III Smisao poesisa materijalnosti Al fresco od minojske ... · Kazanlak, Lefkidija, Photios Petsas...); ali Etrurci, za koje mnogi smatraju da su došli iz Male Azije, češće slikaju

III

Smisao poesisa materijalnosti1 Al fresco –

od minojske MALE PARIŽANKE do Goyinog ĈUDA SAN ANTONIA

1

III

Smisao poesisa materijalnosti Al fresco –


0/1. Goya: Ĉuda San Antonija→ Minojska MALA PARIŽANKA

GROB LEOPARDA u Tarquiniji

Rimski FRESCO LUSTO

Uspenje Bogorodice u SOPOĆANIMA

Giottova CAPELLA SCROVEGNI

Michelangelova SIXTINA

BUON FRESCO Maestra Tiepola

Goyino ĈUDO SAN ANTONIA

0.1. uvod

0.2. racionalna osjetilnost

0.3 Tehnike - buon fresco

0.4. Važniji izvori i porijeklo slika

0.1.

uvod 0.1.1. Buon fresco

0.1.2. Likovna instrumentacija i smisao poesisa materijalnosti

0.1.3. „Razlika“ izmeĊu slike i crteža

0.1.4. poetska tehniĉnost U svim esejima potrebno je u uvodnom dijelu definirati najprije specifičnosti vezane za osnovne kreativne

postulate, značajne u procesu nastajanja umjetničkog djela. Zato je nezaobilazno i ponavljanje nekih činjenica iz

već razmotrenih problemskih cjelina ( u drugim esejima) , ali u specifičnom kontekstu.

III



2

0.1.1. Buon fresco

Termin buon fresco podrazumijeva - izvođenje slike u svježu žbuku, na način da su

pigmenti vezani samo krečem iz maltera. Boja suši tako da kalcij hidroksid (gašeni

kreč), koji se nalazi u intonacu „putuje na površinu” i reagira sa anhidridom ugljika

(iz ugljen-dioksida iz zraka) u kalcij karbonat dok voda isparava…U praksi dio vode

ispari a dio prodire u donje slojeve, ako su porozni; tako, kako navodi Mora1...

… pigmenti ostaju zarobljeni kristalizacijom karbonata na površini i

tvore ploĉu kreĉnjaka

( proces okamenjenja teče od površine prema dubini sloja...

... tvoreći jednu površinsku koru te je tako ova površinska opna (skrama)

generalno gledano mnogo rezistentnija od donjih slojeva…

Suprotno ovom pravilnom tumaĉenju, struĉnjaci u osamnaestom stoljeću su

tumaĉili da pigmenti vežu tako,

da prodiru u svježu kreĉnu žbuku...

Fragment freske iz palače Minosa , nazvan Mala Parižanka , slikan je u skladu sa

stilskim nazorima slikarstva Egipta i Bliskog istoka, ali drukčijom tehnikom.

U pitanju je gradnja zidne slike na izuzetno svjež način, zahvaljujući primjeni tehnike,

koju je u praskozorje renesanse u Italiji - – Cennini nazvao buon fresco…

←0/ 2. Knossos: Parižanka ; detalj, segmenta→

Iako je činjenica, da su fresco slikari iz Male Azije došli na Kretu, ovdje ova

nova tehnika - kretska freska - procvjeta, i u kreativnom smislu, na novi,

hedonistički način. Naime, za razliku od mezopotamskih monumentalnih slikarija,

ova umjetnost iskazuje radost življenja: sve je predodređeno ugođaju…

1 Paolo et Laura Mora: LA CONSERVATION DES PEINTURES MURALES, Bologne, 1977/str. 12

III



3

Zanimljivo je, da je iz Male Azije, u više navrata, ova tehnika nanovo pokrenuta:

1. nakon Alalakha, Çatal-Hüyüka,… azijski majstori dolaze na Kretu, te kasnije majstori sa Krete rade kod faraona u Egiptu buon fresco;

2. antička Grčka preferira i slikanje u svježe ali i temperu: u zadnje vrijeme je otkriveno više fragmenata zidnih slika iz antičke Grčke ( Delos, Demetrias, Alexandrija,

Kazanlak, Lefkidija, Photios Petsas...); ali Etrurci, za koje mnogi smatraju da su došli iz Male Azije, češće slikaju buon fresco; Etrurci će uticati i na helenističku

Grčku i Rim, da koriste ovu tehniku;

3. Bizant očito preuzima buon fresco direktno - zanatskim predajama sirijsko-kršćanskog okruženja - u podnožju Anatolije: jedino tako se može tumačiti postojanje

očite razlike u gradnji slojeva maltera ako kompariramo recept Konstantinopolisa ( tradicija Istoka) i Rima ( etruščanska tradicija).

0.1.2. Likovna instrumentacija i smisao poesisa materijalnosti

Svaki likovni materijal je u likovnom smislu instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima …

…određena likovna instrumentacija, zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina – crte, boje i volumena , daje određenu originalnu zvučnost likovnom tekstu,

ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje daje …

… smisao poesisa materijalnosti…

kako je to formulirao Kosta Bogdanović…2

Stvaralac svojom specifičnom ekspresivnošću, svojim senzibilitetom, emotivnim odnosom do vizualne inspiracije, daje vlastitom tekstu i specifičan likovni izraz.

Zato je, kod razmatranja originalne zvučnosti likovnog teksta u sveobuhvatnosti elaboracije slikarskog métiera... od posebnog značenja proučavanje specifičnosti

vizualne zvučnosti, zavisne od izbora i načina korištenja likovnog materijala, ili, drugim riječima, proučavanje slikarskog zanata, i samog načina slikarskog procedéja …

U tom svom sveobuhvatnom zahvatu potrebno je naporedno, sa materijalom i tehnikom slikarstva…

…3što bi u jednoj slobodnoj analogiji sa jezikom predstavljalo

slikarsku leksiku i slikarsku gramatiku, dotaknuti i …izraz i stil.

2 Kosta Bogdanović: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo, juni 1991.

3 Sadudin Musabegović: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo, juni 1991.

III



4

Dakle, polazeći od činjenice, da se sa aspekta same materije slika sastoji od –

- podloge na koju je

- vezivom nanesena

- boja… …time smo tek započeli analizu određenog likovnog djela…

Na koji je način slika građena, što se dešava u procesu rada – zavisi od individualne primjene likovne

instrumentacije ...

Različiti materijalni elementi primijenjeni odgovarajućom metodom slikarskog zanata , ili drugim

riječima, određenom tehnikom rada ,omogućuju umjetniku da sa više ili manje uspjeha realizira svoju

ideju – materijalizira svoj umjetnički osjećaj.

Kada je u pitanju buon fresco, konačnu vizualnu zvučnost u likovnom smislu i materijalnu trajnost u

tehnološkom smislu postiže se odgovarajućom primjenom boje na zidu, konkretno, ako uzmemo kao

primjer Michelangelovu fresku Libijska Sibylla , nanošenjem -

- pigmenta, na odgovarajućou podlogu, u ovom slučaju na

- intonaco ( fini krečni malter u koji je slikano al fresco - u svježe, ima u sebi kreč, koji će vezati

pigment za podlogu…) , na zidu …

0/ 3. Michelangelo : freska Libijska Sibylla , Sixtina, detalj, Rim→

Slikar uvijek za svoj likovni izraz bira onaj materijal čiji karakter odgovara

- karakteru njegovog osjećanja,

- karakteru motiva ili

- likovne ideje koju obrađuje…

III



5

Prema enciklopedijskoj definiciji4...

...slikarstvo je jedna od osnovnih grana likovnog stvaralaštva,

umijeće koje pomoću linija i boja daje na plošnoj podlozi prikaz pojava

viĊenih u stvarnosti.

Time ploha dobiva novo, ne iskljuĉivo dekorativno znaĉenje.

Za razliku od crteža, slikarstvo je ona umjetnost

koja se izražava u prvom redu pomoću boje.

0.1.3. „Razlika“ izmeĊu slike i crteža

Distinkcija između crteža i slike dovođena je u pitanje već u vrijeme renesanse, kada crtež, prvi puta nakon

antike, postaje samostalno umjetničko djelo.

Osim toga - crtaĉki elementi su gotovo uvijek prisutni i na završenim slikama…

Sjetimo se tipičnog Leonardovog principa…

…crtanja kao da slika i slikanja kao da crta ...

dakle...

... 5del disegno come pittura

e della pittura come disegno.

Ako bliže razmotrimo naš primjer, uočit ćemo, da i Michelangelo slika kao da crta i crta kao da slika….

slikarski potezi prisutni su već u pod slikanju – ali kasnije i u zaključnim crtačkim akcentiranjima …

←0/ 4. Michelangelo : freska Libijska Sibylla , Sixtina, detalj, Rim

4 Dr. Luc Menaše: Slikarstvo, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1966 knj. 4, str. 223

5 Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992/ str. 8

III



6

0.1.4. poetska tehniĉnost

Tehnika je svugdje samo početni profesionalni odnos do materije.

Važna je OSJETILNOST , koju umjetnik nosi negdje duboko u sebi.

Tu osjetilnost treba prevesti u likovni jezik sigurnom rukom uvježbanog majstora svog zanata.

U kontekstu našeg razmatranja pojedinih tehnološko - kreativnih fenomena biramo uvijek one primjere, gdje je poetska

tehniĉnost dostigla trenutačni vrhunac…

0/ 5. „Villa dei Vetti” u Pompejima : Putto tjera koĉiju, koju vuku delfini... detalj→

TEHNIKA: buon fresco, stuco lustro; polirana crna površina (crni pigment je nanošen na suho).

Detalji, na virtuoznoj dekoraciji u Villi dei Vetti, naneseni brzo, gotovo impresionistički, izuzetno pastozno i živo,

izvedeni tako spontano da imamo osjećaj da je ovdje umjetnik „oslobođen svih zanatskih stega“…

0/ 6. Goya: Ĉudo San Antonia , detalj freske→

I na Goyinim freskama, baršunaste i delikatne sive i bijele boje prosto vibriraju u pokretima dječaka na ogradi , na fresci u

Cappelli San Antonio … Prisutna je ona svježina koju možemo označiti kao vrhunsku pikturalnu vizualnu zvučnost …

Značaj zanata u umjetnosti možda je najbolje, u samoj terminologiji, afirmirala francuska kultura:

naime, u francuskom jeziku, za razliku od drugih jezika, razlika je određena manjom jezičkom distinkcijom između riječi

- l’artist - umjetnik i

- l’artisan - zanatlija.

Ali zato Francuzi često koriste za zanatski virtuozno djelo, ali manje umjetničke vrijednosti, frazu …

III



7

…elle n’est pas d’un artiste, c’est des artisans…6

( ovo nije rad umjetnika, več zanatlije ).

Francuzi koriste termin beaux arts i u širem kontekstu:

u lijepe umjetnosti spadaju one vrste – glazbe, poezije, proze, slikarstva, kiparstva, arhitekture…, gdje imamo osjećaj da djelo ima osebujan pečat umjetnikovog ličnog

izraza. Tako se razlikuje beletristika ( belle letre) od novinarstva ( journaliste) , simfonija od „šlagera”, slika od plakata ( iako su granice između tzv. „čiste” i primijenjene

umjetnosti srušili već Domier i Loutrec, a kasnije Picasso).

Leonardo je jednom prilikom zapisao da je „ slika pjesma koju vidimo..”...

A Delacroix, nastavlja ovu tezu, tražeći distinkciju između pjesnika i slikara: 7Le poète se sauve par la succession des images; le peintre par leur simultanété !

Konačno, Malraux smatra ...

da oko sluša! ...

traži da oslušnemo...

les voix di silence.. zvukove tišine

Jasno je, dakle, da rad na umjetničkom djelu, iako najčešće zavisi i od zanatskog iskustva, ima malo zajedničkog sa onim što se obično zove zanatskom izradom:

…8ako je originalnost ono po ĉemu se umetnost razlikuje od zanatstva, tradicija služi kao zajedniĉki teren na kome se oboje sreću.

Svaki umetnik u zametku poĉinje na nivou zanatlije, na taj naĉin što podražava drugim umetniĉkim delima…

na kraju, niko se ne može nauĉiti stvaranju; može se nauĉiti samo kako da ide kroz proces stvaranja…

Janson naglašava da ...

...nije ni ĉudo što se umjetnikov naĉin rada toliko odupire svim zadanim pravilima, dok obrtnikov potiĉe standardizaciju i pravila.

Razlika je u tome što umjetnik «stvara» nešto umjesto da tek «izraĊuje»

Misterija umjetničkog stvaranja je nedokučiva: kako je zapisao Huyghe

6 J.G.Goulinat: La technique des peintres, Paris, 1926 / str. 11 .

7 Journal, Supplément III, s. 417; 16.12. 184.

8 H.W.Janson, Istorija umjetnosti, Beograd, 1974 /str. 15; Janson ( izdanje 1997/str. 21) .

III



8

…9Entre l'oeil et la main du peintre se joue le mystère de l'art !

dakle,

…izmeĊu oka i ruke slikara dešava se misterija umjetnosti ! I sam termin likovna umjetnost nije jednostavno definirati.

Mogli bismo navesti , kao primjer dva različita pristupa:

- drukčiji je značaj ovog termina, kada je u pitanju razmatranje historijskih znakovitosti , razmatranje razvoja, kao i razloga pojave inovacija u samom kreativnom

procesu; u ovom slučaju je u pitanju analiza odnosa između umjetnosti na jednoj strani i društvenih prilika na drugoj, odnosno između umjetnosti i ideologije,

umjetnosti i konzumenta ( crkvena ili svjetovna vlast, tržište umjetnina, kolekcionari…); u pitanju je i međusobni odnos između umjetnika iste epohe i istog

okruženja, utjecaja jednog na drugog…

- a drukčiji i mnogo dubljeg značaja - u slučaju da razmatramo samu kreativnu interpretaciju; (u ovom slučaju je u pitanju razmatranje likovnog djela kao sistema

znakova i simbola…) , kao kulturološki „zapis“…

Historija govori o umjetničkom stvaranju kao neprekinutom procesu, koji se začudno mijenja. Ponekad ukazuje na nagle prekide, a ponekad dolazi i do preklapanja…

Sam razvoj nije nikada bio samo linearan. Tehnika umjetnika često je više posljedica transformacije nego inovacije.

Naime, neophodan odnos, prava mjera, ravnoteža, između inicijalne ideje i tehničkih mogućnosti, rađa se kod umjetnika vremenom.

Iako je nemoguće ignorirati samu tehniku, čak i samo kao pravila igre, kao logiku prirodne datosti, ona ne smije nadvladati vlastiti izraz.

Autentičnost se prepoznaje ne samo u tehnici, već i u mnogim drugim elementima – u koncepciji, rukopisu, virtuoznosti, gami, dramatskoj napetosti – u onom što je Paul

Valéry nazvao POETSKA TEHNIĈNOST 10

:

umjetnost je… sinteza htijenja i moći ( sposobnosti koju umjetnik stiče zahvaljujući primijenjenom materijalu)…

Ali, tehnika mora ostati „nevidljiva”. Tako Adorno logično zaključuje:

što cilj temeljitije podjarmljuje sredstva,

to sredstva više prijete da će zavladati ciljem:

estetska dialektika sluge i gospodara11

.

9 René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 7.

10 Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête, Milano, 1960 /s.175

11 Ivan Focht: Tajna umjetnosti ,Zagreb 1966 / str. 218

III



9

Već Leonardo da Vinci je , između ostalog, zapisao da je…

…ljubav mnogo strastvenija od znanja,

i potpunija…

0.2. racionalna osjetilnost

Razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski ( kronološki).

Porijeklo i tok određenih umjetničkih problema zasnovani su na kompleksnim civilizacijskim slojevima u

razvojnoj liniji određene umjetničke prakse, tražeći...

... 12

smisao poezisa materijalnosti. Pri tome su vrijeme, prostor, klasiĉno i suvremeno podjednako

relevantni.

←0/ 7. Tarquinia; grobnica s lavicom: Muziĉari i igraĉi

Tarquinia, Nacionalni muzej; 480 - 470 ←/; buon fresco; J02n 108* ili J02 068*

etruščanski duh, kako je zapisao Germain Bazin13

...

...ogleda se u stilu, koji se osredsreĊuje na odreĊivanje oblika u konturama.

Umetnici su veštaĉki oživljavali dinamizam linije dovodeći ga gotovo do neke nervoze...

( postizanjem ravnoteže racionalnog i iracionalnog)

Dakle, i u likovnoj umjetnosti, kao i u drugim oblastima stvaralaštva, prisutan je onaj circulus, stalno

preobražavanje kreativnih htijenja . Zato svaka klasifikacija predstavlja i osiromašenje. Svrstavanje određenih

kreativnih projekata u strogo diferencirane vrste je upitno ali ipak neophodno.

Kao jedan od ključnih kriterija u razmatranju različitih pristupa u samom procesu gradnje likovnog djela, uzimajući u obzir kriterije našeg vremena, uzeli smo u obzir i

postojanje racionalnog i iracionalnog u samom pristupu likovnom izrazu, iako racionalnu osjetilnost možemo prepoznati u svakom umjetničkom djelu.

12

Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo, metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-Hozo, Svjetlost, 1990); tekst o knjizi objavljen: Oslobođenje, 22. jun 1991/ str. 11 13

Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti Beograd, 1963 / str.93.

III



10

Možda je najtočnije sam stvaralački čin definirao Klee poznatom izrekom da je…

… genijalnost odstupanje od pravila14

,

te da...

ne postoji nepremostivi jaz izmeĊu racionalnog i iracionalnog 15

... svjesnog i spontanog.

Tako bismo, u kontekstu fresco tehnika , i za racionalnu osjetilnost etruščanske umjetnosti

mogli reći da se zasniva na ravnoteži racionalnog i iracionalnog...

naime, analizirajući konkretna djela, prateći proces njihovog nastajanja, rjeđe ćemo naići na

isključivo racionalne, analitičke i konstruktivne projekte, nasuprot onima koji su iracionalni…

Ako gradnju razmatramo u kontekstu kreativnih nastojanja,

- tada ćemo morati pažnju pokloniti, prije svega, značaju linije i boje kao osnovnih likovnih

prvina kojima slikar stvara svoje djelo ,

- drugim riječima - tada ćemo pažnju morati pokloniti odnosu između „grafičkih i

pikturalnih“ vrijednosti cjelovite vizualne zvuĉnosti.

Ovaj odnos se stalno mijenja…

Ponekada dolazi do punog izražaja linija, što su već stari Grci nazivali SKIAGRAPHIJOM,

čega se ne odriču više od tisućljeća kasnije ni majstori ohridskih freski u crkvi Sv. Sofije …

←0/ 8. Ohrid, crkva Sv.Sofije: AnĊeoski friz

Ohrid, crkva Sv.Sofije, freske u srednjem oltarnom prostoru; 11. stoljeće; naslikano je i svih

trinaest patrijarha (arhiepiskop Leon je svojom funkcijom objedinio odgovornost nad Ohridom kao

i posjedom patriarhata Hagie Sofije u Konstantinopolu ; zato je on odredio kao temu za slike u

crkvi u Ohridu afirmaciju istočne crkve).

14

Ivan Focht: Uvod u estetiku , Sarajevo 1972 /s.214 15

Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti , Beograd, 1982 /s.125...

III



11

SKIAGRAPHIA je, kao što smo već definirali u uvodu, tehnika slikanja - crtačkog karaktera.

Na grčkom jeziku riječ skià znači sjena, a gráphõ - pišem, ali se pod tim terminom podrazumijeva i linija,

odnosno pravac.

Dakle, kod skiagraphie ,pored linearnog crteža, koji može sugerirati volumen - otvorenom i zatvorenom linijom,

intenzivnijom i debljom, te istanjenom i manje intenzivnom linijom, te eventualnim laviranjima i smekšavanjima

linija, tehnika uključuje i sve mogućnosti korištenja šrafura, mrlja i drugih rastera, uključujući i slikarske

komponente. Pod ovim terminom podrazumijevamo različite tehnike slikanja, ali, tehnike u kojima pored

eventualnog plošnog koloriranja, prevladava linija, kontura i šrafura.

Kao što smo već napomenuli, neki teoretičari su pod ovim antičkim terminom podrazumijevali način gradnje,

koji se u renesansi koristi za svijetlo-tamno, dakle chiaro-scuro slikanje . Ali, proučavajući stare tekstove,

pogotovo Plutarcha i Pliniusa , sve je očitije da između ova dva termina postoji bitna razlika....

za razliku od chiaro-scura, gdje je akcentirana dramatska svjetlost, skiagraphija je tehnika, u kojoj slikar koristi

sve one mogućnosti crtačkog izražavanja –

- šrafurama,

- mrljama i

- drugim rasterima,

- uključujući i slikarske komponente… Tako je Chastel, suvremeni teoretičar, za freske na plafonu Sixtinske kapele zapisao da predstavljaju …

…najviša dostignuća firentinskog linearnog crteža !

←0/ 9. Michelangelo: Sixtina, Il Guidizio Univerzale, detalj Sama tehnika je u biti ortodoksna:

- modeliranjem postiže maksimalnu plastičnost (skulptorska trodimenzionalnost kod figura);

- boje koristi čiste, nikada ih ne miješa prethodno....

- za uzdizanje forme koristi kreč ( u pozadini je na nekim mjestima još vidljiv primarni ružičasti ton

intonaca...

III



12

Dakle, iako sama gradnja podrazumijeva različite tehnike slikanja, ovdje u samoj likovnoj gradnji prevladava -

linija, kontura i šrafura…

Ali, skoro dva milenija prije, već kod grčkog Zeuxida su prisutna kreativna nastojanja koja podrazumijevaju

ravnomjerni značaj linije ( konture) i boje, način gradnje, koji se u renesansi koristi za svijetlo-tamno, dakle

chiaro-scuro slikanje, gdje boja ima funkciju lokalnog tona, što danas definiramo kao tonsko slikarstvo,

slikarstvo klasičnog tipa, što ćemo nazvati PITTURA…

Tako je promišljao već Zeuxid, a mnogo kasnije Leonardo, kao i Michelangelo, i mnogi drugi - u našem

izabranom primjeru Tiepolo:

0/ 10. Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz, detalj→

kako je zapisao Germain Bazin16

…

…bilo u al fresco, bilo u ulju za štafelajsko slikarstvo,

za Tiepola je karakteristično da ...

…slika u vrlo svjetlom koloritu, uznemirenom i brzom izradom...

ali, i ovdje su evidentna kreativna nastojanja koja podrazumijevaju ravnomjerni značaj linije ( konture) i boje,

dakle chiaro-scuro slikanje, gdje boja još uvijek ima funkciju lokalnog tona…

Kako smo već naglasili, razmatranje umjetnosti, u kontekstu zanatskih i kreativnih iskustava, teško je klasificirati pravolinijski ( kronološki ne postoji pravolinijski

razvoj, kao ni kreativna polazišta, koja bismo mogli kronološki razvrstati – od skiagraphije, pitture i materie pittorice … ).

Postoji neprestani circulus, stalno preobražavanje kreativnih htijenja:

- nekada je prilikom kreativne gradnje naglasak na liniji, konturi ( „grafički“ pristup; skiagraphija…),

- nekada na ravnomjernom značaju linije i boje ( chiaro-scuro, pittura…),

- a često je naglasak i na samoj kromatskoj i valerskoj vrijednosti boje , na vrhunskoj pikturalnoj zvučnosti ( matteria pittorica…).

16

Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975, str. 178.

III



13

Zato svaka klasifikacija predstavlja i osiromašenje. Svrstavanje određenih

kreativnih projekata u strogo diferencirane vrste je uvijek upitno ...

Tako se već u najstarijim likovnim pravcima susrećemo i sa djelima,

kod kojih je umjetnik nastojao postići, prije svega - vrhunsku pikturalnu

vizualnu zvuĉnost , što možemo nazvati MATTERIA PITTORICA . Pod

tim terminom podrazumijevamo tako zvano «ĉisto slikarstvo» …

U ovom slučaju kompozicija bojenih mrlja, nesvjesno ili svjesno, nije

formirana samo na bazi ograničenja konturama…

Ovdje svaka boja ima svoju jačinu - kromatsku i valersku vrijednost...

Samim bojenim mrljama „ igra“ se već razmatrani majstor Putta, na

zidnim dekoracijama rimskih palača, a mnogo kasnije tako promišlja i

Goya, koji i u zidnom slikarstvu afirmira materiu pittoricu…

U Španjolskoj je u štafelajnom slikarstvu zaživjela materia pittorica već

mnogo prije – kod Velásqueza…

Na matteriu pittoricu nailazimo i kod Halsa, Rembrandta, i mnogih

drugih…

Baršunaste i delikatne sive i bijele boje prosto vibriraju u pokretima

dječaka na ogradi , na fresci u Cappelli San Antonio …

Prisutna je ona svježina koju možemo označiti kao vrhunsku pikturalnu

vizualnu zvučnost :

←0/ 11. Goya: Ĉudo San Antonia , detalj freske

III



14

poetska tehniĉnost

Još Ventura17

je naglasio, da – ako razmatramo samu tehniku -

postoji samo dobra tehnika i loša tehnika:

ona koja se gubi u umjetniĉkom djelu je uvijek dobra, a ona koja se istiĉe sama po sebi,

kad slikar voli da se prikaže virtuoz više nego umjetnik, uvijek je loša...

Razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski...

...ĉovjeku nije svojstveno da se ponavlja18

. Život je iskustvo, ponavljanje je zastoj iskustva. Iskustvo je traženje...

Ne vrijedi truda, kako naglašava Argan19

, tražiti nešto što je već nađeno. Istina, naše vrijeme otvorilo je i tz. drugu liniju umjetnosti.

Sada se novo ne mora uvijek potvrđivati kao takvo: inovacija kao oznaka kvalitete izgubila je na svojoj aktualnosti...

Najčešće...

...se novi izum raĊa iz kritike prošlosti kojoj se pridodaje projekt za budućnost. Danas, u tehniĉkom smislu,

( nema klasičnih podjela na likovne oblasti)

…

ne postoji više ni slikarstvo ni kiparstvo,ne postoji više arhitektura

( kao zasebna likovna oblast; vizije prostora se često realiziraju isključivo virtuoznim crtežima,

ili dočaravanjem arhitektonskih „avantura“ u virtualnim digitalnim tehnikama)…

Mnogi teoretičari ističu kako... nikada i nisu postojale kanonske tehnike pojedinih umjetnosti…

Circulus, stalno preobražavanje …na prolazu kroz prostor i vrijeme, nikada ne prestaje…

...sve možemo razumjeti onog ĉasa, kad se vratimo do izvora20

.

17

Lionello Ventura: Come su guarda un Quadro / Od Giotta do Chagalla ; Zagreb, 1952 /str. 230-235 18

G.C.Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, 1982 / str.39 19

G.C.Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, 1982 / str.39 20

É. Faure:Duh oblika/str. 11

III



15

Élie Faure, vrstan poznavalac svjetske likovne baštine, je već prije gotovo osam desetljeća formulirao, polazeći od opće prihvaćenih filozofskih stavova21

…

… o vraĉanju izvorima...

danas, još uvijek uvažavani „esej“,

kojeg bismo mogli definirati kao

„esej“ o razvoju spoznaje:

22Osjećali mi to ili ne osjećali, htjeli mi to ili ne htjeli, sveopća uzajamna povezanost spaja sve ljudske ĉine i sve ljudske predodžbe,

ne samo u prostoru, nego takoĊer, i prije svega, u vremenu.

...Sve možemo razumjeti onog ĉasa, kad se vratimo do izvora.

Crnaĉki rad u drvu i grĉki mramor nisu tako udaljeni meĊusobno, kako se to misli. Dovoljno je da pogledamo koje od djela egipatskog Srednjeg carstva, pa će nam se u

ritmiĉkoj ravnoteži njegovih valovitih površina, otkriti prijelaz od naivnih i grubih planova crnaĉkog kiparstva

do slobodnih no koncentriĉnih kretanja grĉkog kiparstva....

Nema sumnje, da se pradavna crnaĉka umjetnost preko nilske doline proširila iz Afrike u Evropu, dok je polinežanska umjetnost,

koja je možda jedna od njezinih grana, doprla do Amerike...

ili se na malajskim otocima susrela sa strujama, što su tokovima Gangesa i Iravadija donosile duh Grĉke i Egipta

preobražen na prolazu kroz Asiriju, kroz Perziju, kroz Indiju, kroz Indokinu, koja je opet upila u se kinesku dušu....

..kasnije će Perzija proširiti po Aziji arapsku umjetnost proizašlu iz rimske i bizantske..

Jer ĉak i onda, kad pojedini veliki izrazi spoznaje ostaju nepoznati jedni drugima, ĉak i onda kad se njihovi zajedniĉki izvori gube u tami povijesti,

razvoj spoznaje kao da prolazi svagdje kroz gotovo jednake stupnjeve:

organsku integraciju, ravnotežu sklada i kritiĉko rasĉlanjivanje; i stoga u pojavama toga razvoja otkrivamo ĉudesne analogije u strukturi, ritmu i u izražaju. 23

Veliki atenski slikari Parrhasije, Zeuxid i Apeles javljaju se u IV. stoljeću←.

Slično i ponovo ... na Zapadu u XV. stoljeću, kod Avinjonaca, Flamanaca, BurgunĊana i Talijana, slikarstvo se poĉinje oslobaĊati svoje primitivne tehnike,

da bi ostvarilo potpun, iskljuĉivo slikarski izraz najdubljih, najsloženijih i najprofinjenijih nijansa duha...

21

Filozofski stavovi: Heidegger. 22

É. Faure:Duh oblika/str.11 23 É. Faure:Duh oblika/str.42

III



16

Sama originalnost umjetniĉkog djela se prepoznaje , ne samo u tehnici, već i u mnogim drugim

elementima : u koncepciji, rukopisu, virtuoznosti, gami, dramatskoj napetosti - u onom što je Paul Valéry

nazvao ... POETSKA TEHNIĈNOST 24

:

umjetnost je sinteza htijenja i moći ;

sposobnosti koju umjetnik stiĉe zahvaljujući korištenom materijalu...

←0/ 12. Padova, Capella Scrovegni; Giotto : Oplakivanje Krista

Na kraju nije na odmet podsjetiti i u ovom kontekstu, da je svaki likovni materijal, u likovnom smislu,

„instrument“ koji ima specifičnu vizualnu zvuĉnost.

Pod likovnom instrumentacijom podrazumijevamo crtački, grafički, slikarski, kiparski materijal, alat kojim

se taj materijal obrađuje i druga pomoćna sredstva koja sudjeluju prilikom formiranja materijalnog dijela

likovnog izraza.

Dakle, specifična vizualna zvuĉnost rezultat je specifične likovne gradnje i zavisi od izbora materijala kojim

se izvodi, funkcije i metoda gradnje.

Tako će i vizualna zvuĉnost zavisiti od više faktora:

- od izbora crtaćeg, odnosno slikarskog materijala, kao i pribora, od izbora nosioca, od same funkcije

određenog artefakta, i od procesa kreativne i tehnološke gradnje.

U praksi se svaka klasifikacija najčešće vrši prema onom aspektu koji je tipičan za određeno djelo:

- nekada je to sama funkcija,

- drugi put sam NOSILAC, ako je specifičan i traži posebnu metodu rada,

- a najčešće je to materijal kojim se u određenoj tehnici slika , dakle VEZIVO i BOJA ili sam RADNI POSTUPAK.

24

Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête, Milano, 1960 /str. 175

III



17

0.3. Buon fresco

0/ 13. Giotto : Capella Scrovegni , detalj→

Umjetnost može da se shvati, u dijalektiĉkom smislu,

kao skladan odnos izmeĊu forme i ideje, izmeĊu tehnike i materijala25

. Kako je zapisao Foçillon...

... 26

historija nije jednosmjerna, neprekidna,

jer se može promatrati kao dugo taloženje sadašnjosti,

a umjetnost kao transpozicija skale dubokih aktualnosti.

Nijedna revolucija ne poriĉe sva iskustva koja su joj prethodila...

na historijsku svijest forme ne ostavljaju prolazan utisak...

Uvjereni u istinitost, već više puta citirane Heideggerove izreke – da...

...sve možemo razumjeti onog ĉasa, kad se vratimo do izvora...

…pokušati ćemo kompilacijom informacija27

iz niza dokumenata, knjiga, traktata i priručnika, proniknuti u tajanstveni

svijet likovnog stvaranja, razmotriti ključne tehnološke stečevine, spoznaje, saznanja i inovacije u kojima je autentičnost

kreativnih nastojanja došla do punog izražaja, uzimajući u obzir i sva međusobna preplitanja pojedinih zanatskih

dostignuća , čak i komparacijama, u kojima se dovodi u pitanje i kronološki red, ne zaobilazeći ni kreativna nastojanja u

kontekstu osnovnih likovnih elemenata, kojima slikar stvara svoje djelo , razmatranjem odnosa između „grafiĉkih i

pikturalnih“ vrijednosti cjelovite vizualne zvuĉnosti.

Zidne tehnike slikanja na svježi malter, nazvane u Cenninijevo vrijeme - BUON FRESCO tehnike , mogli bismo razmatrati na bezbrojnim primjerima remekdjela

svjetske baštine…

25 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, sr.12. 26

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, ( citat Foçillona; str.12.) 27

Najvažniji izvori informacija navedeni su u uvodu u svaki pojedinačni tehnološko-kreativni fvenomen.

III



18

Imajući u vidu ZNAĈAJ specifiĉne vizualne zvuĉnosti buon fresco boje , kao i trajnu prisutnost ovog fenomena, od prvih

civilizacija do naših vremena, odabrali smo tipične primjere, gdje su specifičnosti pojedinih procedéja došle do jačeg izražaja, kao

što je to na djelima :

prvi primjer

Minojska freska, nazvana

28 i… grĉko ĉudo,

gdje umjetnost procvjeta na novi, hedonistički način, unoseći,

u odnosu na zidno slikarstvo Márija, i bitne tehnološke inovacije...

←0/ 14. Kreta : Mala parižanka, detalj

drugi primjer

GROB LEOPARDA u Tarquiniji , gdje se iracionalni, etruščanski duh,

29 ...ogleda u stilu, koji se osredsreĊuje na odreĊivanje oblika u konturama...,

( jer su... umetnici veštaĉki oživljavali dinamizam linije

dovodeći ga gotovo do neke nervoze...),

←0/ 15. Tarquinija : Grob leoparda, detalj

28

Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti Beograd, 1963 / str. 75, 76. 29

Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti Beograd, 1963 / str.93.

III



19

treći primjer

Rimski FRESCO LUSTRO, gdje su na virtuoznoj dekoraciji u Villi dei Vetti,

bojeni potezi naneseni brzo, gotovo impresionistički, izuzetno pastozno i živo,

te ujedno i tako spontano

da imamo osjećaj da je već ovdje umjetnik „oslobođen svih zanatskih stega“,

←0/ 16. Villa dei Vetti” u Pompejima : Putto tjera koĉiju, koju vuku delfini... detalj,

ĉetvrti primjer

Uspenje Bogorodice u SOPOĆANIMA , gdje dolazi do punog izražaja linija, što su već stari Grci nazivali… skiagraphijom,

a čega se očito ne odriču ni majstori živopisa , gdje u samoj likovnoj gradnji prevladava - linija, i kontura, ali - ne

zapostavljajući ni boju,

koja ipak zablista kao dodatna orkestracija motiva,

←0/ 17. Sopoćani : Uspenje Bogorodice, detalj

III



20

peti primjer

Giottova CAPELLA SCROVEGNI , kao primjer freski virtuozne poetske tehniĉnosti,

one … racionalne osjetilnosti,

kojom Giotto najavljuje renesansu,

koja se zasniva na ravnoteži racionalnog i iracionalnog...,

←0/ 18. Padova, Capella Scrovegni; Giotto : Oplakivanje Krista

šesti primjer

Michelangelova SIXTINA, gdje su crtaĉki elementi gotovo uvijek prisutni i na završenim slikama…

podsjećajući na Leonardov princip…

…crtanja kao da slika i slikanja kao da crta ...,

ali sada i uz sasvim novu afirmaciju fresco boje…( cagianti),

←0/ 19. Michelangelo: Sixtina, Libijska Sibila, detalj

III



21

sedmi primjer

BUON FRESCO Maestra Tiepola , kao tonsko slikarstvo, slikarstvo klasičnog tipa, što ćemo nazvati pittura ,

gdje je ponovo afirmirana poetska tehniĉnost renesanse, ali sada na nov,

njemu svojstven, koloristički obogaćeni način… ,

←0/ 20. Tiepolo: Asia , Treppenhaus der Würzburger Residenz, detalj

osmi primjer

Goyino ĈUDO SAN ANTONIA , gdje se već susrećemo sa „igrom“ samih bojenih mrlja ,

te punom afirmacijom materie pittorice30

,

gdje kompozicija bojenih mrlja nije formirana samo na bazi ograničenja konturama, već i sama boja ima svoju jačinu -

kromatsku i valersku vrijednost,

uz prisutnost one svježine, tipične za buon fresco izražaj…

←0/ 21. Goya : Ĉudo San Antonia, detalj

30

U Španjolskoj je u štafelajnom slikarstvu zaživjela materia pittorica već mnogo prije – kod Velásqueza…

III



22

0.3.

važniji izvori i porijeklo slika važniji izvori

- Argan, G.C.: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, 1982

- Art dossier; Carlo Poedretti: Leonardo, Firenze, 1992

- Delacroix: Journal

- É. Faure:Duh oblika, Zagreb 1955

- Elie Faure: Povijest umjetnosti V , Zagreb 1955

- Germain Bazin: Barok i rokoko, Beograd 1975

- Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti Beograd, 1963

- Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête, Milano, 1960

- Hereward Lester Cooke: Painting Techniques of the Masters, London 1975

- H.W.Janson, Istorija umjetnosti, Beograd, 1974

- Ivan Focht: Tajna umjetnosti ,Zagreb 1966

- J.G.Goulinat: La technique des peintres, Paris, 1926

- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006

- Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo, metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-

Hozo, Svjetlost, 1990); Oslobođenje, 22. jun 1991/ str. 11.

- Leonardo da Vinci: Traktat o slikarstvu, Beograd, 1964

- Lionello Ventura: Come su guarda un Quadro / Od Giotta do Chagalla ; Zagreb, 1952

- Menaše Dr. Luc: Slikarstvo, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1966

- René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955

- Sadudin Musabegović: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo, juni 1991.

izvori slika 0/1. Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989.

0/2. Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti Beograd, 1963 / str.84 .

0/3. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.278 .

0/4. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.278 .

0/5. Das grosse Buch des Kunst, Braunschweig, 1958 / str.162.

0/6. Michael Howard: The History and Techniques of the great Masters; GOYA, London, 1989.

0/7. H.W.Janson, Istorija umjetnosti, Beograd, 1974

0/8. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljubljana, 1970 / str.214.

0/9. Musei Vaticani, Novara, 1969. 0/10. Bert Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.


0/12. H.W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad 2006, str.368.

0/13. www.pinterest.com.



0/16. Bilzer: Das grosse Buch der Kunst , Braunschweig, 1958 /str.321.

0/17. Vojislav Đurić: Sopoćani, Beograd 1963.

0/18. www.pinterest.com.




http://www.pinterest.com/

Documents

III Smisao poesisa materijalnosti Al fresco od minojske ... · Kazanlak, Lefkidija, Photios Petsas...); ali Etrurci, za koje mnogi smatraju da su došli iz Male Azije, češće slikaju