Income povertystatistics/hr Statistics Explained

Source : Statistics Explained (https://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/) - 27/11/2019 1

Statisticki podaci o dohodovnoj nejednakostiPodaci iz svibnja 2018.

PPlanirano ažuriranje članka: siječanj 2020.Engleska inačica članka sadržava novije podatke.

U ovom članku pruža se pregled najnovijih statističkih podataka o novčanom siromaštvu i dohodovnim nejed-nakostima u Europskoj uniji (EU) . Usporedbe životnog standarda među državama članicama često se temeljena bruto domaćem proizvodu ( BDP ) po stanovniku , što u monetarnom smislu znači koliko je jedna zemljabogatija od druge. Međutim, na temelju ovog osnovnog pokazatelja teško je doći do zaključaka o raspodjelidohodaka u nekoj zemlji te se njime ne razmatraju nenovčani čimbenici koji mogu znatno utjecati na kvalitetuživota stanovništva. S jedne strane, nejednakosti u raspodjeli dohotka mogu potaknuti osobe da poboljšajusvoju situaciju radom, inovacijama ili stjecanjem novih vještina. S druge strane, često se smatra da su te do-hodovne nejednakosti povezane sa zločinom, siromaštvom i socijalnom isključenošću.

Stope i pragovi opasnosti od siromaštvaStopa opasnosti od siromaštva (nakon socijalnih transfera ) u EU-28 ostala je gotovo stabilna od 2010. do 2013.:narasla je sa 16,5 % na 16,7 %. Od 2013. do 2014. stopa opasnosti od siromaštva povećala se za 0,5 postotnihbodova , a zatim se u 2015. blago povećala (0,1 postotni bod), došla na 17,3 % i na toj se razini zadržala u2016.</newarticle>

Tom stopom za EU-28, koja se izračunava kao ponderirani prosjek podataka iz država članica, prikrivaju seznatne razlike među državama članicama EU-a (vidjeti grafikon 1.). U osam država članica, odnosno u Ru-munjskoj, (25,3 %), Bugarskoj (22,9 %), Španjolskoj (22,3 %), Litvi (21,9 %), Latviji (21,8 %), Estoniji (21,7%), Grčkoj (21,2 %) i Italiji (20,6 %), smatralo se da je jedna petina stanovništva ili više u opasnosti od siro-maštva; a tako je bilo i u Srbiji (25,5 %), Turskoj (22,5 %, podaci iz 2015.) i bivšoj jugoslavenskoj republiciMakedoniji (21,9 %). Najniži udio osoba kojima prijeti opasnost od siromaštva zabilježen je u Češkoj (9,7 %),Finskoj (11,6 %) i Danskoj, (11,9 %), a Island (8,8 %) također je prijavio relativno nizak udio stanovništva uopasnosti od siromaštva.

Grafikon 1.: Stope i pragovi opasnosti od siromaštva, 2016.Izvor: Eurostat (ilc_li01) i (ilc_li02)

Prag opasnosti od siromaštva (prikazan na grafikonu 1.) iznosi 60 % nacionalnog medijana raspoloživog ek-vivalentnog dohotka . Za prostorne usporedbe on se često izražava standardima kupovne moći (SKM) kakobi se njime uzele u obzir razlike u troškovima života među zemljama. Taj se prag 2016. znatno razlikovaomeđu državama članicama EU-a, od 2,9 tisuće SKM-a u Rumunjskoj do 13,5 tisuća SKM-a u Austriji, a uLuksemburgu (16,8 tisuća SKM-a) prag je iznad tog raspona; prag siromaštva bio je relativno nizak i u bivšojjugoslavenskoj republici Makedoniji (2,9 tisuća SKM-a), Srbiji (3,2 tisuće SKM-a) i Turskoj (3,4 tisuće SKM-a,podaci iz 2015.), a relativno visok u Švicarskoj (16,3 tisuće SKM-a) i Norveškoj (17,2 tisuće SKM-a).

Za različite skupine u društvu novčano siromaštvo predstavlja prijetnju u različitim mjerama. U 2016. ra-zlika u stopi opasnosti od siromaštva (nakon socijalnih transfera) između spolova bila je za EU-28 razmjernomalena, najnovija stopa iznosila je 16,6 % za muškarce, a relativno više (17,9 %) za žene (vidjeti grafikon 2).Najveća razlika među spolovima uočena je 2016. u baltičkim državama članicama (2,7 – 4,8 bodova više zažene), Sloveniji (2,7 bodova) i Njemačkoj (2,6 bodova), a u Bugarskoj, Češkoj, Cipru, Švedskoj i Belgiji stopaopasnosti od siromaštva za žene bila je 2,0 ili više postotnih bodova viša od stope za muškarce, a isto vrijedi iza Norvešku. S druge strane, u pet država članica EU-a stopa opasnosti od siromaštva bila je malo veća međumuškarcima nego među ženama, bilo je to u Danskoj, Malti, Nizozemskoj, Finskoj i Španjolskoj, kao i u bivšojjugoslavenskoj republici Makedoniji i Srbiji.

Income poverty statistics/hr 2

Grafikon 2.: Stope opasnosti od siromaštva nakon socijalnih transfera, 2016.(%)Izvor: Eurostat(ilc_li02)

Razlike u stopi opasnosti od siromaštva veće su kod razvrstavanja stanovništva prema statusu aktivnosti (vidjetitablicu 1). Nezaposlene osobe posebno su ranjiva skupina: gotovo polovina (48,6 %) svih nezaposlenih osoba uskupini država EU-28 bila je 2016. u opasnosti od siromaštva, a daleko najveća stopa zabilježena je u Njemačkoj(70,5 %), dok je sedam drugih država članica EU-a (tri baltičke države, Bugarska, Češka, Švedska i Rumunjska)izvijestilo da je najmanje polovina nezaposlenih osoba 2016. bila u opasnosti od siromaštva.

Income poverty statistics/hr 3

Tablica 1.: Stope opasnosti od siromaštva nakon socijalnih transfera prema najčešćim radnimstatusima, 2016.(%)Izvor: Eurostat (ilc_li04)

Otprilike svaka sedma (13,8 %) umirovljena osoba u EU-28 bila je 2016. u opasnosti od siromaštva. Najmanjedvostruko veća stopa od prosjeka EU-28 zabilježena je u svim trima baltičkim državama članicama: Litva (30,6%), Latvija (41,9 %), a Estonija (45,0 %).Zaposlene osobe bile su u daleko manjoj opasnosti od siromaštva (uprosjeku 9,6 % u cijelom EU-28 u 2016.). Relativno visok udio zaposlenih osoba u opasnosti od siromaštvazabilježen je u Rumunjskoj (18,9 %) i u manjoj mjeri u Grčkoj (14,1 %) i Španjolskoj (13,1 %), a Luksemburg,Italija, Bugarska, Portugal i Poljska prijavili su da je 2016. u opasnosti od siromaštva bilo više od desetinenjihove radne snage.

Stope opasnosti od siromaštva nisu ujednačeno raspoređene među kućanstvima s različitim udjelima odraslihosoba i uzdržavane djece. Opasnosti od siromaštva najviše su bila izložena kućanstva bez uzdržavane djece(vidjeti grafikon 3.) ili osobe koje žive same, a u toj se situaciji 2016. nalazilo 25,6 % kućanstava s jednomosobom. S druge strane, stopa opasnosti od siromaštva za kućanstva s dvije ili više odraslih osoba bila je nižaod polovine te stope i iznosila je 11,5 %. Ako se posebno promotre kućanstva s dvije odrasle osobe u kojimanajmanje jedna osoba ima 65 godina ili više, stopa opasnosti od siromaštva bila je malo niža, odnosno 11,0 %.

Income poverty statistics/hr 4

Grafikon 3.: Stope opasnosti od siromaštva prema vrsti kućanstva, kućanstva bez uzdržavanedjece, 2016. (% navedenog stanovništva)Izvor: Eurostat (ilc_li03)

Većina država članica EU-a prijavila je sličan uzorak: najviše stope opasnosti od siromaštva među kućanstvimabez uzdržavane djece zabilježene su za kućanstva s jednom odraslom osobom u svim državama članicama osim uMalti u kojoj je stopa bila veća za kućanstva s dvije odrasle osobe od kojih najmanje jedna ima 65 ili više godine;slična situacija kao u Malti ponovila se u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, ali su kućanstva s jednomosobom imala najnižu stopu od tri analizirane kategorije. U neznatnoj većini država članica (15 od 28) stopaopasnosti od siromaštva za kućanstva s dvije odrasle osobe u kojima najmanje jedna osoba ima 65 godina ili višebila je niža od stope za širu kategoriju svih kućanstava s dvije ili više odraslih osoba, najviše u Grčkoj u kojojje razlika iznosila 7,5 postotnih bodova. Druga je krajnost bila Malta u kojoj je stopa opasnosti od siromaštvaza kućanstva s dvije odrasle osobe u kojima najmanje jedna osoba ima 65 godina ili više bila 13,2 boda većaviše nego za sva kućanstva s dvije ili više odraslih osoba, a velika razlika zabilježena je i u Švicarskoj (9,0 bodova).

Kada je riječ o kućanstvima s uzdržavanom djecom (vidjeti grafikon 4.), najviša stopa opasnosti od siromaštvau EU-28 zabilježena je u kućanstvima s jednom osobom s uzdržavanom i bila je više od jedne trećine (34,0 %).Kada se usporede stope za kućanstva s dvije odrasle osobe, kućanstva sa samo jednim uzdržavanim djetetom(13,6 %) zabilježila su opasnost od siromaštva nešto veću od polovine opasnosti zabilježene za kućanstva s trojeili više uzdržavane djece (26,9 %). U pogledu tri vrste kućanstava prikazanih u grafikonu 4., sve države članiceosim Slovenije izvijestile su da su kućanstva koja se sastoje od dvije odrasle osobe i jednog djeteta u najmanjojopasnosti od siromaštva; potrebno je napomenuti da je u Sloveniji zabilježen najniži rizik od siromaštva međukućanstvima koja se sastoje od dvije odrasle osobe s troje ili više uzdržavane djece. Većina država članicaEU-a izvijestila je i da je stopa opasnosti od siromaštva najviša za neudane ili neoženjene osobe s uzdržavanomdjecom, iako postoji niz iznimaka u kojima je ta stopa bila viša u kućanstvima od dvije odrasle osobe s trojeili više djece: posebno Bugarska i Rumunjska, a u manjoj mjeri Portugal, Italija, Slovačka, Španjolska i Grčka;tako je bilo i u sve tri zemlje kandidatkinje za koje postoje podaci.

Income poverty statistics/hr 5

Grafikon 4.: Stope opasnosti od siromaštva prema vrsti kućanstva, kućanstva s uzdržavanomdjecom, 2016.(% navedenog stanovništva)Izvor: Eurostat (ilc_li03)

Mjere socijalne zaštite mogu se upotrijebiti kao sredstvo za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. Tose, primjerice, može ostvariti raspodjelom davanja. Jedan od načina za ocjenjivanje uspjeha mjera socijalnezaštite usporedba je pokazatelja opasnosti od siromaštva prije i nakon socijalnih transfera (vidjeti grafikon 5).Socijalnim transferima stopa opasnosti od siromaštva stanovništva u skupini država EU-28 smanjena je 2016. sa25,9 % prije transfera na 17,3 % nakon transfera, čime je 8,6 % osoba koje bi inače bile u opasnosti od siromaštvapodignuto iznad praga siromaštva; bez socijalnih transfera te bi osobe bile u opasnosti od siromaštva. Ako seusporede stope opasnosti od siromaštva prije i nakon socijalnih transfera, relativni učinak socijalnih davanja bioje nizak – pomaknuo je najviše 6,0 % stanovnika iznad praga siromaštva – u Grčkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj,Poljskoj, Italiji, Slovačkoj, Portugalu, Litvi i Latviji te Turskoj (podaci iz 2015.) i bivšoj jugoslavenskoj repub-lici Makedoniji. Kad je riječ o relativnom utjecaju, polovina ili više osoba koje su bile u opasnosti od siromaštvau Finskoj, Irskoj i Danskoj podignuta je iznad praga zahvaljujući socijalnim transferima , što je bio slučaj i uIslandu i Norveškoj.

