustav Zadra, odnosno izgradnje pojedinačnih cjelovitih sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda sa uređajem za pročišćavanje i upoj za ostala naselja u Općini Poličnik, za veće objekte predviđa (zahtjeva) se izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje uz higi jenizaciju fekalnih otpadnih voda i dispozicijom istih putem upojnih bunara uz zadovoljenje propisanih parametara ispuštanja prema zoni sanitarne zaštite u kojoj se objekt nalazi. Korištenje nepropusnih sabirnih jama sa odvoženjem prikupljenih fekalnih otpadnih voda, kao privremeno ili trajno rješenje odvodnje fekalnih otpadnih voda i zaštite podzemnih voda, može se primijeniti samo za objekte 10 ES (10 ekvivalentnih stanovnika).

Članak 61. Članak 109 mijenja se i glasi: Kanalizacija se u pravilu izvodi u koridoru prometnice. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvede se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina (Zakon o vodama, N.N. 107/95 i 150/05). Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama, radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina.

Članak 62. Iza članka 109 dodaje se novi članak koji glase: Članak 109a Temeljem Studije zaštite voda na području Zadarske županije, koja je dala načelna rješenja odvodnje i pročišćavanja zagađenih otpadnih voda svih gradova i naselja na cijelom području Županije te dala prijedlog kategorizacije vodotoka odnosno obalnog mora treba nastaviti aktivnosti vezane uz odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te zaštite voda. Trase vodova i lokacije građevina sustava odvodnje

- 85 -

ucrtane su u grafičkom djelu plana usmjeravajućeg značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Kod izrade detaljne dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti detaljnu analizu predloženih sustava, dati optimalni način odvodnje, odrediti konkretan postupak pročišćavanja, odrediti faznost izgradnje istih vodeći se planiranim razvojem naselja, odnosno financijskim mogućnostima investitora.

Članak 63. Iza članka 114 dodaju se novi članci koji glase: Članak 114a Granice zona sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu naznačena su u grafičkim prilozima ovog Plana. U skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) nisu dopuštene opasne tehnološke otpadne vode na lokacijama unutar ovih zona (zona II i zona III). Također nije dopušteno skladištenje nafte, naftnih derivata ili za vodu opasnih tvari. Planirani proizvodni pogoni mogu imati otpadne vode sa karakteristikama kućanskih otpadnih voda. Tehnološke otpadne vode u zonama II sanitarne zaštite izvorišta „Oko“ nisu dopuštene. Planirani proizvodni pogoni mogu imati otpadne vode sa karakteristikama kućnih otpadnih voda.

5.5.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 114b Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do ulijeva u rijeke ili more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Trasu regulacije postaviti uglavnom po parcelama javnog vodnog i vodnog dobra. Na mjestima gdje se trasa prometnice ili drugih infrastrukturnih objekata poklapa s trasom bujice ili vodnog dobra, potrebno je ishođenje vodopravnih uvjeta, te takvo projektno rješenje koje će omogućiti istovremenu regulaciju i kontinuitet korita bujice i vodnog dobra, kao i polaganje prometnica ili infrastrukture paralelno s reguliranim koritom. Ishođenje vodopravnih uvjeta je potrebno za sve infrastrukturne objekte koji se poprečno sijeku sa vodotocima ili javnim vodnim dobrom, te sve ostale objekte koji se namjeravaju graditi uz javno vodno dobro.

Članak 64. Članak 117 mijenja se i glasi: Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava. Zaštitu od poplava treba provoditi na temelju Plana zaštite od poplava.

Članak 65. Članak 118 mijenja se i glasi: Za područje Zadarske županije Planom navodnjavanja određene su zone povoljne za poljoprivrednu namjenu, korištenje postojećih vodnih potencijala te načini korištenja poljoprivrednog zemljišta. Moguće navodnjavane površine na području općine Poličnik su sljedeće: - Bokanjac -Poličnik Akumulacija Miljašić jaruga 1.5 x106 m3, površine 520 ha - Izvor Oko površine 30 ha - Baštica Akumulacija Vlačine 1.1x106 m3 površine 380 ha (djelomično na području Općine Poličnik a djelomično na podučju Općine Posedarje) - Baštica Akumulacija Grabovac 0.2x106 m3 površine 70ha (djelomično na području Općine Poličnik a djelomično na podučju Općine Posedarje)

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-

povijesnih cjelina Članak 66.

Članak 124 mijenja se i glasi: Mjere zaštite kulturnih dobara propisan je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N. 69/99, 151/03 i 157/03). Popis kulturno – povijesnih cjelina dat je u točki 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina. Smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije, određuje nadležna ustanova –Konzervatorski odjel u Zadru.

