1.Objasnite pojam poslovni inkubator, navedite osnivae inkubatora i usluge koje pruaju preduzetniki inkubatori.Poslovni inkubator predstavlja jedan od najpoznatijih elemenata preduzetnike infrastrukture. Poslovnim inkubatorom se smatra pogodan prostor u kojem svojbiznis zapoinju potencijalni preduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala i srednja preduzea,obino od est mjeseci starosti. Pogodnost prostora seogleda ,odnosno mora sadravati najmanje sljedece tri vane komponente:1. objekat (prostor za poslovanje)2. poslovno-savjetodavne i ostale usluge3. usluge menadmentaRealizacija poslovnih inkubatora je poela u Sjedinjenim Amerikim Dravama 1959. godine kada je Joseph Mancuso pokrenuo Batavia Industrial Centar u skladitu uNew Yorku.Ekspanziju u SAD-u poslovni inkubatori su doivjeli u 80-im godinama XX vijeka, nakon ega se proiruju u Evropu u razliitim formama (inovativni centri, tehnolokonauni parkovi i sl.). U BiH trenutno postoji 13 (12+1)inkubatora sa vrlo razliitim nainima organiziranja, ali sa istom osnovnom funkcijom, a to je pomo pri osnivanju novih privrednih subjekata i njihov razvoj u prvim godinama poslovanja. Poslovni inkubator prua izvanrednu mogunost mikro,malim i srednjim preduzeima da posluju na jednom mjestu i dijele zajednike prostore na novi i originalni nain.Preduzetniki inkubatori u pravilu pruaju sljedee vrste usluga:a) umreavanje sa ostalim lanovima poslovnog inkubatora (pruanje uzajamne podrke korisnika istog poslovnog inkubatora, uz mogunost da jedni drugima postanu uzajamni korisnici ili davaoci usluga)b) finansijsku pomo u vidu lakeg pristupa izvorima finansiranjac) poslovnu i tehniku pomo kroz kombinaciju unutranje strune ekspertize i podrke drutvene zajedniced) zajednike poslovne servise kao to su objedinjenje sekretarskih i ostalih administrativnih usluga: prijem telefonskih poziva, prijem stranaka, IT podrka,e) koritenje faksa, kopir-aparata i sl. i ostale usluge kao to su: koritenje strune biblioteke, voenje poslovnih knjiga i izrada finansijskih izvjetaja, f) obavljanjem finansijskih transakcija itd.g) fleksibilan poslovni prostor i fleksibilnu cijenu zakupa.

2.Objasnite pojam poslovni inkubator i navedite organizacione tipove inkubatora.

Poslovni inkubator predstavlja jedan od najpoznatijih elemenata preduzetnike infrastrukture. Poslovnim inkubatorom se smatra pogodan prostor u kojem svojbiznis zapoinju potencijalni preduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala i srednja preduzea,obino od est mjeseci starosti. Pogodnost prostora seogleda ,odnosno mora sadravati najmanje sljedece tri vane komponente:1. objekat (prostor za poslovanje)2. poslovno-savjetodavne i ostale usluge3. usluge menadmenta Kao osnivai poslovnih inkubatora, zavisno od ciljeva, mogu se javiti1. lokalne uprave, 2. univerziteti,3. organizacije za privredni razvoj,4. profitne organizacije i sl.Veina poslovnih inkubatora pripada jednom od etiri organizaciona tipa inkubatora: 1. profitni inkubatori za razvoj nekretnina, 2. neprofitni inkubatori za razvoj korporacija, 3. akademski inkubatori i 4. neprofitni inkubatori za osiguravanje poetnog kapitala. Istraivanja sugeriraju da profitni tipovi inkubatora imaju manje uspjeha u kreiranju odrivog poslovnog okruenja u odnosu na neprofitne i akademske inkubatore.

3.Objasnite pojmove klaster i klasterizacija, te navedite razloge zbog kojih se preduzetnici ukljuuju u klastere.

Po definiciji Michaela Eugenea Portera klaster je koncentracija meusobno povezanih kompanija,specijaliziranih dobavljaa i prualaca usluga, kompanija iz srodnih djelatnosti, institucija (fakulteta, agencija,trgovakih udruenja), koje na podruju djelatnostimeusobno sarauju i konkuriraju. Svaki klaster ima svoje posebnosti, te se jedan model klastera ne moe preslikati na drugi.

Klasteri preduzea, bilo da je rije o istim ili komparativnim djelatnostima jedne regije, doprinose brem razvoju preduzea, intenzivnijoj primjeni savremenihtehnologija i, zahvaljujui efikasnom menadmentu, maksimalno koriste trine potencijale, inei regiju djelovanja krajnje konkurentnom u odnosu na druge. Intelektualna prethodnica klastera datira iz vremena rada i pisanja Alfreda Marshalla (1890/1920.), koji je u svojoj knjizi Principles of Economics napisao fascinirajuepoglavlje o specijaliziranim izdvojenim industrijskim lokacijama. Michael Porter je na Harvardovoj poslovnoj koli objavio knjigu pod nazivom The Competitive Advantage of Nations,sto je rezultiralo da koncept poslovnih klastera postane sve vaniji dio regionalnog razvoja i korporativne strategije. Klasterizacije (cluster-grozd),se najjednostavnije moe objasniti putem principafunkcioniranja Porterovog dijamanta.Povezivanje kompanija u poslovne mree predstavlja savremenu strateku potrebu, odnosno novi model poslovanja podnazivom klasterizacija.Klaster predstavlja mreu nezavisnih proizvodnih i/ili uslunih firmikoja obuhvata dobavljae, tvorce tehnologija i know-how povezujui navedene kompanije sa klijentima putem brokera i trinih posrednika. Razlozi zbog koji se preduzetnici odluuju za ukljuivanje u klastere su:

osiguranje novih trita i laki nastup na njima bolji osobni kontakti jaanje odnosa kupci/dobavljai razmjena iskustava i primjeri dobre prakse (podizanje nivoa znanja) olakan know-how (nove tehnologije, implementacija tehnologija, primjena novih materijala i postupaka prerade itd )

4.Grafiki prikaite i objasnite Porterov dijamant.

Michael Porter je definirao model konkurentskih prednosti nacionalne ekonomije na osnovu etiri komponente koje su meusobno povezane kroz koncept poznat podnazivom Porterov dijamant. Ovim modelom se mogu u potpunosti objasniti svrha i principi funkcioniranja koncepta klasterizacije u kontekstu poveanja konkurentnosti domae nacionalne ekonomije.Konkurentnost nacionalne ekonomije, koja se gradi na specifinoj platformi za svaku pojedinu zemlju, generira se kroz meusobno djelovanje etiri grupe faktora i dvije eksterne varijable koje su vladina razvojna politika i trzisna prilika.

1. Faktorki uvjeti predstavljaju uvjete konkurentnosti zemlje 2. Vezane i podravajue industrijske grane obuhvataju domae diferencirane i specijalizirane dobavljae i partnere kao i komplementarne poslovne sisteme3. Uvjeti tranje mogu obuhvatiti sljedee komponente: sofisticiranost i napredne potrebe kupaca, veliina i struktura domaeg trita, broj nezavisnih kupaca, trend rasta i stopa rasta domae tranje.4. Strategija i struktura kompanija i nivo konkurencije podrazumijevaju formalno-pravne i organizacijske uvjete pod kojima su kompanije osnovane, organizirane i voene,kao i karakteristike domae konkurencije.

5.Objasnite klasifikacije industrijskih klastera (Markusen, Gordon i McCann).

Industrijske klastere mogue je razlikovati u zavisnosti od tipa relacija izmeu firmi lanica klastera.Na osnovu ovog kriterija Ann Markusen(1996) je identificirala etiri tipaKlastera(induktivne prirode): Maralijanski industrijski distrikti predstavljaju poslovne strukture u kojima dominiraju grupe malih priblino jednakih firmi Hijerarhijski ili hub and spoke distrikti gdje poslovnom strukturom dominira jedna velika, nekada vertikalno integrirana firma Satelitske industrijske platforme su grupe filijala, obino veih, transnacionalnih kompanija Dravno sponzorirani distrikti su oni gdje poslovnom strukturom dominira jedna ili vie velikih dravnih institucija, kao to su vojne baze, glavni gradovi i sl.

Gordon i McCann (2000) su usvojili deduktivni pristup klasifikaciji industrijskih klastera. Umjesto na strukture, ovaj pristup se fokusirao na procese. Navedeni autori razlikuju tri tipa klastera:ista aglomeracijska ekonomija je u biti Maralijanski model u kojem su firme i zaposlenici povezani iskljuivo kroz komercijalne i kratkorone transakcije.Model industrijskih kompleksa predstavlja tip klastera koje karakteriziraju dugorone i stabilne relacije izmeu firmi lanica klastera.Trei tip klastera, oznaen kao model drutvene mree, dosta je slian italijanskom modelu industrijskih distrikta. U ovom tipu klastera izgraeno meusobno povjerenje i zajednike poveznice izmeu uglavnom jednakih firmi. Za identificiranje i analiziranje klastera koristi se dva ira pristupa: top-down pristup, koji se uglavnom oslanja na kvantitativne podatke kako bi se utvrdila industrijska struktura nacionalne ili regionalne ekonomije i bottom-up pristup, koji analizira unutranje funkcioniranje i relacije izmeu firmi unutar klastera.Bottom-up pristup je ue fokusiran. On obino analizira odreenu lokalnu ekonomiju, nekoliko povezanih industrija, tj. jedan odreeni klaster. Ovaj pristup je baziran naprimarnim podacima koji se uglavnom prikupljaju koristei ankete i intervjue. Top-down pristup analizi klastera je u sutini deduktivne prirode.

6.Objasnite pojam franize i osnovnu podjelu franiznog sistema (Thomas i Seid).

Franizing (engl. franchise) poslovanje je sistem trgovanja dobrima, uslugama i/ili tehnologijom koje se bazira na bliskoj i stalnoj saradnji, pravno i finansijski samostalnih preduzea vlasnika franize (davaoca franize) i pojedinanih korisnika franize (primaoca franize), gdje vlasnik garantira svojim korisnicima pravo i namee obavezu da vode posao u skladu skonceptom franize.Pravo omoguava i obavezuje primatelje franize, u zamjenu za direktnu ili indirektnu finansijsku pomo, da koristi zatitno ime davaoca franize za proizvod ili uslugu, knowhow, proced i druga prava na proizvodno ili intelektualno vlasnitvo, uz stalno pruanje komercijalne pomoi, unutar okvira i vremenskog roka odreenog u pisanom franiznom ugovoru koji se zakljuuje izmeu stranaka u ovu svrhu.Rije franiza je francuskog porijekla i znai privilegija ili sloboda. Franizni sistem ima jako dugu historiju jer su ve u 1840-im godinama pivare u Njemakoj davale franizeodreenim trgovinama za ekskluzivnu distribuciju njihovog piva u regiji. Najuspjenije svjetske kompanije kao to su Coca-Cola, McDonalds, Subway ili Ford Motor Company su takoer franize, koje su svoje ime i nain rada iznajmile privatnim preduzetnicima, uz uvjet da posluju po strogo utvrenim pravilima. Osnovna podjela franiznog sistema poslovanja, prema Thomasu i Seidu, razlikuje dva tipa franize: franiza distribucije proizvoda (engl. product distribution franchises) franiza poslovnog formata (engl. business format franchises).Franiza distribucije proizvoda je sporazum u okviru kojeg davalac franize daje primaocu franize pravo da kupuje njegove proizvode i koristi njegovo trgovako ime.232 Ova vrsta franize najea je u industrijama prodaje osvjeavajuih napitaka, automobila i kamiona.Franiza poslovnog formata,je popularnija i mnogo vie zastupljeija. Kod ovog tipa franize, pored trgovakog imena i loga davaoca franize, kao to je i sluaj sa prethodnim tipom franize, primalac dobija kompletan sistem za isporuivanje proizvoda i usluga. Ovaj oblik franiznog poslovanja obiljeavaju neprekidni poslovni odnosi izmeu davaoca i primaoca franize. Poslovni format franize obuhvata i prenos licenci od stranedavaoca franize na primaoca na osnovu kojih mu daje ovlast poslovanja pod kompanijom, odnosno zatienim imenom davaoca franize.

7.Navedite i kratko objasnite osam osnovnih tipova franiznog poslovanja.

1. Menaderska franiza. Kupac franize upravlja poslom na vie podruja ili timom ljudi.2. Multifranizing ili master franizing. Poslovanje u kojem primalac franize ima pravo regrutacije drugih primalaca za istog davaoca.3. Franizni kutak ili franchise corner. Ovaj oblik franize moe dobiti odreeni trgovac koji posveti samo dio svoje trgovine nekoj djelatnosti u franizi.4. Taj kutak je ureen stilom i namjetajem koji odredi vlasnik franize kako bi bio prepoznatljiv.5. Co-branding-spajanje brendova. To je formalno ili slobodno udruivanje vie zatitnih imena razliitih vlasnika poslovnih koncepata. 6. Izvrna franiza. Poslovanje u kojem je jedna osoba ukljuena u finansijske usluge, osobne usluge ili voenje projekta. Poslovni prostor nema vanu ulogu, jer se posao obavlja u poslovnom prostoru klijenta.7. Maloprodajna franiza. Kupac franize ulae znatna sredstva u reklamu, opremu i zaposlenike kako bi pomogao u voenju poslovnog sistema sa velikim prihodima koji se kasnije moe prodati uz veliku zaradu ako primalac franize eli da se povue.8. Prodajna/distribucijska franiza. Kupac je u stalnom pokretu, prodaje i/ili distribuira proizvode na nekom podruju i zapoljava osobe za dostavu,kako bi se pokrila sva podruja dok raste broj klijenata.9. Pokretne usluge. Kupac franize ulazi sa manjim finansijskim ulogom i kupuje pravo bavljenja pruanjem usluga, koje ukljuuje samo jednog zaposlenika i prevozno sredstvo.

8.Navedite prednosti i nedostatke franiznog naina poslovanja.

Prednosti i nedostaci franiznog sistema kao modela preduzetnikograsta su :

9.ta su preduzetnike zone?

Preduzetnika zona je podruje sa koncentracijom malih preduzea i preduzetnika. Zona je ograniena po veliini i moe biti: industrijska, zanatska, preduzetniko-zanatska, usluna, poljoprivredna, turistika, informatika, tehnoloka, centar za razvoj i transfer tehnologija. Industrijska zona je podruje sa velikom koncentracijom industrije u kojoj prevladavajuvelika preduzea. Specijalizirane zone ine: Tehnoloki centri, parkovi, inkubatori, centri za razvoj i transfer tehnologija, te zone specijalizirane za odreenu djelatnost.Formiranjem i ulaganjem u preduzetnike zone osigurava se: konkurentnost ekonomije u smislu privlaenja stranih ulaganja interesno umreavanje preduzetnika povean broj novoregistriranih preduzea zasnovanih na znanju zapoljavanje mladih i visokoobrazovanih kadrova bri transfer znanja i tehnologija

10.Objasnite pojam tehnoloki park.

Tehnoloki park je mjesto na kojem se povezuju strunjaci i preduzetnici koji ele ostvariti svoje ekonomske ciljeve temeljene na novim tehnologijama. Tehnoloki park je upravilu planski organiziran, infrastrukturno opremljen, te u ureenom prostoru nudi razliite pogodnosti i usluge. Naglasak u tehnolokim parkovima je na razvoju i nauno-istraivakim aktivnostima. Osnivaju se u blizini visokoobrazovnih institucija i istraivakih centara, te privlae vrhunske strunjake, ali i mlade talente koji se u njima dalje usavravaju i obrazuju. Cilj tehnolokih parkova je koncentracija znanja, visoke tehnologije i obrazovanja, kao i primjena tih znanja i tehnologija u proizvodnji. U BiH djeluju tehnoloki parkovi u Banjoj Luci, Mostaru i Zenici.

11.Objasnite multilevel marketing i navedite kljuna naela na kojima se zasniva.

Multilevel marketing ili mreni marketing predstavlja revolucionaran model za sticanje finansijske sigurnosti. Temelje ovog modela su postavili Rich DeVos i J. Van Andel 1959. Godine uspostavljajui jedan sasvim novi smjer komunikacije s kupcima, a to je direktna prodaja.Rije je o modelu u kojem se prodaja proizvoda vri putem nezavisnih distributera na terenu kojima je omogueno da grade i menadiraju svoju vlastitu prodajnu mreu. Plaadistributera ukljuuje njihovu vlastitu prodaju i procenat od prodaje njihove grupe.Robert Kiyosaki, poznati ameriki finansijski ekspert, izjavio je: Najbogatiji ljudi na svijetu grade mreu (network), a svi ostali trae posao, ime je potvreno da dobro osmiljena i kvalitetno voena poslovna mrea moe zaraditi mnogo vie novca od pojedinca. Koncept multilevel marketinga je zasnovan na dva kljuna naela, a to su:1. Proizvodi preduzea koje se bavi multilevel marketingom se ne mogu pronai u prodavnicama, ve se mogu kupiti samo od ovlatenih distributera koji imaju ekskluzivno pravo na popust pri kupovini ovih proizvoda.2. Preduzee koje se bavi multilevel marketingom nagrauje svoje saradnike po posebno kreiranom stimulativnom sistemu zarade za promet koji su ostvarile osobe direktno ili indirektno ukljuene od strane saradnika koji ostvaruje odreeni procenat zarade od ukupnog prometa svoje grupe. Budunost multilevel marketinga u svijetu je veoma obeavajua, s obzirom da ovaj model poslovanja usvajaju najvee svjetske kompanije.

12.Objasnite pojam poljoprivredne zadruge.

U svrhu jednostavnijeg i efikasnijeg izlaska na trite, poljoprivredni proizvoai se udruuju u zadruge. Zadruga je dobrovoljno udruenje zadrugara u kojem svaki lan uestvuje neposredno i koje zajednikim poslovanjem po naelu uzajamne pomoi unapreuje i titi svoj ekonomski i drugi profesionali interes, u cilju ostvarenja osobne i zajednike dobiti zadrugara, u skladu sa zakonom i pravilima zadrugeZadruga kao oblik udruivanja nudi najveu stabilnost i sigurnost proizvoau, jer je primarna uloga zadruge prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvoaa, to e se najlake osigurati ako zadruga moe za vie proizvoaa organizirati preradu njihove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluproizvoda. Na ovaj nain bi se ublaio sezonski pritisak na trite, ujednaile bi se cijene tokom godine i stabilizirale ponuda i potranja.

13.ta je preduzetniki kampus?

Babson College je prva akademska institucija u svijetu koja nudi obrazovne programe iz preduzetnitva i ovaj univerzitet je postao meunarodno prepoznat kao lider u preduzetnikom obrazovanju.Preduzetnitvo nije samo akademski predmet na Babson univerzitetu, ve i nain ivota. Vjetine nauene kroz ovaj preduzetniki program su vitalne za uspjeh bilo kojeg biznisa, velikog ili malog, javnog ili privatnog, korporativnog ili neprofitnog, lokalnog ili globalnog. Studenti na Babson koledu su u mogunosti da sveobuhvatno primjenjuju menaderske vjetine tradicionalnih poslovnih disciplina u svrhu prepoznavanja i oblikovanja preduzetnikih mogunosti, pri emu razvijaju poslovne modele koji e koritenjem ovih mogunosti u konanici kreirati vrijednosti.Preduzetniki program ovog univerziteta osigurava iroku lepezu vjetina neophodnih za upravljanje biznisom i prua visokoprilagoene pristupe u nove poslovne poduhvate, franize,korporativna ulaganja porodina preduzetnika preduzea i sl.Mnogi vrhunski preduzetnici su lanovi Akademije istaknutih preduzetnika na Babson univerzitetu i aktivno su ukljueni u rad sa studentima kroz razliite sadrajne programe.

14.Navedite i kratko objasnite najmanje pet kola stratekog menadmenta, te prikaite grafiki.I.Design School (kola dizajniranja/projektiranja) predlae model za definiranje strategije na nain da se uspostavi sklad izmeu internih sposobnosti organizacije i eksternih prilika u okruenju. Ova kola predstavlja moda najutjecajniju kolu stratekog menadmenta, koja u svoje djelovanje obavezno ukljuuje SWOT analizu.II.Planning School (kola planiranja) karakterizira stavljanje akcenta na formalne procedure, formalne treninge, formalne analize i veliki broj drugih formalnih aktivnosti. Jednostavan neformalan korak iz kole dizajniranja/projektiranja u ovom sluaju postaje precizno elaborirana aktivnost unutar jednog koraka.IV.Enterpreneurial School (kola preduzetnitva) karakterizira to to formulacija strategije nastaje kao rezultat promiljanja i stava jednog ovjeka - lidera organizacije, na osnovu njegove intuicije, prosuivanja, mudrosti, iskustva i pogleda. Vizija lidera predstavlja vodeu filozofiju i principe kod formuliranja strategije. Pobornici ove kole vide osobno liderstvo, bazirano na stratekoj viziji, kao klju uspjeha organizacije, ne samo za stvaranje i razvoj novih organizacija nego i za preobraaj posrnulih organizacija.V.Learning School (kola uenja) oblikovanje strategije vri kroz individualno ili zajedniko djelovanje ljudi koji spoznaju situaciju u okviru koje organizacija djeluje, s ciljem razvoja organizacijskih sposobnosti za njen opstanak, rast i razvoj u datim okolnostima.VII.Power School (kola moi) strategiju oblikuje polazei od toga da se vri oigledno naglaavanje koritenja moi i politike kod pregovaranja o strategiji, pri emu je usmjerena na isticanje individualnih interesa.VIII.Cultural School (kola kulture) smatra da socijalne interakcije, zasnovane na zajednikom vjerovanju i razumijevanju lanova organizacije, predstavljaju osnovu za oblikovanje strategije.

15.ta predstavlja BSC koncept u savremenim uslovima poslovanja? Grafiki prikaite glavne perspektive ovog koncepta.

Jedan od najmodernijih modela koji prua osnovu za formuliranje i implementaciju strategije, a koji se moe primijeniti na sve tipove organizacije, i pri tome istovremenoinkorporirati vie kola stratekog menadmenta, jeste Balanced Scorecard model (BSC).U savremenim uvjetima poslovanja, BSC koncept predstavlja strateki poslovni okvir koji uzima u obzir ciljeve,zadatke i inicijative koje treba definirati za svaku glavnu perspektivu BSC koncepta u konkretnoj organizaciji na veoma fleksibilan i preduzetan nain.Ovaj koncept slui za operacionalizaciju stratekog menadmenta i stratekog planiranja kroz formuliranje strategije, strateku i operativnu kontrolu, i implementaciju strategije s ciljem upravljanja navedenim procesima na efektivan i efikasan nain.BSC koncept predstavlja alat za podrku preduzetnikom odluivanju na stratekom nivou organizacije, koji unapreuje donoenje stratekih odluka, definiranje stratekih ciljeva i implementiranje strategije.

16.Primjena stratekog BSC koncepta u malom biznisu.