Income poverty statistics/hr 6

Grafikon 5.: Stope opasnosti od siromaštva nakon socijalnih transfera, 2016.(%)Izvor: Eurostat(ilc_li02) i (ilc_li10)

Nejednakost u raspodjeli dohotkaVlade, kreatori politika i društvo u cjelini ne mogu se boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti bezanalize nejednakosti u društvu, bez obzira na to jesu li ekonomske ili socijalne prirode. Podaci o ekonomskimnejednakostima posebno su važni za procjenu relativnog siromaštva jer raspodjela ekonomskih resursa možeizravno utjecati na opseg i stupanj siromaštva.

Postojale su velike nejednakosti u raspodjeli dohotka (na engleskom) u 2016.: prema prosjeku podataka svihdržava članica EU-a koji su ponderirani u odnosu na veličinu stanovništva (vidjeti grafikon 6.), gornjih 20 %stanovnika (s najvišim raspoloživim ekvivalentnim dohotkom) zarađivalo je 5,2 puta više od donjih 20 % (snajnižim raspoloživim ekvivalentnim dohotkom). Taj se omjer znatno razlikovao među državama članicama,kretao se od 3,5 u Češkoj Republici i 3,6 u Sloveniji, Slovačkoj i Finskoj, do više od 6,0 u Latviji, Italiji, Španjol-skoj i Grčkoj te više od 7,0 u Litvi i Rumunjskoj, a najviši je bio u Bugarskoj, 7,9. Među zemljama nečlanicamaprikazanima u grafikonu 6., Island (3,3) i Norveška (3,7) također su prijavili posebno niske omjere nejednakostiu raspodjeli dohotka, a u Turskoj (8,6, podaci za 2015.) i Srbiji (9,7) ti su omjeri bili viši nego u bilo kojojdržavi članici EU-a.

Income poverty statistics/hr 7

Grafikon 6.: Nejednakosti u raspodjeli dohotka, 2016.(kvintilni omjer dohotka)Izvor: Eurostat(ilc_di11)

Postoji interes za kreiranje politika u području nejednakosti koje su prisutne u mnogim različitim skupinamau društvu. Jedna skupina od posebnog interesa jesu starije osobe što je djelomice posljedica rastućeg udjelastanovništva EU-a u dobi od 65 godina i više. Mirovinski sustavi mogu imati važnu ulogu u uklanjanju siro-maštva među starijim osobama. U tom je pogledu zanimljivo usporediti dohodak starijih osoba s dohocimaostatka stanovništva .

U svim državama skupine EU-28 medijan dohodaka osoba u dobi od 65 godina i više iznosio je 2016. 93% medijana dohodaka stanovništva mlađeg od 65 godina (vidjeti grafkon 7.). U šest država članica EU-a (Luk-semburgu, Grčkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj) medijan dohodaka starijih osoba bio je jednakmedijanu dohodaka osoba mlađih od 65 godina ili veći od njega, a tako je bilo i u bivšoj jugoslavenskoj republiciMakedoniji, Srbiji i Turskoj (podaci iz 2015.). U austriji, Poljskoj, Rumunjskoj, Portugalu i Slovačkoj medijandohodaka starijih osoba bio je najmanje 90 % dohodaka osoba mlađih od 65 godina, a tako je bilo i u Islandui Norveškoj. Omjeri ispod 80 % zabilježeni su u Češkoj Republici, Cipru, Švedskoj, Belgiji, Danskoj, Malti,Litvi, Latviji i Estoniji. Relativno niski omjeri mogu općenito biti odraz prava na mirovine.

Income poverty statistics/hr 8

Grafikon 7.: Omjer relativnih medijana dohodaka, 2016.(omjer medijana raspoloživih ekvivalent-nih dohodaka osoba u dobi od 65 godina i više i medijana raspoloživih ekvivalentnih dohodakaosoba mlađih od 65 godina)Izvor: Eurostat (ilc_pnp2)

Stupanj siromaštva, na temelju kojeg se određuje mjera siromaštva siromašnih, može se mjeriti relativnim medi-janom jaza opasnosti od siromaštva . Medijan dohodaka osoba koje su u opasnosti od siromaštva u skupinidržava EU-28 bio je u prosjeku 25,0 % ispod praga siromaštva 2016. (vidjeti grafikon 8.); taj prag iznosi 60 %nacionalnog medijana ekvivalentnih raspoloživih dohodaka svih osoba. Među državama članicama EU-a rela-tivni medijan jaza opasnosti od siromaštva bio je najveći u Rumunjskoj (36,2 %), a jaz iznad 25,0 % prijavljenje i za Grčku, Italiju, Španjolsku, Bugarsku, Hrvatsku, Litvu, Portugal i Slovačku. Taj je jaz bio još viši u Srbiji(38,1 %) i razmjerno visok u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji (32,9 %) te u Turskoj (27.8 %, podaciiz 2015.). Najniži jaz opasnosti od siromaštva među državama članicama zabilježen je u Finskoj (13,9 %), azatim u Malti (15,9 %).

Income poverty statistics/hr 9

Grafikon 8.: Relativni medijan jaza opasnosti od siromaštva, 2016.(%)Izvor: Eurostat (ilc_li11)

Izvorni podaci za tablice i grafikone• Dohodovno siromaštvo: tablice i grafikoni (na engleskom)

Izvori podatakaStatistika EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) pokrenuta je 2003. na temelju sporazuma izmeđuEurostata , šest država članica EU-a (Austrija, Belgija, Danska, Grčka, Irska, Luksemburg) i Norveška. EU-SILC uveden je u cilju osiguravanja osnovnih podataka za pokazatelje koji se odnose na dohodak i životne uvjete– zakonodavna osnova za prikupljanje podataka jest Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća.

Prikupljanje tih statističkih podataka službeno je pokrenuto 2004. u 15 država članica i prošireno 2005. na svepreostale države skupine EU-25 zajedno s Islandom i Norveškom. Bugarska i Turska pokrenule su EU-SILC2006., Rumunjska 2007., Švicarska 2008., a Hrvatska je uvela tu anketu 2010. (podaci za Hrvatsku iz 2009.temelje se na drugom izvoru podataka, odnosno na rezultatima ankete o proračunu kućanstava (HBS) (na en-gleskom)). Podaci za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju dostupni su od 2010., a za Srbiju od 2013.EU-SILC-om obuhvaćena je transverzalna i longitudinalna dimenzija.

Raspoloživi dohodak kućanstva je zbroj svih novčanih dohodaka koje je svaki član obitelji primio iz bilo kojegizvora (uključujući dohodak od posla, ulaganja i socijalnih davanja) i dohodaka primljenih na razini kućanstvate oduzimanjem poreza i plaćenih doprinosa za socijalno osiguranje. Kako bi se njime odražavale razlike uveličini i sastavu kućanstava, ukupni iznos dijeli se brojem „ekvivalentnih odraslih osoba” primjenom standardneljestvice (ekvivalentnosti), odnosno takozvane „izmijenjene OECD-ove ” ljestvice kojom se prvoj odrasloj osobiu kućanstvu pripisuje vrijednost od 1,0, svim ostalim članovima obitelji u dobi od 14 godina i više vrijednost od

Income poverty statistics/hr 10

0,5 te članovima kućanstva mlađima od 14 vrijednost od 0,3. Rezultat se naziva „ekvivalentni raspoloživi doho-dak” i pripisuje se svakom članu kućanstva. U svrhe pokazatelja siromaštva, ekvivalentni raspoloživi dohodakizračunava se dijeljenjem ukupnog raspoloživog dohotka svakog kućanstva s ekvivalentnom veličinom kućanstva;Uslijed toga, za svaku osobu u kućanstvu smatra se da ima isti ekvivalentni dohodak.

Referentno razdoblje za dohodak utvrđeno je kao razdoblje od 12 mjeseci (primjerice, prethodna kalendarskaili porezna godina) za sve zemlje osim Ujedinjene Kraljevine za koju je referentno razdoblje za dohodak tekućagodina u kojoj se provodi anketa i Irske u kojoj se anketa trajno provodi, a podaci o dohotku prikupljaju se za12 mjeseci prije ankete.

Stopa opasnosti od siromaštva definira se kao udio stanovnika s ekvivalentnim raspoloživim dohotkom kojije ispod praga opasnosti od siromaštva (izražen paritetom kupovne moći — PPS), koji iznosi 60 % nacionalnogmedijana ekvivalentnog raspoloživog dohotka. U skladu s odlukama Europskog vijeća , stopa opasnosti odsiromaštva mjeri se u odnosu na stanje u svakoj državi članici EU-a, a ne primjenom zajedničkog praga. Stopaopasnosti od siromaštva može se izraziti prije ili nakon socijalnih transfera, a razlika između te dvije vrijednostipredstavlja hipotetski učinak nacionalnih socijalnih transfera na smanjenje opasnosti od siromaštva. Starosnemirovine i mirovine za nadživjele članove obitelji računaju se kao dohodak prije transfera, a ne kao socijalnitransferi. Dostupne su razne analize ovog pokazatelja, primjerice: prema dobi, spolu, statusu aktivnosti, vrstikućanstva ili razini obrazovanja. Treba napomenuti da se pokazateljem ne mjeri bogatstvo nego je on rela-tivna mjera niskog trenutačnog dohotka (u odnosu na druge osobe u istoj državi), što ne podrazumijeva nužnonizak standard života. Podaci za EU-28 i europodručje jesu prosječni podaci ponderirani u odnosu na veličinustanovništva država članica.

KontekstNa sastanku Europskog vijeća u Laekenu održanom u prosincu 2001. europski čelnici država i vlada prihvatili suprvi skup zajedničkih statističkih pokazatelja za socijalnu isključenost i siromaštvo koje kontinuirano razrađujepodskupina za pokazatelje (ISG) odbora za socijalnu zaštitu (SPC). Ti su pokazatelji ključni element otvorenemetode koordinacije (OMC) za praćenje napretka koji su države članice ostvarile u pogledu ublažavanja siro-maštva i socijalne isključenosti.

EU-SILC referentni je izvor za statističke podatke EU-a o dohotku i životnim uvjetima, a posebno za pokaza-telje koji se odnose na socijalnu uključenost. U kontekstu strategije Europe 2020 strategy , Europsko vijećedonijelo je u lipnju 2010. glavni cilj za socijalnu uključenost: do 2020. u opasnosti od siromaštva ili socijalneisključenosti trebalo bi biti najmanje 20 milijuna ljudi manje nego 2008. EU-SILC je izvor koji se upotrebljavaza praćenje napretka prema ostvarenju tog glavnog cilja koji se mjeri pokazateljem koji je kombinacija stopeopasnosti od siromaštva, stope teške materijalne deprivacije i udjela osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskimradnim intenzitetom. Više informacija dostupno je u članku ljudi u opasnosti od socijalne isključenosti .

Ostali clanci• Being young in Europe today — living conditions for children (na engleskom)

• Children at risk of poverty or social exclusion (na engleskom)

• Disability statistics — poverty and income inequalities (na engleskom)

• Europe 2020 indicators — poverty and social exclusion (na engleskom)

• Living conditions in Europe - poverty and social exclusion (na engleskom)

• Urban Europe — statistics on cities, towns and suburbs — poverty and social exclusion in cities (naengleskom)

Income poverty statistics/hr 11

PublikacijeStatističke publikacije

• Living conditions in Europe — 2014 edition (na engleskom)

• European social statistics — 2013 edition (na engleskom)

• Income and living conditions in Europe — 2010 edition (na engleskom)

• Combating poverty and social exclusion. A statistical portrait of the European Union 2010 (na engleskom)

• The life of women and men in Europe — A statistical portrait (na engleskom)

Priopćenja za tisak

• Downward trend in the share of persons at risk of poverty or social exclusion in the EU (na engleskom)

• One in four children at risk of poverty or social exclusion in the EU (na engleskom)

• The share of persons at risk of poverty or social exclusion in the EU back to its pre-crisis level (naengleskom)

• The risk of poverty or social exclusion affected 1 in 4 persons in the EU in 2014 (na engleskom)

• More than 120 million persons at risk of poverty or social exclusion in 2013 (na engleskom)

Statistika u prvom planu

• Income inequality: nearly 40 per cent of total income goes to people belonging to highest (fifth) quintile— Statistics in focus 12/2014 (na engleskom)

• Is the likelihood of poverty inherited? — Statistics in focus 27/2013 (na engleskom)

• Living standards falling in most Member States — Statistics in focus 8/2013 (na engleskom)

• Children were the age group at the highest risk of poverty or social exclusion in 2011 — Statistics in focus4/2013 (na engleskom)

• In 2009 a 6.5 % rise in per capita social protection expenditure matched a 6.1 % drop in EU-27 GDP —Statistics in focus 14/2012 (na engleskom)

• 23 % of EU citizens were at risk of poverty or social exclusion in 2010 — Statistics in focus 9/2012 (naengleskom)

Glavne tablice• Income and living conditions (t_ilc) (na engleskom)

Baza podataka• Income and living conditions (ilc) (na engleskom), vidjeti:

Raspodjela dohotka i novčano siromaštvo (ilc_ip)

Novčano siromaštvo (ilc_li)

Novčano siromaštvo starijih osoba (ilc_pn)

Siromaštvo zaposlenih (ilc_iw)

Raspodjela dohotka (ilc_di)

Posebni odjeljak• Dohodak i životni uvjeti (na engleskom)

Income poverty statistics/hr 12

Metodologija• Income and living conditions (ESMS metadata file — ilc_esms) (na engleskom)

• Comparative EU Statistics on Income and Living Conditions: Issues and Challenges (Proceedings of theInternational Conference on EU Comparative Statistics on Income and Living Conditions, Helsinki, 6–8November 2006) (na engleskom)

• How does attrition affect estimates of persistent poverty rates? (na engleskom) The case of EuropeanUnion statistics on income and living conditions (EU-SILC) (na engleskom)

• Individual employment, household employment and risk of poverty in the EU — A decomposition analysis— 2013 edition (na engleskom)

• Statistical matching of EU-SILC and the Household Budget Survey to compare poverty estimates usingincome, expenditures and material deprivation — 2013 edition (na engleskom)

• Using EUROMOD to nowcast poverty risk in the European Union — 2013 edition (na engleskom)

Zakonodavstvo• Uredba (EZ) br. 1177/2003 od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima

(EU-SILC)

• Uredba (EZ) br. 553/2005 od 7. rujna 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1177/2003 o statistici Zajedniceo dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC)

Vanjske poveznice• Employment and social analysis , vidjeti:

• European Commission — Directorate-General for Employment, Social Affairs & Inclusion — Employmentand Social Development in Europe (2017) (na engleskom)

• European Commission — Directorate-General for Employment, Social Affairs & Inclusion — Em-ployment and Social Development in Europe — Quarterly Review — Winter 2017 (na engleskom)

• OECD — Better Life Initiative: Measuring Well-being and Progress (na engleskom)

Ovaj je članak dostupan na https: // ec. europa. eu/ eurostat/ statistics-explained/ index. php/ Income_poverty_ statistics/ hr

Income poverty statistics/hr 13