7. Postupanje s otpadom Članak 67.

Članak 129 mijenja se i glasi: Temeljem Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 11/06) izrađen je prijedlog Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije. Do donošenja Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije, otpad će se odlagati na postojeći neuređenim odlagalištima uz istovremenu sanaciju istih.

- 86 -

Uspostaviti sustav odvojenog skupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali, pap ir, staklo, itd) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje.


8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 69.

Članak 133 se briše:

8.5. Zaštita od požara Članak 70.

Iza članka 142 dodaje se novi članak koji glase: Članak 142a Određivanje zona zaštite od požara vatrobranim pojasevima, ovisno o požarnom opterećenju, a obavlja se prema tablici koja slijedi. Vatrobrani pojasevi, odnosno požarne zapreke mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodan prostor gdje nije dopuštena izgradnja, kao i prirodne prepreke – vodotoci, jezera. Zapreke II reda treba koristiti za izgrađenost veću od 30% bez obzira na požarno opterećenje. Tablica – određivanje zona zaštite

Požarno opterećenje GJ/M2 Red požarne zapreke Širina vatrobranog

pojasa

Vrlo visoko Veće od 4 I hv1+hv2+20m

Visoko Veće od 2 II hv1+hv2+10m

Srednje Od 1 – 2 III hv1+hv2+5m

Nisko Manje od 1 IV Visina višeg objekta

S obzirom na gustoću izgrađenosti požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima.

8.7. Zaštita od potresa Članak 71.

Iza članka 144 dodaje se novi članak koji glase: Članak 144a. Za izgradnju objekata, prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima, ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima, koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Mikro ispitivanja nisu vršena, jer navedeni podatci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1 000 000, što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem RH i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25 000), odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5 000). Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa . U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustavi vodoopskrbe, odvodnje i energetike). Općina Poličnik ne nalazi se na području najvećeg intenziteta potresa (VII i viši stupanj MCS ljestvice).

9. Mjere provedbe plana Članak 72.

Članak 145 mijenja se i glasi: Provođenje i razrada Prostornog plana odvijat će se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi na temelju Prostornog plana i Odluke o izradi prostornog plana temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07).

9.1. Obveza izrade prostornih planova Članak 73.

- 87 -

Članak 146 mijenja se i glasi: Utvrđuje se potreba donošenja planova nižega reda (UPU-i i DPU-i), u skladu sa grafičkim prilozima Plana.

Članak 74. Članak 147 mijenja se i glasi: Na snazi ostaju sljedeći planovi nižeg reda: - Izmjene i dopune PUP-a stambenog naselja Murvica za blok 1 - Izmjene i dopune PUP-a stambenog naselja Murvica za blok 2 - DPU proizvodno –poslovne zone Grabi – Poličnik, (10) - DPU mješovite poslovno-proizvodno-stambene zone „Mazije Jugoistok“ (28) - DPU područja gospodarske zone „Murvica (IK)“(47) - DPU stambeno – poslovne zone „Suhovare“ (20) - DPU Murvica– Jug (45)

Članak 75. Članak 148 mijenja se i glasi: Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade Urbanističkog plana uređenja sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) za sljedeće prostorne cjeline:

OZNAKA

MJESTO GP OZNAKA NAMJENE

POVRŠINA ZAHVATA

1 LOVINAC Sjeverozapad GPn 64.53 ha

2 LOVINAC Jugoistok GPn 27.06 ha

3 RUPALJ GPn 86.50 ha

4 VISOČANE GPn 92.12 ha

5 POLIČNIK Dubrava-Crkvina VJ 11.37 ha

6 POLIČNIK Sjeverozapad GPn 47.98 ha

7 POLIČNIK Centar naselja GPn 88.0 ha

8 POLIČNIK Zapad GPn 11.72 ha

9 POLIČNIK Sjeverno uz D8 GPn 12.9 ha

11 POLIČNIK Grabi II I 14.39 ha

12 POLIČNIK Grabi III I 26.08 ha

13 POLIČNIK GrabI IV I 16.81 ha

14 POLIČNIK Grabi VI GPn 9.46 ha

15 POLIČNIK GPn 118.7 ha

16 POLIČNIK Istok I 57.00 ha

17 SUHOVARE GPn 14.22 ha

18 SUHOVARE GPn 25.05 ha

19 SUHOVARE ISTOK I I 4.30 ha

21 SUHOVARE ISTOK II I 13.94 ha

22 DRAČEVAC NINSKI Dračevac I 47.21 ha

23 DRAČEVAC NINSKI Centar naselja GPn 79.17 ha

24 DRAČEVAC NINSKI GPn 12.22 ha

25 DRAČEVAC NINSKI Jug GPn 39.23 ha

26 BRIŠEVO Mazije zapad I 6.73 ha

27 BRIŠEVO Zapad GPn 8.08 ha

29 BRIŠEVO Briševo istok II GPn 5.86 ha

30 BRIŠEVO GPn 2.75 ha






36 MURVICA Centar naselja GPn 212.36 ha

37 MURVICA GPn 83.71 ha

38 MURVICA R 17.5 ha

39 MURVICA Zapad II I 56.39 ha


41 MURVICA Zapad I I 13.00 ha

42 MURVICA Poslovna zona Murvica Zapad

K 10.88 ha



46 MURVICA Murvica istok R 14.95 ha

- 88 -

48 MURVICA Murvica Istok (istočno od IK Murvica Metro)

I 7.91 ha


50 MURVICA Aluflexpack I 3,88 ha

Do izrade planova užih područja naprijed navedenih u ovom članku, moguće je izdavanje potrebnih odobrenja za gradnju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja (GPn) temeljem odredbi ovog Plana, ukoliko je riješena osnovna infrastruktura (pristupni put). Iznimno unutar zona označenih u grafičkom dijelu plana kao „GP naselja Murvica UPU br. 37.“ i GP naselja Poličnik UPU br. 9.“ moguća je primjena prethodnog stavka samo na pojedinačne parcele odnosno prostorne cjeline do 1200m².

9.2. Primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 76. Za poticanje demografskog rasta i zadržavanje sposobno radnog stanovništva, kao i poboljšanje općih životnih uvjeta, potrebno je: - ostvarivati razvojne programe malog poduzetništva i uslužnih djelatnosti, poljoprivrede, stočarstva i

turističke djelatnosti - primjerene vrijednostima prostora, - poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva, - poboljšavati infrastrukturnu opremljenost

Članak 77. Članak 150 mijenja se i glasi: Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera odnosi se na: - poticanje gospodarskog razvitka općinskog prostora korištenjem stimulativnih mjera od strane

Županije i države u oblasti poljoprivrede i pratećih djelatnosti . - poboljšanje postojećih i izgradnju novih infrastrukturnih sustava na čitavom području Općine, a

posebice tamo gdje postoje konkretni razvojni programi. - osiguranje svih potrebnih preduvjeta za ubrzanje postupaka u sustavu otkupa i komasacije

zemljišta, što je od vrlo velikog značenja u poljodjelstvu.

- stvaranje svih pozitivnih preduvjeta za poboljšanje ukupnog standarda življenja na prostoru Općine Poličnik, kroz planiranje posebnih programa u oblasti zdravstva i socijalne skrbi, te kulturnih i športskih aktivnosti.

Članak 78. Članak 151 mijenja se i glasi: U cilju osiguranja razvoja i zaštite prostora općine potrebno je - kontinuirano pratiti stanje u prostoru i čuvati prostor u skladu s odrednicama ovog plana, čuvati od

bespravne izgradnje zonu planirane individualne usmjerene stambene izgradnje u Murvici, sve proizvodno poslovne zone, prostore infrastrukturnog regionalnog koridora, koridora za proširenje Jadranske turističke ceste s dvotračne na četverotračnu, čuvati izvore pitke vode u skladu s Odlukom županijske Skupštine o zonama sanitarne zaštite.

- održavati stalne i povremene vodotoke - pejzažno prihvatljivo urediti krajobraz koji je oštećen izgradnjom Jadranske autoceste. - prostore koji su minirani u tijeku ratnih djelovanja, a koji još nisu razminirani, potrebno je očistiti od

zaostalih mina. - poticati izgradnju proizvodno poslovnih sadržaja. U svrhu nalaženja investitora organizirati

prezentaciju mogućnosti općine za razvoj istih, kako u Zadru, tako i u Zagrebu na nivou države, također i kod hrvatskih iseljenika.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 79. Ovim se Planom omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga plana. Rekonstrukcija se može odobriti samo za one građevine za koje je bila izdana građevinska dozvola ili su bile izgrađene prije 15. veljače 1968. godine. Članak 80. Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva obnova krova i svih dotrajalih konstruktivnih dijelova, te promjena namjene. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će promjena približiti namjenu planiranoj svrsi prema ovome Planu, ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš postojeće namjene.


Documents

II. Odredbe za provođenje · Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine