1siječanj 2015.

ISSN 1849-0735

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Riva Điga, Senj, izvor: www.novilist.hr

Sadržaj

4 dr. sc. Davor GalinecOcjena trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj temeljem nalaza Jesenskih prognoza Komisije, Misije MMF-a i Postupka otklanjanja makroekonomskih neravnoteža

12mr. sc. Ivana Maletić i Ivana PetričkoIzazovi provedbe Kohezijske politike 2014. – 2020.

15mr. sc. Ivana MaletićStanje korištenja fondova EU u Republici Hrvatskoj

20mr. sc. Ivana MaletićKreditni rejting Hrvatske: stabilno u smeću

23Ivan DvornikInstrumenti monetarne politike za poticanje gospodarskog oporavka

28Vijesti iz Europskog parlamenta

Pisite nam!

Impressum

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Glavna urednicaIvana Maletić

UredništvoAndrea VodanovićAndrea VeselčićMarija TufekčićIvana PetričkoTvrtko LovrićKristina KosorIvan Dvornik Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

PrijevodTonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

ZAGREBTrg Josipa Jurja Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européenBât. Louise WeissT090331, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli14E21860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734+32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.comivana.maletic@europarl.europa.eufacebook.com/ivana.maletic.crotwitter.com/MaleticIvanawww.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

1siječanj 2015.

ISSN 1849-0735

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Zanimljivo je bilo tijekom 2014. godine pratiti teme o kojima se u Europskom parlamentu najviše govorilo. Europski semestar i koordinacija fiskalnih politika država članica te provedba Pakta o stabilnosti i rastu zaokupljali su pažnju svih zastupnika, čak i onih koji se bave pitanjima koja ni najmanje nisu vezana uz gospodarstvo i ekonomiju. Najavljivani veliki zaokret u načinu rada Europske komisije počeo se osjećati već tijekom prvog obraćanja predsjednika Europske komisije g. Junckera zastupnicima u Europskom parlamentu. Jasno je da Europa okreće novu stranicu, od politike štednje i stabilnosti prema politici investiranja, rasta i razvoja. Želimo inovativnu, kreativnu, hrabru Europu. Ne smijemo se bojati preuzimati rizik, glavne su poruke novog predsjednika.

Zanimljivo je da je i papa Franjo u svom obraćanju zastupnicima tijekom posjeta Parlamentu istaknuo kako Europi treba novi duh, kako je trenutno Europa starica koja ne vodi i ne inspirira. Pretvorili smo se u muzej. I Papa je pozivao na novi način rada, energičan i snažan, naglašavajući pritom da u središtu mora biti čovjek, njegova prava i potrebe, poštivanje ljudskih vrijednosti. Europa treba i može biti pokretač rasta i razvoja, naglasio je papa Franjo.

Europska komisija krenula je odmah sa novim investicijskim planom koji traži značajne promjene u državama članicama i na razini Unije. Potrebno je raditi na jačanju jedinstvenog tržišta i daljnjoj uspostavi bankovne unije, jedinstvenog tržišta kapitala, energetske unije i jedinstvenog digitalnog tržišta. Države članice trebaju osmisliti dugoročne planove investicijskih projekata te pripremiti projekte, a Komisija zajedno s Europskom investicijskom bankom osniva novi Fond za strateška ulaganja iz kojeg će se projekti financirati. Države članice moraju nastaviti sa strukturnim reformama i pametnom fiskalnom konsolidacijom s tim da se razina deficita može smanjivati sporijim tempom, ako država ima kvalitetan plan reformi. Da bi se otvorili što povoljniji izvori financiranja za projekte poduzetnika mjere Europske komisije upotpunjene su mjerama monetarne politike koje provodi Europska

središnja banka (ESB). Prvi put u povijesti tako velike iznose eura izdaje središnja banka i otkupljuje državne obveznice. Iznos od 60 milijardi eura mjesečno tijekom 18 mjeseci ogroman je i značit će veliku promjenu na europskom financijskom tržištu. Korist će imati i Republika Hrvatska, iako izvan Eurozone, jer će se pozitivni efekti snižavanja kamata – jeftinog novca preliti i na nas. Međutim za korištenje stvarnih prednosti koje članstvo u Europskoj uniji donosi Hrvatska se hitno mora okrenuti provedbu strukturnih reformi kojima će se podići konkurentnost i koristiti prednost jedinstvenog tržišta od preko pola milijarde stanovnika. Jasno je da u ovim okolnostima priprema projekata treba biti posao broj jedan. Nedopustivo je da Vlada za financiranje iz novog Europskog fonda za strateška ulaganja predlaže projekte koje priprema za financiranje iz Kohezijske politike. Iz ovog Fonda se trebaju financirati neki drugi, dodatni i novi projekti. Na žalost bez rada i ulaganja u njihovu pripremu nećemo iskoristiti niti sredstva iz fondova, a kamoli nova sredstva iz investicijskog fonda.

U ovom broju mjesečnika upoznajemo vas s ocjenama Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda o ekonomskom stanju u Republici Hrvatskoj te s ocjenama kreditnog rejtinga po kojima ostajemo stabilni u rangu smeća. Poseban osvrt dan je na izazove provedbe Kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. te stanje provedbe u Republici Hrvatskoj. S ovom Vladom ne piše nam se ništa dobro, u 2016. izgubit ćemo više od 300 milijuna eura, a u 2015. ćemo, umjesto da tri puta više novca povlačimo, biti neto uplatiteljica jer nas Komisija prestaje štiti, nema više velikih predujmova, a projekti se još uvijek ne realiziraju. Naši ljudi nisu zaslužili sve teži život na sve veći dug te se nadamo skorim parlamentarnim izborima.

Z a s t u p n i c a u E u r o p s k o m p a r l a m e n t uI v a n a M a l e t i ć

Uvodna riječ

dr.sc. Davor Galinec*

Ocjena trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj temeljem nalaza Jesenskih prognoza Komisije, Misije MMF-a i Postupka otklanjanja makroekonomskih neravnoteža Uvod

U sklopu aktivnosti na početku novog Europskog semestra, tijekom studenog 2014. godine izdvajaju se tri značajna događaja za Republiku Hrvatsku: objava Komisijinih Jesenskih ekonomskih prognoza za razdoblje 2014. – 2016. godine (za cijelu EU, eurozonu i sve države članice, 4. 11. 2014.), objava: Izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj (12. 11. 2014.), te objava Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2015. godinu (IMU – engl. Alert Mechanism Report – AMR), koje ujedno predstavljaju i početnu točku godišnjeg ciklusa Postupka makroekonomskih neravnoteža (PMN – engl. Macroeconomic Imbalances Procedure – MIP).

Izvješće o mehanizmu upozoravanja predstavlja sastavni dio Paketa o gospodarskom upravljanju za jesen 2014., koji su na početku novog ciklusa Europskog semestra predstavili 28. 11. 2014. potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik Pierre Moscovici i povjerenica Marianne Thyssen.

Osim spomenutog Izvješća, u sklopu predstavljanja Paketa u gospodarskom upravljanju predstavljeni su i Godišnji pregled rasta (GPR – engl. Annual Growth Survey – AGS), nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju (ZIZ – engl. Joint Employment Report – JER), te Mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2015. (engl. Draft budgetary plans of euro area Member States).

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju

4

5U Mišljenjima o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja utvrđuje se jesu li nacionalni proračuni država europodručja u skladu s obvezama preuzetima u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Podrobniji prikaz Godišnjeg pregleda rasta, Zajedničkog izvješća o zapošljavanju i nacrta Proračunskih planova država članica europodručja bit će objavljen u idućem broju Informativnog mjesečnika.

Europska komisija (4. 11. 2014.): objava Jesenskih ekonomskih prognozaza razdoblje 2014. – 2016.

Statistički ured Komisije (Eurostat) objavio je 21. 10. 2014. konačno Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2010.-2013. za države članice i članice eurozona (EDP notifikacija), o čemu smo detaljnije pisali u prošlom broju Informativnog mjesečnika. Temeljem tog Izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja, Europska komisija sastavila je i objavila Jesenske ekonomske prognoze za razdoblje 2014. – 2016., za EU kao cjelinu, europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu. U svojoj jesenskoj prognozi Komisija predviđa slab gospodarski rast do kraja 2014. godine u EU i europodručju. Očekuje se da će rast realnog BDP-a u 2014. godini dosegnuti 1,3 posto (EU), odnosno 0,8 posto (eurozona). Pri tome će u 2014. raspon stopa rasta država članica ostati širok, od najnižih – 0,7 posto (Hrvatska) do najviših + 4,6 posto (Irska).

Međutim, razlike u rastu vjerojatno će se smanjiti tijekom sljedeće dvije godine. U 2015. i 2016. sve bi države članice EU-a trebale bilježiti pozitivan rast. Tada bi se trebao jače osjetiti i zakašnjeli učinak već provedenih reformi. Na temelju predviđenog poboljšanja inozemne i domaće potražnje očekuje se porast realnog BDP-a u 2015. godini, na razinu od 1,5 posto (EU), odnosno 1,1 posto (eurozona).

Za 2016. godinu predviđa se daljnje ubrzanje rasta realnog BDP-a do razine od 2 posto (EU), odnosno i 1,7 posto (europodručje), što bi trebalo biti potaknuto jačanjem financijskog sektora (na temelju sveobuhvatnih procjena koje je provela Europska središnja banka, te daljnjeg napretka u smjeru razvoja bankarske unije), te nedavno provedenim strukturnim reformama koje počinju donositi rezultate.

Prilikom objave rezultata Jesenske ekonomske prognoze Jyrki Katainen (potpredsjednik Europske komisije za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost) izjavio je: „Gospodarsko stanje i stanje u području zapošljavanja ne poboljšava se dovoljno brzo. Europska komisija obvezuje se da će primijeniti sva raspoloživa sredstva i resurse kako bi se u Europi otvorilo više radnih mjesta i pospješio rast.

Predložit ćemo investicijski plan vrijedan 300 milijardi EUR za pokretanje i održavanje gospodarskog oporavka. Poticanje ulaganja ključ je gospodarskog oporavka.”

U nastavku je Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici dodao sljedeće: „Za izazove s kojima se suočava europsko gospodarstvo ne postoji jedinstveno, jednostavno rješenje. Moramo djelovati u tri područja – za uvjerljive fiskalne politike, ambiciozne strukturne reforme i neophodna javna i privatna ulaganja. Svi moramo preuzeti odgovornost, u Bruxellesu te na nacionalnoj i na regionalnoj razini kako bismo ostvarili veći rast i uistinu potaknuli zapošljavanje za naše građane.”

Što se tiče trenutnih ekonomskih trendova u Hrvatskoj, u šestoj godini recesije pad realnog BDP-a procjenjuje se na 0,7 posto u 2014. godini (prethodna procjena Komisije predviđala je pad od 0,6 posto). BDP bi u 2015. godini trebao blago rasti za 0,2 posto (što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu od 0,7 posto). Tek u 2016. godini Komisija očekuje rast BDP-a za 1,1 posto (uz uvjet da dođe do oporavka investicija). Kao objašnjenje za loše prognoze Komisija navodi dugotrajnu recesiju u Hrvatskoj (koja je rezultat velikih akumuliranih vanjskih i unutarnjih neravnoteža), loše poslovno okruženje i neefikasno tržište rada.

Oporavak inozemne potražnje mogao bi pomoći rastu BDP-a po rastu robnog izvoza i u manjoj mjeri izvoza usluga, za što su stvoreni dobri preduvjeti ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU. U 2014. godini očekuje se rast izvoza za 5,4 posto (rast izvoza u 2013. godini iznosio je 3 posto), dok se u 2015. očekuje usporavanje njegova rasta na 3,6 posto, te u 2016. godini povećanje za 4,8 posto. Uvoz bi u 2014. godini trebao porasti 3,4 posto, 2015. godine za 2,6 posto, te 2016. godine za 4,5 posto. Saldo tekućeg računa platne bilance (razmjena roba, usluga, dohodaka i tekućih transfera s inozemstvom) je od 2012. godine u blagom suficitu, ponajviše zbog smanjenja uvoza roba. Ostvareni suficit u 2013. godini iznosio je 0,4 posto BDP-a, a Komisija predviđa smanjenje na 0,3 posto BDP-a u 2014. godini, te povećanje na razinu od 1,6 posto BDP-a u 2015., odnosno 1,8 posto BDP-a u 2016. godini. Zaključno, Komisija upozorava da će na ostvarenje projiciranog ekonomskog rasta u razdoblju 2014. – 2016. utjecati i negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanjem strukturnih reformi. U 2014. godini očekuje se smanjenje godišnje stope inflacije u Hrvatskoj (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena – HICP), s razine od 2,3 posto u 2013., na razinu od 0,2 posto, kao posljedica slabe domaće potražnje i pada cijena roba iz uvoza.

1 Engl. Council recommendation to end the excessive deficit situation.2 Dostupno na hrvatskome jeziku na: http://www.hnb.hr/mmf/clanak-iv/2014/h-izjava-nakon-posjeta-mmf-12-11-14.pdf3 Dostupno na engleskome jeziku na: http://www.imf.org/external/np/sec/pr/2014/pr14513.htm.

U 2015. godini Komisija predviđa blagi rast inflacije za 0,6 posto, a 2016. godine za 1,1 posto. Stopa nezaposlenosti u 2013. godini iznosila je 17,3 posto, a očekivanja za 2014. i 2015. godinu nešto su veća, i iznose 17,7 posto. Blago i ponovno smanjenje na razinu od 17,3 posto Komisija očekuje tek u 2016. godini. Što se tiče fiskalne politike, Jesenske prognoze Komisije objavljene su 4. 11. 2014., dakle prije nego što je Vlada usvojila prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2015.

Zbog toga Komisijine projekcije proračunskog deficita i duga opće države ne uključuju financijske učinke predloženih promjena poreza na dohodak i oporezivanja kamata na štednju, koje će u konačnici stupiti na snagu 1.1.2015. godine. Deficit opće države (sukladno ESA 2010 metodologiji) iznosio je u 2013. godini 5,2 posto BDP-a, dok procjene za nadolazeće godine iznose 5,6 posto (2014.), 5,5 posto (2015.) te 5,6 posto(2016.). Vrijedi podsjetiti da je Hrvatska od 21. siječnja ove godine u Postupku prekomjernog proračunskog deficita (PPPD/EDP), u okviru kojeg je Vijeće EU donijelo i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita1, prema kojoj Hrvatska treba svesti fiskalni deficit na razinu od 4,6 posto BDP-a u 2014., 3,5 posto BDP-a u 2015. i 2,7 posto BDP-a u 2016. godini (tablica 1).

Usporedba između prognoza pokazatelja deficita od strane službi Komisije i ciljanih veličina deficita definiranih Preporukom Vijeća govori nam da je proces fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj u ovom trenutku nedovoljno učinkovit, tj. da do sada poduzete mjere nisu dale očekivane rezultate. Komisija u Jesenskim prognozama navodi da su razlog slabe fiskalne konsolidacije u 2014. godini na prihodnoj strani proračuna niži prihodi od PDV-a, što se djelomično može objasniti slabom dinamikom porezne baze. Na rashodnoj strani, stvari se uglavnom odvijaju prema planovima, ali je u drugoj polovici godine došlo do povećanih troškova uzrokovanih poplavama.

Također, Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u plaćanju obveza zdravstvenog sektora i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa. Konsolidirani dug opće države krajem ove godine bi mogao dosegnuti razinu od 81,7 posto BDP-a, krajem 2015. godine 84,9 posto, a krajem 2016. godine 89 postoBDP-a.

Dug je krajem 2013. godine iznosio 75,7 posto BDP-a, što je povećanje od 8,6 postotnih bodova u odnosu na preliminarni pokazatelj iz Proljetnih ekonomskih prognoza Komisije (67,1 posto BDP-a), jer je zbog primjene novih pravila definiranih ESA 2010 statističkim standardom došlo do uključivanja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb u sektor središnje države.

