qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop asdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas dfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjkl zxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcv bnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwOSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA DRUGI PARCIJALNI ISPIT SARAJEVO 2010 Emina suljevic

Kapital i visak vrijednosti Neophodnost permamentnog zadovoljavanja potreba,kako se to vec ranije spomenulo je pokretacka snaga svih poslovnih aktivnosti.To je i bio motiv proizvodnih aktivnosti ljudi u prvobitnoj zajednici. Potrebe su postala pokretacka snaga platezno sposobne traznje.Taj pokretacki motiv osigurava samo kupoprodaju.Traznja i prodaja tj kupovina i prodaja su pokretacke snage koje vode ka cilju tj preduzetnickom naporu koji bi trebao da donese profit smijesno bi bilo i pomisliti da bi neko damas angazovao kapital s namjerom da zadovolji potrebe ljudi.Osnovni cilj pokretanja biznisa je oplodnja kapitala.Kapital se uistinu ulaze u razlicite oblike poslovnih aktivnosti s jednim jedinim ciljem da se oplodi tj uveca. Istini za volju ima i onih koji su spremni da pokrenu odgovarajuce poslove sa zeljom da realizuju neke svoje zamisli provjere svoje ideje svoju spretnost organizacione sposobnosti da pokazu moc i superiornost verifikuju inovaciju itd.no ako iz takvih motiva nema oplodjivanja kapitala koji se u te svrhe angazuje citav posao ce relativnno brzo propasti. Motiv ulaganja kapitala je njegovo oplodjivanje tj stalni rast tj uvecavanje. Da bi se obezbjedio rast ulozenog kapitala njegov vlasnik tj poduzetnik mora da organizuje razlicite poslovne aktivnosti.Uzmimo za primjer da je vlasnik kapitala odlucio da svoj kapital oplodjuje tj uvecava kroz ulaganje u kakvu proizvodnju.kada se radi o proizvodnji moramo u obzir uzeti njene cinioce :sredstva za rad,predmeti rada i rad.da bi se ti cinioci mogli koristiti u procesu proizvodnje kapital se angazuje za nabavku tj.kupovinu svih tih cinioca. U procesu proizvodnje sredstva za rad i predmeti rada se trose prenoseci na novi proizvod onu vrijednost s kojom su usli u proces proizvodnje.spajanjem sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom dobivamo potpuno novu vrijednost. U proizvodnji secera kao inputi primjera radi ulaze masine i alati laboratorije silosi i dr objekti te energija secerna repa i radna snaga. Posto oni imaju svoju vrijednost ciji je iskaz cijena ,kada se oni svi zajedno uzmu dobit cemo vrijednost novog proizvoda tj.vrijednost secera. KAKO SE OPLODJUJE KAPITAL? Pretpostavimo da nam za proizvodnju jednog kilograma secera proizvodjac angazuje razne masine i alate u vrijednosti od 0,20km,laboratorijsku opremu i instrumente 0,35km poslovnu zgradu i objekte 0,05km,energiju 0,10km,pomocni materijali 0,05km osnovnu sirovinu 0,45kkm i radnu snagu 0,40km.Ukupno angazovani rad iznosi 1.60km.Znaci li to da za kg secera placamo 1.60km,ako da onda se zapitajmo ako bismo secer prodavali po ovoj cijeni koliko vrijede sami inputi za rad tada se angazovani kapital uopce ne bi oplodio,a ako se kapital ne bi oplodio tada se niko ne bi angazovao da ucestvuje u takvoj proizvodnji.ako bismo rekli da cijena secera nije 1,60 nego 1,80 ili 2,00 km ili vise.Naravno nije moguce staviti cijenu koju mi pozelimo ,inputi su odredjivaci vrijednosti a samim tim i cijene secera.utroseni cinioci nisu nista drugo do sami cinioci rada koji se ulazu u proizvodnju. Npr.fabrika proizvodi 2000kg secera dnevno ,za taj obim proizvodnje od odredjene sume angazovanog kapitala moralo bi se utrositi 3.200km,ako analiticki rastavimo kapital koji smo utrosili za proizvodnju

secera i posmatramo ga kroz tri njegova od ranije nam poznata dijela tj.sredstva za rad predmeta rada i radnu snagu dobijemo: Sr=1,500km Pr=900km R=800 Ukupno utroseni kapital = 3,200km Uzmimo i to da proses pravljenja secera traje 4 sata : Sr=750km Pr=450 R=400 Ukupno utroseni kapital prvog ciklusa je :1,600km A ako uzmemo u obzir da je radno vrijeme osam sati tada angazujemo opet istu radnu snagu predmete rada i sredstva rada: Sr=750km Pr=450km R=0 Angazovani kapital II ciklusa je 1.200 km Posto suradnici angazovani 8 sati dnevno i njihov dan iznosi 400 km tada se za drugi ciklus ne placa nista.tokom proizvodnje stvorena je vrijednost od 3.200 km a od ukupno angazovanog kapitala utroseno je 2.800km.uporedimo li iznose novostvorene vrijednosti i angazovanog kapitala vidimo razliku od 400km,i upravo tih 400km tj taj iznos nam odredjuje cijenu secera u nasem slucaju.ulozili smo 2.800km a dobili 3.200 tako da smo stvorili u procesu proizvodnje visak vrijednost.Zivi rad je jedni sposoban da napravi vecu vrijednost od sopstvene. Roba i njena vrijedonosna struktura Vrijednosna struktura robe moze se iskazati kroz 4 cinioca: 1.odgovarajucu kolicinu ulozenog minulog rada tj.utroseni kapital koji je angazovan za nabavku sredstava za rad .Za ovu priliku iskazujemo ga simbolom sr. 2.odogovarajucu kolicinu ulozenog rada u predmete rada tj.ulozeni kapital angazovan za nabavku sirovina.simbol pr 3.odgovarajucu kolicinu zivog rada tj.kapital koji je utrosen za kupovinu radne snage.Oznacava se simbolom r 4.odgovarajuca kolicina viska vrijednosti.oznacava se simbolom v. Poslije svega iznesenog mozemo naciniti konstrukciju strukture vrijednosti roba.

Sr+pr+r+v=C Umjesto skracenice za sredstva za rad i predmeta rada koristit cemo njihovu zajednicku ounaku sp .tako se nova funkcija predstavlja na iduci nacin : Sp+r+v=C Sp-sredstva za proizvodnju R radna snaga V visak vrijednosti. Ovako iskazana struktura ukazuje da vrijednost robe u sebi sadrzi utrosena sredstva za rad predmete i utroseni rad. Utvrdjvanje vrijednosti radne snage U svijetu kapitalisticke proizvodnje marksizam i njemu bliska literatura radnu sagu vidi kao robu.Ako je radna snaga roba poput svih ona ne moze da izdrzi ozbiljniju kritiku.Razlog tome je prost.prihvatimo li da odrednicu robe cine tri cinioca:vrijednost,upotrebna vrijednost i prometna vrijednost da se vrijednost odredjuje kolicinom prostog ljudskog rada koji je ulozen u proizvodnju odmah cemo zapasti u cosokak.Ako radnu snagu personificiraju ljudi tj.covjek odmah ostaje pitanje gdje je rad koji je nuzno prisutran u svakoj robi. Hajde da kazemo kako se tu radi o nekom bioloskom radu,dakle radu koji je nametnula sama priroda s ciljem odrzavanja vrste.tad nam se suprostavlja postavka o velicini vrijednosti.Velicinu vrijednosti odredjuje kolicina ulozenog rada u stvaranje nekog dobra.Biologija je tu jedinstvena i univerzalna .Nema ni veceg ni manjeg rada u nastajanju i odredjivanju covjeka.Otuda zaista i ostaje neupitna postavka o radnoj snazi kao robi.radna snaga se medjutim kupuje i prodaje.Kupuju se zapravo fizicke i psihicke sposobnosti covjeka koje se potom koriste u odgovarajucim radnim procesima.i naravno tu je neumitno pitanje kako se zapravo odredjuje vrijednost radne snage.s kojom vrijednoscu treba iskazati radnu snagu (r)u funkciji :sp+r+v=c ili naprosto kako se utvrdjuje cijena rada.kako smo vec vidjeli rad se definise kao svrsishodno trosenje ljudske energije .Ako prihvatimo iznesenu definiciju rada tada vise i nije tesko doci do mehanizma koji ce nam objasniti nacin utvrdjivanja vrijednosti radne snage.posto je rad trosenje energije covjeka,utrosenu energiju valja stalno obnavljati.na koji nacin covjek obnavlja svoju energiju?Kao biolosko bice on to cini svakodnevnim redovnim podmirivanje potreba za hranom,picem,odjevanjem ogrevom itd.Trosenje razlicitih dobara covjek obezbjedjuje zanavljanje radne energije i time osigurava svoju radnu sposobnost. Dobra kojima covjek obezbjedjuje nadoknadu radne energije tj.odrzavanje svoje radne sposobnosti temeljna su odrednica vrijednosti radne snage.Covjek svoju energiju zanavlja koristenjem inajskupljih dobara recimo biftekom ili pak hljebom krumpirom nosenjem odjela najskupljih kreatora ili svugdje prisutnom konfekcijom stanovanjem u vilama ili barakama sklepanim od prirucnog materijala.da li cemo u primjeru sa proizvodnjom secera uzeti radnika koji radi 500 sati ili cemo rad uzeti koji traje 600 sati? Pri utvrdjivanju vrijednosti necemo uzeti ni jedno ni drugo uzet cemo srednju vrijednost.kada se medjutim radi o samoj vrijednosti naprijed pobrojanih dobata vrijednost se nece odredjivati ni pod jednim od uslova.Primjenjuje se naravno prosjecno radno vrijeme npr.553.45hr za jednu tonu sto je

kako smo vidjeli iskaz drustvenog potrebnog radnog vremena te grane.U vezi s utvrdjivanjem radne snage treba ukazati jos na tri relevante cinjenice I:vrijednost radne snage nije niti moze biti staticka tj jednom zauvijek utvrdjena kateforija.Rijec je onecemu sto je podlozno stalnim a uz to relativno brzim promjenama.S jedne strane svakodnevno poboljsavanje zivotnih uvjeta i standarda ljudi uvodi sve veci broj dobara koje postaju nasusna potreba svakog covjeka.recimo sredstva higijene koristenje televizije vikend kuce itd.S druge strane sve veci i brzi rast produktivnosti i proizvodnih sposbnosti ljudi uopce mnoga dobra cini sve jeftinijim.npr.cijene automobila kompjutera kucanskih aparata odjevnih predmeta isl.prva pojava vodi ka sve vecem i brzem rastu vrijednosti radne snage a druga to cine suprotno njenom smanjivanju. II:razlicite sredine bile to prirodne ili kulturne imaju razlicite potrebe navike i ponasanje.Kinez ce se zadovoljiti da na posao ide biciklom,amerikanac ce traziti auto a afrikanac pjeske.Svi ti cinioci manje vise uticu na vrijednost radne snage. III:reprodukcija radne snafe ne podrazumjeca samo nadoknadu tj obnavljanje radnih sposobnosti .reprodukcija podrazumjeva jos i osiguranje radnickog potomstva.Odtud u vrijednost radne snage ulaze i potrebe njegovog domacinstva. Visak i ekstravisak vrijednost Visak vrijednost se stvara u procesu proizvodnje tj.procesu nastajanja novih vrijednosti.stvara ga zivi rad a ne kapital.Angazovani kapital je ona i onolika odrednica viska vrijednosti koliko se sam koristi za pribavljanje radne snage. Radna snaga koja je kupovinom angazovana u neposrednom procesu proizvodnje stvara zapravo visak vrijednosti.u primjeru koji je naveden receno je da je radna snaga angazovana za 400km dnevno.Posto zaposleni za zadovoljenje potreba rade samo polovinu radnog dana drugu polovinu provode u stvaranju viska vrijednosti.Izneseni primjer potvrdjuje da visak vrijednosti od 400km stopu viska vrijednosti ostvaruje za 100%. Stopa viska vrijednosti se racuna po sljedecem obrascu: v,=V/r * 100 ili v,=400/400 *100,v,=100% Pri tom su: V,-stopa viska vrijednosti v=masa viska vrijednosti r-vrijednost kapitala angazovan za kupovinu radne snage na velicinu stope viska vrijednosti uticu mnogi faktori.Tu je sama grana u kojij se djelatnost obavlja zatim je tu i uticaj monompola nivo produktivnosti subjekata itd.Kada su uslovi privredjivanja ispod prosjeka date grane tada ce se ostvarivati maximalan tj.extravisak vrijednosti.ekstravisak se moze objasniti i jos kao proizvodnja koja je obavljena u uslovima ispod drustveno potrebnog radnog vremena utvrdjenog na nivou radne grane.ekstravisak vrijednosti drugim rijecima ostvaruju oni proizvodjaci koji imaju najbolje uslove privredjivanja.s obzirom da se ti uslovi obezbjedjuju koristenjem savremenih tehnologija,savrsenijih sredstava za rad,boljom organizacijom isl.dakle visokim znanjem ,visokom produktivnosti,pokusaji da se ostvari ekstravisak je prvorazredna pogonska snaga ubrzanog razvoja.

Kapital i akumulacija Kapital je zajednicka imenica za sve ono sto se kao cinioci nalae u procesu proizvodnje.sam proces drustvene reprodukcije namece potrebu da angazovan kapital egzistira u velikom broju razlicitih oblika i da se prije svega nadje u obliku sredstava za rad,predmetima rada,gotovoj robi,potrazivanjima novcu isl. Ukoliko se radi o prostoj reprodukciji tj,obnavljanju proizvodnje na istim osnovama tada nabacka utrosenih cinilaca se obavlja prena naprijed utvrdjenim kolicinama odnosno vrijednostima.Prosta reprodukcija nije stanje koje karaterise razvoj danasnjeg svijeta. Da bi se reprodukcija mogla obnavljati na stalno uvecanim osnovama neophodan je dodatni kapital.Kapital iz kojeg bi se mogli obezbijediti dodatni proizvodni cinioci kako bi se oni angazovali za obavljanje reprodukcije na stalno uvecanim osnovama naravno postoji.Taj izvor kapitala treba traziti u samom sistemu reprodukcije.vrijednost se odredjuje semom c=sp+r+v.Sam proces reprodukcije podrazumjeva zanavljanje sredstava za rad i predmeta rada koje smo u semi iskazali kao sredstva za proizvodnju sp i radnu snagu r.Za prostu reprodukciju bi bilo dovoljno da se iz realizovane vrijednosti izdvoji onaj dio koji je u predhodnom ciklusu transformacijom prenio svoj dio vrijednosti na novi proizvod.Ako se medjutim zeli obaviti prosirena reprodukcija trebat ce se izdvojiti novi kapital za nabavku dodatnih sredstava za rad,predmeta rada i nove radne snage.Ako taj dodatni kapital trazimo u sferi drustvene reprodukcije njegov izvor moze biti samo visak vrijednosti. Iz dijela viska vrijednosti izdvaja se dio koji se koristi za nabavku novih tj.dodatnih cinilaca proizvodnje.Na taj nacin obezbjedjeni proizvodni cinioci koriste se upravo za obanvljanje reprodukcije na uvecanim osnovama. Koliko ce se viska vrijednost izdvojiti za potrebe prosrene reprodukcije ovisi prije svega od razvojnih ciljeva drustva tj razvojnih ciljeva pojednih subjekata.Ako smo odlucni da razvoj stalno ubrzavamo i povecavamo obim proizvodnje tada ce manji dio visak vrijednosti biti izdvojen ta druge namjene .Bit ce manje novca za podmirivanje potreba ljudi izvan nposredne proizvodnje,smanjivat ce se davanja socijalno ugrozenim slojevima drustva isl.S druge strane povecavat ce se izdvajanje za nove nabavke cinilaca proizvodnje. Svaki proizvodni ciklus donosi odgovarajuci iznos viska vrijednosti.Posto je tako stvoreni visak vrijednost cesto nedovoljan za ulaganje dodatnih proizvodnih cinilaca bit ce nuzno akumulirati visak vrijednosti iz nekoliko uzastopnih proizvodnih ciklusa.Tek nakon akumulirane odredjene sume novca moguce je pristupiti nabavci dodatnij cinilaca i njihovo ukljucivanje u jedan od novih reprodukcionih procesa.sam proces prikupljanja viska vrijednosti iz nekoliko ciklusa naziva se akumulacijom.Akumulacijom je kroz odredjeno vrijeme moguce pribaviti dovoljno novca za novi proces reprodukcije na uvecanim osnovama.akumulacija je postao termin za oznacavanje uspjesnosti firmi. Organski sastav angazovanog kapitala Pokretanje proizvodnje namece potrebu obezbjedjivanja odgovarajuceg iznosa kapitala.Angazovanje kapitala podrazumjeva njegovo optimalno rasporedjivanje na pojedine proizvodne cinioce.Koliko ce kapitala biti angazovano odredjeno je manje vise tehnoloskim procesima.Proizvodnja cak istih roba moze se utemeljicati na razlicitim tehnoloskim postupcima.Sve to moze uticati i na ukupnu kolicinu angazovanog kapitala i na medjuomjere samih proizvodnih cinilaca.

Radna snaga je sposobna da stvara vecu vrijednost od sopstvene vrijednosti:ona je dakle izvor viska proizvoda odnosno viska vrijednosti. U procesu proizvodnje angazovani kapital ne ucestvuje jednako u stvaranju viska vrijednosti.S jedne strane imamo kapital koji ne ucestvuje u stvaranju viska vrijednosti ,to je onaj dio kapitala koji se angazuje za nabavku sredtava za proizvodnju,dok sa druge strane imamo kapital cije angazovanje doprinosi stvaranju viska vrijednosti.u pitanju je onaj dio kapitala koji se angazuje za kupovinu radne snage .Odnos kapitala koji se angazuje za nabavku sredstava za proizvodnju naspram onog koji se koristi za pribavljanje radne snage naziva se organiskim sastavom kapitala. Vidjeli smo da se vrijednost robe ne odredjuje prema individualnim uvijetima privredjivanja vec posjecnim vaze za datu granu..Proizvodjaci ciji su uslovi privredjivanja losiji koji dakle trose vise vremena za proizvodnju datog dobra poslovat ce sa gubitkom.Obrnuta je situacija sa proizvodjacima koji postizu bolje radno vrijeme tj.nize od drustveno prihvatljivog radnog vremena.s obzirom sa se bolje tj,nize radno vrijeme postize poboljsavanjem produktivnosti ostaje i potreba subjekata da u tom pravcu stalno djeluju. Promjena strukture angazovanog kapitala u korist sve veceg rasta materijalne strane pokazatelj je rasta organskog sastava kapitala.Sto je organski sastav kapitala visi to su uslovi privredjivanja bolji.Sto su uslovi privredjivanja bolji sve su vece mogucnosti za rast viska i ekstraviska vrijednosti. Akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav Visak vrijednosti stvoren u jednom ciklusu nije najcesce dovoljan za kakvo ozbiljnije ulaganje.Da bi se obezbijedilo njegovo efikasno i funkcionalno ulafanje nuzno ga je iz vise uzastopnih proizvodnih ciklusa sakupiti i tako prikupljenim kapitalom zapoceti novu vecu reprodukciju.To drugim rijecima znaci da se iz akumuliranog viska vrijednosti nabave potrebni proizvodni cinioci u potpuno identicnim omjerima kako je bilo i u proslom slucaju. Akumulaciju uz nepromjenjeni sastav kapitala predstavit cemo na jednom prakticnom primjeru.Ako smo kapital od 150.00 km ulozili u podizanje secerane omjera 80%za prizvodnju a 20% u radnu snagu uz stopu viska vrijednosti od 100% sema organizovanog kapitala bi bila:

Kako sema prikazuje doslo je do uvecanja angazovanog kapitala na pozicijama k1 k2 k3.ulazuci novi kapital stanje se nece promijeniti i dalje ce stajati omjer 8:2.pri ovoj situaciji namece se pitanje kakvi su globalni ekonomski efekti? Visak vrijednosti koji je upotrebljen kao dodatno angazovan kapital uz nepromjenjeni organski sastav namece potrebu iznajmljivanja nove radne snage.Nova traznja za radnom snagom vodi rastu opste zaposlenosti.Ako postoji rezervna armija nezaposlenih akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav kapitala u privredi date zemlje stvarat ce pozitivne efekte.No u slucajevima kada ne postoji rezervna

armija nezaposlenih to uvijek kreira traznju kojoj ponuda radne sngae ne moze da odgovori.posljedice takvog stanja je rast najamnina. Ako se ostvaruje pretpostavljeni model porast najamnina neminovno vodi raspodjeli viska vrijednosti.Smanjivanje viska vrijednosti isto je sto i smanjivanje ukupne akumulativne sposobnosti subjekata,tj.drustva uopce. Smanjivanjem akumulativne sposobnosti drustva i privrede u cjelosti za posljedicu imaju nedovoljno izdvajanje viska vrijednosti u prosirivanje reprodukcije.nemogucnost organizovanja nove proizvodnje na novim prosirenim osnovama vodi usporenom rastu,a nerijeko i samoj stagnaciji drustva.akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav bit ce faktor rasta u zemljama odnosno drustvima koje posjednuju relativno veliku armiju nezaposlenih.U slucajevima gdje nema rezervna armija nezaposlenih traznja za novom snagom vodit ce automatski rastu najamnina a rast najamnina smanjenju viska vrijednosti i niskoj akumulativnosti.Niska akumulativnost uvijek ima za posljedicu spor,nedovoljan i nepouzdan rast.Tavo stanje uvijek je preteca stagnacije ili pak sama stagnacija razvoj. Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala Akumulacija uz stalni rast organskog sastava kapitala prirodno je stanje razvojno orjentisanih drustava.To je kako bismo jos rekli pozeljan model razvoja privrede i drustva u cjelosti.radi se o modelu u kom se iz akumuliranog viska izdvaja veca suma za nabavku sredstava za proizvodnju u odnosu na ono sto se izdvaja za pribavljanje radne snage.Novoangazovani kapital odtud ima i povoljniji organski sastav od starog. Poboljsan organski sastav kapitala utice na:zaposljavanje,tehnicko-tehnoloski napredak,produktivnost,rast viska vrijednosti i akumulaciju isl. Podjemo li od pretpostavke da smo otpoceli gradnju secerane i dasmo za te potrebe predujmili kapital od 150.000 maraka i da je predujmeljeni kapital angazovan na nacin da je 80% uporebljeno za nabavku sredstava i predmeta rada a 20% za iznajmljivanje radne snage,uz stopu vrijednosti od 100%.akumulacija viska vrijednosti vrsi se kroz 5 godina a akumulirani kapital se angazuje u omjeru 9:1.Angazovana sredstva za proizvodnju se u deset godina svog rada trosenjem prenesu na novu vrijednost pa se otud ona zamjenjuju novim.Na osnovu iznesenog sema kapitala izgleda ovako:

Pri cemu su izneseni simboli Fa-fond akumulacije Ddn dohodak drustvene nadogradnje

Kako se iz gornje seme vidi dodatni kapital angazuje manje radne snage nego je to bio slucaj s pocetnim ulaganjem.posto je prenio citavu svoju vrijednost na novi proizvod ,po isteku dest godina i stari kapital reducira radnu snagu.ovaj model napm pokazuje da rast organskog kapitala vodi sporijem rasru a nerijetko i samom padu broja uposlenih.u nekim privrednim granama kadkada vodi i do pada opce zaposlenosti.akoje izneseni model realan namece se zakljucak da akumulacija uz porast organskog sastava kapitala ide na stetu zaposljavanja sa svim socijalnim problemima i posljedicama koji iz tog nuzno proizilaze.Privreda i drustva koja su spremna da iz akumulacije izdvajaju vise za nabavku sredstava za proizvodnju orjentisana su ka svom osavremenjivanju.Posljedicu osavremenivanja nalazimo u rastu produktivnosti sto i inije drugo do ostvarenje povoljnih uvjeta privredjivanja.Bolji uvjeti privredjicanja vode daljem rastu proizvodnje snizavanju troskova rastu viska vrijednostii novoj vecoj akumulaciji itd.visokoakumulativna preduzeca su sposobna da izdvajaju vise sredstava za ulaganje i nove kapacitete,ali i u druge prije svega tercijalne djelatnosti.Privreda osposobljena da neprekidno poboljsava organski sastav kapitala pruza moguscnost za nova ulaganja a s njim a i kreiranje novih radnih mjesra. Organski sastav kapitala i razvoj Akumulacija uz porast organskof sastava kapitala nezamjenjiva je pokretacka snaga razvoja privrede i drustva u cjelosti .Rijec je o modelu koji pociva na nastojanju privrednih subjekata da vrijeme koje se trosi za izradu odredjenog proizvoda spuste ispod drustveno korisnog prihvatljivog potrebnog radnog vremena tj.ispod vremena koje se iskazuje kao prosjek grane.I subjekti cije je individualno vrijeme iznad prosjeka moraju neminovno da ga dovedu ako ne ispod nivoa onda do nivoa prosjeka grane.Ukoliko to ne urade nece moci opstati u datoj grani.Da bi se popravili indivdualni uslovi privredjicanja tj.snizilo radno vrijeme na prosjek grane ili ispod prosjeka grane jedini nacin je rast produktivnosti.Akumulacija uz stalni porast organskog sastava kapitala strategija je dakle koja obezbjedjuje rast produktivnosti poboljsavanja uslova privredjivanja i stalni rast viska vrijednosti i vece akumulacije.Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala je bez sumnje osnovna pretpostavka rehnicko-tehnoloskog napretka a samim tim i cinilac rasta ne samo privrede neke zemlje vec i drustva u cjelosti.model je ujedno i pokazatelj koji najvise govori kako i zasto privrede razvijenih zemalja rastu kako i zasto dolazi do njihovog sve ubrzanijeg razvoja te kako i zasto zemlje siromasnog svijeta ostaju trajno u razvojnoj poziciji u kakvoj jesu. Obrt kapitala U procesu reprodukcije angazovani kapital se mora rasporediti na nacin da se dijelovi tog kapitala sralno nalaze u pojedinim reprodukcionim fazama . Nacin koji osigurava postepeni kontinuitet.Pocetno angazovan kapital ne ostaje u pojedinim reprodukcionim fazama neogranicen.Svojim transkormisanjem tj.prelaskom iz jednog oblika u drugi,on se krece dajuci pri tom novom obliku novi sadrzaj.Prelaskom kapitala iz jednog oblika u drugi zavrsena je pretpostavljena mu funkcija i okoncan jedan njegov ciklus.novi ciklus podrazumjeva aktivnost u okviru nardne namijenjene mu funkcije i tako redom sve dok se ne vrati u svoje prvobitno stanje.stalno kretanje angazovanog kapitala u procesu reprodukcije nazivamo kruzni tok.kruzni tok kapitala je zapravo njegovo kretanje od pocetne faze kroz druge faze kroz druge faze i njihove cikluse da bi se poslije stanovitog vremena ponovo nasao u obliku u kom je zapoceo svoj kruzni reprodukcioni tok.reprodukcioni ciklus zapocinjje predujmljivanjem novcanog kapitala.Za novac se kupuju sredstva za proizvodnju i radna snaga.u procesu proizvodnje dolazi do spajanja sredstava za proizvodnju s iznajmljenom radnom snagom.Spajanjem proizvodnih cinilaca pribavljene rove tj.sirovine mjenjaju svoj raniji oblik pretvarajuci se u sada gotove proizvode.gotovi proizvodi odlaze

na trziste dakle do potrosaxa,da bi se njihovom prodajom dobio novac.time je jedan kruzni tok zavrsen.Za dobiveni novac kupuju se novi proizvodni cinioci tj.dijelovi u predhodnoj proizvodnji,utrosena sredstva za rad sirovine i radna snaga.time su stvorene nuzne pretpostavke za otpocinjanje nove proizvodnje tj.sljedeci reprodukcioni ciklus.proizvodni ciklus se nastavlja odmah po zavrsetku cilusa jedne faze.i upravo je to imanentno sistemu reprodukcije.Predujmljeni kapital je naime rasporedjen u omjerima i kolicinama na nacin da se reprodukcioni tok moze odvijati neprekidno.prodajom gotovih proizvoda kapital je prosao jedan citav kruzni tok.Okoncavanje jednog kruznog toka pokazatelj je da se kapital u procesu reprodukcije oplodio.U novi proizvodni proces on se vraca s akumulacijom tj.uvecan. Kruzenje angazovanog kapitala kroz sistem drustvene reprodukcije moze se prikazatina sljedeci nacin: N-Rsprs....P...R'-N' Kao sto se iz navedene matrice vidi,kruzni tok zapocinje s kapitalom koji se nalazi u obliku gotovine tj.novca.Novcem se nabavljaju potrebne robe,odnosno,sredstva za proizvodnju i radna snaga.Gornja nam matrica takodjer pokazuje da kruzno kretanje kapitala ima i vrijeme svog trajanja.Duzina vremena od prvog angazovanja do povratka kapitala u njegov pocetni oblik bitna je odrednica kolicini novca koja se korsti u jednom reprodukcionom ciklusu. Vrijeme obrta kapitala Vrijeme obrta kapitala cini onaj period u kom angazovani kapital iz svog pocetnog oblika prolazi kroz niz razlicitih transformacija da bi se na kraju ponovo vratio u pocetno stanje.posmatrajuci kruzni tok kapitala nije tesko uociti dva njegova oblika lahko prepoznatljiva perioda.Jedan period se odnosi na angazovanje kapitala a drugi za sferu proizvodnje.Otud se kruzni tok angazovanog kapitala i moze posmatrati u okrviru dva relativno homogenizirana vremenska perioda.Prvi je vrijeme proizvodnje a drugi vrijeme prometa.vrijeme proizvodnje podrzaumjeva vezivanje kapitala u samom procesu rada.u pitanju je vrijeme u kom je kapital spojen s radnom snagom.To je zapravo onaj dio vremena u kom se stvara nova vrijednost.Sve dok je radna snaga spojena s predmetima rada i sredstvima za rad traje i vrijeme proizvodnje .kolilko ce taj proces trajati ponajvise zavisi od tehnoloskih postupaka ali i vrste sredstava koja se koriste u procecu proizvodnje,zatim koristenih materijala,vrste proizvoda koji se tim procesom stvaraju radnika isl. Kod nekih proizvodnih procesa tehnologije mogu zahtjevati angazovanje kapitala cak i ona kada sredstva za proizvodnju nisu spojena sa radnom snagom. Tipican je primjer poljoprivredna proizvodnja .vrijeme dok posijani usjev nice odnosno sazrijeva kapital nije spojen s radnom snagom.sve dok je kapital vezan za proces proizvodnje on je u cjelosti radno angazovan.vrijeme prometa je onaj period koje protekne u pribavljanju sirovina,odnosno prodaji gotovih proizvoda.Rijec je o onom periodu u kom se kapital nalazi u funkciji nabavki neophodnih proizvodnih cinilaca odnosno prodaje gotovih proizvoda.dijeli se na vrijeme nabavke i vrijeme prodaje.vrijeme nabavke je onaj period vezivanja kapitala vrijeme prodaje.vrijeme nabavke je onaj period vezivanja u kojem kapital nakon zavrsene faze proizvodnje tj.njegova transformisanja u konkretan proizvom ceka svog kupca odnosno prodaju i samu naplatu.da bi se stekla cjelovita slika kruznog toka kapitala i znacaja duzine vremena njegova angazovanja u nastavku slijedi sema:

Ako pretpostavimo da je proizvodni kapital tehnoloski vezan o da se u tom smislu vrijeme angazovanja ne moze znacajnije mjenjati,u fazi prometa dakle nabavi i prodaji moze se boljom organizacijom smanjiti na polovinu preasnjeg vremena.polazeci od ovog sema bi izgledala ovako:

Na tim osnovama ustedjeni kapital moze se upotrijebiti u druge namjene.on se moze upotrijebiti za prosirivanje proizvodnih kapaciteta firme koja je imala tu ustedu.to je zapravo primjer kako se za istu sumu predujmljenog kapitala moze obezbjediti veca kolicina roba,u odnosu na stanje koje je bilo u predhodnom slucaju. Stalni i opticajni kapital Transformacija kapitala iz jednog oblika u drugi ne desava se na isti nacini kod svih njegovih dijelova.prisutna je prije svega razlika u transformisanju proizvodnog u odnosu na prometni kapital.kod kapitala koji smo karakterisali kao prometni ta transformacija je posve jednostvan.imamo novac i za novac pribavljamo neophodne proizvodne cinioce tj.sredstva za rad,predmete rada i radnu snagu.Stanje je identicno i u slucaju transformacije gotovih proizvoda u novac.Roba se naime proda a od kupca se dobije novac.kada je u pitanju rijec o transformaciji sredstava za rad ,predmeta rada i rande snage stanje je potpuno drugacije.Sva ta tri cinioca imaju potpuno razlicitu transformaciju.sredstva za rad tj,masine alati cijelom svojom supstancom ulaze u proces proizvodnje i nakon nekog vremena se istrose,ali iz procesa izlaze nepromjenjena.nakon nekog vremena ta se sredstva moraju zamijeniti da bi se zapoceo novi proces proizvodnje.Posto se ova sredstva trose u ciklusu tek neznatno nazivamo ih stalnim ili postojanim.Druga je stvar sa predmetima rada posto se taj dio cijeli transformise taj dio kapitala se naziva promjenjivim ili opticajnim kapitalom. Stalni ili opticajni kapital Sredstva za rad dakle stalni ili postojani kapital tokom svoje upotrebe postepeno se trose.Moze se relativno lako procijeniti koliko ce svako sredstvo imati svoj radni vijek ili radni ucinak.onoliko koliko se procijeni vijek trajanja sredstava za rad toliko ce ona prenositi svoju vrijednost na novi proizvod.amortizacija je postepeno smanjivanje vrijednosti sredstava za rad i njihovo prenosenje na novu vrijednost.izdvajana novcana sredstva kroz sistem amortizacije cuvaju se na posebnom racunu tj.na amortizovanom fondu.kada se sredstva za rad potpuno istrose uzima se novac iz amortizacijskog fonda i za njega kupuju nova. Postepeno trosenje sredstava za rad naziva se rabacenje.osim normalnog rabacenja i prenosenja na novi proizvod imamo i kategoriju moralnog rabacenja.rijec je o pojavi gdje je sredstva potrebno zamijeniti iako nisu istrosena.razlog tome je modernizacija masina .ako se u radnom vijeku sredstava za rad dese veci kvarovi zatim obave generalni remonti ugrade dijelovi s novim sadrzajem ,zamijeniti

staro za novo ,cime im se produzava radni vijek za vrijednost tih radova povecava se vrijednost.sitne opravke naravno nece mijenjati vrijednost proizvodu. Promjenjljivi ili opticajni kapital Angazovani kapital u obliku predmeta rada i radne snage u cijelosti ulazi u proizvodni proces,a iz procesa izlazi utrosen u cjelosti.predmeti rada odnosno sirovine i drugi materijalni u toku proizvodnog procesa mjenjaju u potpunosti svoj oblik,transformisu se u drugi tj.u gotov proizvod.za novu proizvodnju nuzno je pribaviti nove sirovine i materijale.kapital koji je u funkciji pribavljanja odnosno iznajmljivanja radne snage poslije svakog proizvodnog procesa u cjelosti biva utrosen.iznajmljena radna snaga nakon obavljenog posla mora obnoviti svoju radnu energiju.Obnova njihove energije je pretpostavka da se oni mogu ponovo ukljuciti u naredni proizvodni proces.prodajom novostvorene vrijednosti odnosno prodajom tim radom stvorenih dobara,osigurat ce se kapital koji je utrosen kao radna energija u prethodnom proizvodnom ciklusu.kapital koji se angazuje za nabavku predmeta rada i iznajmljivanje radne snage nije postojan.on se u toku radnog procesa u cjelosti utrosi prenoseci pri tom citavu svoju vrijednost na novi proizvod. Oplodjeni kapital-iskaz renatbilnosti ulaganja Svrha ulaganja u proces drustvene reprodukcije kako smo ranije istakli jeste oplodnja kapitala. Motiv ulaganja zapravo i jeste oplodjivanje kapitala.Oplodjivanje kapitala je upravo ono sto pokrece poduzetnike da se angazuju na tom poslu..pri izboru djelatnosti odnosno sredine u koju ce kapital uloziti ,vrednuje se i veliki broj razlicitih pretpostavki.Jednu od njih cine troskovi proizvodnje

Troskovi proizvodnje i cijene kostanja Ulaganje kapitala podrazumjeva prije svega pribavljanje proizvodnih cinilaca.Sredstva za ras se postepeno trose prenoseci pri tom samo manji dio svoje vrijednosti na novi proizvod .Predmeti rada u proizvodnom procesu se trose u cjelosti.rijec je zapravo o procesu njihovog transformisanjatj.prelaska jednog oblika u drugi.Odtud predmeti rada u cjelosti vrijednost prenose na novi proizvod.iz dosad recenog vidimo kako je za organizovanje ma kakve proizvodnje neophodno predujmiti odgovarajucu kolicinu kapitala rasporedjujuci ga na razlicite proizvodne cinioce.Jedan njegov dio kako smo to istakli ne utrosi se u cjelosti.otuda je neophodno razgraniciti ono sto zovemo predjumljenim kapitalom i angazovanim kapitalom od utrosenog.u procesu proizvodnje utrosen kapital se drugim rijecima transformisao u novi oblik .Cjelokupni iznos utrosenih sredstava sada se prenosi na novi proizvod to je upravo onaj dio kapitala koji je angazovan za pribavljanje predmeta rada.i za iznajmljivanje radne snage.u procesu proizvodnje se uz vec navedeno djelimicno utrose i sredstva za ras.Kroz sistem amortizacije taj se trosak prenosi na novi proizvod.utroseni kapital u procesu proizvodnje tj.utroseni predmeti rada i radna snafa i utroseni dijlovi sredstava za rad ciji je drugi izraz amortizacija zajednickim imenom nazivamo troskovima proizvodnje. Npr.kapital od 1.200.000km ulozimo u podizanje fabrike secera.Predujmljena srestva tj.iznost od 1.200.000 angazovana su na nacin sto smo za nabavku predmeta rada izdvojili 300.000km i radne snage 200.000km.U jednom proizvodnom procesu koji traje 90 dana prosizvede se 210.000kg secera.Troskovi sredstava za rad tj.stalnog kapitala iznose 12% godisnje ili 3% po jednom proizvodnom ciklusu.od sume 1.200000 km utroseno je 521.000km za 210000kg secera.Podjelimo li troskove tj.512.000 s brojem proizvedenih jedinica dakle sa 210.000 dobit cemo iznos od 2.45 sto cini cijenu jednog kilograma secera.uz jednako angazovani stalni kapital i dvostruko angazovani

promjenjivi kapital mogli bismo obezbijediti kolicinu secera od 420.000kg,te bi tako rentabilnost secerane podigli za 2%.uprkos dvostruko vecem povecanju proizvodnje trosak sredstava za rad,amortizacija je ostala fiksna.Odtuda tu vrstu troskova nazivamo fiksnim.jednak rast ulozenog i utrosenog opticajnog kapitala vodi jednakom rastu kolicine proizvedenog secera.Ti se troskovi nazivaju proporcionalnim.proporcionalni troskovi su oni troskovi kod kojih rast ili pad utrosaka pojedinih cinilaca vodi rastu ili padu kolicine proizvedenih jedinica. Rentabilnost poslovanja i profitna stopa U primjeru sa fabrikom secera se vidi da boljim iskoristacanje postojecih kapacicteta cijenu secera je moguce smanjiti za o.o5 km.isti angazovani stalni kapital tj.masine,oprema,alati itd.moze da osigura vecu proizvodnju i snizenje troskova po jedinici proizvoda.ako fabrika proizvede 420.000kg secera u jednom proizvodnom ciklusu-90dana,snizavanjem cijena fabrika ostavruje dobit za 21.000km a u toku godine je moguce naciniti 4 proizvodna ciklusa pa bi dobit po toj osnovi bila 84,000km. Da bismo utvrdili profitnu stopu u obzir se mora uzeti predujmljeni kapital.Zbog cega se pri utvrdjivanju profitne stope mora uzimati ukupno predjumljeni a ne utroseni kapital?Angazovanje kapitala podraumjeva njegovo radno vezanje.ako je kapital radno-tehnoloski vezan on se ne moze upotrijebiti za kakve druge svrhe.za utvrdjivanje profita i profitne stope otud se u obzir mora uzeti cjelokupni kapital.ukupno predujmljeni a tim i angazovani kapital iznosi 1.200.000 km stepen opljodnje,tj.profitnu stopu racunamo na sljedeci nacin: Ps,=v/K,ps,=200.000/1.200.000 *100%,ps,=16,67%; Predujmljeni kapital u iznosu od 1.200.000km ostvario je samo u jednom ciklusu 16,67% profita.Ako se ciklus proizvodnje obnovi 4 puta za godinu dana ulozeni kapital ce ostvariti godisnji profit od 66,68% Ekstraprofit ka iskaz rentabilnosti Ekstraprofit ostvaruju ona preuzeca cije je individualno vrijeme ispod drustveno potrebnog.podjemo li od predpostavke da je cijena secera 3,35km i da predstavlja prosjecnu vrijednost,tj.cijenu utvrdjenu mjerilima prosjecnog,svako smanjivanje troskova proizvodnje ispod tog nivoa dovodi do stvaranja extraprofita.Uz novododati kapital,tj.dio kapitala koji se koristi za nabavku novih odnosno dodatnih kolicina sirovina i iznajmljivanje nove radne snage,fabrika ce smanjiti troskove proizvodnje za 0.05 km po kg .novi elementi za stvaranje kapitala:stari kapital 1.200.000km,novododati kapital 500.000km visak vrijednosti 400.000km i extraprofit 21.000km pa tako profitnu stopu racunamo na sljedeci nacin: Ps,=v+ep/K,ps,=400.000+210000/1,700,000*100%,ps,=24,76%; Ova sema pokazuje da smo u samo jednom ciklusu dobili profit od 24,76%.za godinu dana ce se to uvecati za 4*.Iz ovog primjera kazemo da je poslovanje za nasu fabriku doista rentabilno.Ali ne treba zaboraviti da su njihovi uvjeti privredjivanja puno bolji od prosjeka grane.tako ono ostvaruje manje troskove od drustveno priznatih,sto je osnovni razlog njenog visokorentabilnog poslovanja.

RASPODJELA Kolicina materijalnih dobara proizvedenih u jednom drustvu u datom vremenu predstavlja drustveni proizvod.kako je drustveni proizvod komponovan od raznih materijalnih i nematerijalnih cinilaca njegovi pojedinacni dijelovi isto kao sama cjelina predmet su raspodjele.Njihov cjeloviti iskaz su bruto i neto proizvod .Da bi se izvrsila preraspodjela drustvenog bruto i neto proizvoda neophodno je predhodno sagledati tj.uvrditi njihove velicine.sagledavanjem i ocjenom tih velicina obezbjedjuju se pretpostavke za njihovu nadoknadu iz novostvorene vrijednosti.Tek se njihovom nadoknadom stvara mogucnost nastavka novog proizvodnog procesa.drustveni proizvod komponuju minuli i novostovreni rad.iz novostvorene vrijednosti raspodjelom moraju biti osigurana utrosena sredstva minulog rada i utroseni zivi rad.Bez nadoknade minulog i zivog rada proizvodnju nije moguce otpoceti.Raspodjelom je neophodno osigurati nadoknadu utrosenih predmeta rada i sredstava za rad,jer bez tih cinilaca radna snaga ne moze poceti novu reprodukciju.Proces raspodjele isto tako podrazumjeva i raspodjelu ukupnog fonda drustvenog rada po djelatnostima.Srazmjernom raspodjelom ukupnog drustvenog fonda rada obezbjedjuje se ravnomjerna proizvodnja materijalnih dobara.Na taj nacin se osigurava cjelovito podmirivanje-zadovoljavanje potreba ljudi.Raspodjela podrazumjeva i diobu onog dijela novostvorene vrijednosti u kojoj je ucestvovala radna snafa.U pitanju je onaj dio novostvorene vrijednosti koji doprinosti nadoknadi utrosene radne energije.Utvrdjuje se ucinak svakog pojedinca u nastajanju nove vrijednosti.Raspodjelom se takodjer utvrdjuje i velicina viska vrijednosti i njegovo prerasporedjivanje za razlicite namjene.Radi se o rasporedjicanju viska vrijednosti na onaj dio koji ide za podmirivanje potreba ljudi izvan sfere neposredne proizvodnje.Najamnina ili licno dohodak najznacajniji je element raspodjele.Stanje i pravac kretanja najamnine najvise utice na velicinu onog dijela novostvorene vrijednosti iz kojeg se osigurava materijalni interes vlasnika kapitala.cilj svakog ulaganja je oplodjivanje kapitala.Predujmljeni kapital moguce je angazovati u razne oblasti aktivnosti tj.razne privredne grane.Ovisno o vrsti aktivnosti,privrednoj djelatnosti,mjestu i vremenu angazovanja imat cemo razlicit ne samo stepen vec i nacin oplodnje kapitala.Raspodjela drustvenog fonda rada je bez sumnje tehnicko pitanje.Nuzno je utvrditi te velicine i iz novostvorene vrijednosti izdovojiti odgovarajuce iznose za njihovu nadoknadu. Najamnina-iskaz vrijednosti radne snage Da bi se covjek odrzao u zivotu mora stalno da zadovoljava razlicite potrebe.posto se u prirodi nalazi posve malo slobodnih dobara koja bez posebnog prilagodjavanja mogu zadovoljiti kakvu ljudsku potrebu ona se moraju stalno proizvoditi.proizvodnja moze biti organizovana kao individualni ili pak kao grupni tj.zajednicki rad.kao zajednicki rad ona je puno poznatija.to je danas apsolutno vladajuci nacini proizvodnje najveceg broja dobara koja se koriste za zadoboljavanje potreba .organizovanje proizvodnje u kojoj ce biti ukljucen sto veci broj ljudi,prije svega podrazumjeva pribavljanje proizvodnih cinilaca.ti cinioci moraju biti prikupljeni u istom vremenu i na istom prostoru.pribavljanje i ukljucivanje radne snage u proizvodni proces namece potrebu utvrdjivanja cijene rada ,njenog vremenskog angazovanja,kontrole obavljenog posla,obracuna radnog ucinka,zastite interesa radnika,zastite interesa poduzetnika i tako redom. Najamnina,pojam! Ako je covjek ukljucen u proizvodni proces,tj.u zajednicko stvaranje bilo kakve nove vrijednosti prvi problem koji se namece je utvrdjivanje njihovog doprinosa stvaranju vrijednosti novog proizvoda.osim toga ostaje i pitanje kako raspodjeliti ono sto cini produkt njihovog zajednickog proizvoda.kolicina ulozenog rada u zajednicki stvorenoj vrijednosti upravo i cini vrijednost radne snage.radna snaga i ne mze da ima drugu i drugciju od one koja je svojim sopstvenim trosenjem tj.utroskom covjekove

engergije uradjena u proizvod koji je sama stvarala.Vrijednost radne snage pojedinca utvrdjuje se njegovim konkretnim doprinosom zajednickoj vrijednosti.i upravo ta kolicina rada dakle rad samog pojedinca koji se nalazi u zajednickoj vrijednosti radne snage sadzrane u novostvorenoj vrijednosti,upravo odredjuje njenu individualnu vrijednost.Posto se vrijednost individualnog rada u zajednickom radu iskazuje novcem najmanona se moze definisati kao novcani izraz vrijednosti rada tj.radne snage. Velicina najamnine Vrijednost radne snage odredjuje se velicinom rada tj.kolicinom radne energije koja se utrosi u datom proizvodnom procesu.naprijed iznesena konstatacija je ipak apstrakcija.Ona naime nije realni pokazatelj.Mi jos uvijek pouzdano ne znamo:koji su to materijalni ili u novcu dati iskazi vrijednosti radne snage?Da se i ne govori o tome kako naprijed iznesena opaska ne pruza ni minimum informacija kako se do opipljivog iskaza vrijednosti radne snage dolazi?s obzirom da je neophodno obezbijediti dobra koja su potreba za prezivljavanje do sto neko stvori sva dobra koja je pojedinac proizveo i upetrijebio za obnovu recimo jednodnevno utrosene energije cini odrednicu vrijednostradne snage.tek obnovom utrosene energije on ce moci zapoceti novi proizvodni proces.Sve sto mu je neophodno za obnovu radom utrosene energije on bi trebao i sam da proizvede.Ako to sam ne proizvede do tih dobara moze doci zajednickim radom utrosene energije.razlicite prirodne i drustvene sredine namecu razlicite zahtjeve u zadovoljavanju potreba radnika.NPR.radnik u kini ce se zadovoljiti da na posao ide biciklom,u africi ce radnici na posao ici pjeske dok ce u americi radnici zahtjevati auto.u sibiru ce ljudi nositi tople bunde i jesti visokokaloricnu hranu dok ce ljudi na mediteranu zadovoljiti se vindjakom i hranom s vise ugljenhidrata.najamninu ne odredjuju samo potrebe radnika vec i potrebe njegove porodice.rijec je dakle o uvecanju najamnine u onom iznosu koliko kosta skolarina zdravstvo,kultorno izdizanje itd;pojava je sire poznata pod izrazom potrosacka korpa.radi se o pracenju stanja i kretanja dobara koja su relevantna za mjesecno prezivljavanje cetveroclane porodice.u 2000 godini u bih potrosacka korpa je iznosila 460km.treba reci i da je najamnina historijska kategorija .jednom utvrdjena ona ne ostaje staticna. Promjena najamnine kao novcani izraz vrijednosti radne snage ,najamnina nije staticna vec promjenjiva.Pad odnosno rast najamnina gotovo je uobicajena pojava.uzroci padu ili rastu najamnine mogu biti razliciti .Kada dolazi do rasta produktivnosti u proizvodnji dobara koja ulaze da tako kazemo u potrosacku korpu,mjenjat ce se i najamnina.Ako dode do rasta produktivnosti u proizvodnji hrane,odjevnih predmeta,obuce,gradnje stanova to ce dovesti do pada cijena pomenutih proizvoda .Recimo da je rast produktivnosti u proizvodnji vodio opcem padu cijena i da je taj pad cijena uticao na smanjivanje vrijuednosti potrosacke korpe sa 460 na 350 km.Potrosacka korpa cija je vrijednost sada 350km vodice smanjivanju vrijednosti radne snage a smanjivanje vrijednosti radne snage,smanjivanju najamnine.ponuda i traznja na trzistu radne snage takodjer su relevantne odrednice stanja i kretanja najamnina..Ako je ponuda radne snage na trzistu relevantno visoka realno je ocekicati pad najamnina ,naravno i obrnuto. Do kojih granica moze ici smanjivanje tj.povecanje najamnina? Kada se radi o smanjivanju najamnine uzrokovanom rastom ponude na trzistu radne snage smanjivanje moze ici do granica ugrozavanja egzistencije radnika tj.radnicke porodice. Kada je medjutim na trzistu radne snage manja ponuda od traznje tada neminovno dolazi do rasta najamnina.Granice toga rasta cine ostvareni visak vrijednosti.Najamnina moze rasti do visine viska

vrijednosti.Ako bi doslo do rasta najamnine iznad tog iznosa tada bi se ugrozila osnovna reprodukciona supstanca. Ako rast najamnina dovodi do ugrozavanja osnovne glavnice tj.ugrozavanja vrijednosti predujmljenog kapitala,posljecia takvog stanja je bankrot i nestanak. Nije pozeljan a nije ni dobro ni enormni pad ni enormni rast najamnina.Konacno i monetarne promjene uticu na stanje i kretanje najamnina,Kada dolazi do pada tj rast vrijednosti novca tada dolazi i do promjena vrijednosti radne snage.rast vrijednosti novca=smanjivanje najamnina,pad vrijednosti novca=rast najamnina. Ko i na koji nacin odredjuje iznos najamnine? Kao nocani izraz vrijednosti radne snage najamnina se kako smo vidjeli utvrdjuje kolicinom dobara koja su neophodna za obnavljanje radom utrosene energije.Kolicina tj.vrijednost dobara koja se utrose za obnovu energije okvirna su odrednica iznosa nova koja se isplacuje radniku za obavljeni rad. Valja odmah naglasiti da su interesi poslodavca i interesi radnika uvijek medjusobno suprostavljeni.Poslodavac uvijek zeli da najamnina bude sto je moguce manja dok radnik nastoji da ona bude sto veca.s obzirom na probleme suprostavljenih interesa,udruzenja radnika kroz sindikate i kolektivne ugovore utvrdjuju odnose ispod kojih se najamnina ne moze smanjivati.kolektivnim ugovorima radnika i poslodavca zaposlenim se garantuje i dvodnevni odmor u svakoj sedmici zatim placeni godisnji odmor u toku osmosatnog radnog dana topli obrok itd.u slucajevima gdje se radnici tj sindikat ne uspije dogovoriti sa poslodavcima intervenise drzav.Nesporazumi sindikata i poslodavaca rjesava se najcesce obustavama rada .posto strajkovi donose stete ne samo drzavi vec i radnicima pa i drustvu u cjelini drzava obicno posreduje u takvim slucajevima.drzava obezbjedjuje nadoknadu radnicima ako bez svoje krivice ostanu bez zaposlenja.Tu su jos programi drzave znacajni za obezbjedjicanje zdravstvenog i penzionog osiguranja,invalidske zastitie i socoijalne pomoci. OBRACUNAVANJE I PLACANJE NAJAMNINE Nacin obracuna i isplata najamnine u pojedinim razdobljima razvoja ljudskog drustva bilo je drugacije ,od isplate u naturi sto je karakterisalo sisteme pretkapitalistickih drustveno ekonomskih formacija do danasnjih modela i oblika u kojim se koriste najsavremenije tehnike pracenja i obracuna ucinka radnika.Isplata se vrsi gotovinom,bezgotovinski,upotrebom elektronskog novca itd.Metode obracuna ucinaka: 1.prvi je onaj gdje se najamnina obracunava po duzini vremena provedenog na radu. 2.gdje se obracun vrsi po kolicini izvresnog posla-obracun po komadu. Najamnina prema vremenu Obracunavanje najamnine prema vremenu provedenom na radu najstariji je nacin obracuna ucinka radnika.rijec je o obracunavanju ucinka na osnovu druzine radnog vremena koje je radnik proveo na poslu..Vrijeme provedeno na radu moze se sagledavati kao jednodnevni,nedjeljni i mjesecni boravak na radu.radniku se u tom smislu odredjuje dnevna,mjesecna ili sedmicna plata .Za najamninu koja mu se na taj nacin obracunava zahtjeva se od radnika da provede na poslu unaprijed utvrdjeno vrijeme izvrsavajuci zadatke. Namece se potreba dvostrane kontrole:

Prva je kontrola vremena dolaska odnosno odlaska s posla i drugo da li na poslu radi u skladu sa postavljenim radnim normama.Firme ciji je proizvodni proces odredjen tehnoloskim postupcima kontrola dolaska i odlaska i boravka na poslu odredjena je u okviru sistema portirske sluzbe..Kontrola izvrsavanja poslova tj.kontrola intenziteta rada se obavlja u okviru posebno odredjene sluzbe ili kroz sistem pokretne trake.Obracun ucinka namece katkad i obavezu uposlenom da izvrsi zadatu kolicinu tehnickih operacija napravi odgovarajuci broj proizvosa ili pa ostavi propisane a nemjerljive proizvode. Najamnina po komadu Polazi od teze da se radnik mnogo vise zalaze ako se utvrdi cijena po jednoj operaciji koju obavi odnosno cijena svakog proizvoda koji on izradi.ovaj pristup obracunavanju i nagradjivanju radnika na prvi pogled moze da izgleda privlacnim i stimulativnim za zaposlene.radnik je uvijek u stanju da izracuna koliki mu je dnevnik nedjeljni ili mjesecni ucinak.Obracun prema komadu ne namece obavezu stroge kontrole dolazaka i odlazaka radnika na posao i sa posla.taj sistem obracunavanja najamnine medjutim namece obavezu evidentiranja ucinka isto kao i pojacanu tehnicku kontrolu proizvoda odnosno kontrolu obavljenih radnih operacija.obracun po komadu se u nekim slucajevima moze pratiti kao ucinak pojedica a u drugim kao ucinak kolektiva.nagradjivanje prema broju proizvedenih kolmada ne iskljucuje obavezu dolazaka i prisustvovsanja radnika na poslu.U slucajevima gdje tehnologija diktira broj i raspored radnih mjedta odnosno zadatak kontrola dolazaka i boravka je neizbjezna.Obracun ucinka prema broju proizvedenih komada uz standardne modele pojavljuje se jos i relativno velik broj raznih varijanti.od posebnog je znacaja varijanta normi.Radniku se odredi koliko komada i operacija mora dnevno da uradi .Za tu normu njemu se obezbjedjuje njegova najamnina. Drugi vidovi najamnine uz naprijed iznesene oblike najamnine tj.najamninu po vremenu i najamninu po komadu koje bismo mogli okarakterisati kao standardne imamo takodjer i veliki broj njihovih modaliteta.npr.jedan od modela su stimulansi npr.za stednju utroska materijala,zatim smanjivanje skarta,podsticanje inocvacija ,prestanak pusenja itd.U slucajevima koji su izneseni firma na postojeci obracun dodaje i odgovarajuci iznos kojim uvecava ugovorom utvrdjenu najamninu.Ona to radi kada utvrdi da joj u ukupnoj ekonomiji to donosi vise.usteda materijala kojem doprinose radnici vodi smanjenju troskova poslovanja i povecanju dobiti.Na koji nacin i u kojim iznosima ce poslodavac nagraditi radnike to ce ovisiti od svrhe podsticanja radnika na stednju materijala.Najcesci a nerijetko i najbolji nacin je primjena procenta na zaradu.Povecanjem najamnina firma takodjer moze da podstice vece angazovanje zaposlenih na inovacijama.Nagradjivanje vjernosti je nesto sto je dugo poznato kao sistem dugogodisnjeg rada u istoj firmi.Firma ne stimulise samo povjerenje vec i samo iskustvo a samim tim i radni staz.Istrazivanja obavljena u Japanu govore da radnici nepusaci donose firmi vise od pusaca.Naime pusaci prave cesce pauze i idu s posla radi cigareta,takodjer poznato je da su oni vise bolesni a ometaju i narusavaju zdravlje radnika koji ne puse.Da bi zaposlene odvikli od duhana ukljucivali su i porodice koje su pratile napredak.desavalo se da zena prijavi muza firmi iako ce joj to samo smanjiti najamninu. Ucesce zaposlenih u profitu firme U nekim razvijenim zemljama svijeta prije svega u Americi i zapadnoj Europi sve je vise kompanija koje dio svog profita ustupaju zaposlenima kroz formu akcija.na taj nacin zaposleni postaju suvlasnici firmi u kojima rade.Zaposleni u takvim slucajevima firmu sve manje dozivljavaju kao tudju vec kao svoju vlastitu.Buduci da akcije donose dividendu to povecava njihova ukupna primanja.Vlade

pojedinih zemalja sve vise i cesce posticu firme da ustupaju zaposlenim dio profita i da ih na taj nacin ucine suvlasnicima kompanije.SAD je donijela zakon koji oslobadja poreza na profit firme koje daju akcije svojim zaposlenicima. NAJAMNINA I KUPOVNA MOC Najamnina je podsjecanja radi novcani iskaz vrijednosti radne snage.Posto se vrijednost radne snafe odredjuje kolicinom dobara neophodnih za odrzavanje radnika i njegove porodice u stanju radne sposobnosti ,ostaje pitanje koji bi iznos radnik trebao da dobije za svoj rad? Da li je to iznos potrosacke korpe? Naravno da ne S obzirom da prost rad u istoj jedinici vremena stvara manju vrijednost od slozenog rada mora da bude i slozen rad vise biti placen.gornja granica najamnine je odredjena slozenoscu rada koju ona predstavlja,tako cemo najamninu posmatrati kao:nominalnu,realnu i relativnu. Nominalna najamnina Nominalna najamnina je iznos novca koji radnik prima od poslodavca za svoj rad.Taj nam iznos pokazuje koliko zaposleni u svakoj zemlji prima dnevno,sedmicno,mjesecno ili cak i godisnje na ime svog rada.U SAD-u radnik prima za mjesecni rad 1.500$ u njemackoj 2.500 maraka,Sloveniji 1000tolara u BiH 500km.Kao sto se vidi svaka zemlja ima svoje kriterije i vrednovanja prilikom obracuna i isplate najamnine.U sadu se najamnina prikazuje kao godisnji obracun a najamnina se prima sedmicno.U Evropi je to sasvim drugacije pa je najamnina mjesecno primanje .Nominalna najamnina je samo kolicina tj.iznos banknota sto zaposlenik prima za rad koji je nekome obavio.Ona nam ne govori sta se za taj novac moze kupiti odnosno moze li se s tim novcem prezivjeti. Realna najamnina Realna najamnina je pokazatelj sta se za nominalnu najamninu moze dobiti.Ona je zapravo pokazatelj zivotnog standarda zaposlenih u jednoj zemlji.Realnom najamninom istovremeno se iskazuje sta se to u jednoj zemlji smatra normalnim potrebama zaposlenih...Realna najamnina pokazuje strukture dobara koja su usla u vrijednost radne snage.ona nam uz to jos govori sta se sve i po kojim cijenama moze za nominalnu najamninu kupiti. Ako u americi cetveroclana porodica mora stanovati u stanu cija renta kosta 700$ ,u BiH taj iznos nece proci 300 km .Za odlazak na posao mu treba auto tako da za gorivo utrosi 150$ u BiH je taj iznost mali do 50km.Komunalne usluge usluge skolovanja u SAD-u su i do 10x skuplje.iz ovog mozemo reci da je realna najamnina iskaz zivotnog standarda zaposlenog. Takodjer se javlja pitanje sta bi to jedna potrosacka korpa trebala da sadrzi? Pored hrane normalno je da se javljaju i ostale potrebe,kultura zdravstvo itd.u SAD-u 20% otici ce za hranu ostalo ce biti kultura,hrana,odjeca obuca itd, Dok je u slabije razvijenim zemljama to skoro pa suprotno 80% ide na hranu koja zadovoljava tek osnovne potrebe dok je 20 % ili nista ode na ostale potrepstine.Ako smo odlucni da vidimo sta se za nominalnu najamninu moze dobiti moramo vidjeti prvo kulturu zivljenja,nacin vrednovanja pojednih dobara,potrebe ljudi itd.

Relativna najamnina Relativna najamnina je kako se vec iz naslova moze naslutiti pokazatelj odnosa,Radi se o odnosu novostvorene vrijednosti koja ima karakter potrebnog proizvoda ili od odnosu onog sto cini najamninu naspram viska vrijednosti.ovaj odnos je iskaz relativne najamnine.relativna najamnina je zapravo prikaz tj slika o drustvu i vremenu,privrednom sistemu,tehnoloskom razvitku,strukturi privrede,bogastvu i siromastvu itd.Kada neko drustvo ili privreda ili kakva veca firma veci dio novostvorene vrijednosti upotrebljava kao najamninu tada se radi o siromasnim i nerazvijenim i tehnoloski zaostalim sredinama.Visak vrijednosti koji ne pruza mogucnost podsticaju razvoja institucija drustvene nadogradnje odnosno reprodukcije na uvecanim osnovama pokazatelj je siromastva i nerazvijenosti drustva.Zemlje i narodi iz vremena industrijske revolucije imale su malo mogucnosti za stvaranje vecih stopa viska vrijednosti .Uprkos toj cinjenici preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist viska vrijeednosti ne dovodi do opceg smanjivanja najamnina i standarda zaposlenih.drustva i sredine koji veci dio viska vrijednosti koriste za potrebe zdravstva obrazovanja istrazivanja itd u stanju su da obezbijede jos brzi rast privrede zaposlenosti i standarda ljudi u cjelini.relativna najmanina je odtud najbolji pokazatelj razvojne sposobnosti nekog drustva. Profit,naknada predujmljenog kapitala Svrha ulaganja jeste oplodnja kapitala.koliko ce se novostvorene vrijednosti izdvojiti na ime dijele oplodjenog angazovanog kapitala ovisi o vise faktora.Na prvom mjestu istice znacaj same djelatnosti u koju je kapital ulozen tu je jos uspjesnost menadzmenta ,razvojna strategija,stanje,organski sastav itd.Kada je rijec o ulaganju i oplodnji kapitala,moramo znati da razlicite sfere drustvene reprodukcije imaju razlicitu ulogu u procesu oplodjivanja.Posmatramo li kapital s tog aspekta uocit cemo da se on na jedan nacin oplodjuje u sferi proizvodnje a na drugi nacin u sferi prometa. Sfera proizvodnje i sfera prometa dvije su razlicite reprodukcione faze u cijim se okriljima posmatrano s aspekta angazovanja nalazi citav niz razlicitih relativno homogenih privrednih djelatnosti.Imajuci na umu tu cinjenicu cjelishodnije je da odtud angazovani kapital i rezlultate tog angazovanja posmatramo kao kapital ulozen u oblasti industrije zatim kao trgovacki kapital,bankarski kapital,dionicarski kapital i kapital ulozen u kupovinu zemlje i proizvodnju na zemlji. Bez obzira na koju od spomenutih oblasti je kapital ulozen,on se mora jednako oplodjivati.Ako ne bi bilo tako niko svoj kapital ne bi htio da ulozi u one oblasti gdje se slabije oplodjuje,.Posljedica takvog ponasanja ugrozila bi sistem drustvene reprodukcije,a zatim proizvodnju a samim tim i opstanak covjeka.ulozeni kapital mora vlasniku da donese profit.Profit je dakle sto se od ulaganja ocekuje. INDUSTRIJSKI KAPITAL Drustvena reprodukcija s institucijama koje obezbjedjuju cjelishodnost njenog funkcionisanja,osiguravaju produkovanje nove vrijednosti.u okviru sistema reprodukcije obavljaju se raspodjela i razmjena stvorenih vrijednosti.Uloga pojedinh reprodukcionih faza unutar tog sistema su razlicite.Proizvodnja je impulsivna.Ona odredjuje nivo aktivnosti ostalih faza.ni jedna faza u okviru reprodukcionog sistema nije superiornija u odnosu na drugu.Kapital angazovan u industriji ima karakter proizvodnog ulaganja a kako smo to vec rekli proizvodnja je mjesto u okviru koje se stvara vrijednost i nova vrijednost.Na mjestima gdje se stvara vrijednost po automatizmu stvara automatski visak vrijednosti.Kapital koji se ulaze u industriju ima karakter proizvodnog kapitala.Industrijski kapital je odtud stvaralac vrijednosti i viska vrijednosti.Kao stvaralac vrijednosti i vrijednosti on po automatizmu stice pravo ucestvovanja u raspodjeli vrijednosti i viska vrijednosti.u okviru industrije nalaze se i grane koje su u prilici da stvaraju relativno visoke profite.na umu imamo prije svega

djelatnosti kao sto su proizvodnja informaticke opreme i tehnologija hemijska industrija,proizvodnja lijekova itd.Industrija kao djelatnost koncentrise van sumnje ogromni kapital.to je narocito karakteristicno za grane koje cine dio infrastrukture.relativno brz rast organskog sastava kapitala sto karakterise pojedine industrijske grane pruza povoljne pretpostavke za ostvarivanje profitnih stopa. Samofinansiranje cinilac novog rasta u industriji proizvodno angazovani predujmljeni kapital sposoban je da u okviru industrijskog samofinansiranja rjesava pitanja novog razvoja te grane.Sredstva za rad u procesu proizvodnje se postepeno trose prenoseci jedan mali dio svoje vrijednosti na novostvorenu vrijednost.Drzavna politika u oblasti poreza takodjer moze da bude izvor samofinansiranja i novododatnog rasta u industriji.Porezi dvostruko uticu na rast i razvoj industrije ,odnosno privrede u cjelini .Rijec je o politici drzave gdje ona sa niskim poreznim stopama ili pak potpunim oslobadjanjem od poreza na profit nastoji potaknuti firme da ostvarenu akumulaciju usmjeravaju na investicije.Drugo visoke porezne stope tjeraju firme da sve vise i vise povecavaju amortizacione stope.Velika izdvajanja po pitanju amortizacije sredstava za rad stvaraju visoke troskove poslovanja.Posljedica toga je smanjivanje akumulacije i naravno umanjivanje porezne osnovice.Progresivno oporezivanje dohodka zaposlenih sto je slucaj u zemljama razvijenog svijeta odvraca dionicare i akcionare da uzimaju pripadajuce im dividende.Neisplacene akcionarske dividende ostaju kao nerasporedjeni dio profita ili se pak koriste kao fondovi za posebnu namjenu.Nove investicije ne moraju se uvijek koristiti za podizanje odnosno sirenje proizvodnih kapaciteta.Radi se o specificnom sistemu podupiranja rata i razvoja pojednih industrijskih grana odnosno firmi.I upravo je to ona vrsta napretka koji moze da se krece paralelno ili pak mimo opceg napretka privrede i drustva u cjelini. Karakteristike novog industrijskog rasta Samofinansiranje i naucnotehnoloska revolucija u industriji imaju svoja prepoznatljiva obiljezja.Ta obiljezja se iskazuju kroz nekoliko relevantnih odrednica: 1.U industriji nauka dobiva odlucujucu ulogu,ona postaje dominantna proizvodna snaga i nosilac sveopceg razvoja.u laboratorijama mnogih farmaceutskih kompanija vrse se veoma ozbiljna istrazivanja.Istrazvanja se vrse u oblasti biologije,biofizike,genetike,atomske fizike svemirskih tehnologija itd. 2.nauka,tehnika i tehnologija sacinjavaju jednistven kompleks sposoban za mnoge naucne izazove i otkrica.Iz fabrickih laboratorija naucna otkrica odmah ilaze na provjeru i primjenu.Ekonomija obima definitivno dolazi do potpunog izrazaja.Rezultate takvog razvojnog modela nalazimo u informatickoj tehnologiji prije svega kroz nagli pad cijena,zatim opcu upotrebu softwerskih programa,nezapamceni rast profita itd. 3.naucna otkrica i spoznaje podsticu uvodjenje noce tehnike i tehnologije u proizvodne porciese cak i onih kompanija koje je same ne razvijaju. 4.i uloga covjeka u proizvodnom procesu postaje posve drugacija.On sve vise i cesce postaje nosilac ideja postaje kreativni mislilac organizator,planer i kontrolor. 5.nauka i tehnika zajedno sa informatickim tehnologijama sve vise prodiru u urede kod poslovnih ljudi ali i u racunovodstvo,skladista kao i druge sluzbe industrijskih preduzeca .Sve zajedno stvara neslucene mogucnosti za neprekidan rast produktivnosti i efikasnosti ljudskog rada u cjelini.

6.naucna revolucija i sprega s industrijom iskoracili si do granica koje su prekretnica od industrijske ka postindustrijskom informatickom drustvu.Postindustrijsko drustvo se sve vise oslanja na prirodnu inteligenciju covjeka i vjestacku inteligenciju masine Zahvaljujuci samofinansiranju i investiranju u industriju doslo je do onih promjena kada se sve vise govori o inteligentnom drustvu.spoj prirodne inteligencije i vjestacke dobio je i svoj futuristicki izraz:inteligentno drustvo. Profit u industriji Profit je oplodjeni kapital ulozen u industriju odnosno odgovarajucu proizvodnju.On je odgovarajuci iskaz efikasnosti angazovanja kapitala u jednosj od brojnih industijskih grana.Ulaganje u industriju proizvodno je angazovanje kapitala a proizvodni kapital osim sto stvara novu vrijednost stvara i visak vrijednosti.visak vrijednosti koji stvara kapital angazovan u industriji i nije nista drugo do industrijski profit.Profit i visak vrijednosti predstavljaju samo razlicite izraze za istu jednu te istu pojavu.radi se o posmatranju iste stvari s dva potpuno razlicita aspekta.Posmatramo li kapital s aspekta ucesca u stvaranju viska vrijednosti doci cemo do spoznaje da je to onaj njegov dio koji se angazuje da bi se iznajmila radna snaga.Radna snaga svojim angazovanjem stvara visak vrijednosti.zapocinjanje proizvodnje podrazumjeva isto tako i sngazovanje kapitala kako bi se pribavila sredstva za rad i predmeti rada.visak vrijednosti koje stvara radna snga angazovana u proizvodnom procesu se stavlja spram ulozenog kapitala.rijec je ovisku vrijednosti u odnosu na ukupno predujmljeni kapital.profit nam tako pokazuje koliko se predujmljeni kapital u nekom proizvodnom ciklusu oplodio.Na velicinu profita utice visak vrijednosti, Prosjecna profitna stopa Podjemo li od konstantacije da visak vrijednosti,visina organskog sastava kapitala i brzina obrtaja odredjuju velicinu profita ,logicno je ocekivati da veci nivo tri pomenuta faktora uticu na velicinu profita i obrnuto,I tom opazanju se ne moze nista dodati.cinjenica da neke djelatnosti imaju manju stopu viska vrijednosti nizi organski sastav kapitala i nedovoljan obrt uticat ce da grane koje su upravo u toj poziviciji budu neinteresantne za ulagace.I kapital koji je ranije ulozen u takve djelatnosti pocet ce da se seli tamo gdje su uslovi za sticanje profita povoljniji.Ni iz jedne grane kapital nije u cjelosti povucen i da sistem funkcionise na nacinda se u ponudi nalazi podjednako dovoljno dobara svih privrednih grana.Grane i djelatnosti koje zbog povoljnijeg organskog sastava veceg ciska vrijednsot i veceg obrta imaju vece profitne stope,povlacit ce bez sumnje nove ulagace.Kada dolazi do novih ulaganja u te grane prirodno je doci ce i do vece proizvodnje a sa proizvodnjom i do vece ponude roba.Radi se o pojavi gdje se drustveno potrebno radno vrijeme pocinje sve vise spustati na nizi nivo.Snizavanja drustvenopotrebnog radnog vremena ispod ranijeg tj.odredjivanje novih uslova privredjivanja samo je drugiizraz za ono sto se zove snizavanje cijena.Kada su u pitanju grane u koje se nedovoljno investira ,odnosno grane koje kapital napusta tu cemo imati obrnutu situaciju.Nedostatnost kapitala u tim granama vodit ce manjoj proizvodnji a manja proizvodnja manjoj ponudi roba.Kada dolazi do smanjivanja ponude rova to ce voditi rastu drustvenopotrebnog radnog vremena na sada mnomo vidi nivo.Motivisani zeljom za uvecanjem profita vlasnici kapitala se usmjeravaju cas jednim a cas drugim granama.Ako se ti procesi posmatraju u duzem vremenoskom periodu vidjet cemo da kapital uvijek alocira na mjesta gdje se on najvise i najbrze oplodjuje.Stalno premjestanje kapitala iz jedne grane u drugu vodi stalnom rastu tj.stalnom padu profitnih stopa.Jednako angazovani kapital u ma koju granu da je ulozen posmatrano na dugi rok mora ulagacu donositi jednaku profitnu stopu.npr.proizvodnja tekstila spada u niskoakumulativne a proizvodnja informaticke opreme i informatici svojstvenih tehnologija spada u viskokoakumulativne

djelatnosti.Uprkos toj cinjenici ne primjecujemo da u trgovinama tekstilne robe imamo manje odjevnih predmeta.Kada je rijec o seobi kapitala iz niskoakumulativne u grane gdje je stopa akumulacije relativno visoka preseljenje ne treba doslovice shvatiti.Ne radi se tu ni o kakvom zatvaranju jedne fabrike i bukvalnom presseljnju kapitala u grane koje su visokoakumulativne.Radi se tu o promjeni proizvodniih programa,pri cemu postojeca sredstva ta rad uz manja ili veca prilagodjavanja koriste za proizvodnju sasvim novih drugacijih roba.Uz ovo se povlaci i potreba obuka radnika.I upravo ova kretanja dovode do ujednacavanja profitnih stopa u privredi.Profitne stope formirane kao prosjecne na nivou privrede jedne zemlje samo su pokazatelj savrsenstva djelocanja jednog zakona vrijednosti a ne i njegove slabosti.Prosjecne profitne stope su zapravo model koji osigurava funkcionisanja opceg principa na kojem pociva logika ulaganja kapitala.Rijec je o vazecem pravilu:kad se posmatra u duzem vremenskom roku jednaki kapital ulozen u bilo koju djelatnost mora donositi jednak profit. Opca profitna stopa Opca profitna stopa je samo drugi izraz za utvrdjenu prosjecnu profitnu stopu na nivou privrede kao cjeline.Prosjecnu profitnu stopu privrede kao cjeline mozemo utvrditi i na nacin sto cemo masu viska vrijednosti ostvarenu na nivou cijele privrede staviti u odnos cjelokupnog kapitala.Opcu profitnu dtopu utvrdjujemo pomocu obrasca:

PF,=M/C+R Gdje su Pf-prosjecna profitna stopa na nivou privrede M masa viska vrijednosti na nivou privrede C postojani kapital na nivou privrede R varijabilni kapital na nivou privrede Obrazac za utvrdjicanje opce profitne stope tj.profitne stope na nivou privrede identican je kao i pri utvrdjivanju profitne stope odnosno stope oplodnje angazovanog kapitala.Razlikujemo ih samo po velicini upotrijebljenih slovnih znakova.Kod izracunavanja prosjecnih proditnih stopa grana,koriste se mala slova,dok se za utvrdjivanje opste profitne stope koriste velika slova.Velicina viska vrijednosti ,organski sastav kapitala i brzina obrta kao odrednice opce profitne stope mogu se utvrdjivati kao prosjeci grana ili kao velicine na nivou privrede.Treba naglasiti da razvijene privrede i drustva imaju vece profitne stope od nerazvijenih privreda i drustava.Privrede zemalja razvijenog svijeta imaju relativno velik pristup trzistima nerazvijenih zemalja.S obzirom da je organski sastav kapitala zemalja razvijenoh svije relativno visok i da njihova visoka tehinika i tehnologija obezbjedjuje visoku produktivnost razvijene zemlje su u prilici da nizim troskovima proizvodnje ostvare extraprofit. cijena proizvodnje razliciti profiti koje ostvaruju pojedine grane motivisu ulagace da svoj kapital stalno premjestaju iz grana sa nizim u grane sa visim profitnim stopama.Seoba kapitala iz grane u granu stvara stanje u kojem ni jedna grana posmatrano na dugi rok ne moze da ima ekskluzivitet na visoke profite.sema:sp+r+v vise ne zadovoljava ,ona pokazuje da se vrijednost utvrdjuje na osnovu individualnih uslova privredjivanja dakle uslova svakog subjekta ponaosob.S obzirom da se ne

priznaju individualni vec prosjecni uslovi formirani u okviru grane a seoba kapitala koja je motivisana nastojanjimaa da se profitna stopa maksimizira nanovo korigira pojedinacno utvrdjene odnose.cijena proizvodnje se moze definisati kao vrijednost robe koja se formira pod uticajem dva faktora.Prvi cine uslovi privredjivanja tj.prosjecna produktivnost i prosjecna intenzivnost.Drugi cine uslovi koji su ustanvljeni privrede kao cjeline.U pitanju su uslovi koji odredjuju profitne stope pojedinih grana i seoba kapitala u granu sa najvisim profitnim stopama.cijena proizvodnje se otuda utvrdjuje po semi:sp+r+pp pri cemu :sp + r iskazuju proizvodnju uz prosjecne uslove privredjicanja ustanovljene u okviru privredne grane a:pp prosjecnu profitnu stopu utvrdjenu na nivou privrede kao cjeline.vrijednost se utvrdjuje na osnovu individualnih uslova privredjivanja ustanovljenih na nivou privrede kao cjeline. Vrijednost robe i cijena proizvodnje Grane kod kojih je losiji organski sastav kapitala vrijednost njhovih roba je veca od proizvodnje otuda te grane u raspodjeli ostvaruju manje od drugih grana.Hemijska industrija ciji je organski sastav na nivou prosjeka citave privrede nema gubitka niti pak ekstraprofita,dok telekomunikacije cija je scena proizvodnje veca od vrijednosti ostvaruju poseban ekstraprofit . Cijena proizvodnje i raspodjela medju granama Grane kod kojih su ogranski sastav kapitala stopa viska vrijednosti i obrt kapitala povoljniji od prosjeka utvrdjenog na nivou privrede kao cjeline,imat ce vrijednost roba manju od cijene proizvodnje..Sta se desava u slucajevima kod grana kod kojih se ne poklapaju vrijednosti robe i cijena proizvodnje.U slucajevima kod grana gdje cijena proizvodnje veca od vrijednosti robe dakle u granama gdje su uslovi privredjivanja povoljniji od prosjeka utvrdjenog na nivou privrede kao cjeline,kroz raspodjelu drutvenog bruto proizvoda ce se prisvajati znatno vise.Razlika izmedju vrijednosti robe i cijena proizvodnje koja se javlja u pojedinim granama,nisu staticke velicine.Pojedine privredne grane nisu predodredjene da kroz raspodjelu drutvenog bruto proizvoda prisvajaju uvijek manju vrijednosti od one koju one proizvodnjom stvaraju.Grane u kojima je cijena manja od vrijednosti robe ,dolaskom novog kapitala utjecu na promjene uslova privredjivanja.Ti novi uslovi se ispoljavaju prije svega kroz rast mase viska vrijednosti i ubrzaniji obrt kapitala.Nastale promjene vodit ce smanjivanju vrijednosti roba ispod njihovih cijena proizvodnje.Grane gdje su vrijednosti robe identicne cijenama proizvodnje kroz raspodjelu drustvenog bruto proizvoda ostvaruju onu vrijednosti koju su proizvodnjom ostvarili. TRGOVACKI KAPITAL Proces reprodukcije podrazumjeva protok predujmljenog kapitala kroz sve njene faze.Svoj reprodukcioni tok kapital obicno zapocinje u novcanom obliku.s novcem se odlazi u nabavku sredstava za rad i predmeta rada te se vrsi iznajmljivanje radne snage.radna snaga od materijala uz pomoc masina pravi gotove proizvode tj.robu .Gotovi proizvodi odnosno roba odlazi u fazu prometa gdje se transformise u novi dakle novcani oblik.Faza prometa tj.transformacija iz novcanog u robni oblik a po zavrsetku proizvodnje iz robnog ponovno u novcani normalan je slijed reprodukcionog toka.U nekim ce slucajevima faza prometa ostati u okviru proizvodnog procesa dok ce u nekim drugim slucajevima faza prometa egzistirati samostalno.Proizvodnja prati potrosaceve zelje,njegove potrebe,htijenja i prilagodjava im se.Faza prometa se medjutim moze izvodjiti i samoegzistirati neovisno od proizvodnje.Zadatak prometa je povezivanje proizvodnje i potrosnje odnosno kupaca i ponudjaca roba i usluga a forma povezivanja ce zavisiti od efikasnosti pojedinog sistema .Izdvajanjem prometa i njeno samoegzistiranje kao posebne organizacione cjeline i sama je proizvodnja mogla sada vise vremena da odvoji za rjesavanje svojih problema.izdvajanjem prometa kao posebne organizacione

cjeline u okviru procesa reprodukcije za posljedicu nije imalo slabljenje vec obrnuto dakle jacanje i unapredjivanje cjelokupnog sistema robonovcanih odnosa.Prolazeci kroz svoj reprodukcioni tok angazovani kapital se u jednom trenutku pojavi u fazi prometa. Profit u trgovini Ocito je da i kapital ulozen u trgovinu mora da njegovom vlasniku obezbijedi prosjecn profitnu stopu.Ako tako ne bi bilo niko ne bi ni ulagao tu granu.uvecana vrijednost je sposobna da samoegzistira.transformacijom viska vrijednosti u profit nacin je oplodjivanja kapitala.koje je porijeklo trgovackog profita?normalno je da u kruznom toku kapitala ulozenog u industriju s proizvodnjom ide paralelno i faza prometa.Sama industrija obezbjedjuje neposredni kontakt i komunikaciju s potrosacem.Kapital se tu posmatra u svojoj cjelokupnosti i kao takav ne odvaja od proizvodne funkcije.A posto se radi o proizvodnom kapitalupo svojoj logici on je stvaralac vrijednosti i viska vrijednosti.Strani visak vrijednosti u industriji i njegova transformacija u profitnu stopu posmatra se samo kao dio jednistvene cjeline.Obavljanje prometa u okviru industrije predstavlja se kao dio toka kruzenja kapitala.stvaranje vrijednosti i viska vrijednosti nije isto sto i izvor oplodjivanja kapitala..Visak vrijednosti transformisan u profitnu stopu je zapravo izvor oplodnje kapitala koji se nalazi u procesu reprodukcije ma gdje on bio angazovan.,u fazi proizvodnje i fazi prometa tj.oplodjuje se kao industrijski + trgovacki kapital .npr.kapital angazovan u fabrici secera iznosi 100.000km,pretpostavimo da je organski sastav kapitala je 7:3 a stopa viska vrijednosti 100%.Trgovina koja prodaje secer angazuje kapital u iznosu od 20.000km.Iz naprijed iznesenog vrijednost robe cemo utvrditi po sljecem obrascu:70,000sp+30,000r+30,000v=130,000km. Pf=v/IK+TK=30.000/100.000+20,000*100%=25% PROFITNA stopa na ukupno angazovani kapital je 25%.imajuci na umu tu cinjenicu nije nam vise tesko utvrditi masu profita ostvarenog angazovanjem kapitala u industriji i trgovini.

Kao sto se iz navedenog vidi u trgovini se kapital oplodio po identicnoj stopi kao i kapital angazovan u industriji.Odtud se moze i zakljuciti .Visak vrijednosti ostvaren u procesu proizvodnje jednak je izvoru profita kako kapitala angazovanog u industriji tako i kapitala angazovanog u trgovini. Troskovi u trgovini Angazovani kapital u trgovini kako smo vidjeli donosi jednaku profitnu stopu kao i kapital angazovan u industriji.Kupovina i prodaja roba u okviru svojih regularnih aktivnosti imaju i troskove. Ko i na koji nacin pokriva troskove koje trgovina svojim poslovanjem izaziva,te da li se iz profita koji ta grana stvara mogu pokrivati troskovi poslovanja?poslovanje trgovine samo po sebi izaziva brojne troskove .Radi se prije svega o prepakivanju robe zatim transportu do mjesta potrosnje ,skladistenju ,evidencijama, knjigovodstvu reklami,inventaru,rezijskim troskovima itd.rijec je naime o omoj vrsti troskova koji su neminovni bez obzira da li ih nalazimo kod trgovine ili kod proizvodnje.posmatrajuci troskove sa tog stanovista nije tesko primjetiti kako se oni po svom porijeklu mogu podijeliti u dvije

zasebne grupe.rijec je o grupi troskova trgovine koji imaju karakter proizvodni kao i oni ciji karakter proizilazi iz obavljanja samog prometa.oni se jos zovu cisti troskovi prometa. Proizvodne troskove cine oni troskovi koji se vezuju za samu proizvodnju.Da trgovina i ne postoji ti bi troskovi postojali.Pitanje je njihovo mjesto alociranja?obaveza proizvodnje je da robu pakuje u omjerima i na nacin koji je najpogodniji kupcu za preuzimanje,prevoz,cuvanje,koristenje isl.otuda i nije od znacaja da li se prepakivanje vrsi kod proizvodjaca ili u trgovini.To su proizvodni troskovi i kao takvi moraju da terete samu proizvodnju. Takodjer proizvodjac je duzan izgraditi sam svoja skladista. Bez obzira gdje pomenuti troskovi nastali oni imaju tretman proizvodnih.Oni ulaze u vrijednost samog proizvoda ucestvuju u stvaranju vrijednosti i viska vrijednosti. Cisti troskovi prometa su ona vrsta troskova koja izaziva bavljenje prometom.U te troskove spadaju prije svih place zaposlenih,evidentiranje roba,troskovi knjizenja,zakupnine,godisnji inventari,utroseni materijal za odrzavanje,ukalkulisani otpisi,reklama itd;Angazovani trgovacki kapital upotrebljava se za dvije namjene.prva je nabavka trgovacke robe a druga je podmirivanje troskova trgovine.pocetni kapital je najcesce u novcu.za novac se kupuje roba koja se prodaje.po prodaji robe kapital se vraca u prvobitno stanje da bi zapoceo svoj iduci ciklus. S obzirom da trgovina prisutna u gotovo svim poznatim drustveno ekonomskim formacijama ostaje i pitanje nadoknade cistih troskova prometa. Nadoknada cistih troskova trgovine.Troskovi trgovine ali samo oni naznaceni kao cisti troskovi prometa neproizvodnog su karaktera,Koristenje kapitala za pokrivanje cistih troskova nastalih u prometu trgovine,otud ne uvecava vrijednost niti pak stvara visak vrijednosti.trgovina je kako je vec receno samo dio ukupnog reprodukcionog ciklusa.Odtud se i njeno poslovanje i troskovi koje ona izaziva smatraju svrsishodnim utroscima.Trgovina je u to nema sumnje drustveno korisna aktivnost..Ciste troskove trgovine nije moguce nadoknaditi iz profita koji se u toj grani ostvaruje. Na koji nacin se nadoknadjuje kapital utrosen za podmirivanje cistih troskova trgovine? Cinjenica da reprodukcija ima svoje svrsishodne ciljeve i da u realizaciji tih ciljeva i trgovina cini jednu kariku.Normalno je da se u okviru tog sistema trazi rjesenje nadoknade tako nastalih troskova.Medjutim jedini izvor koji se moze koristiti za pokrivanje tih cistih troskova je visak vrijednosti..Po nadoknadi troskova nastali u trgovini preostali dio viska vrijednosti se transformise u profit i rasporedjujue se na proizvodnju i trgoviu shodno velicini angazovanog kapitala. Npr.kapital ulozen u industriji je 100.000km i da je njegov organski sastav 7:3 a stopa viska vrijednosti je 100%.Kada se radi o kapitalu angazovanom u trgovini njegov iznos ostaje kao sto je i bio npr.20.000km.trgovacki kapital u iznosu od 20.000km rasporedjen po razlicitim aktivnostima na sljedeci nacin:roba 8.000km,sredstva rada u trgovini 8.000km ,pribavljanje prostora,polica,itd 10.000km.Godisnji otpis sredstava za rad je 10%.troskovi evidentiranja robe,inventure,reklama,isl u iznosu od 1000km.Te radna snaga 1,000km.

Nacin prenosenja viska vrijednosti trgovini Posto se visak vrijednosti stvara u industriji stvara ga zapravo proizvodni rad ostaje pitanje:na koji nacin se on prenosi trgovini? Dva su sistema prenosenja vrijednosti.Jedan je sistem marzi(fr.marge rub ivica okrajak) a drugi je sistem rabata(rabbato popust,odbitak od prodajne cijene) Sistem marzi funkcionira na nacin sto industrija odredjuje svoju cijenu i po tako utvrdjenoj cijeni robu isporucuje trgovini.na cijenu koju utvrdjuje industrija trgovina dodaje marzu iz koje se pokrivju troskovi prometa.Marza je zapravo razlika koju je formirala industrija i cijena po kojoj trgovina prodaje tu robu.marze se mogu slobodno formirati ili ih odredjuje drzava.Drzava zapravo odredjuje gornju granicu marzi.preko te granice zakone ne dozvoljava zaracunavanje marzi.prepisivanje marzi drzava obicno cini kada zeli da mjerama svoje politike kontrolise cijene,tj.da stiti neke kategorije kupaca. Sistem rabata funkcionira na potpuno drugacijim principima.industrija odredjuje maloprodajnu cijenu odgovarajucoj robi a za pokrice troskova trgovini odobrava rabat.rabat je drugim rijecima popust ili naprosto odbitak od maloprodajne cijene robe.Sistem rabata se koristi uvijek kada industrija zeli da kontrolise maloprodajne cijene svojih proizvoda .Utvrdjujuci krajnju cijenu proizvodjac time diktira jedinstvenu cijenu za svoje proizvode na cjelokupnom trzistu jedne zemlje. Profit u pojedinim granama trgovine Kao privredna grana trgovina je samo spona izmedju proizvodnje i potrosnje.Tu je sponu moguce uspostaviti preko jednog ili vise subjekata.Svaki subjekt uz to se moze baviti prodajom samo jednog porizvoda ,vise roba ili roba svih proizvodjaca.Uobicajeno je da se trgovina sve vise precijalizuje.neki se bave prometom samo jedne robe ili roba jedne grane.Dok drugi pak vrse prodaju razlicitih roba s vise grana .Svaka granja svoje poslovanje obavlja pod razlicitim uslovima.Neke robe se vise trose i traze a druge manje.tako nije tesko kolika je brzina obrta pojedinih roba razlicita.Hljeb i mlijeko se trose i prodaju svakodnevno.Otud je obrt takvih roba onoliki koliko u godini ima i radnih dana.Uz to imamo i robe koje se prodaju iskljucivo na ekskluzivnim mjestima strogom centru grada,poslovnim kvartovima itd.svaki od cinilaca drugacije utice na velicinu ostvarenog prometa troskove poslovanja vrstu i vrijednosti ostvarenog prometa troskove poslovanja vrstu i vrijednosti koristene opreme visinu angazovanog kapitala broj i kvalifikacije zaposlenih itd.Razlicitost pojednih grana trgovine i razliciti uslovi privredjivanja u njima namecu zakljucak o razlicitosti profitnih stopa.Da li takva konstantacija zaista ima cvrsto uporiste?

Ne odgovor nije pozitivan.Kad bi gornja konstantacija uistinu bila tacna tada bismo imali stanje u kome jednak kapital angazovan u razlicitim granama trgovine ne bi donosio jednaku profitnu stopu.I to se ne bi remetilo samo principe ulaganja u pojedine grane trgovine vec bi srusilo principe na kojima pociva ulaganje kapitala uopce.da i u trgovini funkcionise maksima kako jednako angazovani kapital,ma gdje bio ulozen donosi jednaku profitnu stopu ponajvise govori cinjenica da roba ma gdje da se proizvodila i ma ko to cinio ima posvu u prodaji. Valja imati na umu da ekskluzivitet pojedinih trgovackih radnji uvijek prati i rast troskova prometa.ti se troskovi kadkad ne mogu pokriti ni najvecim mogucim obrtom pa ni extraprofitima ostvarenim s kakvim drugim aktivnostima.osim toga prisutna je i stalna seoba kapitala iz onih grana trgovine kod kojih uslovi privredjivanja su manje povoljni u grane gdje je stanje bolje. Profit u raznim preduzecima iste grane trgovine I dok u raznim granama trgovine jednako angazovani kapital mora da donese jednak profit sa preduzecima iste grane trgovine to nije slucaj.Dva trgovinskapreduzeca koja se bave prodajom istih roba jednako angazovanim kapitalom ne moraju imati jednak profit.Do toga dolazi kad jedno od preduzeca ima nepovoljniju lokaciju prodavnica,nize kvalifikacije zaposlenih itd.Takvo ce preduzece ostvarivati nizi promet,imati manji obrt,relativno veci rast troskova poslavanja isl.Sve zajedno ce uticati na to da jednako ulozeni kapital nece donositi jednaku profitnu stopu.Niza profitna stopa ostvarena u raznim oreduzecima iste grane nije posljedica uslova privredjivanja vec lose vodjenog posla. ZAJMOVNI KAPITAL Ako prihvatimo da je reprodukcija proces stalnog obnavljanja proizvodnje i da u tom procesu dolazi do transformacije jednog oblika vrijednosti u drugi namece se pitanje kako je moguce da se u jednom takvom procesu pojavi zajmovni kapital.Angazovani kapital u procesu reprodukcije stalno se transformise prelazeci iz jednog oblika u drugi.Transformacija sredstava za rad ili kako to jos zovemo postepeno otpisivanje-amortizovanje,obavlja se raltivno dugo u nekim slucajevima to traje desetak pa i vise godina. Sta ciniti s izdvojenim sredstvima u vremenu dok su ona na cekanju? Radi se uvijek o sredstvima koja se nalaze u novcanom obliku.otud je prirodno traziti mogucnosti njihvog dopunskog angazovanja. Sredstva amortizacije dok su na cekanju najbolje se mogu rasporediti kao zajmovni kapital.ona se zapravo mogu pozajmljivati drugima koji ce ih kroz razlicite programe uvesti u novu reprodukciju.proces oplodjivanja kapitala odvija se kontinuelno.svaki reprodukcioni ciklus donosi ulagacu profit.Ma koliko da su profitne stope one ne donose toliku masu profita da se sa njim moze pristupiti ozbiljnijim investicionim zahvatima.Da bi se tako nesto ucinilo profit se mora akumulirati i po nekoliko godina.za vrijeme dok traje akumulacija sredstva bi bila imobilisana.Tako nesto nije primjerno funkciji kapitala.Otuda se i ta sredstva stavljaju u funkciju zajmovnog kapitala. Npr.Ako se zarade isplacuju jednom mjescno,zarada se nece odmah potrositi sva nego ce se veci dio potrositi u startu,manji dio ce se potrositi u sredini mjeseca a ostatak na kraju mjeseca.ovaj novac koji se planira potrositi na kraju mjeseca moze sluziti kao zajmovni kapital.Osim toga relativno veliki dohodci zaposlenih kao i novac domacinstava s visokim budzetom nikada se ne utrose u cjelosti.rijec je o stednji gradjana ciji novac draznjem u bankama stjece funkciju zajmovnog kapitala.

Obrt zajmovnog kapitala Zajmovni kapital se moze definsati kao novcani dio kapitala koji je privremeno iskljucen i reprodukcije.za privremeno koristenje kapitala zajmoprimac prima placa kamatu.Obrt zajmovnog kapitala se odtud moze prikazati kroz dvije faze:fazu davanja i fazu vracanja.Model tog procesa se moze prikazati na ovaj nacin :N-N,.Ako bi se medjutim proces obrta kapitala posmatrao na nacin kako je postavljeno u navedenom modelu sljedio bi zakljucak kako se pozajmljeni novac samooplodjuje.iako se na prvi pogled moze tako nesto zakljuciti to se ipak ne dogadja. Postavimo pitanje :zasto bi neko trebao da pozajmljuje kapital? Oni koji imaju potrebu,volju i dovoljno sposobnosti da pokrenu vlastiti biznis a nemaju svog novca taj ce problem pokusati da prevazidju njegovim pozajmljivanjem.pokretanje biznisa podrazumjeva angazovanje proizvodnih cinilaca.Da bi se proizvodni cinioci pribavili kapital se mora pozajmiti.u proizvodnom proocesu kapital se mora oploditi tj.donijeti profit.Iz tako ostvarenog profita obezbijedit ce se kamate tj.cijena koristenog zajmovnog kapitala. N-N-RRSSP....P....R,-N,-N, I II III

Kako se iz projektovanog modela vidi kapital se ustupa poduzetniku koji je odlucan da pokrene svoj vlastiti biznis(I).Pozajmljivac uzima kapital i njime nabavlja sredstva za rad,predmete rada i radnu snagu.s tako obezbjedjenim ciniocima zapocinje s proizvodnim ciniocem(II).Rezultat tog procesa je novostvorena vrijednost tj.roba cija je vrijednost veca od predujmljenog kapitala.Roba se odnosi na trziste i za nju se dobiva novac koji je veci od iznosa dobivenog pozajmljivanjem.pozajmljeni novac se konacno vraca zajmodavcu uvecan za iznos kamate(III). Privremeno ukljucen u proces reprodukcije kapital se oplodjuje,te stvara nove odnose.rijec je o pojavi poduzetnika i nastajanju poduzetnicke dobiti.poduzetnikom se naziva osoba koja uz pomoc tudjeg kapitala pokrece vlastiti biznis.Preduzetnicka dobit dakako nije nista drugo do oplodjeni zajmovni kapital.zajmodavcu pripada ugovorena kamataa pduzetniku ostatak. U modelu obrta zajmovnog kapitala jasno se izdvajaju njegova dva specifikuma:spoznaja o kapitalu kao svojini i razgranicenje te uloge i uloge kapitala u funkciji.Kapital kao svojinu moramo posmatrati odvojeno od njegove uloge u reprodukciji.Kao svojina kapital ima jedan cilj.rijec je o potrebi da pozajmljeni kapital mora biti oplodjen.Ono sto je zajmodavcu bitno jeste kamata koju ce kapital donijeti.kapital u funkciji je njegovo vidjenje u okviru procesa reprodukcije.Cilj je oplodjivanje zajmovnog kapitala kroz pokretanje biznisa. Kamata cijena zajmovnog kapitala Kapital ustupljen na koristenje drugim ostvaruje dvostruku ulogu.prvo osigurava svoju oplodnju pri cemu je kamata iskaz te oplodnje.Drugo on je pokretac biznisa putem kojeg osigurava preduzetnicku dobit.Kamata je ipak osnovni razlog pojave zajmovnog kapitala.Ona je zapravo cilj pozajmljivanja.DA bi se cilj ostvario nuzno je pokrenuti citav niz razlicitih aktivnosti.Svrha prikupljanja slobodnih sredstava je njihovo pozajmljivanje .Pozajmljena sredstva se moraj oploditi.Oplodjivanjem tih sredstava obezbjedit ce se vlasniku kamate.Kamate se otud moze definisati kao cijena koristenja zajmovnog kapitala.

Kamatna stopa Kamatu placa zajmoprimac kao nadoknadu za privremeno koristenje pozajmljenog kapitala.Velicina kamate zavisi od velicine kamatne stope.kamatna stopa je iznos koji se kao postotak zaracunava na sumu pozajmljenog novca. Od cega zavisi kamatna stopa? Pet je faktora koji uticu na visinu kamatne stope.To su: 1.velicina profitne stope koju pozajmljeni kapital angazovan u reprodukc