Diskusija i potencijalne koristi za male bizniseu vezi sa uvoenjem BSC koncepta u mikro, mala i srednja preduzea je aktivna kao odgovor na navedene trendove i izazove, biznise koji prihvataju BSC koncept metodologiju.Posljednja istraivanja su pokazala da postoji jasna veza izmeu organizacijskog pristupa stratekom planiranju biznisa i ostvarenih rezultata organizacije.Osnovni uzrok koji dovodi do podbaaja u malom biznisu, odnosno do ostvarenja loih performansi, je skoro konstantna pojava nedostatka menaderske panje usmjerene na strateka pitanja.Jasno je da unapreenje procesa stratekog menadmenta moe olakati i potaknuti razvoj kompleksnijih menaderskih struktura, koje su potrebne da bi male i srednje kompanije rasle.Male organizacije, koje su djelimino karakteristine i po tome to ne posjeduju sistem planiranja i kontrole, teko mogu primijeniti ovaj koncept u punom kapacitetu.Efektivan nain za dizajniranje BSC koncepta polazi od definiranja stratekog opredjeljenja i izjave o misiji. Model stratekog promiljanja moe pomoi malim biznisima da:a. testiraju valjanost navedenog poslovnog modela kroz razvoj razumijevanja modela i njegovih stratekih i operativnih zahtjevab. identificiraju najvanije strateke ciljeve u formi koherentnog prepoznavanja cijelog spektra poslova,i na taj nain kreiraju potrebna usmjerenja prema aktivnostima koje treba poduzeti.

17.Koje su ravnotee aktivnosti i mjerila koje treba uspostaviti prema BSC konceptu?

Izabrani strateki ciljevi trebaju biti definirani kroz etiri perspektive u okviru BSC koncepta, a to su:1. perspektiva uenja i rasta2. perspektiva internih procesa3. perspektiva klijenata (eksterni odnosi)4. finansijska perspektiva.Prve dvije perspektive sadre ciljeve koji se odnose na najvanije aktivnosti u kontekstu poslovnog procesa, protoka vremena, produktivnosti i tako dalje (interni procesi), kao i ono to se treba dogoditi da bi procesi bili odrivi i dalje razvijani u kontekstu ljudi, proizvoda i procesa razvoja (uenje i rast). Preostale dvije perspektive obuhvataju ciljeve koji se odnose na eljene rezultate aktivnosti koje su preduzete,Model stratekog promiljanja moe pomoi malim biznisima da:a. testiraju valjanost navedenog poslovnog modela kroz razvoj razumijevanja modela i njegovih stratekih i operativnih zahtjevab. identificiraju najvanije strateke ciljeve u formi koherentnog prepoznavanja cijelog spektra poslova,i na taj nain kreiraju potrebna usmjerenja prema aktivnostima koje treba poduzeti.

18.Navedite etiri specifine preduzetnnike strategije (P.Drucker), te kratko objasnite prvu.1. Biti prvi, a istovremeno i najbolji (ko e bre, ko e vie)2. Pogoditi ih tamo gdje ne oekuju (udari tamo gdje ih nema)3. Pronalaenje i osvajanje specijaliziranih ekolokih nia (monopol i kontrola)4. Promjena ekonomskih karakteristika proizvoda, trita ili industrije (inovacija strategije).U okviru ove strategije, preduzetnik ima za cilj osvojiti vodeu poziciju ili ak potpunu dominaciju na nekom novom tritu ili u novoj privrednoj grani, kroz odreen pionirski poduhvat.Biti prvi, a istovremeno i najbolji ne znai nuno da se veliki biznis mora odmah stvoriti, mada to obino jeste konaan cilj. Meutim, navedena strategija od samog poetka ima za cilj osvajanje trajne vodee pozicije. Mnogi preduzetnici biraju ba tu strategiju, mada ona nije dominantna strategija preduzetnitva, a kamoli ona koja nosi najmanji rizik ili ima najvee predispozicije za uspjeh. Naprotiv, ona nosi najvei rizik i najveu neizvjesnost, ne prata greke i ne daje drugu ansu. Meutim, kada se pokae kao uspjena, donosi najveu nagradu svom autoru.Strategija biti prvi, a istovremeno i najbolji zahtijeva postavljanje ambicioznog cilja, inae je osuena na neuspjeh.Uvijek ima za cilj stvaranje nove privredne grane ili novog trita. Ova strategija mora odmah pogoditi cilj, ili potpuno promauje. Da bi se strategija mogla koristiti, potrebno jeizvriti promiljenu i paljivu analizu, to od preduzetnika zahtijeva sposobnost stratekog promiljanja i pionirskog djelovanja. Strategija zahtijeva znaajne i kontinuirane napore kako bi se zadrala vodea pozicija na tritu.Primjena ove strategije ne doputa dranje visokih cijena. Naprotiv, usavravanjem i ekonomijom obima treba sniziti cijene svog proizvoda i na taj nain osigurati visoko trino sudjelovanje i lojalnost, te odbiti konkurenciju. 19. Navedite etiri specifine preduzetnnike strategije (P.Drucker), te kratko objasnite drugu.1. Biti prvi, a istovremeno i najbolji (ko e bre, ko e vie)2. Pogoditi ih tamo gdje ne oekuju (udari tamo gdje ih nema)3. Pronalaenje i osvajanje specijaliziranih ekolokih nia (monopol i kontrola)4. Promjena ekonomskih karakteristika proizvoda, trita ili industrije (inovacija strategije).Pogoditi ih tamo gdej ne ocekuju ovo je strategiji stvaralakog ponaanja gdje preduzetni lideri preuzimaju ve kreirane inovacije, vre doradu istih i stavljaju ih u novi trini i funkcionalni kontekst tako to ga isporuuju za drugaije ili unaprijeene namjene nekom drugom tritu.Ova strategij ima za cilj preuzimanje vodee pozicije na odreenom tritu, ali je manje rizina, a moe se realizirati kroz dvije podstrategije:1. kreativna imitacija2. preduzetniki dudoKreativna imitacija je oigledna kontradikcija u terminimaOno to preduzetnik radi, neko drugi je ve radio, ali preduzetnik stavlja neto postojee u novi kontekst, uz odreene doradekoje mogu biti originalne. Znai, sada je ta radnja preduzetnika kreativna iz razloga to preduzetnik, primjenjujui strategiju kreativne imitacije, razumije ta inovacija predstavlja bolje od ljudi koji su do nje doli, koji su pravi inovatori i ovdje seeka da neko drugi izmisli neto to je samo priblino konanoj upotrebnoj vrijednosti. Ova strategija ima za cilj stvaranje vodee pozicije na tritu ili u privrednoj grani ukoliko ne moe osigurati potpunu dominaciju.Preduzetniki dudo, predstavlja takoer strategiju u kojoj preduzetniki lider iskoritava ve uvedenu inovaciju u novom poslovnom i tehnolokom kontekstu. Jedna od situacija koja podrazumijeva primjenu ove strategije je otkupljivanje licence za neki patent i iskoritavanje istog u razliite svrhe.Tako je uinio predsjednik kompanije Sony Akio Morita kada je otkupio licencu tranzistora od amerike kompanije Bell Lab, proizveo male lagane tranzistorske radio prijemnike i njima osvojio svijet. U historiji se ovakav odnos amerikih izuma i japanskog iskoritavanja istih pokazao estim, a u vezi je sa proizvodnjom kalkulatora, digitalnih satova i televizora, tako da i sam naziv strategije preduzetniki dudo ima smisla.Moe se izdvojiti pet posebnih ogranienja, odnosno navika i ponaanja postojeih kompanija koje omoguavaju novim kompanijama da primijene strategiju preduzetnikog duda:1. Arogantnost, koja kompaniju ili itavu privrednu granu vodi ka uvjerenju da neto to je novo, a to nisu sami osmislili, ne moe biti dobro. Tako dolazi do prezirnog odbacivanja novog pronalaska, ostavljajui priliku novim kompanijama da izum uspjeno iskoriste.2. Tendencija da se skine kajmak sa trita, odnosno da se ostvari visok profit na jednom segmentu za kratko vrijeme predstavlja drugo ogranienje postojeih kompanija. One su fokusirane samo na ekstravagantne proizvode i solventne velike klijente, dok odreene trine nie zanemaruju, ostavljajui prostor preduzetnicima da nastupe.3. Razumijevanje znaenja kvaliteta proizvoda ili usluge nije isto za klijenta i dobavljaa. Kvalitet je ono to klijent dobija i za to je spreman platiti. Proizvod za klijenta nije kvalitetan samo zato jer je kompleksne izvedbe i zbog toga to ga je teko proizvesti. Navedene odnose u potpunosti objanjava EVA koncept kojeg se preduzetniki lideri trebaju pridravati. 4. Visoka, odnosno premijska cijena superiornih proizvoda u kompanijama koje ih koriste stvaraju dojam generiranja vee profitabilnosti, to je u stvari pogreno promiljanje, jer premijske cijene privlae nove igrae u industriju. Preduzetniki lideri brzo primijete odreenu korist navedene situacije i uspostave optimalan vrijednosni lanac isporuke identinog ili boljeg proizvoda po nioj cijeni i uz nie trokove.5. Tendencija maksimalizaciji umjesto optimalizaciji proizvoda kroz kontinuiranu nadogradnju i uopenost. Kako trite raste i razvija se, proizvoai pokuavaju zadovoljiti svakog pojedinanog korisnika ponudom koja uvijek sadri isti proizvod ili uslugu uz odreenu nadogradnju.

Postoje tri situacije u kojima se strategija preduzetnikog duda moe pokazati uspjenom: kada lideri odbijaju da reagiraju na pojavu neoekivanog uspjeha ili neuspjeha kada se inovatori na tritu ponaaju kao monopolisti, kada dolazi do brzih promjena u strukturi trita.

20. Navedite etiri specifine preduzetnnike strategije (P.Drucker), te kratko objasnite treu.1. Biti prvi, a istovremeno i najbolji (ko e bre, ko e vie)2. Pogoditi ih tamo gdje ne oekuju (udari tamo gdje ih nema)3. Pronalaenje i osvajanje specijaliziranih ekolokih nia (monopol i kontrola)4. Promjena ekonomskih karakteristika proizvoda, trita ili industrije (inovacija strategije).Strategija ekoloke nie je usmjerena na potpunu kontrolu jednog segmenta industrije ili trita. Preduzetnici koji koriste prve dvije strategije postaju prepoznatljivi, dok se u treoj strategiji usmjeravaju iskljuivo na novac, preputajui publicitet drugima. Strategija osvajanja ekoloke nie ima za cilj osvajanje i sticanje kontrole, odnosno praktinog monopola u jednoj manjoj, uoj oblasti trita ili proizvodnje. Njen zadatak je da svoje uspjene realizatore uini imunim na djelovanje konkurencije. Vano je ostati neupadljiv, uprkos tome to se posjeduje proizvod veoma vaan za odreeni proces ili trite, tako da niko ni ne pokuava da konkurie. Postoje tri razliite strategije ekolokih nia:1. strategija naplatne rampe2. strategija specijaliziranih vjetina i znanja3. strategija specijaliziranih trita.Strategija naplatne rampe je najpoeljnija pozicijakoju kompanija moe ostvariti, ali preduvjet za njenu implementaciju je postojanje izvjesne neusklaenosti ilinepotpunosti procesa. Proizvod koji spada u ovu strateku kategoriju mora biti vaan za itav proces. Rizik da se taj proizvod ne koristi mora biti neuporedivo vei od trokova dobijanja tog proizvoda. Trite mora biti u toj mjeri ogranieno da onaj ko ga prvi osvoji automatski dolazi u poziciju da ga i definitivno prisvoji. Ta ekoloka nia mora biti mala i diskretna, dovoljno da ne privlai panju konkurencije. Poziciju naplatne rampenije lako pronai i ona se najee pronalazi u situacijama nepodudarnosti u procesu proizvodnje proizvoda, isporuke cjelovitih inenjering rjeenja ili procesu pruanja usluga. Bez obzira na monopolsku poziciju, organizacija ne smije koristiti takvu poziciju zato to e klijenti nastojati pronai drugog snabdjevaa u sluaju zloupotrebe, prije svega kroz visinu cijene ili redove ekanja. Strategija specijaliziranih vjetina i znanja, podrazumijeva pravovremeno iskoritavanje odreene prilike u vremenu kada neka industrija nastaje. Ova vrsta strategije se moe primijeniti i kao dio procesa u meunarodnim odnosima i relacijama, ili kao odreen segment koji povezuje jednu ili vie industrija. One se stvaraju, odnosno razvijaju visokom specijalizacijom u samom poetku razvoja itave privredne grane, odnosno industrije, tako da postaju odreena vrsta standarda.283 Nie posebnih specijalnosti su prije svega namijenjene sektoru preraivake industrije. Taan proraun vremena je bitan za uspostavljanje i osvajanje nie na tritu.Ona se mora uspostaviti na samom poetku stvaranja privredne grane. Da bi se osvojila nia na bazi specijalnosti, to uvijek zahtijeva neto novo, neto to predstavlja istinskuinovaciju.Nia osvojena pomou neke specijalnosti rijetko se sluajno pronalazi. Ona se javlja kao rezultat sistemske analize inovativnih mogunosti. smanjuju rizik opstanka razvijajui nove tehnologije, diverzificirajui svoj poslovni i trini portfolio.

21. Navedite etiri specifine preduzetnnike strategije (P.Drucker), te kratko objasnite etvrtu.1. Biti prvi, a istovremeno i najbolji (ko e bre, ko e vie)2. Pogoditi ih tamo gdje ne oekuju (udari tamo gdje ih nema)3. Pronalaenje i osvajanje specijaliziranih ekolokih nia (monopol i kontrola)4. Promjena ekonomskih karakteristika proizvoda, trita ili industrije (inovacija strategije).Promjena ekonomskih karakteristika proizvoda, trita ili industrije sama po sebi predstavlja inovaciju.Neki proizvod ili usluga moe postojati u okruenju veoma dugo, ali sama strategija usmjerena na njegovu isporuku na kvalitativno drugaiji nain predstavlja inovaciju. Sve strategije u okviru strategije promijenjenih vrijednosti i karakteristika imaju jednu zajedniku osobinu, a to je kreiranje tranje, to i jeste osnovna svrha svakog biznisa. Ovaj tip strategije moe se razlikovati na sljedee naine:a. kreiranje koristib. utvrivanje odgovarajuih cijenac. prilagoavanje drutveno-ekonomskoj realnosti klijentad. isporuke onoga to za klijenta zaista predstavlja pravu vrijednost.U strategiji kreiranja koristi za klijenta, cijena je irelevantna. Strategija funkcionira samim tim to korisnicima osigurava da rade upravo ono to slui njihovoj svrsi, ali na jednostavniji i efikasniji nain. Stvaranje koristi omoguava ljudima da zadovolje svoje elje i potrebe na svoj nain.Sutina strategije utvrivanja odgovarajuih cijena je da se utvrdi prava cijena za ono to klijent kupuje, a ne da se odreuje cijena onoga to proizvoa prodaje. Kupci plaajuuslugu, a ne proizvod, kao to je sluaj sa kupovinom ileta ili plaanjem usluge kopiranja u kopirnici.Strategija prilagoavanja drutveno-ekonomskoj realnosti klijenta polazi od injenice da proizvoa mora razmiljati kao i kupac. Njegova realnost je obino u potpunoj suprotnosti sa realnou klijenta. Zato joj se on mora prilagodi tako da ponudi svoje proizvode po cijeni ili na nain koji je ekonomski prihvatljiv za klijenta i kompaniju koja e proizvoditi. Zato je osmiljena strategija otplate na rate. Strategija isporuke onoga to za klijenta zaista predstavlja pravu vrijednost veoma je slina strategiji prilagoavanja realnosti kupca. Ona predstavlja analizu onoga to klijent eli i onoga to proizvoa proizvodi u kontekstu prepoznavanja da su potrebe klijenata integralni dio proizvoda ili usluge koju kupuje. U ovom sluaju, pravo rjeenje su postprodajne usluge kao dio vrijednosnog lanca kompanije i cjeloviti inenjering koncepti.

DRUGI DIO ESEJSKIH PITANJA ZA TEST II IZ PREDUZETNISTVANavedite i kratko objsnite dodatne vrste preduzetnikih strategija (tabelarni prikaz).

Tabela 4.1. Vrste preduzetnickih strategija

NazivOpis

Strategija potpunog planiranjaPreduzetnik koji koristi strategiju potpunog planiranja planira unaprijed i aktivno strukturira situaciju kroz scenario planiranja. Ova strategija ukljucuje sveobuhvatnu sliku poslovnog procesa i predstavlja okvir za dugorocno planiranje, analizira veliki skup signala iz okruzenja i na osnovu znanja anticipira greske. Strategija potpunog planiranja je strategija proaktivne orijentacije.

Strategija kriticne tackeKarakteristicno za strategiju kriticne tacke je da zapocinje sa analizom najteze, najnejasnije i najvaznije tacke u planu. Akcije se provode na osnovu te tacke, tog polazista i nista drugo se ne preduzima. Tek nakon rjesavanja prve kriticne tacke, moguce je preduzeti sljedece korake. Zbog takvog pristupa, preduzetnik ima jasan cilj u glavi i moze se koncentrirati na njegovo ostvarenje.

Oportunisticka strategijaOportunisticka strategija pocinje sa odredenim oblikom planiranja i analize. Medutim, kada se sansa pojavi u okruzenju, preduzetnik odstupa od plana i pokusava iskoristiti sansu. Planovi se stalno mijenjaju ili korigiraju. Iz tog razloga ova strategija nije sistematicna. U svakom slucaju, oportunisticka strategija je proaktivnija od reaktivisticke.

Reaktivisticka strategijaKarakteristika reaktivisticke strategije je da preduzetnik reagira u skladu sa situacijom. Akcije nisu planirane i ne koristi se proaktivan pristup informacijama, nego preduzetnik reagira na nesto sto se vec dogodilo, tako da nije u situaciji da jedini iskoristi sansu ili izbjegne prijetnje koje su se pojavile u okruzenju.

Rutinsko ponasanjeRutina je standardno ponasanje karakteristicno za okruzenje. Kada se koristi rutina, nema ucenja, odnosno unapredenja poslovanja zato sto se stvari obavljaju na nacin na koji su se oduvijek obavljale.

Grafiki prikaite i kratko objasnite uopeni model procesa preduzetnitva. U cilju ostvarenja tri navedene tenzije, preduzetnik djeluje u odredenom kontekstu, koji se pojednostavljeno naziva proces preduzetnistva. Razliciti teorijski okviri objasnjavaju djelovanje preduzetnika kroz preduzetnicki proces. Neki pristupi koji razjasnjavaju proces preduzetnistva nude kompleksna rjesenja, drugi manje kompleksna, ali svim konceptima procesa preduzetnistva zajednicka je cinjenica da se preduzetnik nalazi u centru ovog procesa kao kreator i najvazniji nosilac istog. Uopceni pristup procesu preduzetnistva prikazan je slikom:

Grafiki prikaite i kratko objasnite Timmonsov model procesa preduzetnitva.Za razliku od opceg modela procesa preduzetnistva, Timmonsov model uzima u obzir i niz drugih elemenata, ne samo prilike, resurse i organizaciju. Timmons kao kljucne elemente procesa preduzetnistva analizira prilike, resurse i preduzetnicki tim, a u centar procesa preduzetnistva stavlja preduzetnika kao kljucnog aktera ovog procesa. Timmonsov model procesa preduzetnistva slikovito pokazuje vaznost menadzmenta ljudskim resursima i neopipljivim resursima u preduzetnickim organizacijama, u kontekstu prepoznavanja poslovnih prilika, kreiranja preduzetnickog tima i pribavljanja ostalih resursa koje preduzetnik konstantno mora drzati u ravnotezi, kako prikazuje slika Stoga se tri kljucna elementa preduzetnickog procesa prikazuju kao krugovi, uz naznaku njihovog balansiranja.

Grafiki prikaite biznis planiranje.U sustini, biznis plan je rezultat pazljivog planiranja koje treba biti kontinuiran proces. Proces biznis planiranja kroz principe strateskog preduzetnistva treba razumjeti kao sintetski proces (sinteza), dok se sam biznis plan, koji obuhvata detaljne elemente poslovnog poduhvata, treba razumjeti kao analiticki proces (analiza). Isti ima svrhu da komunicira viziju, misiju i strategiju prema ostalim interesnim grupama (komunikacija) i definira sve poslovne aktivnosti koje se trebaju provesti prema odredenim performansnim parametrima (akcija). Ako se sve navedene komponente izbalansiraju na pravi nacin, poslovni poduhvat moze rezultirati odredenim poslovnim uspjehom, kako je prikazano na slici.

Navedite osnovne elemente biznis plana.1. preduzetnika vizija i misija (formalna pisana izjava o viziji i misiji)2. pregled stratekih i finansijskih ciljeva (strateke teme i kvantificirane projekcije)3. analiza trita (definicija, veliina, nia, stopa rasta, trendovi, navike, isporuka i sl.)4. aspekti konkurentnosti (konkurenti, struktura trita, kljune kompetencije i sl.)5. marketing miks (strategija proizvoda, cijena, distribucije, promocije i umreavanja)6. finansijske projekcije (prihod, operativni i kapitalni trokovi, gotovinski tok i sl.)7. kljune aktivnosti i struktura (projekti, operacije i dinamika njihove realizacije) i8. ljudski resursi (u smislu njihovih znanja, vjetina isposobnosti)

Navedite i kratko objasnite tipove biznis plana. Opcenito, postoje tri osnovne vrste biznis plana:1.Sazeti biznis plan: kreira se u obimu od 10-15 stranica. Osnovno obiljezje ovog biznis plana je pogodnost za preduzeca koja se tek razvijaju i jos nisu spremna napraviti potpuni biznis plan, jer nemaju dovoljno kapaciteta i informacija. Autori ovog biznis plana mogu traziti da se za njih obave odredena istrazivanja. Pogodan je za preduzetnike koji su se vec dokazali u odredenom poduhvatu i zele razviti dodatni biznis, tako da sazeti biznis plan salju potencijalnim investitorima radi testiranja finansijskog kapaciteta.2.Potpuni biznis plan: sadrzi 25-35 stranica i prikazuje znatno vise detalja nego prethodni. Ovaj biznis plan se koristi u fazi kada je potrebno osigurati finansiranje kao nacrt kompanijskih operacija. Vazno je da preduzetnici nikada ne zaborave da su ljudi koji citaju biznis planove veoma zauzeti i da ne zele citati preduge planove. Detaljne informacije, kao sto su neke dubinske analize, informacije o prototipima ili slike, treba staviti u prilog na kraju kao poseban odjeljak.3.Operativni biznis plan: sastavlja se u obimu od 40100 stranica i prikazuje nacrt kompanijskih operacija i projekata. Obicno ga koristi interna grupa korisnika za pracenje njihove realizacije. Bitno je da obuhvata jako puno detalja, koji mogu pomoci mladim kompanijama koje tek krecu u biznis da umanje nedoumice i neizvjesnost. Za operativne menadzere je ovaj plan idealan vodic.

Objasnite i grafiki prikaite preduzetniku organizaciju (Mintzberg). Prema Mintzbergovoj organizacionoj tipologiji, postoje sljedeci tipovi organizacije:preduzetnicka organizacijamasinska organizacijainovativna organizacijadiviziona organizacijaprofesionalna organizacija.Henry Mintzberg je konfiguraciju organizacije ilustrativno prikazao na sljedeci nacin:

Grafiki prikaite i kratko objasnite faze ivotnog ciklusa organizacije.

Prema generalnoj podjeli, preduzece u svom zivotnom vijeku prolazi kroz sljedece faze:Uvodna fazaOvo je poetna faza u kojoj kompanija identificira svoje glavne snage i sposobnosti, i poinje sa plasmanom svojih proizvoda ili usluga.Faza ranog rastaOva faza preduzea je jo uvijek usmjerena na poveanje prodaje, kao i poveanje svog udjela na tritu.Faza stalnog rastaSa izlaskom iz faze ranog rasta, tempo rasta preduzea se ubrzava i poveava se potreba za snanijom formalizacijomi strukturiranjem.ZrelostKada se rast pone usporavati, preduzee ulazi u fazuzrelosti. Ovu fazu karakterizira efikasnije upravljanje proizvodima i uslugama, smanjenje inovativnosti, kao i ekspanzije na novim podrujima.OpadanjeFirme mogu izai iz ivotnog ciklusa ili prestati sa poslovanjem u bilo kojoj fazi. No, faza opadanja je prepoznatljiva po tome to organizaciju karakterie politika i mo.

Pojmovno odreenje mikrokredita. Pojmovno odredenje mikrokredita varira od zemlje do zemlje, tako da u nekim slucajevima ukljucuje sam iznos kredita, ciljane korisnike (preduzetnici ili domacinstva s niskim prihodom) ili nacin koristenja kredita (generiranje prihoda, razvoj malog biznisa, obrazovanje, osnovne potrebe i sl.). Glavne odrednice definicija ukljucuju

Ciljano trziste mikrokredita: mikropreduzetnici, samozaposljavanje, inkluzija individua koje imaju limitiran pristup tradicionalnim izvorima kapitala. Cilj mikrokredita: kreiranje ili ekspanzija aktivnosti koje za cilj imaju generiranje prihoda ili kreiranje posla, a cija je osnovna potreba finansiranje inicijalnih investicija ili radnog kapitala. Radno intenzivan sistem isporuke kredita, koji involvira bolje poznavanje kapaciteta samog korisnika kredita, kao i prisniju medusobnu kooperaciju, posebno za vrijeme samog iniciranja preduzetnickog poduhvata, ali i tokom trajanja mikrokredita. Mali iznos kredita koji je u vezi sa limitirajucim mogucnostima kapaciteta za servisiranje duga od korisnika kredita, a koji u znacajnoj mjeri zavisi od samog stepena razvoja nacionalne ekonomije i bruto drustvenog proizvoda-BDP, tako da postoje znacajne varijacije u apsolutnim iznosima izmedu, npr. Bangladesa i zemalja Evropske unije.

Objasnite pojam strateko preduzetnitvo i grafiki prikaite ovaj model

Stratesko preduzetnistvo kao termin se odnosi na integraciju preduzetnickih akcija trazenja poslovnih prilika i strateskih akcija pronalazenja i razvoja konkurentnih prednosti.Ono u aplikativnom smislu obuhvata niz preduzetnickih akcija koje se preduzimaju iz strateske perspektive. Stratesko preduzetnistvo takoder moze biti definirano kao kreiranje inovativne ekonomske organizacije (ili mreza organizacija) radi stvaranja dobiti ili ostvarenja rasta u uvjetima rizika i neizvjesnostiPreduzetnici savremenog doba su cesto i previse zaokupljeni tekucim problemima poslovanja, zanemarujuci strateski aspekt preduzetnickog djelovanja. S druge strane, velike kompanije na trzistu predominantno su koncentrirane na odrzavanje svoje konkurentske prednosti, pa u manjoj mjeri posvecuju paznju primjecivanju i iskoristavanju iznenadnih trzisnih prilika koje im se ukazu.Brojni autori naglasavaju medusobnu povezanost preduzetnistva i menadzmenta kroz prizmu strategije. Jasno je da preduzetnici moraju posjedovati i odredene menadzerske vjestine i znanja potrebna da se upravlja preduzecima. Istovremeno, moderni menadzeri moraju imati i preduzetnicke osobine, kao sto su: sposobnost pronalazenja i stvaranja novih poslovnih prilika inovativni duh spremnost na preuzimanje rizika i sl.

Objasnite znaenje ESMI i grafiki prikaite.

Navedite aspekte stratekog preduzetnitva. Da bi se strateko preduzetnitvo u potpunosti shvatilo, izuzetno je vano razumjeti sve njegove aspekte. Aspekti stratekog preduzetnitva su:

preduzetniki resursi kreativno promiljanje i inovacije vanost mrea i stratekih alijansi meunarodno preduzetnitvo strateki menadment i ivotni ciklus preduzetnikog poduhvata preduzetniki imperativi stratekog liderstva i rasta.

Objasnite strategiju baziranu na resursima.Strategija bazirana na resursima se bavi konkurentskim okruzenjemu kojem preduzece djeluje, koristeci pristup iznutra ka vani". Zbog toga se ovaj pristup cesto smatra alternativom Porterovom pristupu pet sila.Strategija bazirana na resursima naglasava interni kapacitet organizacije da formulira strategiju u cilju postizanja odrzive konkurentske prednosti kako na trzistu, tako i u svojoj industrijskoj grani. Ako na preduzece gledamo kao na skup resursa i mogucnosti koje se mogu oblikovati i preoblikovati u cilju postizanja konkurentske prednosti, onda ova strategija de facto djeluje iznutra ka vani". Drugim rijecima, upravo interne sposobnosti preduzeca determiniraju strateske odluke koje ono donosi u konkurentskom okruzenju u kojem poslujePrimjer je Toyotin sistem upravljanja unutrasnjom logistikom, koji koristi izvrstan sistem kontrole materijala i skladistenja. On osigurava da stanja na skladistu budu adekvatna da zadovolje zahtjeve svojih korisnika, tako da dijelove uvijek dostavljaju pred sam cin ugradnje u voziloPorter naglasava vaznost industrijske strukture unutar koje se preduzeca takmice, a nacin na koji se individualna preduzeca pozicioniraju unutar nje odreduje njihovu profitabilnost. Sa druge strane, strategija bazirana na resursima naglasava da je jedinstveni skup resursa i sposobnosti koju svaka organizacija posjeduje, bitniji od industrijske strukture. Prema tome, zagovornici ove skole, na pitanje zasto preduzeca u istoj industrijskog grani imaju razlicite rezultate, odgovor moraju traziti unutar samog preduzeca.Ako preduzeca unutar industrijske grane imaju slicne uvjete, moze se ocekivati odredeni stepen slicnosti u njihovom poslovanju koji bi doveo do slicnog nivoa profitabilnosti

Objasnite opipljive resurse. Opipljivi resursi su sredstva u posjedu preduzeca i mogu biti u vidu stalnih sredstava, finansijskih sredstava i ljudskih resursa. Fizicka sredstva ukljucuju zgrade, masine, materijale, te proizvodne kapacitete. Kako bi stvaralo dodatnu vrijednost, preduzece mora biti u stanju brzo i fleksibilno staviti fizicka sredstva u upotrebu ako dode do promjene na trzistu.

Ukupna radna snaga i njena produktivnost koja se mjeri pokazateljima kao sto su profit ili prodaja po zaposleniku takoder cine opipljive ljudske resurse. Neformalna znanja i specijalisticke vjestine uposlenika formiraju neopipljive resurse koje je tesko imitirati. Interesantno je napomenuti da neformalno znanje razvijenih nacija moze biti komparativna prednost nad jeftinim proizvodackim ekonomijama kao sto su Kina i Indija

Objasnite neopipljive resurse.

Neopipljivi resursi se sastoje od intelektualno-tehnoloskih resursa i reputacije. Tehnoloski resursi su sposobnost preduzeca da inovira i ubrzava inovacije. Intelektualni resursi ukljucuju patente i autorska prava koji mogu proizaci iz tehnoloskih resursa preduzeca.

Preduzeca sa vrijednim neformalnim znanjem izgradenim kroz kulturu, procese i zaposlenike, posjeduju neopipljive resurse koji se ne mogu jednostavno prenijeti. Reputacija, ili ..goodwill", preduzeca je sve vise prepoznata kao vrijedan neopipljiv resurs, kojeg je lako narusiti lose osmisljenim strategijama i marketinskim kampanjama. Neke kompanije, poput Benettona, su dobro iskoristile sudske procese povodom svojih kontraverznih reklamnih kampanja. Iako su privukli jednak broj pristalica i protivnika, generirali su dosta besplatnog i korisnog publiciteta, kojeg je nemoguce kvantificirati u materijalnom smisluObjasnite pojam kljune kompetencije i navedite testove koji ih prate. Po Prahaladu i Hamelu, kljucni zadatak menadzmenta je da organizuje preduzece sposobno da stvara proizvode koji trebaju kupcima, a za koje oni jos ne znaju. Da bi se to postiglo, mora se uspjesno upravljati cijelom organizacijom, a ne fokusirati se samo na neke strateske poslovne jedinice. Kljucne kompetencije su izvedene iz zajednickog ucenja individualnih clanova organizacije i njihove sposobnosti da rade zajedno.

Prema tome, kljucne kompetencije ili strateska sposobnost je svojevrstan skup atributa koje preduzece posjeduje, a koje mu eventualno mogu koristiti za postizanje konkurentske prednosti. Preduzece moze konfigurirati svoje resurse tako da mu omoguce uspjesnije takmicenje na trzistu. Dell i Benetton su klasicni primjeri preduzeca koja su postigla svoje kljucne kompetencije tako da iste konfiguriraju njihov lanac vrijednosti. Mnoge organizacije su pokusale kopirati Dellov primjer, ali nisu uspjele kopirati njegov direktan prodajni model. Kljucne kompetencije trebaju omoguciti pristup sirokom dijapazonu trzista. Naprimjer, Hondina sposobnost u dizajnu i proizvodnji motora dopusta im da iskoriste svoje kljucne kompetencije da se takmice na trzistima kao sto su autoindustrija, proizvodnja kosilica za travu i proizvodnja vanbrodskih motora. Kljucne kompetencije trebaju davati znacajan doprinos percepiranim prednostima gotovog proizvoda kod kupaca. Naprimjer, BMW ima izrazene inzenjerskeosobine sto im omogucava proizvodnju automobila visokog kvaliteta i njihovu prodaju po luksuznim cijenama. Kljucne kompetencije trebaju biti teske za imitiranje. Da bi iste imale dugorocnu vrijednost za preduzece, konkurentna prednost koja iz njih proizlazi mora biti odrziva. Primjer je aviokompanija Southwest Airlines. Iako konkurentske aviokompanije imaju slicne resurse, nisu uspjele napraviti tako efikasan model. Kljucne kompetencije su dodatno ojacane ako se koriste i primjenjuju u cijelom preduzecu. Dakle, kompetencije povezuju biznis u jednu cjelinu i pospjesuju razvoj novog biznisa. Ipak, kompetencije treba zastiti da bi preduzece moglo profitirati od njihovog koristenja.

Grafiki prikaite i objasnite faze kreativnog procesa.Kreativnost je sposobnost logickog razmisljanja i zakljucivanja koja mora biti svojstvena preduzetniku kao kreatoru novogpreduzetnickog poduhvata. Iz procesa kreativnosti proizlaze prakticna rjesenja za uspjesno koristenje naucnih, trzisnih, tehnickih, kadrovskih, informacijskih i drugih potencijala. Kreativnost zavisi od dva tipa faktora, i to: mikrofaktora, koji djeluju u preduzecima i makrofaktora, koji proizlaze iz privrednog i drustvenog okruzenja.Najbolji nacin da bi se u nekoj drzavi potakle kreativnost i inventivnost je dopustanje, pa cak i stimuliranje sto vecih razlika u misljenju. Stoga treba reci kako kreativnost ne potjece samo iz unutrasnjih i spontanih izvora nekog pojedinca, nego i iz interakcija, visestrukih socijalnih odnosa, komunikacije, drustvene atmosfere i slicno.Iz tih bi se razloga kreativni proces mogao definirati kao permanentan, konzistentan i opetovan cin novog i efektivnog razvoja stanja i sposobnosti kako covjeka tako i same drustvene sredine.Kreativne ideje i inovacije prolaze kroz kreativni proces, kojeg karakteriziraju sljedece faze: faza pripreme, faza inkubacije ("zaraze" idejom), faza iluminacije (prosvjetljenje-ideja je sinula), i faza verifikacije (provjera ispravnosti ideje), sto ilustrira slika 5.

Objasnite vanost mrea i stratekih alijansi. Stvaranje alijansi medju preduzecima i stvaranje mreze izmedju istih igra veliku ulogu u gradjenju dugotrajnog uspjeha preduzeca. U danasnjem vremenu preduzetnicki uspjeh nije samo determiniran samostalnim aktivnostima pojedinih preduzeca, vec sve vise i aktivnostima koje su usmjerene na umrezavanje i kreiranje strateskih alijansi s drugim preduzecima. Ukoliko se zeli zadrzati ili kreirati konkurentska prednost, za preduzece postaje neophodno prepoznavanje prednosti koje ovakvi organizirani oblici nastupa na trzistu nose sa sobom.Umrezavanje se definira kao grupa cvorova (osoba, organizacija) povezanih skupom odnosa (prijateljstvo, poslovni odnosi, clanstvo u asocijacijama) specificne vrste. Umrezavanje je, dakle, socio-ekonomska aktivnost, drustvena mreza u koju se ukljucuju preduzetnici sa zajednickim ili preklapajucim ciljevima u svrhu stvaranja sinergijskog efekta. Clanovi mreza na taj nacin smanjuju troskove pojedinih aktivnosti bitnih za samo preduzece i posjeduju dodatni kredibilitet u poredenju s pojedinacnim djelovanjem, s obzirom da mreze koriste svoju infrastrukturu za promoviranje zajednickih ciljeva.Strateske alijanse se definiraju kao dobrovoljni dogovor izmedu firmi koje su ukljucene u razmjenu, dijeljenje i zajednicki razvoj proizvoda, tehnologija i usluga. Ono sto determinira formiranje strateskih alijansi su, izmedu ostalog, motivacija preduzetnika i preduzeca, utjecaj koji imaju, geografska lokacija preduzeca i inovativnost. Sto se tice geografske lokacije, ona sama moze predstavljati veliku prednost ili nedostatak za preduzetnika, jer postoji, naprimjer, mogucnost organiziranja unutar klastera, a time i ostvarivanja koristi u pogledu prelijevanja tehnologije, znanja, resursa i sl.Mreze i strateske alijanse mogu biti ostvarene na vise nacina kroz: zajednicka ulaganja (joint venture) u kojima dva ili vise preduzeca imaju definirane udjele kratkorocne aranzmane u pogledu konkretnog zadatka (npr. kreiranje novog proizvoda, osvajanje novog trzista i dr.) dugorocne aranzmane (partnerstva, strateske alijanse, klasteri i dr.).

ta je meunarodno preduzetnitvo i koji niz odluka prethodi izlasku na meunarodno trite. Medunarodno preduzetnistvo je provodenje preduzetnickih aktivnosti izvan maticne zemlje.Medunarodna trzista otvaraju nove mogucnosti za preduzetnike. Razmatrajuci procese globalizacije i internacionalizacije, kao i postojanje tehnologija koje to mogu omoguciti, preduzece se cak moze osnovati da bi se iskoristile prednosti odredenog lokalnog trzista u pogledu resursa, znanja, zakona, cjenovnih razlika, razlika u poreznom tretmanu i sl., na trzistu medunarodnog karaktera.Prije samog izlaska na medunarodno trziste, a nakon prethodno obavljenih analiza, preduzetnik mora donijeti niz strateskih odluka: Na koje medunarodno trziste je najbolje istupiti (imajuci u vidu potencijale pojedinih zemalja, zakonski okvir, potencijalne subvencije, porezne olaksice, postojanje relacija ili saradnje, itd.) Koje je najbolje vrijeme za to (sa finansijskog aspekta, sezonskog, itd.) Na koji nacin nastupiti na trzistu (samostalno ili uz zajednicko ulaganje sa stranim ili domacim partnerom) Da li proizvod ili usluga zahtijeva modifikacije prije.