Međunarodni monetarni fond (12.11.2014.): objava Izjave nakonzavršetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bila je u posjetu Zagrebu od 4. do 10. studenoga 2014. radi razmatranja gospodarskih kretanja, s težištem na domeni fiskalne politike. Članovi Misije susreli su se s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem, ministrom financija Borisom Lalovcem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem te drugim visokim državnim dužnosnicima, saborskim zastupnicima, članovima akademske zajednice i predstavnicima međunarodne zajednice.

Po završetku posjeta, Međunarodni monetarni fond objavio je 12. 11. 2014. godine Izjavu, koja je objavljena na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke2 i Međunarodnog monetarnog fonda3.

6

Tablica 1. Jesenske prognoze Komisije za Hrvatsku 2014. – 2016.

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**ostvarenje prognoza EK2011 2012 2013 2014 2015 2016

BDP* -0,3 -2,2 -0,9 -0,7 0,2 1,1Stopa nezaposlenosti*** 13,9 16,1 17,3 17,7 17,7 17,3Inflacija (HICP)* 2,2 3,4 2,3 0,2 0,6 1,1Saldo tekućeg računa platne bilance** -0,6 0,1 0,4 0,3 1,6 1,8Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -7,7 -5,6 -5,2 -5,6 -5,5 -5,6Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 59,9 64,4 75,7 81,7 84,9 89,0

***- u % ukupne radne snageIzvor: Jesenske prognoze Komisije, str. 79

4 Dostupno na hrvatskome jeziku na: http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2015/amr2015_hr.pdf.

7Ukratko, članovi misije MMF-a skeptični su prema promjeni poreznih razreda („ta smanjenja uglavnom pogoduju stanovništvu sa srednjim i visokim prihodima, stoga će njihov neposredan učinak na privatnu potražnju vjerojatno biti ograničen”) i planiranom izdvajanju HZZO-a iz sustava Državne riznice („zbog odvajanja ovlasti za ugovaranje zdravstvenih usluga od odgovornosti za pokrivanje troškova javnih bolnica, tom će se mjerom vjerojatno pogoršati problemi u koordinaciji i kontroli troškova”). Predviđaju da će se dospjele neplaćene obveze zdravstva akumulirati, unatoč pojačanim nastojanjima da se kontroliraju troškovi. Smatraju da su potrebne mjere u prihodima (poput povećanja participacije) ili daljnje poboljšanje učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga. Poručuju kako je Hrvatskoj nužan niz novih reformi i fiskalna konsolidacija, kako bi se popravila teška gospodarska situacija te pozdravljaju namjeru otpisa dugova socijalno ugroženom stanovništvu.

Također, smatraju kako treba brzo provesti planiranu racionalizaciju dodataka na plaće u javnom sektoru i reformiranje indeksacije povlaštenih mirovina. Potrebna je snažna fiskalna konsolidacija, kako bi se stabilizirao javni dug, upotpunjena mjerama za poticanje potražnje, kao što su ubrzanje restrukturiranja dugova privatnog sektora i povećanje apsorpcije sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Što se tiče ostvarenja proračuna u 2014. godini, smatraju da je odstupanje od plana posljedica podbačaja prihoda (osobito prihoda od PDV-a, djelomično uzrokovanih slabom aktivnošću i deflacijom) i povećanih rashoda („potrošnja je također u nekim slučajevima premašila proračunom definirane iznose, poglavito izdaci za plaće u javnom sektoru u dvama ministarstvima (obrazovanja i unutarnjih poslova)“).

U osvrtu na najavljene porezne mjere, članovi Misije MMF-a primjerenim smatraju najavljeno uvođenje poreza na prihode od kamata i zaoštravanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit. Isto tako, upozoravaju da: „postoji rizik od zamora u provedbi reformi, osobito s obzirom na približavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora”. Konstatiran je napredak koji je Vlada ostvarila u provođenju nekoliko hvalevrijednih reformi, uključujući mjere za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, reforme radnog zakonodavstva, mjere za povećanje naplate poreza iz neformalnog gospodarstva (fiskalizacija), kao i napredak u uspostavi središnjeg računovodstvenog sustava za obračun plaća (COP).

Određena zabrinutost članova Misije MMF-a postoji glede najavljenog revidiranja postupaka predstečajne nagodbe (koji ponovno postaje formalan stečajni postupak, a

glavna se uloga povjerava stečajnim upraviteljima koje imenuje sud), jer bi se moglo ponovno otežati i usporiti rješavanje duga sektora poduzeća. Postoje potrebe za drugim hitnim reformama (daljnje smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje, reforma lokalne uprave i smanjenje preklapanja odgovornosti između različitih razina vlasti, nastavak restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu i smanjenje njihove uloge u gospodarstvu, te osnaživanje pravosudnog sustava), no te reforme ne idu željenom brzinom i intenzitetom. Kako bi se smanjila neizvjesnost u vezi sa smjerom politike, hrvatsku Vladu ohrabruju da što ranije razgovara s Europskom komisijom o proračunu za 2015. godinu i smatraju da zajedničkim naporima treba povećati apsorpciju sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a, kako bi se ograničio kontrakcijski učinak fiskalne prilagodbe.

Europska komisija (28. 11. 2014.): objavaIzvješća o mehanizmu upozoravanja za2015. godinu

Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2015. objavljeno je od strane Komisije 28.11.2014. godine4. Izvješće započinje pregledom stanja gospodarstva EU kao cjeline. Makroekonomske neravnoteže u EU i dalje su ozbiljan problem te iziskuju odlučno, sveobuhvatno i koordinirano političko djelovanje. Gospodarstva EU-a ostvaruju daljnji napredak u ispravljanju vanjskih i unutarnjih neravnoteža. Visok i neodrživ deficit na tekućim računima platne bilance znatno je smanjen, uklonjen ili pretvoren u suficit, a postupak oporavka napreduje u svim sektorima većine država. Visoke razine privatnog i javnog duga u većini država, te visoke vanjske obveze u mnogima još su uvijek bitne prepreke rastu, otvaranju radnih mjesta i financijskoj stabilnosti. Nezaposlenost i ostali socijalni pokazatelji u nekoliko su država i dalje vrlo zabrinjavajući, a gospodarski rast nije dovoljan za znatno poboljšanje pokazatelja zaposlenosti i socijalnih prilika.

U svemu tome, spor rast i niska inflacija negativno utječu na smanjenje neravnoteža i makroekonomskih rizika. Gospodarski se rast usporava i u većini država EU ojačali su deflacijski trendovi. Izvješćem se utvrđuje popis država članica koje bi mogle biti zahvaćene neravnotežama koje iziskuju političko djelovanje i za koje je potrebno provesti daljnja detaljna preispitivanja. Stoga je Izvješće o mehanizmu upozoravanja sredstvo za analizu gospodarskih neravnoteža i objavljuje se na početku svakog godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike (Europski semestar). Analitički okvir Izvješća bazira se na tablici pokazatelja s indikativnim pragovima (tzv. MIP Scoreboard) i tablici tzv. dodatnih pokazatelja.

8Temeljem provedenih ekonomskih analiza MIP Scoreboarda (koji sadrži posljednje podatke na godišnjoj razini za 2013. godinu), Komisija je utvrdila da su detaljna preispitivanja opravdana, kako bi se podrobnije analiziralo akumuliranje i uklanjanje neravnoteža i s njima povezanih rizika u 16 država članica.

Za nekoliko država u detaljnim preispitivanjima razmatrat će se zaključci prethodnog nadzornog ciklusa, dok će za druge države Komisija prvi put izraditi izvješće o detaljnom preispitivanju (tzv. In-depth Review – IDR), što se osobito odnosi na one države članice koje su nedavno dovršile ili su gotovo dovršile svoje programe gospodarske prilagodbe uz financijsku pomoć EU.

Glavni nalazi Izvješća su sljedeći:• detaljnim preispitivanjima (IDR) za Hrvatsku, Italiju i

Sloveniju, procijenit će se jesu li prethodno utvrđene prekomjerne neravnoteže uklonjene, postojane ili se akumuliraju, dok će se istovremeno posvetiti dužna pozornost doprinosu politika koje te države članice provode kako bi prevladale neravnoteže

• detaljnim preispitivanjima za Irsku, Španjolsku, Francusku i Mađarsku, države članice s neravnotežama koje iziskuju odlučno političko djelovanje, procijenit će se rizici povezani s postojanošću neravnoteža

• detaljnim preispitivanjima za ostale države članice u kojima su prethodno utvrđene neravnoteže (Belgija, Bugarska, Njemačka, Nizozemska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina), procijenit će se u kojim su državama članicama neravnoteže i dalje prisutne, a u kojima su prevladane

• detaljna preispitivanja pripremit će se po prvi put i za Portugal i Rumunjsku

• za države članice koje se koriste financijskom pomoći EU nadzor nad neravnotežama i praćenje korektivnih mjera provodi se u okviru njihovih programa. To se odnosi na Grčku i Cipar

• Za ostale države članice Komisija u ovoj fazi neće provoditi daljnju analizu u okviru PMN-a. Komisija smatra da makroekonomski izazovi Češke, Danske, Estonije, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Austrije, Poljske i Slovačke ne predstavljaju neravnoteže u smislu PMN-a.

Nadalje, u Izvješću se navodi da se konkurentnost u nekoliko država članica poboljšala. Promatrano trogodišnjim prosjekom kretanja realnog efektivnog tečaja (REER), konkurentnost se u većini država članica EU-a smanjila, ali je i dalje unutar indikativnih pragova u svakoj od njih. To se odnosi na Irsku i Grčku, ali i na Francusku, Češku, Dansku, Hrvatsku, Mađarsku, Latviju i Poljsku. Za većinu europskih država usporen je pad promjene udjela na izvoznim tržištima.

Većina država članica je tijekom posljednjih nekoliko godina izgubila znatne tržišne udjele kod izvoza na pojedina područja, pri čemu su najveća smanjenja zabilježile Grčka, Hrvatska, Cipar i Finska. Samo su neka istočnoeuropska gospodarstva EU-a povećala svoje globalne tržišne udjele (Bugarska, tri baltičke zemlje i Rumunjska, ali zajedno ne čine više od 2,5 posto izvoza EU-a). Ipak, u 2013. većina država članica donekle je povećala tržišni udio, osobito u izvozu usluga, čime se taj trend ublažio. Gubici udjela na izvoznim tržištima (što uključuje i trgovinu unutar EU), trebaju se razmatrati u kontekstu slabe domaće potražnje unutar EU.

U postkriznom razdoblju relativna važnost trgovine unutar EU se smanjila, dok je rast izvoza na tržišta izvan EU-a bio mnogo dinamičniji. Što se tiče kretanja cijena nekretnina u EU, tržište nekretnina postalo je u 2013. godini mnogo heterogenije u odnosu na prethodna razdoblja.

Godišnje promjene cijena nekretnina (usklađenih s inflacijom) u 2013. godini variraju u rasponu od dvoznamenkastog pada u Hrvatskoj (-18,1 posto) i Španjolskoj, do rasta iznad vrijednosti indikativnog praga (6 posto) u Latviji i Estoniji. Širenje ovog raspona govori nam da je tržište nekretnina u većini država članica već dosegnulo dno, dok se u drugima to tek očekuje u predstojećim godinama. Cijene nekretnina nastavile su se korigirati velikom brzinom u osjetljivima državama kao što su Grčka, Cipar i Slovenija, gdje su cijene nekretnina već pale znatno u odnosu na njihove najviše razine.

Upadljiva je iznimka Irska, u kojoj su cijene nekretnina počele ponovo rasti nakon dubinske korekcije tijekom krize. Dok je otprilike jedna trećina tržišta nekretnina EU-a dosegnula dno, ostala su se vidljivije oporavljala unatoč relativno visokim cijenama (npr. Švedska i UK). U Danskoj i Njemačkoj je oporavak tržišta od prethodnog pada i/ili niskih cijena potaknuo rast. Ulaganje u stambene nekretnine i dalje je na sniženim razinama, osobito u državama članicama u kojima se korekcija nastavlja.

Dok u nekim slučajevima to odražava prekomjerno ulaganje od prije nekoliko godina (npr. Španjolska), u drugima je povezano s općom gospodarskom nesigurnošću, smanjenom ponudom i potražnjom za kreditima te regulatornim uskim grlima.

Očekuje se da će nastavak reformi institucionalnih aranžmana koji utječu na tržišta nekretnina, kao što su izmjene poreznog sustava radi ukidanja poticaja za stjecanje vlasništva nad nekretninama, u srednjem roku stabilizirati tržišta nekretnina.

9Što se tiče uočenih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, u ožujku ove godine Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje treba posebno pratiti i za koje je potrebno donijeti odlučne političke mjere, a odnose se na vanjske obveze, smanjenje izvoza, visoko zadužena poduzeća i brzorastući dug opće države u kontekstu niskog rasta i slabe sposobnosti prilagodbe.

U ažuriranoj tablici MIP Scoreboarda neki su pokazatelji (ne)ravnoteža iznad indikativnog praga, a to su neto stanja međunarodnih ulaganja (NIIP), gubitci udjela na izvoznim tržištima, dug javnog sektora i visina stope nezaposlenosti (tablica 2). Visok negativni iznos neto stanja međunarodnih ulaganja (NIIP) smanjuje se od 2010. godine na dalje, odnosno od vremena kada je tekući račun platne bilance počeo bilježiti suficite, no unatoč tome vrijednosti NIIP pokazatelja još su uvijek izvan granica referentnih vrijednosti. Suficit tekućeg računa platne bilance posljedica je pada domaće potražnje i ulaganja, s mogućim štetnim učinkom na potencijal rasta Hrvatske. Izvozni rezultati slabi su, a akumulirani gubitci udjela na izvoznim tržištima i dalje su veliki (iako je došlo do stanovitog usporavanja i umjerenog napretka).

Dug privatnog sektora (iako je ispod razine indikativnog praga) relativno je visok u usporedbi s drugim usporedivim državama i još se ne smanjuje, unatoč negativnom kreditnom rastu. Zaostali dugovi trgovačkih društava u državnom vlasništvu znače znatne potencijalne obveze za državu i upućuju na slabosti u upravljanju.

Gospodarski pad i visok deficit proračuna rezultirali su trendom brzog rasta udjela javnog duga u BDP-u, a fiskalna konsolidacija otežana je u kontekstu recesije.

Spora prilagodba plaća pridonosi ubrzanju ukidanja radnih mjesta, te visokoj i rastućoj nezaposlenosti. Visoka nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost, te niske stope aktivnosti dodatno narušavaju izglede za rast, pospješuju negativnu povratnu spregu i opterećuju društvenu strukturu.

Općenito, Komisija smatra, između ostaloga i s obzirom na neravnoteže utvrđene u ožujku 2014. (u Postupku IDR), da bi bilo korisno detaljnije ispitati postojanost makroekonomskih rizika i pratiti napredak u uklanjanju prekomjernih neravnoteža.

10Tablica 2.: Vrijednosti pokazatelja makroekonomskih (ne)ravnoteža za Hrvatsku - MIP Scoreboard 2004-2013

Pod

ručj

e

Makroekonomski pokazatelj

Prihvatljive referentne

granice 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vanj

ska

ravn

otež

a 3-godišnji prosjek salda tekućeg računa platne bilance u % od BDP-a

-4% / 6% -5.8 -5.2 -5.4 -6.4 -7.6 -7.1 -5.1 -2.4 -0.8 -0.1

Neto stanje međunarodnih ulaganja u % od BDP-a

-35% -47.7 -56.5 -77.0 -92.8 -75.3 -87.4 -95.9 -92.0 -89.9 -88.7

Kon

kure

ntno

st

3-godišnja postotna stopa promjene realnog efektivnog tečaja

+/- 5% & +/- 11% 4.0 2.9 2.8 1.8 5.3 5.8 2.0 -4.4 -8.3 -4.0

5-godišnja postotna stopa promjene udjela na izvoznim tržištima

-6% 35.7 46.5 21.9 12.6 -6.8 -5.3 -13.4 -16.2 -22.8 -20.9

3-godišnja postotna stopa promjene nominalnih jediničnih troškova rada

9% & 12% 12.8 9.0 5.8 8.7 12.6 17.4 11.2 5.1 -1.6 0.9

Unu

tarn

ja ra

vnot

eža

godišnja postotna promjena deflacioniranih cijena nekretnina

6% 8.8 7.5 14.0 8.8 -2.1 -6.8 -9.4 -5.9 -2.2 -18.1

konsolidirani kreditni tijekovi privatnog sektora u % od BDP-a

14% 11.0 13.0 17.4 15.8 16.3 4.1 5.7 -0.5 -3.3 -0.2

konsolidirani dug privatnog sektora u % od BDP-a

133% 72.3 79.6 91.4 100.0 110.9 120.6 127.3 126.5 123.4 121.4

konsolidirani dug sektora opće države u % od BDP-a

60% 38.3 38.6 36.1 34.4 36.0 44.5 52.8 59.9 64.4 75.7

3-godišnji prosjek stope nezaposlenosti

10% 14.4 13.7 12.8 11.5 10.2 9.5 10.3 11.9 14.1 15.8

godišnja postotna promjena ukupnih obveza financijskog sektora, nekonsolidirano

16.5% 12.4 12.6 27.9 23.5 -9.3 5.3 3.9 1.4 0.8 3.4

Napomena: plava polja u tablici označavaju da se vrijednost pokazatelja nalazi izvan referentnih veličina, tj. ukazuju na postojanje potencijalnih neravnoteža

Izvor: MIP Scoreboard EK (http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/macroeconomic_imbalance_procedure/mip_scoreboard/index_en.htm)

11

5 Dostupno na engleskome jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/documents/2014-11-07_croatia_mip_specific_monitoring_report_to_epc_en.pdf.

Kao što je najavljeno u ožujku 2014., Komisija je pokrenula Program posebnog praćenja provedbe politika u Hrvatskoj, čiji rezultati su objavljeni od strane Komisije 7. 11. 2014. u dokumentu pod nazivom: Croatia – Review of Progress on Policy Measures Relevant for the Correction of Macroeconomic Imbalances5. U ovom dokumentu Komisija analizira provedbu mjera koje je Hrvatska od srpnja 2014. poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

Dosadašnji napredak ocijenjen je djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima. Sljedeće ovakvo izvješće Komisija je najavila za siječanj 2015. godine. Podsjetimo, Komisija je početkom lipnja uputila Hrvatskoj niz specifičnih preporuka (CSR) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, koje se odnose na područja fiskalne politike, učinkovitost javnih rashoda, poreznu politiku i dugoročnu održivost javnih financija, funkcioniranje tržišta rada i učinkovitost obrazovnog sustava, te strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti te očuvanje stabilnosti bankarskog sustava.

Hrvatska Vlada je kao odgovor na te preporuke 30. srpnja prihvatila Plan provedbe specifičnih preporuka (CSR). U svom Izvješću od 7. 11. 2014. Komisija navodi da je zabilježen određeni napredak u funkcioniranju tržišta rada, posebice usvajanjem zakona o reformi tržišta rada, ali dodaje da je potrebno definirati daljnje mjere za uklanjanje zapreka za stvaranje radnih mjesta na temelju revizija koje su u tijeku.

Napredak u uklanjanju parafiskalnih nameta znatno je sporiji od očekivanog, a planirani su samo ograničeni koraci na poboljšanju upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, čije stvarno restrukturiranje kasni u odnosu na planove.

Komisija navodi i da postoji vjerojatnost da će kasniti planirane reforme javne uprave i donošenje antikorupcijskog okvira. Što se tiče sustava fondova EU-a, Komisija se osvrnula i na mjere koje se poduzimaju radi poboljšanja strateškog planiranja korištenja fondova EU-a i povećanju administrativnih kapaciteta. U sustavu upravljanja fondovima EU-a identificirane su duboke slabosti, koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava.

Zaključak

Trenutna ekonomska situacija u Hrvatskoj, promatrano u kontekstu fiskalnih i makroekonomskih neravnoteža kroz prizmu analitičara Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda, u ovom trenutku ne izgleda optimistično.

Spomenute institucije u svojim Izvješćima koje su objavile tijekom studenog i čije smo glavne nalaze nabrojali i kratko komentirali u prethodnim poglavljima, uglavnom iznose pohvale na račun do sada poduzetih i uspjelih segmenata ekonomskih reformi u pojedinim područjima, no ujedno daju prikaze reformskih koraka koji bi bili korisni i čija realizacija kasni. Isto tako, iznose i svoja mišljenja u vezi s planiranim reformskim koracima i mjerama, kao i procjenom njihove potencijalne (ne)učinkovitosti.

U svakom slučaju, vrijeme će pokazati koliko su nalazi iz njihovih Izvješća i Prognoza bili precizni i nalazi li se Hrvatska na pravom putu oporavka gospodarstva i društva u cjelini. Nedvojbeno je da Hrvatskoj preostaje još mnogo napora i posla na tom putu, s naglaskom na područja na kojima su identificirane makroekonomske i fiskalne neravnoteže (fiskalna konsolidacija, (ne)zaposlenost i reforma tržišta rada, visoke inozemne obveze, gubici udjela na izvoznim tržištima, itd.).

Ono na što je Međunarodni monetarni fond u svom Izvješću (između ostalog) ukazao odnosi se na zajedničke napore u svrhu povećanja: apsorpcije sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a kako bi se ograničio kontrakcijski učinak fiskalne prilagodbe.

O istoj problematici na sličan način razmišlja i Komisija. Preporučenim korištenjem sredstava iz fondova EU-a za financiranje velikih državnih investicijskih projekata postiglo bi se da se na teret izdataka (rashoda) državnog proračuna pokriva samo manji dio troška investicije (u visini potrebnoj za sufinanciranje projekta), odnosno trošak velikih državnih investicija ne bi opterećivao proračunske rashode u stopostotnom iznosu.

Tako se ne moraju nužno drastično smanjivati planirani iznosi investicija koje se financiraju iz državnog proračuna uslijed potreba rezanja proračunskih rashoda, koji proizlaze iz okvira Postupka prekomjernog proračunskog deficita (PPPD/EDP) u kojem se Hrvatska trenutno nalazi.

Smanjenje proračunskih rashoda za investicije na dugi rok na žalost dovodi i do smanjenja očekivanog budućeg ekonomskog rasta zemlje, izvoza i zapošljavanja. Upravo zato je jedno od glavnih načela Kohezijske politike načelo dodatnosti (additionality principle) prema kojem europski fondovi ne smiju biti supstitut za proračunska ulaganja već dodatak.

Kašnjenje s početkom provedbe Kohezijske politike

Na Odboru za regionalni razvoj 19. siječnja održano je saslušanje nove povjernice Uprave za regionalni razvoj, bivše zastupnice u Europskom parlamentu gđe. Corine Creţu. Povjerenica je u svom izlaganju izvijestila o ubrzanom usvajanju operativnih programa, te je istaknula kako je odobreno 158 programa, a još 40 će tijekom sljedećih par dana biti odobreno, čime će ukupna razina odobrenih opeativnih programa biti 75 posto.

Povjerenica je još na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u studenom obećala zastupnicima da će poduzeti sve da se ubrza odobrenje operativnih programa, kako bi se kohezijska politika za razdoblje 2014. – 2020. mogla što prije početi provoditi, što je i učinila.

Tom prilikom naglašeno je da neovisno o procesu odobravanja operativnih programa, države članice trebaju uložiti što više kapaciteta u pripremu projekata kako bi što prije mogle krenuti s ugovaranjem.

U Republici Hrvatskoj, nažalost, vidimo da Vlada kontinuirano čeka. Tako je tek u prosincu 2014. započela s javnom raspravom o sadržaju natječaja za financiranje projekata poduzetnika, te njegovo raspisivanje možemo očekivati u ožujku umjesto da je javna rasprava trajala tijekom 2014., a natječaj bio spreman za raspisivanje odmah po odobrenju operativnog programa. O većim infrastrukturnim projektima da ne govorimo, nisu ugovorena niti sredstva iz ranije perspektive tako da na početak korištenja 2014. – 2020. moramo još čekati. Povjerenica se u svom izlaganju osvrnula i na povezivanje novog Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) s kohezijskom politikom naglasivši da projekti, koji će se financirati iz tog fonda moraju biti dodatni na projekte iz kohezijske politike. Nikako namjera nije zamjeniti kohezijsku omotnicu sredstvima iz EFSI-a. Upravo zato većina država članica, kada su pripremale popis projekata za financiranje iz novog EFSI-a, nisu uključile projekte koje pripremaju za financiranje iz kohezijske politike. Za razliku od njih Vlada Republike Hrvatske je na popis uključila sve čega se sjetila, pa tako i sve projekte planirane za financiranje iz kohezijske omotnice.

12

Izazovi provedbe Kohezijske politike 2014. – 2020.

Ivana Petričkomag. oec.**

mr. sc. Ivana Maletić*

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.** Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice Ivane Maletić.

13Europska komisija želi poduzeti sve kako bi pomogla državama članicama da budu što uspješnije u korištenju fondova EU. Njihov uspjeh je i uspjeh Komisije, a niska razina korištenja EU fondova vrlo loš signal za daljnje ulaganje i jačanje Kohezijske politike. Upravo zato je nova povjerenica angažirala posebne timove da posjete države članice koje su najslabije u dosadašnjem korištenju europskih sredstava, a među prvima na popisu je Republika Hrvatska u koju su timovi Opće uprave za regionalni razvoj došli već u siječnju.

Analiza ključnih prepreka za uspješnu provedbu Kohezijske politike U studiji: Provedba kohezijske politike 2014. – 2020.: Pripreme i administrativni kapaciteti država članca1 (dalje u tekstu: Studija), analizirani su procesi pripreme strateških dokumenata u državama članicama, te administrativni kapaciteti za provedbu kohezijske politike. Svrha studije bila je pokazati jesu li i na koji način države članice izvukle pouke iz prošlog programskog razdoblja i koje su korake poduzele, kako bi povećale administrativne kapacitete u tekućem razdoblju 2014. – 2020. Analizirana su tri glavna aspekta Kohezijske politike: 1. stanje u programiranju, 2. stanje pripreme administrativnih kapaciteta i 3. utjecaj različitih parametara na administrativne kapacitete, poput promjene broja operativnih programa i sudionika uključenih u sustav upravljanja i provedbe.

Programiranje

Priprema operativnih programa za 2014. – 2020. u većini država članica bila je priličan izazov i zahtjevan proces, jer su trebale primijeniti princip partnerstva koji znači usuglašavanje ciljeva i prioriteta: odozdo prema gore i odozgo prema dolje.

Dakle, polazeći od ciljeva i strategija razvoja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definiranih u suradnji sa svim segmentima društva (poduzetnici, znanstvenici, neprofitne organizacije, socijalni partneri i sl.) trebalo je doći do harmonizacije i koordinacije s ciljevima i strateškim dokumentima pripremljenim na nacionalnoj razini. U nekim državama ovaj proces je toliko ozbiljno i detaljno proveden, da je došlo do institucionalne reforme i velike promjene u načinu razmišljanja i strukturiranja operativnih programa.

Jedan od važnih preduvjeta prihvaćanja operativnih programa bila je pripremljena strategija pametne specijalizacije. To je dokument o kojem su se u mnogim državama članicam vodile duge i nimalo jednostavne rasprave. U Republici Hrvatskoj ova važna strategija, koja određuje smjer razvoja svake od županija, još nije prošla proces javne rasprave, ali je Europskoj komisiji dostavljena prije usvajanja operativnih programa.

Nevjerojatno je da se dokument, koji je bitan za život ljudi u Hrvatskoj, za budućnost sviju, šalje bez prethodne rasprave u Europsku komisiju.

Administrativni kapaciteti

Odlazak ljudi iz sustava upravljanja i provedbe fondova EU veliki je problem s kojim se suočavaju sve države članice. Nedostatan broj, neadekvatna znanja i nedovoljno iskustvo zaposlenih u sustavu posljedica su stalne fluktuacije. Ključne mjere koje će države članice poduzeti da riješe problem nedostatka kadrova su povećanje broja ljudi koji rade u sustavu upravljanja i provedbe fondova EU, smanjenje i racionalizacija organizacijske strukture, uvođenje mehanizama efikasnijih kontrola i bolja koordinacija između različitih razina javnog sektora. Treninzi i programi edukacije su također ključne mjere za poboljšanje i jačanje administrativnih kapaciteta te zaustavljanje odljeva kadrova.

Problem s kadrovima se dodatno pojačava, jer će se prvih par godina nove perspektive 2014. – 2020. istovremeno provoditi instrumenti iz razdoblja 2007. – 2013., koje završava prema pravilu n + 2 2015., a za Republiku Hrvatsku je tijekom pregovora dogovorena primjena pravila n + 3, dakle kraj provedbe ranije perspektive bit će 2016. S obzirom na novosti uvedene u razdoblju 2014. – 2020. kod mnogih država članica bit će riječ o paralelnom radu različitih sruktura i razina upravljanja i s tim izazovom se treba znati nositi. Bez ulaganja u kadrove, edukacije, treninge i sustave motiviranja neće biti moguće očekivati uspjeh u provedbi Kohezijske politike.

Utjecaj različitih parametara na administrativne kapacitete

Nova Kohezijska politika zahtjeva značajna ulaganja u jačanje administrativnih kapaciteta, i to u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, a najviše zbog: povećanih zahtjeva za izvještavanjem, novosti u načinu praćenja uspješnosti provedbe (novi sustav indikatora za praćenje rezultata), početnih napora koje je potrebno uložiti za učenje o novom e-kohezija sustavu razmjene podataka. Navedeno zajedno s reformama administrativnih struktura značajno utječe na institucije, procedure i ljudske resurse, istaknuto je posebno u Studiji.

U želji da sustav pojednostave i smanje zahtjeve za novim znanjima na razini krajnjih korisnika – nositelja projekata, većina država članica pokušava smanjiti administrativne zahtjeve prema njima uvođenjen: međusobno usklađenih pravila za provedbu svih programa, jasnijih i što sličnijih procesa i procedura, te smanjivanje zahtjeva za izvještavanjem i poboljšanje upravljanja podacima.

1 Vidi: www.europarl.europa.eu/studies.

14Osvrt na Hrvatsku

U Studiji je istaknuto kako je Hrvatska stekla značajno iskustvo u upravljanju fondovima tijekom predpristupnog razdoblja. Tijekom razdoblja provedbe IPA-e, Europska komisija je isticala da Hrvatska ostvaruje značajan napredak u programiranju, provedbi i upravljanju europskim sredstvima, te da uspješno stječe potrebna znanja za kvalitetnim sudjelovanjem u Kohezijskoj politici.

Ključni komentari dani u revizorskim izvješćima odnose se na:1) Fluktuaciju zaposlenih: strukture i tijela programa

IPA-e suočavaju se s visokom razinom odlaska zaposlenika nakon što steknu potrebna znanja i iskustvo rada sa sredstvima EU. Navedeno se pogoršalo u razdoblju prije pristupanja Hrvatske u EU kako se obujam posla povećavao (istovremeno dovršavanje programa i projekata financiranih iz programa PHARE/ISPA, uspostava i upravljanje programom IPA, te priprema i edukacija za fondove EU nakon pristupanja), a zaposlenici dobivali sve više prilika za rad u privatnom sektoru. Upravo zato je jedan od zahtijeva tjekom pregovora u poglavlju 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, bio uvođenje posebnog sustava plaća i nagrađivanja za zaposlene u sustavu upravljanja i provedbe programa EU. Prijedlog propisa i potpuno novog sustava motivacije, nagrađivanja i praćenja uspješnosti rada zaposlenika je bio pripremljen za usvajanje i implementaciju tijekom 2012., ali nikada nije donesen.

2) Sustav javne nabave: u praksi je stav da ugovorna tijela u sustavu provedbe programa IPA upravljaju procesom nabave na vrlo formalan način stvarajući nepotrebne administrativne prepreke i usporavajući sustav. To je očekivano s obzirom na to da je sustav bio pod kontrolom Delegacije Europske unije, te je svaki dokument prije odobravanja pregledavan i odobravan u Delegaciji, što je značajno usporavalo proces. Puno se u sustavu radilo na poboljšanju i ubrzavanju procesa nabave te posebno na pripremama za prelazak na nacionalne postupke i procedure javne nabave, koje se prije članstva nisu smjele primjenjivati za projekte EU, već su se učila i primjenjivala tzv. pravila nabave za treće zemlje. Međutim, nakon promjene vlasti, nakon izbora održanih 4. prosinca 2011., došlo je do značajnih promjena u strukturama IPA i u pripremama za provedbu fondova EU, jer je nova Vlada provela organizacijske promjene, te promjene u strukturi zaposlenih, koje se i danas pokazuju lošima.

Datum pristupanja Hrvatske u EU stavio je Hrvatsku u jedinstven položaj. Kao nova država članica nije bila

prihvatljiva za financiranje iz pretpristupnog programa IPA. Međutim, sa samo šest mjeseci do isteka razdoblja 2007. – 2013., nije bilo izvedivo provesti programe i projekte po pravilima iz razdoblja 2007. – 2013. u tako kratkom vremenskom razdoblju. Zbog toga je u Pristupnom ugovoru definirana mogućost konvergencije dotadašnih programa IPA u nove programe financirane iz fodnova EU. Tako su operativni programi financirani iz programa IPA komponenta III – Regionalni razvoj i IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala, koji su bili u provedbi u vrijeme pristupanja Hrvatske: OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konkurentnost i OP Razvoj ljudskih potencijala, pretvoreni u konvergencijske programe koji su se financirali iz dodatne alokacije za fondove EU dodijeljene za prvih pola godine članstva2i od 1. srpnja 2013. provodili su se ne više prema IPA pravilima3, već prema pravilima kohezijske politike za razdoblje 2007. – 2013.

Operativni programi, organizacijska struktura i čitav sustav upravljanja fondovima EU značajno se mijenja za perspektivu 2014. – 2020. u odnosu na sustav iz razdoblja 2007. – 2013., što znači da će u razdoblju do 2016. hrvatska tijela morati upravljati dvjema paralelnim strukturama i programima. To od Vlade traži odgovore na sljedeće izazove:• Zaposlenici rade u administrativnom okruženju

s različitim pravilima, s različitim ulogama te s tim povezanim različitim zahtjevima, radnim zadacima i potrebnim znanjima. To stvara dodatan pritisak na brzinu i kvalitetu rada te sustave kontrola.

• Veliko radno opterećenje postojećih zaposlenika traži brzo uvođenje novih zaposlenika i osmišljavanje sustava edukacija, te praćenja kvalitete rada.

• Sve ovo zahtjeva dodatne napore revizije i praćenja od relevantnih tijela, te povećava zahtjeve za izvještavanjem što ponovno stvara dodatno radno opterećenje zaposlenika.

Promatrajući trenutno način rada Vlade možemo reći da se ovim izazovima nije pristupilo na sustavan i strateški način, te da je podcjenjen efekt nepravovremenog reagiranja na navedena pitanja.

Na žalost efekt je sve vidljiviji u izuzetno sporoj provedbi projekata i niskoj razini realizacije povlačenja sredstava EU od svega nešto više od milijarde kuna godišnje, dok su naše uplate u EU proračun na razini 3,6 milijardi kuna godišnje. Hrvatska administracija bi trebala biti osposobljena za ugovaranje preko 20 milijardi kuna projekata godišnje i povlačenje 10 – 12 milijardi kuna sredstava iz proračuna EU.

Samo pod tim uvjetima možemo izdržati fiskalno opterećenje, koje sa sobom donose uplate u proračun EU, te generirati potreban rast i razvoj uzimajući u obzir razinu deficita i duga, te brzinu njihova rasta.

2 Alokacija sredstava za prvih pola godine članstva (1. 7. 2013. – 31. 12. 2013.) iznosi 449,4 milijuna eura za program „Održivi razvoj”, od kojih je 299,6 milijuna eura financirano iz strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), a 149,8 milijuna eura iz Kohezijskog fonda.3 Projekti ugovoreni do 1. 7. 2013. provode se u skladu s IPA regulativom, a svi iza tog datuma ugovaraju se i provode prema pravilima za fondove EU bez obzira na to troši li se IPA omotnica ili nova sredstva fondova EU dodijeljena za prvu polovinu godine članstva.

15

Vlada ne zna i ne koristi fondove EU: Hrvatska gubi priliku za rast i razvoj, a siguran je gubitak sredstva u 2016.

UvodOd ukupno raspoloživih 1,3 milijarde eura koje trebaju biti potrošene do kraja 2016., na kraju 2014. još uvijek nije ugovoreno preko 300 milijuna eura. Kada se ovom iznosu dodaju sredstva iz Schengenskog instrumenta dolazimo do iznosa od preko 400 milijuna eura koji čeka na ugovaranje i potrošnju od kraja 2016., odnosno do sredine 2016. (sredstva Schengena). Na kraju 2016. siguran je gubitak od preko 300 milijuna eura sredstava zbog neugovaranja projekata i kašnjenja u provedbi, a u 2017. čeka nas i puno veći gubitak sredstava od preko 500 milijuna eura.

U 2014. na raspolaganju je dodatnih više od 900 milijuna eura, koji trebaju biti potrošeni do kraja 2017. Vlada je daleko od iskorištenja sredstava IPA i sredstava iz fondova iz prve polovine godine članstva, a Hrvatskoj se svake godine otvara nova alokacija sredstava koju mora iskoristiti u skladu s pravilom n + 3, odnosno tri godine nakon dodjele sredstava.

Vlada je u 2013. trebala završavati pripreme za ugovaranje 900 milijuna eura iz 2014., a dodijeljena sredstva iz 2007. – 2013. trebala su najkasnije do kraja 2013. biti ugovorena, kako se ne bi izgubila. Međutim, stvarno stanje je daleko od planova iz vremena pregovora i u nastavku se daje pregled po svakom od programa.

Program jačanja institucionalnih kapaciteta (IPA I)

Rezultati korištenja pretpristupnog programa IPA (svih komponenti) govore u prilog tvrdnji da je sustav korištenja fondova EU općenito u Hrvatskoj od 2012. značajno usporen, a najočitiji primjer je komponenta I programa IPA, koja je namijenjena jačanju institucija i administrativnih kapaciteta – upravo ono čega sustavu najviše nedostaje za brži i kvalitetniji rad.

Projekti za tako bitno jačanje institucija i kapaciteta upravljanja fondovima trebali su biti provedeni, kako bi hrvatske institucije bile spremne za učinkovito korištenje ESI fondova, odmah po ulasku u EU i otvaranju mogućnosti financiranja iz fondova EU.

mr.sc. Ivana Maletić*

Stanje korištenja fondova EU u Republici Hrvatskoj

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

16U okviru komponente I programa IPA do kraja 2011. pripremljeno je 125 projekata vrijednosti 61 milijun eura, tijekom 2012. završena je priprema za 46 projekata u vrijednosti 29 milijuna eura (svi su se većim dijelom pripremali tijekom 2011., a u 2012. su samo dovršeni), dok je u 2013. broj pripremljenih projekata samo 17, i to u vrijednosti tek nešto većoj od 8 milijuna eura1.

Jasno je da je proces pripreme projekata već 2012. doživio značajno usporavanje, da bi tijekom 2013. došao na razinu koja je potpuno neprihvatljiva. Pozitivnih pomaka nema niti tijekom 2014.

IPA TAIB 2011

Od ukupno raspoloživih 26,8 milijuna eura u okviru programa IPA TAIB 2011 do kraja 2014. ugovoreno je manje od 30 posto. Za čak 50 posto alokacije uopće nisu objavljeni natječaji, odnosno proces ugovaranja nije započeo, a krajnji rok za ugovaranje je svibanj 2015.

IPA TAIB 2012

U okviru programa IPA TAIB 2012 raspoloživo je ukupno 30,1 milijun eura. Do kraja 2014. ugovoren je samo jedan jedini ugovor u vrijednosti 1,27 milijuna eura, što predstavlja tek 4,2 posto ukupne alokacije. Ministarstva žele odustati od pojedinih predloženih projekata, te je siguran gubitak sredstava.

IPA TAIB 2013

Od ukupno raspoloživih 11,6 milijuna eura u okviru programa IPA TAIB 2013 do kraja 2014. ugovoreno je 27,3 posto. Potpisan je samo jedan jedini ugovor u iznosu od 4,2 milijuna eura, i to temeljem vrlo jednostavne procedure direktne dodjele bespovratnih sredstava – Hrvatskom centru za razminiranje za aktivnosti razminiranja.

Prijelazni instrument (Transitional Facility)

Iz ovog instrumenta na raspolaganju je 29 milijuna eura za jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske. Planirano je ugovaranje 37 ugovora, a nakon godinu i pol rada – do kraja 2014. nije potpisan ni jedan ugovor. Kašnjenje u pripremama dokumentacije je ogromno.

Zaključno, kada zbrojimo dodijeljene iznose u ovim programima jasno je da gotovo 100 milijuna eura namijenjenih jačanju institucija i administrativnih kapaciteta, te reformi javne uprave u Republici Hrvatskoj stoji nepotrošeno zahvaljujući Vladi, koja ne zna i ne želi raditi.

Instrument za uspostavu vanjske granice (Schengen Facility)

Hrvatskoj su nakon što je postala članica EU na raspolaganju i sredstva u vezi s uspostavom vanjske granice (tzv. Schengen Facility). Vlada nigdje ne spominje i ne izvještava o korištenju ovih sredstava, jer su priprema dokumentacije i ugovaranje nedopustivo spori. Iz proračuna EU Republici Hrvatskoj je u sklopu ovog instrumenta dodijeljeno i isplaćeno 120 milijuna eura odnosno 920 milijuna kuna, a do kraja 2014. potrošeno je svega 1,5 posto sredstava odnosno 13,45 milijuna kuna. Prema planu za 2014. trebalo je biti potrošeno 299,6 milijuna kuna.

Sredstva su tu 120 milijuna eura, uplaćena u naš proračun, ali realizacije projekata nema. Rok za potrošnju ovih sredstava je srpanj 2016., nepotrošeno će se vratiti u proračun EU. S obzirom na to da projekti još nisu niti ugovoreni gubitak većeg dijela sredstava je zagarantiran.

Fond za izbjeglice i povratnike

Iz ovog fonda dodijeljeno je 1,9 milijuna eura, a rok za korištenje ovih sredstava je srpanj 2015. Do kraja 2014. iskorišteno je manje od sto tisuća eura, nema potpisanih ugovora i sredstva će biti izgubljena. Zašto je Vladi tako teško nešto raditi? Nisu sposobni čak niti ovako male iznose potrošiti.

Operativni program: Promet 2007. – 2013.

U ovom programu na kraju 2013. ugovoreno je samo 40 posto dodijeljenih sredstava. Od 237 milijuna eura, ugovoreno je samo 79,8 milijuna eura, a od toga za cijelu 2013. potpisana su samo tri ugovora i ugovoreno samo 4,8 posto, odnosno 10 milijuna eura. Na kraju 2014. ukupna ugovorena sredstva povećala su se za svega 15 milijuna eura, te je ugovoreno samo 40 posto raspoloživih sredstava. Prema planovima iz pregovora sva sredstva iz ovog programa trebala su biti ugovorena do kraja 2013., a Vlada je na kraju 2014. daleko od ugovaranja. Iako zastupnici u Hrvatskom saboru još nisu dobili podatke za 2014., s obzirom na ono što smo imali priliku pročitati na stranicama nadležnih ministarstava i u medijima, došlo je do otkazivanja nekih raspisanih natječaja zbog nepravilnosti, pa teško da će doći do pomaka u ugovaranju u 2015.

Gubitak sredstava u 2016. je siguran. Oko 100 milijuna eura bit će u ovom programu izgubljeno za hrvatske razvojne projekte, zbog kašnjenja i nebrige Vlade.

1 Izvješće za 2014. nažalost nije objavljeno, a Vlada ga ima običaj slati u Hrvatski sabor tek u svibnju/lipnju sljedeće godine. Međutim, prateći natječaje tijekom 2014. uočeno je da nema značajnijih pomaka.

17Projekt Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge na dionici Dugo Selo – Križevci vrijednosti 170 milijuna eura trebao se početi ugovarati krajem 2012., a natječaj je raspisan tek u listopadu 2013. U ožujku 2014. natječaj je poništen zbog uočenih nepravilnosti. Tek se u 2015. očekuje ugovaranje, što znači da će veći dio troškova provedbe pasti na nacionalni proračun, jer će realizacija biti nakon 2016.

Za projekt izgradnje nove željezničke pruge na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno vrijednosti 32 milijuna eura natječaj je trebao biti objavljen u prvom kvartalu 2013., ali objavljen je tek u prosincu 2013. godine, i do danas nije ugovoren. Projekt izgradnje nove željezničke pruge na dionici Podsused, Tvornica – Samobor, Perivoj vrijednosti 65 milijuna eura prema planovima iz pregovora trebao se ugovarati u drugoj polovini 2013., ali za ovaj projekt nema naznaka ugovaranja. I za projekt rehabilitacije pruge dionica Novska – Dugo Selo priprema je trebala završiti u listopadu 2012., u 2013. se očekivalo ugovaranje, ali ništa od toga. Vlada se nada u 2015. ugovoriti projekt Zračne luke Dubrovnik i most Čiovo, a od tih navedenih željezničkih projekata očito su u ovom razdoblju odustali.

Operativni program Zaštita okoliša

Na kraju 2013. od raspoloživih 281 milijun eura ugovoreno je samo 96 milijuna eura, tek 34 posto. S pripremom projekata i ugovaranjem značajno se kasni. Tako su za sustav vodoopskrbe i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Poreča u vrijednosti 67,1 milijuna eura i grada Osijeka u vrijednosti 72,5 milijuna eura natječaji trebali biti objavljeni do kraja 2012., a objavljeni su tek u studenom 2013.

Ovi projekti iako ugovoreni u 2014., neće se u potpunosti uspjeti provesti do kraja 2016., i dio sredstava EU bit će izgubljen isključivo zbog sporog rada Vlade i kasnog ugovaranja.

I sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Vukovara u vrijednosti 47,8 milijuna eura trebao je biti objavljen do kraja 2012.

Da ne govorimo o popisu projekata izgradnje vodovoda te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji su se trebali ugovarati u 2013., u: Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (55 milijuna eura), Koprivničko-križevačkoj županiji (52 milijuna eura), Novoj Gradišci (13 milijuna eura), Đakovu (25 milijuna eura), Vrbovcu (17 milijuna eura), Krapini (5,8 milijuna eura), Velikoj Gorici (30 milijuna eura), Samoboru (16 milijuna eura), Dugom Selu (14,8 milijuna eura), Virovitici (17 milijuna eura), Vodicama (18 milijuna eura).

Samo je veliki rad i pravovremena priprema i ugovaranje svih ovih i mnogih drugih novih projekata moglo osigurati pravovremeno korištenje europskih sredstava. Ovako Vlada Hrvatsku dovodi u situaciju da će se izgubiti u 2016. i 2017. velik novac. Ništa se ne radi novo niti na području centara za upravljanje otpadom. Nema informacija o ugovaranju niza projekata centara u: Zadarskoj županiji (37 milijuna eura), Virovitičko-podravskoj županiji (24 milijuna eura), sjeverozapadnoj Hrvatskoj (74 milijuna eura), Osječko-baranjskoj županiji (54 milijuna eura), Karlovačkoj županiji (26 milijuna eura), Brodsko-posavskoj županiji (28 milijuna eura), Sisačko-moslavačkoj županiji (30 milijuna eura), Vukovarsko-srijemskoj županiji (27 milijuna eura), Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (26 milijuna eura), Požeško-slavonskoj županiji (20 milijuna eura).

Vlada prezentira samo Marišćinu i Kaštjun – projekte IPA-e u provedbi, te najavljuje početak radova na sanaciji Sovjaka tek u 2016. Ugovaranjem Poreča i Osijeka tijekom 2014. postotak ugovorenih sredstava se s danom 31. kolovoza 2014. povećao na još uvijek nedovoljnih 79,5 posto ukupnih sredstava, a postotak isplaćenih sredstava prema dobavljačima/pružateljima usluga u odnosu na dodijeljena sredstva je samo 42,4 posto. U 2016. godini u ovom programu očekuje nas gubitak od preko 50 milijuna eura.

Operativni program Regionalna konkurentnost

Sredstva za turističku i poslovnu infrastrukturu, za projekte poduzetnika iz ovog programa konačno su tek u zadnjem kvartalu ove godine ugovorena. U 2013. sustav je stajao – u drugoj polovini 2013., gotovo da nije bilo pomaka u ugovaranju, ugovoreno je bilo samo 950 tisuća eura. Da su pozivi za projekte bili na vrijeme spremni, do kraja 2013. projekti su mogli biti ugovoreni i prvi predujmovi isplaćeni, ovako je sve prolongirano za kraj 2014.

Shema dodjele bespovratnih sredstava za razvoj poslovne infrastrukture – 4. Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava objavljen je 23. 12. 2013., s najavom da će se odluke o financiranju donijeti u roku od maksimalno 120 dana, dakle tijekom travnja 2014. Ugovori su na samom kraju rujna 2014. poslani na potpisivanje korisnicima.

Institucijama je trebalo dva puta više vremena za završetak postupka odabira i ugovaranja projekata za financiranje. Sustav koji radi bez tzv. ex-ante kontrola, koje je Europska komisija provodila nad svakim korakom pripreme i provedbe IPA natječaja u pretpristupnom razdoblju, sada kada ovih kontrola više nema trebao bi biti puno efikasniji.

18S obzirom na to da Vlada ne radi na jačanju kapaciteta usporavanje sustava ne čudi. Te s obzirom na to da su sredstva ugovorena sa zakašnjenjem neće biti dovoljno vremena za provedbu i certificiranje svih projekata, te se i u ovoj komponenti procjenjuje gubitak sredstava na oko 20 milijuna eura.

Operativni program: Razvoj ljudskih potencijala

U ovom programu je od 152,4 milijuna eura, ugovoreno 70,6 milijuna eura na kraju 2013., odnosno 46 posto. Za projekte u ovom programu bilo je potrebno do godinu dana od završetka natječaja do potpisivanja ugovora. Od informacije o projektima koji su odabrani za financiranje do ugovaranja prođe i do 6 mjeseci, što nadilazi sve rokove predviđene za te poslove. Administrativno jačanje je neophodno, ako se misle postići rezultati, jer je riječ o ugovaranju i provedbi brojnih manjih projekata udruga i ostalih neprofitnih organizacija, obrazovnih ustanova, lokalnih jedinica i slično, projekti namijenjeni jačanju tržišta rada, cjeloživotnom obrazovanju i za socijalno uključivanje ugroženih skupina društva.

Od rujna 2013. mogla su se početi koristiti sredstva Inicijative za mlade od 66,2 milijuna eura, jer Komisija želi što bržu provedbu, pa su uveli pravilo refundiranja sredstava potrošenih za mjere još u 2013. Vlada naravno to nije trošila. Imali smo čak prilike gledati zaustavljanje programa u 2014. isključivo zbog nepoznavanja i nerazumijevanja procedure korištenja fondova EU. Koliko je sustav administrativno slab pokazuje i primjer dodjele bespovratnih sredstava po natječaju: Obrazovanje za poduzetništvo i obrt – koji provodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, čije je ugovaranje u tijeku.

Natječaj ima veliku proceduralnu grešku, a to je da nije poštovan rok za dostavljanje odgovora na postavljena pitanja potencijalnih natjecatelja. Ovi rokovi striktno su propisani procedurom i njihovo nepoštivanje može prouzročiti značajne financijske korekcije pri dolasku revizora. Ministarstvo zna da je prekršilo proceduru, ali nastavlja s postupkom ugovaranja, iako su time natjecatelji oštećeni. Pokušaj ispravljanja ove greške napravljen je produljenjem roka za dostavu projektnih prijedloga; međutim, time se ne može poništiti počinjena proceduralna greška.

Trenutno je u ovom programu ugovoreno 105,9 milijuna eura od 152,4 milijuna eura dodijeljenih sredstava, odnosno svega 70 posto. S obzirom na kašnjenje u ugovaranju i vrijeme koje je potrebno za provedbu u ovom programu se očekuje gubitak od oko 30 milijuna eura na kraju 2016.

Program IPARD

IPARD alokacija 2007. – 2013. iznosi 182,9 milijuna eura (prosječna alokacija po godini od 25-27,7 milijuna eura iz sredstava EU), odnosno kada se tome pridodaju nacionalna sredstva od 82 milijuna eura iznos koji bi se trebao investirati u projekte poljoprivrednika i lokalnih jedinica u ruralnom području je 245 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je odustati od daljnjeg ugovaranja IPARD-a, jer želi raspisivati natječaj za sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Odustali su, iako je ugovoreno svega 60 posto dodijeljenih sredstava.

Umjesto kontinuiranog rasta ugovaranje se od 2012. usporava. U 2010. zaprimljeno je 76 prijava vrijednosti potpore od 21,5 milijuna eura, od čega je ugovoreno 38 projekata, vrijednosti potpore od oko 13 milijuna eura. U 2011. zaprimljeno je 314 prijava vrijednosti potpore od 115 milijuna eura, od čega je ugovoreno 51 milijun eura.

U 2012. broj zaprimljenih prijava pao je na vrijednost 97 milijuna eura, unatoč većem broju prijava (466, zbog iznimnog odaziva na mjeru 302), od čega je, prema podacima iz polovine ove godine, bilo ugovoreno oko 25 milijuna eura. U 2013. godini zaprimljene su 332 prijave (od čega 99 za LEADER i tehničku pomoć, s vrlo malim iznosima potpore) u vrijednosti potpore od oko 55 milijuna eura, što je za gotovo 50 posto manje od slabe 2012. Do polovice 2014. godine ugovoreno je svega 7 milijuna eura.

Uz usporavanje ugovaranja vidno se usporava i proces isplate sredstava: po prijavama iz 2010. bilo je isplaćeno oko 11 milijuna eura, po prijavama iz 2011. preko 26 milijuna eura, a po prijavama iz 2012. oko 6,5 milijuna eura, dok je za prijave iz 2013. isplaćeno svega 90.000 eura. U izostanku jasnih ciljeva i kvalitetnog upravljanja, Agencija nije u stanju provoditi svoje osnovne aktivnosti – usklađeno ugovaranje i isplaćivanje ugovorenih i provedenih projekata – tako svaki porast broja ugovorenih prijava prati pad broja isplaćenih prijava i obrnuto.

Vrlo indikativan primjer lošeg rada sustava je natječaj za mjeru 101 raspisan početkom 2014. godine, po kojem je od 94 prijavitelja njih 21 odustalo, dok ih je 7 odbijeno, s tim da do kraja 2014. nije potpisan nijedan ugovor. Ministarstvu i Agenciji kao da je u cilju odustajanje korisnika od sredstava IPARD, te im se obećava lakši pristup sredstvima EAFRD-a, premda je Program još uvijek u postupku usuglašavanja s Europskom komisijom, i uz to ni pravilnici niti Agencija za plaćanja nisu spremni za provedbu mjera.

19Nijednom korisniku neće moći biti izdana odluka o dodjeli sredstava EAFRD-a prije odobrenja Programa ruralnog razvoja koje se neće dogoditi prije drugog kvartala 2015.

Vlada odgovarajući poljoprivrednike od IPARDA čini štetu i državi i poljoprivrednicima, čije projekte odgađa u budućnost i istovremeno gubi IPARD sredstva.

Evidentno je da ni Agencija ni Ministarstvo nisu uspjeli uspostaviti kapacitete potrebne ni za korištenje 25 milijuna eura godišnje, te s takvim kapacitetom kreću u provedbu EAFRD-a, koji godišnje znači provedbu od 300 milijuna eura.

Zbog svega ovog Hrvatska gubi sredstva. U 2012. godini zbog pravila n + 3 (sredstva alocirana u jednoj godini moraju se potrošiti u roku tri godine) nepovratno je izgubljeno 13,3 milijuna eura. U 2013. godini iz istoga je razloga izgubljeno 7,4 milijuna eura.

Kada se očekivalo da će u 2014. konačno biti iskorištena cijela alokacija za 2011. godinu u iznosu od 26,5 milijuna eura, iznos izgubljenih sredstava je 11,7 milijuna eura.

Nesposobnošću da potroši IPARD alokaciju u propisanom razdoblju Vlada dovodi u pitanje korištenje 10 puta većih sredstava dodijeljenih za svaku godinu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Zbog nerada sustava danas, znatno veći gubici od preko 100 milijuna eura očekuju nas u 2016. i 2017.

Zaključak

Iz analize dane u ovom dijelu vidi se da se još uvijek treba ugovoriti preko 400 milijuna sredstava iz razdoblja 2007. – 2013., a novih 900 milijuna iz 2014. čeka na ugovaranje. U praksi se sve događa obrnuto od plana ili obećanja Vlade – umjesto da godinu i pol dana nakon ulaska u EU imamo ugovorena sva sredstva, od prve velike alokacije još uvijek se ugovaraju i sredstva IPA. Konstantni potpuno promašeni i nerealni planovi Vlade u državnom proračunu u vezi s provedbom projekata EU i korištenje europskih sredstava dodatno pokazuju zašto Europska komisija Vladi poručuje da ne zna upravljati proračunom, da ne planira dobro prihodnu stranu proračuna i da su joj rashodi potpuno izvan kontrole.

Tako je u proračunu za 2013. bilo planirano da će se realizirati 1,6 milijardi kuna pomoći EU. Međutim, rebalansom je Vlada plan prepolovila, smanjila na 872 milijuna kuna, ali čak ni tako minimalan plan nije realiziran, te je ostvareno pomoći EU i izvršeno projekta za samo 742 milijuna kuna.

Umjesto da je Vlada napravila sve da realizira prvotni plan od 1,6 milijardi kuna, koji nije bio nimalo ambiciozan, dopustili su da izvršenje projekata u tako važnoj godini u kojoj je Republika Hrvatska postala država članica potpuno podbaci, plan je ni manje ni više nego prepolovljen.

Iz ovog se jasno vidi loše upravljanje proračunom, projektima EU te usporavanje i administrativno slabljenje sustava za korištenje sredstava EU. Istovremeno smo tijekom 2013. za prvih pola godine članstva u europski proračun uplatili 1,8 milijardi kuna. U 2014. loš rad postaje još gori.

Plan za realizaciju projekata EU i time korištenje sredstava EU (bez Schengena) iznosi 2,9 milijardi kuna (izvori 51 i 56). I ovaj plan, s obzirom na to da smo država članica i da u 2016. gubimo novce ako ih na vrijeme ne iskoristimo, nije nimalo ambiciozan i Vlada bi trebala učiniti sve da se zaista ostvari u praksi.

Međutim rebalansom je plan korištenja EU sredstava odnosno realizacije projekata EU umanjen za 1,2 milijarde kuna.

Pokretači rasta Vladu ne zanimaju, upravo ovi projekti i sredstva pomažu rastu i razvoju, ali Vladu u državi koja zahvaljujući njenom nečinjenju i neznanju bilježi 12 kvartala uzastopni gospodarski pad, rezanje i zaustavljanje pokretača rasta baš i ne zabrinjava.

Naše uplate u proračun EU pokrivali su veliku predujmovi, koji su još tijekom pregovora dogovoreni, a koje Unija daje, jer ne želi da prve dvije godine nova članica više uplati nego što povuče iz EU proračuna.

U 2015. nema više tako izdašnih predujmova iz EU proračuna, nema niti zaštite Europske komisije. U Europski proračun uplatiti ćemo 460 milijuna eura, a najviše 200 milijuna eura Vlada može dobiti bez rada.

Ostatak od 260 milijuna eura treba povući temeljem provedbe projekata što Vlada s ovakvom dinamikom rada nikako ne može postići, te će Hrvatska sigurno uplatiti oko 60 – 100 milijuna eura više od sredstava koje će dobiti. Brine li to Vladu, ima li planove kako navedeno spriječiti?

20

Zanimljivo je kako je zadnja ocjena kreditnog rejtinga koju je dala agencija Standard i Poor’s izgledala kao optimistična prognoza, jer naši građani očito očekuju samo loše pa ovaj stabilan ostanak u rangu spekulativnog razreda odnosno smeća izgleda dobro.Trendovi u Europskoj uniji su pozitivni, očekuju se nova ulaganja, Europska središnja banka svojim mjerama značajno utječe na otvaranje novih povoljnijih izvora

financiranja, od država članica traži se jača provedba strukturnih reformi i pametna fiskalna konsolidacija, kojom će se otvoriti veći potencijal za investiranje.

Europska unija je stabilno i poticajno okruženje, te je manji broj država članica, one u najvećim problemima, u spekulativnom rangu. Uz Hrvatsku tako su ocijenjene Bugarska, Cipar, Grčka, Mađarska i Portugal.

mr.sc. Ivana Maletić*

Kreditni rejting Hrvatske: stabilno u smeću

Tablica 1.: Pregled ocjena kreditnog rejtinga država članica i država u okruženju Republike Hrvatske (redoslijedom od najbolje do najlošije ocijenjene države)

Red.br. Država

Standard i Poor’s Moddy’s Fitch

1 Danska AAA stable Aaa stable AAA stable

2 Luksemburg AAA stable Aaa stable AAA stable

3 Švedska AAA stable Aaa stable AAA stable

4 Njemačka AAA stable Aaa stable AAA stable

5 Ujedinjeno Kraljevstvo AAA stable Aa1 stable AA+ stable

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu.

21Red.br. Država

Standard i Poor’s Moddy’s Fitch

6 Nizozemska AA+ stable Aaa stable AAA stable

7 Finska AA+ stable Aaa stable AAA stable

8 Austrija AA+ stable Aaa stable AAA stable

9 Francuska AA negative Aa1 negative AA stable

10 Belgija AA stable Aa3 stable AA negative

11 Češka AA- stable A1 stable A+ stable

12 Estonija AA- stable A1 stable A+ stable

13 Slovačka A positive A2 stable A+ stable

14 Irska A stable Baa1 stable A- stable

15 Poljska A- stable A2 stable A- stable

16 Latvija A- stable Baa1 stable A- stable

17 Litva A- stable Baa1 positive A- stable

18 Slovenija A- stable Ba1 stable BBB+ stable

19 Malta BBB+ stable A3 stable A stable

20 Španjolska BBB stable Baa2 positive BBB+ stable

21 Italija BBB- stable Baa2 stable BBB+ stable

22 Rumunjska BBB- stable Baa3 stable BBB- stable

23 Bugarska BB+ stable Baa2 stable BBB- stable

24 Portugal BB stable Ba1 stable BB+ positive

25 Mađarska BB stable Ba1 stable BB+ stable

26 Hrvatska BB stable Ba1 negative BB stable

27 Makedonija BB- stable BB+ stable

28 Srbija BB- negative B1 stable B+ stable

29 Crna Gora B+ stable Ba3 negative

30 Cipar B+ stable B3 stable B- positive

31 Albanija B positive B1 stable

32 Bosna i Hercegovina B stable B3 stable

33 Grčka B stable Caa1 stable B negative

Hrvatska se do 2012. držala na razini ocjena u rangu investicijskih razreda rejtinga, a od 2012. prelazi u rang smeća.

22Tablica 2.: Kretanje po godinama, ocjena kreditnog rejtinga triju agencija za Republiku Hrvatsku

GodinaKreditna agencija

Moody’s Standard i Poor’s Fitch

1991.-1996.

1997. Baa3 BBB- BBB-

1998. Baa3 BBB- BBB-

1999. Baa3 BBB- BB+

2000. Baa3 BBB- BB+/ pozitivan

2001. Baa3/ negativni BBB- BBB-/ stabilan

2002. Baa3/ stabilan BBB-/ stabilan BBB-/ stabilan

2003. Baa3/ stabilan BBB-/ stabilan BBB-/ pozitivan

2004. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ pozitivan

2005. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2006. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2007. Baa3/ pozitivan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2008. Baa3/ pozitivan BBB/ stabilan BBB-/ stabilan

2009. Baa3/ stabilan BBB/ stabilan BBB-/ negativan

2010. Baa3/ stabilan BBB-/ negativan BBB-/ negativan

2011. Baa3/ stabilan BBB-/ negativan BBB-/ negativan

2012. Baa3/ stabilan BB+/ stabilan BBB-/ negativan

2013. Ba1/ stabilan BB+/ negativan BB+/ stabilan

2014. Ba1/ negativan BB/ stabilan BB/ stabilan

Loše ocjene Hrvatske proizlaze iz činjenice da Vlada ne provodi strukturne reforme, da se ne provodi pametna fiskalna konsolidacija, ne koriste se europski fondovi, ne otvaraju se izvori financiranja srednjim i malim poduzetnicima, ne poboljšava investicijska i poslovna klima, ne vodi stabilna i konzistentna porezna politika.

Nema strategije rasta i razvoja, dugoročnih investicijskih planova, otvaranja prema investitorima.

Deficit i dug su izmakli kontroli i u zoni smo brzog rasta, radna mjesta se gase, a Hrvatska živi od kapljica koje padnu iz država članica. Pasivnost ne može dovesti do poboljšanja ocjena i zaokreta trendova.

Za to je potreban cjeloviti gospodarski program te odlučnost, hrabrost i volja za njegovu provedbu. U protivnom još dugo možemo ostati u rangu spekulativnog razreda.

Rast koji se predviđa od 2016. godine kreće se oko 1 posto BDP-a i nedovoljan je za poboljšanje uvjeta poslovanja i života u Hrvatskoj.

Te projekcije koje polaze od dosadašnjeg rada Vlade za naše ljude znače sve teži život na sve veći dug i nastavak egzodusa mladih i stručnjaka u druge države.

23

Glavni ciljevi monetarne politike

Glavni i najčešće proklamirani cilj monetarne politike u Eurozoni, ali i drugdje, u svijetu je održavanje stabilnosti cijena u gospodarstvu. Stabilnost cijena preduvjet je za stabilan gospodarski rast i razvoj i pridonosi: 1. produktivnijem iskorištavanju resursa 2. smanjenju distorzivnih učinaka poreznog sustava i

sustava socijalne skrbi 3. izbjegavanju premija za inflacijski rizik 4. održavanju socijalne kohezije i financijske stabilnosti 5. prepoznavanju promjena relativnih cijena1.

Uz stabilnost cijena, drugi (i ne manje važni) ciljevi monetarne politike potencijalno mogu biti: • ostvarivanje visoke zaposlenosti • postizanje gospodarskog rasta • ostvarivanje stabilnosti kamatne stope – povećava se

stabilnost financijskih tržišta i olakšavaju planiranja u vezi s novčanim tokovima

• stabilnost deviznog tržišta – izbjegava se nagli pad ili rast domaće valute u odnosu na strane.

Najvažniji instrumenti monetarne politike2

Kako bi se postigli svi prethodno navedeni ciljevi, monetarne vlasti na raspolaganju imaju nekoliko instrumenata:

1) Diskontna politika Diskontna politika je najstariji instrument monetarne politike. Manipuliranjem visinom diskontne stope središnja banka može indirektno djelovati na razinu ponude novca u gospodarstvu. U slučaju da središnja banka želi povećati gospodarsku aktivnost smanjit će visinu diskontne stope ispod tržišne kamatne stope i potaknuti potražnju za kreditima. Ako središnja banka želi obuzdati inflaciju povećat će visinu diskontne stope. Povećanje diskonte stope dovest će do porasta domaćih kamatnih stopa i pada domaćih investicija, ali će se istodobno povećati strana ulaganja u državi.

2) Operacije na otvorenom tržištuOperacije na otvorenom tržištu jedan su od najvažnijih instrumenata monetarne politike, čiji je cilj održavanje stabilnosti cijena.

Ivan Dvornik*

Instrumenti monetarne politike za poticanje gospodarskog oporavka

* Asistent u Uredu zastupnice mr. sc. Ivane Maletić, dipl. oec.1 Izvor: ECB – http://www.ecb.europa.eu/mopo/intro/benefits/html/index.en.html.2 Izvor: Lovrinović, I., Ivanov, M.: Monetarna politika, RRIF plus d. o. o., prosinac 2009.

24Središnja banka ovim instrumentom regulira razinu likvidnosti na dnevnoj, mjesečnoj ili višemjesečnoj bazi unutar bankarskog ili financijskog sustava. Operacije na otvorenom tržištu provode se po aukcijama na tržištu novca i tržištu kapitala, a najviše se trguje državnim obveznicama koje su najlikvidniji i najsigurniji instrument. Središnja banka kod kupnje vrijednosnica banaka povećava likvidnost bankarskog sustava. Povećanje likvidnosti utječe na smanjenje kamatne stope na međubankarskom tržištu, a posljedično, i na pad tržišnih kamatnjaka. U uvjetima nižih kamatnih stopa raste potražnja za novcem, dakle i kreditna aktivnost banaka.

Operacije na otvorenom tržištu dijele se na tri kategorije: • Obratni repo – Središnja banka kupuje vrijednosne

papire od komercijalne banke, a komercijalna banka se obvezuje da će nakon određenog razdoblja ponovno otkupiti iste vrijednosnice uz prethodnu dogovorenu kamatu. Ovaj instrument djeluje s ciljem kratkoročnog povećanja likvidnosti bankarskog sektora. Naime, njegovo dospijeće u praksi središnjih banaka (primjerice: glavne operacije refinanciranja ECB-a) je u pravilu 7 dana.

• Repo – Središnja banka se pri prodaji vrijednosnica komercijalnoj banci obvezuje da će te iste obveznice otkupiti po dogovorenoj cijeni nakon određenog roka. Ovaj instrument djeluje s ciljem smanjenja likvidnosti bankarskog sektora.

• Instrumenti izravne kupnje i prodaje – Središnja banka kupuje ili prodaje državne vrijednosnice bez ikakvih obveza o ponovnom reotkupu. Ovim instrumentom središnja banka može suzbiti inflaciju ili deflaciju te ublažiti recesiju.

3) Politika obveznih rezerviSredišnja banka može odrediti minimalnu obveznu pričuvu koju banke moraju držati na računima.

Cilj ovog instrumenta je kontrola kreditnog potencijala komercijalnih banaka, uz motiv povećanja sigurnosti poslovanja (veće rezerve pretpostavljaju stabilniju likvidnosnu poziciju i manji manevarski prostor bankama).

Sustav federalnih rezervi (engl. Federal Reserve System – FED), Europska Središnja Banka (engl. European Central Bank – ECB) – odgovori na krizu

Eurozona i SAD imaju različitu gospodarsku i financijsku strukturu. Zbog toga su, kao odgovor na krizu, bili potrebni različiti instrumenti, kako bi se stabilizirao financijski sustav i gospodarstvo. U prvoj su fazi globalne financijske krize (2007. – 2009.) ECB, FED i BoE imali slične odgovore na financijsku krizu, npr. smanjile su minimalne uvjete kreditne sposobnosti i srezale kamatne (eskontne) stope do nule, što je imalo za posljedicu, kada se isključi učinak inflacije, pojavu realno negativnih kamatnih stopa.

Kolapsom Lehman Brothersa u SAD-u 2008. poljuljano je povjerenje u bankarski sustav. Banke nisu bile u mogućnosti posuđivati jedna drugoj što je dovelo do pada likvidnosti. Kako bi riješio pitanje likvidnosti u bankarskom sustavu FED je nastavio s rezanjem kamatnih stopa, te počeo financiranje gospodarstva otkupom komercijalnih papira, vrijednosnih papira pokrivenih imovinom te kreditno rizičnije privatne imovine. Ovaj potez FED-a još je poznat kao i quantitative easing (QE), a u tom je razdoblju potpomogao gospodarstvo s 1.270 milijardi dolara. U istom razdoblju ECB je pokrenula Program otkupa pokrivenih obveznica (Covered Bond Purchase Programe), koji je u odnosu na FED-ov QE bio poprilično zanemarivog iznosa od 60 milijardi eura. ECB je programom pojačanog kreditiranja (engl. Enhanced Credit Support Programme) s 300 milijardi eura osigurao funkcioniranje kreditnog mehanizma u eurozoni.(Slika 1)

1. Raspodjela punog iznosa likvidnosti s nepromjenjivom kamatnom stopom

2. Proširenje popisa kolaterala za operacije na otvorenom tržištu uz mjere kontrole rizika

3. Produljeno dospijeće na operacije na otvorenom tržištu do godine dana

4. Osiguranje likvidnosti u stranim valutama5. Izravna kupnja dužničkih vrijednosnih papira

1. Pokretanje programa za tržište vrijednosnih papira2. Smanjenje stope obvezne pričuve

3. Daljnje proširenje popisa kolaterala za operacije na otvorenom tržištu uz mjere kontrole rizika 4. Trogodišnje operacije refinanciranja

Slika 1: Neuobičajene mjere monetarne politike koje je ECB implementirao u posljednjoj financijskoj krizi

Mjere monetarne politike

Prva faza krize Druga faza krize

(Izvor: Coeuré, 2012, str. 20)

25U drugoj fazi krize primjena instrumenata monetarne politike i način njihovog korištenja od FED-a i ECB-a počinju se razilaziti, jer je korijen krize različit, kao i način funkcioniranja financijskog tržišta. U SAD-u, nakon prvotnog pada povjerenja i likvidnosti u bankarskom sustavu, FED je uspio vratiti povjerenje i osigurati likvidnost sustava. FED je očekivao da će se gospodarstvo oporavljati puno brže, ali to se nije dogodilo. Godine 2010. FED je pokrenuo kupnju imovine po instrumentu operacije na otvorenom tržištu (30 milijardi dolara kratkoročnih zadužnica američke vlade – engl. short-term Treasury Notes). Također, FED je pokrenuo drugi val quantitative easing-a, te je kupnjom zadužnica pustio 1.600 milijardi dolara u gospodarstvo.

ECB je za razliku od FED-a imala vrlo ograničene instrumente, kojima bi mogla odgovoriti na krizu gospodarstva. Ova su ograničenja još veća zbog činjenice da ECB ne surađuje s jednim entitetom (jednom vladom) već s njih 19 i veliki je izazov postići kvalitetnu kombinaciju monetarne i fiskalne politike u svrhu osiguranja gospodarskog rasta i razvoja. Kriza financijskog sektora u Europi pretvorila se u dužničku krizu, te je ECB 2011. objavila mjere kojima bi kreditirala banke i likvidnost tržišta (pogotovo onih na periferiji eurozone):

• dugoročne operacije refinanciranja – ponudu za puni iznos dodjele s fiksnom kamatnom stopom – s dospijećem od tri godine i mogućnošću prijevremenog povrata nakon jedne godine

• smanjenje stope obvezne pričuve s dva posto na jedan posto

• povećanje dostupnosti kolaterala: (i) daljnjim smanjenjem bonitetnog praga za neke vrijednosne papire osigurane jamstvima i (ii) prihvaćanjem dodatnih unosnih kreditnih zahtjeva (bankovnih kredita) kao kolaterala. (Graf 1)

Neuobičajene monetarne mjere ECB-a – Draghinomics

Iako se stabilizirao financijski sustav u eurozoni, brzi gospodarski oporavak je izostao. Povećana likvidnost na financijskom tržištu nije potaknula banke da kreditiraju privatni sektor i proizvodnju.

Razlog tome su stroži kapitalni zahtjevi za banke, te zbog toga banke nisu spremne riskirati. Predsjednik ECB-a Mario Draghi najavio je mjere koje će potaknuti financiranje privatnog sektora, kako bi se ubrzale stope rasta u gospodarstvima eurozone.

Graf 1. Otkup vrijednosnica u odnosu na BDP (FED, BoE i ECB)

Izvor: http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201207/20120702ATT48168/20120702ATT48168EN.pdf

26Draghijev najavljeni program podijeljen je u tri faze: 1) Provedba strukturni reformi – dosadašnje mjere

jedino su dale rezultate u Španjolskoj i Irskoj, a u drugim puno većim ekonomijama poput Italije i Francuske zbog izostanka reformi napredak je puno skromniji.

2) Zadržavanje razine deficita i duga definiranih Mastriškim kriterijima, ali smanjenje porezne presije na faktore rasta.

3) Kvantitativno i kreditno labavljenje (Quantitative easing) – po uzoru na FED i BoJ ECB je već spustio kamatne stope na rekordnu nisku razinu, te od ožujka 2015. kreće s otkupom obveznica i daljnjim smanjenjem kamatnih stopa na depozit (TLTRO i ABS mjere).

6. Ove bi mjere trebale pomoći u kreditiranju privatnog sektora (posebno bi trebale pomoći u kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva) i proizvodnje, kako bi se ubrzao gospodarski rast3.

Mogući problemi Draghinomicsa

Skupina stručnjaka za monetarnu politiku iz Centra za europske političke studije na predavanju u Europskom parlamentu 22. rujna naglasila je da su nove mjere, koje je Mario Draghi najavio zakašnjele, te se zbog toga eurozona nalazi na rubu deflatornog stanja – krajem kolovoza 2014. inflacija je iznosila 0,3 posto4.

Naveli su kako najavljeni instrumenti ABS (Asset Backed Securities) i TLTRO (Targeted Long Term Refinancing Operation) neće imati većeg utjecaja na kreditiranje.

Kako navode, nije problem u ponudi kredita već u potražnji, jer je realan sektor oslabljen te nije spreman preuzeti dodatan rizik na sebe.

Također kao probleme u implementaciji ovih instrumenata navode činjenicu da je eurozona heterogeno područja u kojem postoje velike strukturne razlike između država članica5: 1) šokovi specifični za pojedine države članice 2) razlike u razvoju cjelokupnog faktora produktivnosti (Total Factor Productivity – TFP), ovaj element se očituje u vidu različitog stupnja ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj i sl.3) Različiti načini u provođenju fiskalne politike4) Razlike u produktivnosti rada te u institucijama tržišta rada.

Ove razlike među državama članicama dovode do problema u transmisijskom mehanizmu monetarne politike ECB-a, odnosno do asimetričnih učinaka monetarnih mjera na gospodarstva država eurozone.

U Godišnjem izvješću ECB-a za 2013. naglašava se da instrumenti monetarne politike ECB-a nisu dali željene rezultate u najpogođenijim područjima eurozone, zbog fragmentacije financijskih tržišta te nerazmjera u stopama financiranja za mala i srednja trgovačka društva i velikih trgovačkih društava6.

Analitičari smatraju da mjere koje je ECB najavio nisu dostatne za oporavak gospodarstva, te su naveli dodatne radikalne mjere koje su na raspolaganju ECB-u: 1) Devalvacija tečaja (1$ = 1€), kako bi se pomoglo izvozu i podizanju konkurentnosti europskog gospodarstva 2) Redefiniranje strategije ciljanja inflacije u ciljanje razine cijena.

Monetarna politika u Republici Hrvatskoj

Pri određivanju smjernica monetarne politike, središnja banka svake države mora uzeti u obzir sljedeće faktore: • veličinu gospodarstva • otvorenost gospodarstva prema vanjskoj trgovini • stupanj korištenja drugih valuta u gospodarstvu

(stupanj dolarizacije ili euroiziranosti) • razinu duga.

Hrvatska je prema BDP-u mala, visoko zadužena zemlja (108,1 posto BDP-a ili 46,4 milijardi eura), otvorena prema vanjskoj trgovini (ovisna o uvozu). Ograničenja monetarne politike u Hrvatskoj su osjetljivost prema kapitalnim odljevima i priljevima, te činjenici da su primanja izražena u kunama, a dugovi i štednja u eurima.7

Hrvatska narodna banka (HNB) raspolaže sljedećim instrumentima monetarne politike8:

1) Operacije na otvorenom tržištu koje se dijele na tri operacije: • Redovite operacije: radi povećanja likvidnosti u

sustavu, HNB provodi obratne repo operacije na aukcijama standardnih ponuda na tjednoj bazi. Na ovim aukcijama mogu sudjelovati banke koje ispunjavaju određene kriterije.

• Operacije fine prilagodbe: radi povećanja ili smanjenja likvidnosti u sustavu, HNB provodi repo ili obratne repo operacije radi kupnje ili prodaje vrijednosnih papira na aukcijama. Frekvencija tih aukcija nije standardizirana kao ni dospijeće vrijednosnih papira. Na ovim aukcijama broj sudionika je ograničen.

• Strukturne operacije: radi povećanja ili smanjenja likvidnosti u sustavu HNB provodi izravnu kupnju ili prodaju vrijednosnih papira, te repo operacije i obratne repo operacije na redovitim ili neredovitim aukcijama. Na ovim aukcijama mogu sudjelovati banke koje ispunjavaju određene kriterije.

3 Izvor: http://www.banka.hr/hrvatska/neuobicajene-monetarne-mjere-i-draghinomics-pomazu-hrvatskoj.4 Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Inflation_in_the_euro_area5 http://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2007/html/sp070619.en.html.6 Izvor: http://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2014_2019/documents/econ/pr/1037/1037107/1037107hr.pdf.7 Benazić, prezentacija HNB.8 Izvor: HNB: http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2014/h-instrumenti-i-mjere_02-2014.pdf.

272) Stalno raspoložive mogućnosti koje se dijele na sljedeće instrumente:• Novčani depoziti: Banke imaju mogućnost

deponiranja viška sredstava kod HNB-a uz kamatnu stopu od 0,00 posto s prekonoćnim dospijećem.

• Unutardnevni krediti: HNB odobrava bankama beskamatni limit na računu radi namirenja banaka tijekom tekućeg dana. Rok dospijeća je kraj istog dana.

• Lombardni krediti – u slučaju da se unutardnevni kredit ne vrati do kraja radnog dana, to se tumači kao zahtjev za lombardni kredit. Kamata na lombardni kredit iznosi 5 posto, a dospijeće je prekonoćno.

3) Obvezna pričuvaInstrument obvezne pričuve jedan je od glavnih instrumenata HNB-a radi sterilizacije viška likvidnosti u sustavu. HNB je odredio stopu obvezne pričuve od 12 posto, koja se sastoji od kunskog i deviznog dijela izvora sredstava.

4) Devizne aukcije Radi očuvanja stabilnosti kune, te održavanja likvidnosti plaćanja kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, HNB održava: • obostrane aukcije u kojima HNB kupuje i prodaje

devize • jednostrane aukcije u kojima HNB kupuje ili prodaje

devize • aukcije tipa multiple price ili uniform price.

5) Minimalno potrebna devizna potraživanja Kreditne institucije dužne su na dnevnoj bazi održavati 17 posto minimalnih deviznih potraživanja u odnosu na devizne obveze. Ovim se instrumentom želi ograničiti prekomjerno plasiranje kredita i osigurati likvidnosna sigurnost.

6) Stope za izračun kamata i naknada HNB-a9

• lombardni kredit iznosi 5 posto, diskontna stopa iznosi 7 posto, a unutardnevni krediti i novčani depoziti su beskamatni.

HNB je zbog karakteristika i ograničenja hrvatske ekonomije odabrala monetarnu strategiju sidra deviznog tečaja kako bi održala monetarnu stabilnost (od 1993.). Međutim, odabir ovog aranžmana dugoročno je problematizirao doprinos monetarne politike gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske. Kako bi postigla svoj primarni cilj očuvanja stabilnosti cijena HNB koristi vrlo restriktivne instrumente monetarne politike. Tako npr. drži vrlo visoku diskontnu (7 posto) i lombardnu stopu (5 posto), te vrlo visoke stope obvezne pričuve (12 posto) i minimalno potrebni deviznih potraživanja (17 posto). Ovako restriktivan instrumentarij, usmjeren na kontrolu novčanog optjecaja u državi, onemogućuju snažniju monetarnu ekspanziju, i služi ponajprije za održavanje trenutne devizne politike, tj. održavanje stabilnosti tečaja. Iako na svojim službenim stranicama HNB navodi, taj instrument zadnji put je korišten 21. listopada 2009. godine10, što dodatno potvrđuje da je monetarna politika HNB-a restriktivna, te da joj jedini zadatak štiti tečaj kune. Monetarna strategija sidra deviznog tečaja s vremenom je, a poduprta negativnim iskustvima visoke inflacije i devalvacije s kraja osamdesetih i počeka devedesetih, dovela do visoke euroiziranosti sustava. To se posebice ogleda u dominantnoj ulozi eura u strukturi domaće štednje. Euro je dominantno prisutan i na strani banaka kroz korištenje valutne klauzule u većini kreditnih odnosa.(Slika 2)

9 Izvor: HNB: http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2014/h-instrumenti-i-mjere_02-2014.pdf. 10 http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm.

Slika 2.: Struktura monetarnog agregata M4, listopad 2014.

Devizni depoziti 57%Novčana masa 22%Štedni i oročeni depoziti 15%Obveznice i instrumenti tržišta novca 6%

Izvor: www.hnb.hr

28

Kašnjenje početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.

U Europskom parlamentu u Strasbourgu u studenom održala se rasprava o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020., na kojoj je sudjelovala povjerenica Corina Creţu. Sporazume o partnerstvu trebalo je usvojiti najkasnije do kraja kolovoza 2014., a operativne programe najkasnije do kraja siječnja 2015. godine. Zbog toga su zastupnici u raspravi o Rezoluciji o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike 2014. – 2020. izrazili svoju zabrinutost.

Zastupnica Maletić tom je prigodom podsjetila na rasprave koje su se vodile na Odboru za regionalni razvoj, na kojima je Europska komisija uvjeravala zastupnike da je bitna kvaliteta. Znamo da je važna kvaliteta, ali sad je prva godina već prošla i pravilo N + 3 koje donosi više prostora za provedbu iz nove regulative sada je ponovno svedeno na N + 2.

„Što ćete poduzeti da ubrzate početak provedbe?“, tražila je rješenje zastupnica. Povjerenica Creţu najavila je ubrzanje postupka odobravanja Operativnih programa, što je odmah potom i učinjeno. O rezultatima ubrzanog odobravanja Operativnih programa povjerenica Creţu izvijestila je zastupnike na saslušanju, koje je održano na Odboru za regionalni razvoj 21. siječnja 2015., kazavši kako je odobreno 75 posto operativnih programa i kako se očekuje skoro odobravanje preostalih.

Kohezijska politika predstavlja glavnu razvojnu politiku i ključan izvor ulaganja u realni sektor na razini EU. Do 2020. izdvaja se više od 350 milijardi EUR radi ujednačavanja europskih regija, poticanja diversifikacije i prilagodbe promjenama u industriji, te postizanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, a u nekim je državama kohezijska politika glavni izvor javnih ulaganja.

Revizija ekonomskog upravljanja

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je u raspravi o Reviziji ekonomskog upravljanja na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu 16. prosinca. Zastupnica je istaknula kako je sustavan, strateški i koordinirani pristup dobrom ekonomskom upravljanju na razini EU preduvjet zajedničkog razvoja i rasta europskog gospodarstva.

„Pravila su važna, jer osiguravaju sustavan, strateški i koordiniran pristup dobrom ekonomskom upravljanju. Važno je što su dovoljno fleksibilna i ostavljaju prostor državama članicama za samostalno pronalaženje najboljih rješenja za pametnu fiskalnu konsolidaciju, strukturne reforme i investicije.”, naglasila je Maletić.

Nema kopiranja rješenja, ali zahvaljujući Europskom semestru države članice mogu razmjenjivati iskustva i učiti iz primjera najboljih u praksi. Europski semestar je ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar EU-a, koji pomaže, motivira i ubrzava države članice u učinkovitom ekonomskom upravljanju.

„Jačanje jedinstvenog tržišta, uspostava Bankovne unije, jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije te nove kohezijska politike, reforme su na razini Unije koje će u kombinaciji s reformama u svakoj od država članica mijenjati Europu u smjeru u kojem svi želimo – u konkurentno, kreativno, inovativno i rastuće gospodarstvo”, naglasila je Maletić.

Zastupnica je zaključila kako su pravila važan preduvjet, a za uspjeh je potrebna volja, veliki rad i ustrajnost svih država članica i svih segmenata društva u provedbi aktivnosti, projekata i programa koji su pokretači rasta i razvoja.

Vijesti iz Europskog parlamenta

29

Latvija preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije

Nakon šestomjesečnog talijanskog predsjedanja, predsjedanje Vijećem Europske unije od 1. siječnja 2015. preuzela je Latvija. Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, 14. siječnja, latvijska premijerka Laimdota Straujuma predstavila je latvijski program u kojem su istaknuta tri glavna prioriteta: jačanje konkurentnosti, provedba digitalne agende, i što aktivnija i angažiranija Europska unija na globalnoj razini. Istaknula je tri glavna pokretača rasta i razvoja u Europskoj uniji: strukturne reforme, fiskalnu konsolidaciju i investicije, te je naglasila važnost suradnje sa zastupnicima u Europskom parlamentu. „Iznimno je važna naša bliska suradnja. Jedan od glavnih razloga mog dolaska danas je jačanje naše suradnje i razvoj koherentne agende Vijeća i Parlamenta.“, kazala je Straujuma. Referirajući se na nedavne terorističke napade u Francuskoj, latvijska premijerka je rekla kako je potrebno jačanje sigurnosti u Europi, ali se pritom moraju očuvati temeljne europske vrijednosti. „Naš cilj je obraniti europske vrijednosti, prostor slobode, sigurnosti, pravde i uzajamne tolerancije. To je ono što karakterizira Europu u cijelom svijetu“, zaključila je Straujuma. Prezentirajući latvijski program Klub zastupnika EPP-a najbolje ga je oslikao naslovom: Mala zemlja s velikim programom.

Investicijski plan Junckerove komisije za gospodarski rast Europske unije

Predsjednik Europske komisije g. Juncker predstavio je 26. studenoga 2014. najavljivani Investicijski plan, za gospodarski rast Europe i stvaranje novih radnih mjesta.„Investicijski plan nije jedna stimulirajuća mjera, to je proces i cjelovit program koji treba implementirati kako bi se potaknuo rast i razvoj europskog gospodarstva“, istaknuo je Juncker.

Sastoji se od tri osnovna stupa:1. Mobiliziranje financijskih sredstava za investicije2. Prepoznavanje i priprema projekata3. Pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i jačanje

jedinstvenog tržišta.

Radi mobiliziranja financijskih sredstava osnovat će se novi fond – Europski fond za strateške investicije (EFSI), u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB). EIB će u ovaj Fond izdvojiti pet milijardi eura, a 16 milijardi eura investicijskog potencijala temeljit će se na garancijama iz Europskog proračuna iz kojeg će se osam milijardi eura izdvojiti iz programa Obzor 2020., Instrumenata za povezivanje Europe i proračunskih rezervi.

Svrha ovog novog Fonda je investiranje u rizičnije projekte u području istraživanja, inovacija, energetike, prometne i društvene infrastrukture, obrazovanja i znanosti. Da bi se sredstva mogla investirati potrebno je imati dobro pripremljene, strukturirane projekte.

Upravo zbog nedostatka jasnog predstavljanja i strukturiranja kvalitetnih projekata privatni investitori zaobilaze Europu, iako je poželjno mjesto za investicije. Europska investicijska banka će u suradnji s državama članicama pripremiti projekte za privlačenje privatnih investitora, koji će potpomognuti sredstvima – garancijama, povoljnim zajmovima iz novog fonda EFSI-a biti spremniji za preuzimanje rizika i pokretanje novih poslova.

Treći dio programa za investicije, rast i nova radna mjesta je smanjivanje administrativnog opterećenja, kreiranje povoljnog i poticajnog poslovnog okruženja, pojednostavljivanje zakonodavstva, stvaranje kvalitetnijeg jedinstvenog tržišta s posebnim naglaskom na tržište kapitala.

30To su europske strukturne reforme koje nova Europska komisija stavlja u prvi plan i želi provesti, bez kojih nema rasta, razvoja i investicija.I samo kreiranje popisa projekata te njihova priprema svojevrsna je reforma, jer se od država članica traži da mijenjaju stavove i postanu aktivnije u komunikaciji s privatnim investitorima. Neke su u tome daleko ispred drugih, ali čitava Europa se u tom smjeru treba mijenjati. Države moraju imati strategije razvoja i projekte, kojima se ostvaruju zacrtani ciljevi rasta i razvoja. One koje to imaju brže će postati dio popisa projekata za financiranje iz EFSI-a, ostale će biti potaknute da tu važnu reformu što prije odrade.

Pred Europskom komisijom i svim državama članicama veliki je posao. Sve snage treba usmjeriti u strukturiranje i pripremu projekata, koji proizlaze iz nacionalnih strateških razvojnih dokumenata i povezani su sa strategijom Europa 2020. EFSI će se u međuvremenu formirati i pokrenuti investicijski potencijal. Uspjeh i rezultat će ovisiti o svima, ali činjenica je da Europa okreće novu stranicu: iz stabilnosti i štednje u investicije, rast i otvaranje radnih mjesta.

Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu 13. siječnja 2015., predstavljena su dva prijedloga Europske komisije povezana s provedbom novog investicijskog plana.

Europska komisija nastavlja užurbano raditi na uspostavi Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Cilj je mobilizirati što više privatnih izvora financiranja za financiranje rizičnijih investicija i ulaganje u srednje i malo poduzetništvo.

„Ne želimo zamijeniti privatna ulaganja s javnim, nego upravo obrnuto”, istaknuo je podpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Zdravim i uspješnim poslovima koji imaju potencijal za rast i razvoj ne trebaju subvencije već kapital i povoljni zajmovi, glavna je Katainenova poruka potencijalnim investitorima i državama članicama, i upravo to im se po novom EFSI fondu želi dati.

Države članice su poslale popise s velikim brojem projekata, stiglo ih je ukupno preko 2.000, vrijednosti preko 1.300 milijardi eura, što je preko četiri puta veći iznos od predviđenog za realizaciju po EFSI-ju. Nakon ovih prikupljenih lista želja, svaka država će trebati sama odrediti listu prioritetnih projekata, koje zaista predlaže za financiranje iz ESFI-a i koji, naravno, udovoljavaju kriterijima financiranja. U obzir dolaze samo dobro strukturirani, spremni projekti s izrađenim svim potrebnim studijama i dozvolama, projekti koji najkasnije do 2017. mogu biti ugovoreni i pokrenuti s provedbom.

S pravnom i institucionalnom uspostavom ESFI-a, upravo kvalitetni i pripremljeni projekti ključni su za uspjeh novog Junckerovog investicijskog programa. Kako bi se poboljšala informiranost ulagača i nositelja projekata, te pomoglo povezivanje investitora s projektima, kao i priprema i razvoj projekata uspostavit će se Europski investicijski savjetodavni centar (HUB) u Europskoj investicijskog banci, kao jedinstvena točka za primanje pitanja u vezi s tehničkom pomoći za investicije.

Cilj investicijskog programa je gospodarski rast i razvoj Europske unije te otvaranje novih radnih mjesta, a za to nisu dovoljne samo investicije već set mjera u vezi sa strukturnim reformama i pametnom fiskalnom konsolidacijom. Upravo zato je Europska komisija uz prijedlog nove regulative za uspostavu EFSI-a, predstavila i nove smjernice o primjeni postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, kako bi se ojačala poveznica između strukturnih reformi, investicija i fiskalne odgovornosti u poticanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta.

Smjernice koje će Komisija primjenjivati imaju tri ključna cilja: osnažiti uspješnu implementaciju strukturnih reformi, promovirati investicije, osobito u kontekstu novog Europskog fonda za strateško investiranje (EFSI), te posvetiti više pažnje ekonomskom ciklusu u državama članicama.

Na temelju jasnog i kvalitetnog plana strukturnih reformi države članice, koje su u proceduri prekomjernog deficita, poput Hrvatske, moći će dobiti produljenje roka za korekciju odnosno mogućnost sporije fiskalne konsolidacije, jer je važno ostaviti dovoljno prostora za nova ulaganja i troškove provedbe reformi.

Radi poticanja investicija omogućit će se državama članicama privremena odstupanja od srednjoročnog proračunskog cilja i/ili od dogovorenih fiskalnih prilagodbi s tim da Europska komisija navedeno uvjetuje kriterijima poput: negativnog kretanja BDP-a ili kretanja BDP-a znatno ispod mogućnosti; povećanja razine investicija; poštivanja procedure ispunjavanja mjerila u vezi s deficitom (ne veći od tri posto BDP-a); kompenziranja odstupanja u okviru srednjoročnih fiskalnih planova.

Treći cilj povezan je s ekonomskim ciklusima u državama članicama. Radi snažnijeg preventivnog djelovanja Komisija će zahtijevati veću fiskalnu prilagodbu, odnosno uštede u razdobljima rasta i manju fiskalnu prilagodbu u razdobljima krize.

31

Konferencija: Kako uspješno i učinkovito koristiti EU fondove?

U organizaciji Ureda zastupnice Ivane Maletić, gradonačelnici i načelnici iż Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije posjetili su Europski parlament u studenom 2014. Povodom njihovog dolaska 10. studenoga 2014. održana je konferencija: Kako uspješno i učinkovito koristiti EU fondove?, radi informiranja o mogućnostima korištenja fondova EU i pozitivnim praksama iz država članica.

Konferenciji su prisustvovali i zastupnici u Europskom parlamentu Ruža Tomašić i Andrej Plenković. Okupljene je, u ulozi domaćina, uvodnim izlaganjem pozdravila zastupnica Maletić, a zatim su predavanja o mogućnostima korištenja fondova EU održali predstavnici Europske komisije: Ivana Podhraški (Opća uprava za regionalnu politiku – DG Regio), Martina Zeković (Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj – DG Agri) i Toma Šutić (Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj – DG Agri). Završno izlaganje održali su predstavnici Društva za očuvanje šibenske baštine „Juraj Dalmatinac”: Hrvoje Zekanović i Nikola Grubić.

Ivana Podhraški govorila je na temu Kohezijska politika 2014. – 2020. Istaknula je kako je jedna trećina europskog proračuna, odnosno 351,8 milijardi kuna namijenjeno kohezijskoj politici, koja je glavna europska investicijska i razvojna politika. „Kohezijska politika stavlja naglasak na rast i zapošljavanje, kao i na investiranje u slabije razvijena područja, a financiranje je usmjereno na stvaranje dodane vrijednosti“, rekla je Podhraški.

Europska komisija je 30. listopada odobrila Partnerski sporazum Republike Hrvatske, a u prosincu 2014. odobreni su i operativni programi za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. Partnerskim

sporazumom obuhvaćeno je pet fondova, a Komisija se usmjerava na jačanje uloge partnerstva u planiranju i provedbi, te na konačne rezultate. Nužno je postojanje preduvjeta za učinkovito ulaganje EU-a, odnosno mora postojati dugoročan strateški plan razvoja koji proizlazi iz potencijala, potreba i prioriteta cijele zemlje. Upravo je to ono što nedostaje u Republici Hrvatskoj – istaknula je zastupnica Maletić. „Jasno je vidljiv nedostatak komunikacije sa svim segmentima društva. Osim što nema partnerstva, Vlada je krivo procijenila i brzinu povlačenja sredstava iz fondova EU. Natječaji se odgađaju, izostaje pravovremena priprema potencijalnih krajnjih korisnika, nedovoljna su ulaganja u pripremu infrastrukturnih projekata. Države članice EU-a susreću se s problemom nedostatnih administrativnih kapaciteta, ali pustiti da nam propadnu sredstva koja smo mogli iskoristiti je nedopustivo“, rekla je Maletić.

Martina Zeković održala je izlaganje o poljoprivrednoj politici Europske unije. Za razdoblje 2014. – 2020. Republici Hrvatskoj namijenjeno je dvije milijarde eura koje se trebaju uložiti u modernizaciju i razvijanje kompetitivnosti ruralnih područja, kao i u ekološki razvoj i općenito podizanje kvalitete života ljudi koji žive u ruralnim područjima. „Konkretno za Republiku Hrvatsku, samo četiri grada definirana su kao urbani dijelovi, što znači da ostatak Hrvatske spada pod ruralno područje. To, naravno, otvara mnoge mogućnosti financiranja za različite projekte po cijeloj državi. Korisnici sredstava bit će lokalne samouprave, koje bi ta sredstva trebale, između ostalog, usmjeriti i u izgradnju i poboljšanje infrastrukture.

Također, sredstva se planiraju usmjeriti i u podprograme, kao što su razminiranje šumskih područja i ulaganje u navodnjavanje koje bi se trebalo početi provoditi tijekom 2015 godine“, ukazala je Zeković na nove mogućnosti povlačenja sredstava za Republiku Hrvatsku.

32

Konferencija je završena uspješnim primjerom o korištenju europskih fondova prilikom obnove šibenskih tvrđava.

„Ovo je priča o entuzijazmu i ljubavi prema svom gradu. Projekt je stvorio veliku dodanu vrijednost u obnovi i stavljanju u funkciju turizma, kulture i gospodarstva povijesnih vrijednosti Šibenika, ali što je još važnije: kroz zadovoljstvo i stanje duha građana“, rekao je Hrvoje Zekanović. Posjetitelji iz tri dalmatinske županije, nakon konferencije su informativno posjetili Odbor regija, a u utorak, 11. studenoga, prisustvovali su predavanju na kojem su se dodatno upoznali s radom europskih institucija u sklopu programa Visitors Europskog parlamenta.

Konferencija: Izazovi upravljanja proračunom i fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj

U Predstavništvu Europskog parlamenta u Zagrebu (Kuća Europe) u četvrtak, 11. prosinca 2014., održana je konferencija: Izazovi upravljanja proračunom i fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj, koju je organizirao Ured zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić. Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije, predstavio je Proceduru prekomjernog proračunskog deficita i Proceduru makroekonomskih neravnoteža u koje je Hrvatska ušla odmah po pristupanju Europskoj uniji.

Govoreći o trenutačnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, istaknuo je važnost odlučne provedbe strukturnih reformi, poboljšanja korištenja fondova EU i važnost uklanjanja poreznih i administrativnih opterećenja, kako bi se olakšalo poslovanje malih i srednjih poduzetnika.

„Prognoze za 2015. predviđaju da će javni dug rasti preko 80 posto BDP-a, a za 2016. bi mogao čak dosegnuti 90 posto BDP-a.

Potreban je preokret u fiskalnoj politici i hitne promjene u proračunskom planiranju, te upravljanju prihodima i rashodima. Veliki problem prisutan u Hrvatskoj su kasni rebalansi kojima se mijenja ciljani deficit, te planiranje postaje nemoguće”, istaknuo je Deroose.

Direktor Opće uprave za proračun Europske komisije Eric Paradis u svom obraćanju objasnio je činjenice povezane s proračunom EU i procesom implementacije proračuna na razini država članica. Kao glavne stavke proračuna naveo je kohezijsku i poljoprivrednu politiku te programe konkurentnosti. Naglasio je povećanje izdataka za poticanje konkurentnosti i rasta, Inicijativu za zapošljavanje mladih (za regije gdje je nezaposlenost mladih veća od 25 posto). Nadalje, istaknuo je korištenje novih financijskih instrumenata za povećanje likvidnosti i poticanje javno-privatnog partnerstva za privlačenje novca iz privatnog sektora.

U svom osvrtu na stanje u Hrvatskoj naglasio je kako je za našu državu osigurano 10,7 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020., a glavno je pitanje hoće li se ta sredstva uspjeti iskoristiti. Svi fondovi su podijeljeni u četiri operativna programa i moraju doprinijeti tematskim ciljevima, koji se provode strategijom EU 2020. i partnerskim ugovorima s državama članicama.

„U Hrvatskoj treba povećati svijest o ovakvim oblicima potpore, a Vlada se treba pobrinuti da proračun bude točan, kako bi i Europska unija mogla biti točnija u svojim prognozama i dodjeljivanju sredstava. Treba se povećati suradnja s privatnim sektorom, kontrolirati sve procese i provoditi učinkovite mjere protiv prijevara.”, zaključio je Paradis.

Ekonomski analitičar Tomaš Meravy predstavio je iskustvo Slovačke u vremenu ekonomske krize. Slovačka je članica Europske unije, koja je često spominjana u kontekstu uspješno provedenih strukturnih reformi i gospodarskog oporavka.

U svom izlaganju, Meravy je usporedio Slovačku s Hrvatskom, i pritom je naglasio da Hrvatska na žalost nema razvijen proizvodni sektor, već se isključivo oslanja na uslužni sektor. Također je istaknuo, kako ekonomski rast nikad nije dugoročno zajamčen, stoga se ni u vremenu oporavka ne treba opustiti i zadovoljiti, nego je važno sustavno provoditi reforme. „Hrvatska se treba usredotočiti na izvoz koji smatram ključnim za oporavak gospodarstva. Fokus bi trebao biti na industriji i proizvodnji, te na učinkovitosti i kvaliteti javnog sektora i administracije“, sugerirao je Tomaš.

Direktor Instituta za makroekonomske analize i razvoj Slovenije Boštijan Vasle govorio je o iskustvu Slovenije tijekom krize i izazovima s kojima su se morali suočiti. Na početku krize Slovenija je bila jedna od najlošijih članica Europske unije, ali u 2012. godini Slovenija je, kao i Slovačka, počela provoditi ozbiljne strukturne reforme u bankarskom i mirovinskom sektoru, te na području tržišta rada. Također je i pravilnim korekcijama u proračunu doprinijela bržem oporavku i izlasku iz krize. „Strukturne reforme ključne su za rast i pokretanje ekonomskog razvoja. Naučili smo da ulaganja i europski fondovi imaju veliku ulogu u razvoju gospodarstva, ali i privatna ulaganja donose pozitivne rezultate. Treba stvoriti čvrste temelje gospodarskog rasta strukturnim reformama, jer su one ključne za pokretanje ekonomskog razvoja“, objasnio je Vasle.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Ćorić govorio je o proračunu Hrvatske i budućim perspektivama. Ćorić je naglasio kako su projekcije rasta optimizam bez pokrića. Recesija generira deficit, ulazimo u dugove, te nam pada rejting. Padom rejtinga rastu cijene kapitala, a sve zajedno rezultira smanjenjem konkurentnosti. Ovaj status quo je neodrživ, te su nužne reforme.

„Izlaz iz aktualne ekonomske i socijalne krize vidim u provođenju cjelovitog programa gospodarskog oporavka u kojem nijedan sektor u Hrvatskoj ne može biti lišen provođenja reformi. Treba stvoriti bolju investicijsku klimu i ojačati kredibilitet među investitorima, povećati apsorpcijski potencijal za sredstva iz fondova EU, te se fokusirati na male i srednje poduzetnike i osigurati im uvjete da budu pokretači razvoja. Ove promjene rezultirale bi stvaranjem socijalno-tržišnog gospodarstva“, zaključio je Ćorić.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić naglasila da je bitno početi provoditi strukturne reforme odmah, posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocjenjena. Važno je početi koristiti financijska sredstva EU-a koja potiču razvoj, i istovremeno jačati poduzetničke i infrastrukturne kapacitete te povećati investicije u istraživanje i razvoj.

33

34„Hrvatska ima potencijala i sve preduvjete, ali Vlada nema dobrih rješenja za poboljšanje konkurentnosti i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Potrebna nam je sposobna Vlada, koja će biti odlučna u provedbi reformi, pametne fiskalne konsolidacije i razvojnih investicija. Samo tako možemo osigurati rast i razvoj“, zaključila je zastupnica Maletić.

Konferencija: Ulaganja u komunalnu infrastrukturu u državama Jugoistočne Europe

U Bruxellesu je 21. siječnja održana konferencija: Ulaganja u komunalnu infrastrukturu u organizaciji Centra za razvoj i marketing. Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostovala je u drugom dijelu konferencije, te je održala prezentaciju o mogućnostima korištenja fondova EU za financiranje komunalne infrastrukture.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici komunalnih društava iz Hrvatske i država jugoistočne Europe, a u svojoj prezentaciji zastupnica Maletić osvrnula se na kriterije postavljene u Pristupnom ugovoru povezane s poboljšanjem komunalne infrastrukture, koji zahtijevaju velika ulaganja u sektoru voda i otpada, te objasnila da je trenutno mali broj pripremljenih i prijavljenih projekata. „Pitanje je koliko nam nedostaju izvori financiranja, a koliko projekti i strategije?”, istaknula je zastupnica Maletić. Zastupnica je objasnila kako se od država članica traži dobro osmišljavanje projekata i značajno ulaganje u njihovu pripremu. Naglasila je potrebu za donošenjem strateških odluka o tome koje tehnologije želimo koristiti i kako namjeravamo unaprijediti sustave upravljanja vodama i otpadom. Pripremu projekata izdvojila je kao veći izazov, nego pronalaženje izvora financiranja.

Prisutni su zastupnici postavljali pitanja u vezi s osiguravanjem nacionalnog sufinanciranja projekata, te su ukazali na probleme na koje nailaze prilikom pripreme projekata u vezi s dugotrajnim postupcima ishodovanja dozvola. Zastupnica je naglasila kako za nacionalno sufinanciranje država treba konačno početi koristiti sredstva EIB-a, te manje razvijenim lokalnim jedinicama s najnižim fiskalnim kapacitetom i taj dio osigurati bespovratno. „Glavna i osnovna poruka svima je priprema projekta. Bez snažnog ulaganja u pripremu projekta nema korištenja sredstava, provedbe projekata, a niti razvojnih efekata“, zaključila je zastupnica Maletić.

Prezentaciju možete pogledati ovdje:http://issuu.com/ivanamaletic/docs/prezentacija_21012015

3321

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com

www.hdz.hr

www.eppgroup.eu

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć