Vrste sociologije

ObjanjenjeRazumijevanjeHolizamMarksizam, funkcionalizamWittgensteinove igreIndividualizamTeorija igaraEtnometodologija

Individualistiko objanjenjeNaela teorije racionalnog izboraPojedinci su racionalni djelatnici, a kolektiv je zajednica racionalnih pojedinaca (metodoloki individualizam)Racionalnost se mjeri kalkulacijom ciljeva i sredstava (trokova i dobiti; ugode i boli)Ljudi slobodno donose odluke o svom ponaanjuIzbor e se se rukovoditi maksimalizacijom ugode/koristi za pojedinca (maximin naelo)Izbor se moe kontrolirati kaznom ili boli drutveni ugovor.

Primjer: drutveni ugovorSebini interesMaksimalizacija dobitiStrah od kazneUlog tj. ogranienje suvereniteta/slobode aprox. jednak koristi

Primjeri II:teorija racionalnog izboraPodjela uloga u braku (Gary Becker)Tragedija seljaka (Garrett Hardin)racionalizacija potronje vodeNastanak korupcije (rent-seeking behaviour)Ponaanje kolektiva (stranaka) Mehanizmi sklapanja koalicija Isplativost ovisnosti (Becker), rasne diskriminacije

Popper: naelo racionalnostiSmisao NR: opa premisa logike situacijeFormulacije:"Subjekti uvijek djeluju primjereno postojeoj situaciji"Svaka je akcija racionalni odgovor na neku problemsku situaciju"Svaka osoba u problemskoj situaciji racionalno odgovara na njuu problematinim situacijama osobe najee racionalno reagiraju na njihProblem s naelom racionalnosti: to je neistinit

Sociobioloka teorijaHamiltonovo naelo inclusive fitness (Dawkinsova teorija sebinog gena):rtvovanje za srodnike u mjeri genetske srodnosti (srodnika selekcija)Maksimalizacija dobiti za gen: initi sve da se umnoi identian genski poolTrivers: reciproni altruizam: pozitivno samo ako donosi korist u budunosti(teorija igara Axelrod)

Razmjeri objanjenja na temelju teorije sebinoga genaspolni dimorfizamdiferencijalni reproduktivni uspjeh:AgresivnostaltruizamSpolna distribucija kriminala (Daly/Wilson)Vremenska raspodjela kriminalaDiferencijalni roditeljski ulog (M/, Trivers-Willard, pubertet)Odnos meu braom, blizancima i sl.Udvaranje, ljubomora, brak, silovanje...

Individualistiko razumijevanjeLjudske socijalne interakcije su iznimno fleksibilne i raznolike.Razlog: mi svjesno interpretiramo svijet kao smislen simbolian:: ovisan o situaciji

Znaenja u tumaenju akta ili dogaaja

Akt

Situacija

Definicija

Stvorena emocija kod rtve

Tumaenje (hermeneutika)Mogunost tumaenja tuih djela i namjera: iz pojma jastva, unutranje osobnosti koja nam doputa da o sebi i drugima mislimo kao da su izvan nas.Taj osjeaj jastva (self) omoguuje nam da shvatimo da i drugi ljudi imaju ja i da preuzmemo ulogu drugih u naoj mati, da vidimo stvari iz njihove perspektive i da predvidimo njihove odgovore na nae akcije. Uivljavanje (empatija)Svaka interakcija je mogua jer se ponaanje moe uklopiti u definicije i oekivanja koja dijelimo s drugima

Simbolini interakcionizamto sve moe biti simbol? Sve ako se ljudi sloe ili ako mogu priopiti svoje znaenje.Interakcionizam: mi ne reagiramo na druge ljude izravno, ve tumaimo svakodnevni ivot pomou kategorija i definicija koje nam je dala naa kultura i koje smo nauili u interakciji s drugimaNajvei broj takvih interakcija prolazi nezapaeno, jer ih uzimamo zdravo-za-gotovo.Ali svatko ima svoj nain izraavanja koji treba uklopiti u iri kontekst znaenja.Self ili ja je razliito s obzirom na razliite osobe i razliite situacije. Neka su ponaanja svojstvena formalnim prilikama, neka neformalnim ili pak posve intimnim.To ne znai da smo neiskreni: neiskreni smo samo kada se prikazujemo onakvima kakvi ni sami ne elimo biti.

Simbolini interakcionizam IIKatkada (tovie esto) mi nismo ni svjesni da se ponaamo na odreeni (ne)konvencionalan nain. Tek kada ponemo razmiljati da nas drugi vide na odreeni nain, poinjemo shvaati te implicitne konvencije.Kako ljudi rade svoje dojmove? Status i uloga: status: mukarca, ene, vozaa, studenta. Tim je statusima pripisana odreena uloga odreen tip ponaanja. Stoga svaka javnost promatra razliite uloge naeg ja.

Simbolini interakcionizam IIIPonekad su ta ponaanja jasna, a ponekad su dvosmislena ili ih ak niti nema. Mi esto ne znamo kako se ponaati u odreenoj situaciji stoga aktivno kreiramo svoju ulogu, ili zamiljamo razliite situacije s obzirom na to kako nas drugi vide tj. kako mi smatramo da nas drugi vide.Najee uzimamo u obzir oekivanja koja drugi imaju o naem ponaanju. Ta oekivanja stvaraju bezbroj malih pravila o kojima ne razmiljamo ozbiljno.Goffman: primjeri neizreenih pravila: graanska nepanja prema strancima: svjesni smo prisutnosti drugih, ali izbjegavamo kontakt oima i sl.Ta pravila vidimo samo kada ih netko prekri: ako buljimo u nekoga u liftu, uskoro emo vidjeti da smo prekrili neko trivijalno pravilo prema bijesnoj reakciji drugoga.Potpuna slika drutva mora ukljuivati objanjenje tih nepisanih, malih pravila, a ne samo onih za koje znamo.

Dramaturki pristupDramaturki pristup (Goffman): ljude brine tzv. Impression management: oni pokuavaju kontrolirati dojmove koje ine na druge kako bi se prikazali u najboljem svjetlu. Oni paze i na konstrukciju okoline,kako bi se njihov ja u nju najbolje uklopio. Recimo, paze na odijevanje koje e se uklopiti u odreenu situaciju (s prijateljima, pri zapoljavanju i sl.)Postoji prednji i stranji dio pozornice za nae ja. (Konobarica: glumi jednu ulogu sa kupcima i mijenja svoju ulogu kada doe u kuhinju. Roditelji glume pred djecom da se ne svaaju; parovi kada su sami komentiraju vlastiti i tui uinak na nekoj zabavi; profesori ne pokazuju svoj prijezir prema kolegama; politiki voe glume zadovoljstvo ili samouvjerenost pred javnou; )Katkada predstava ne uspijeva, i ljudi su vrlo sposobni raspoznati tuu glumu, preko znojenja, loeg prostornog rasporedaUnato tome, rijetko izazivamo kredibilitet glumca: svi radije odravaju obraz drugoga. Loa gluma je neugodna za sve. I stoga participiramo u pomnom nepromatranju potencijalno neugodnih okolnosti (kruljenje u elucu, kopanje nosa, izgled disfigurirane osobe, loe izgovore itd.) Takozvani bonton nije nita drugo doli implicitni dogovor da jedni drugima pomaemo u uvanju obraza.

EtnometodologijaProuavanje konstrukcije i konvencionalne definicije stvarnosti u svakodnevnim interakcijama.Razotkrivanje nepisanih pravila ponaanja i konvencija. 1. eksperiment: uputa studentima da se prema roditeljima ponaaju kao prema nepoznatim osobama (15 minuta). Reakcija roditelja: konsternacija, zauenost, bijes, ok, ivanost, nelagoda ali oajniki pokuaj da se situacija vrati u normalu. Roditelji se nisu zabavljali, niti smatrali da je takvo razotkrivanje konvencija posebno pouno.2. eksperiment: razgovor oca i djeteta: Kuda ide/Van/to e raditi?/Nita/Kad e se vratiti?/Kasnije

Etnometodologija3. eksperiment (to misli?): Pukla mi je guma/Kako to misli pukla ti je guma?/Kako to misli, kako to mislim? Probuena guma je probuena guma. Upravo sam to i mislio. Nita posebno. Kakvog li pitanja.Ili: Kako si?/Kako sam s obzirom na to? Na zdravlje, financije, rad u koli, moju duevnu nepomuenost, moj?//uj samo sam htio biti uljudan. Iskreno, uope me ne zanima kako si!

Neverbalna komunikacija (body language)geste, izrazi, pokreti, gestikulacije licem, manipulacija fizikim prostorom meu ljudima.Edward Hall (Nijemi jezik): Za stolom, fizika distanca (do 5cm intimna; do 1m osobna; do 3m socijalna; iza 3m javna). (Pretpostavka: da su geste i distance kulturno uvjetovane)Razlike s obzirom tko naruava distancu. Mukarci sjede odvojenije jedan od drugoga nego ene; kada prijatelj narui prostor reagiramo blae nego kada ga narui stranac; kod distance razliitih spolova reakcija je razliita.

Problematine interakcijeSmisao: uvid u situacije koje ne moemo objasniti makro teorijamaH. Becker o koritenju marihuaneMuki lijenik, enski pacijent (Henslin, Briggs) formiranje rituala: kreiranje razliitih scena: 1. prihvaanje uloge pacijenta; 2. lijenik pristupa profesionalno, gleda u oi, paljivo slua; odluuje da je ispitivanje nuno i odlazi; 3. ulazi sestra pretvaranje osobe u neosobu kliniko (neosobno) ispitivanje; tjeenje; lijenik je jo uvijek odsutan; 4. sestra; ulazi lijenik; deseksualiziranje interakcije; pruanje pravnog svjedoka o primjerenosti (neosobnosti) situacije; pacijent ne govori, izbjegava kontakt oima5. Lijenik izlazi. Sestra pomae da se uloga neosobe pretvori ponovno u osobu.Sluaj ubojstva Kitty Genovese: primjer nevoljkosti da se upliemo u problematine situacije apatija promatraa. Ljudi prvo promatraju kljueve tumaenja situacije kod drugih promatraa. Nitko ne eli pretjerano reagirati i time izgubiti obraz.Takooshian/Bodinger: lane provaleMilgramovi eksperimenti s poslunou

Fenomenologija:Socijalna konstrukcija zbiljeSchutz: danost stvarnosti problematina; ona je samo interpretacija naih dojmova, i razliite kulture razliito interpretiraju svijetBerger Luckman: proces socijalne konstrukcije: 1. eksternalizacija (proizvoenje predmeta, simbola itd.) 2. objektivacija (gubitak svijesti da smo mi stvorili predmete svijeta); 3. internalizacija (navodno objektivne injenice postaju dio nae unutranjosti svijesti)