INDIVIDUALNO RADNO PRAVO

PROF. DR. MEHMED HADŽIĆ

Sarajevo, 26. 11. 2019. godine

Radni odnosi u teoriji

■ Teorija ugovora

■ Teorija institucije

■ Njemačka teorija

Teorija ugovora

■ -Podređeni rad za poslodavca –dobrovoljno prihvatanje

zaposlenog što se izvodi iz slobode ugovoranja

(imovinski/obligacioni odnos);

■ Rad nije roba

Teorija institucije

■ Radni odnos nastaje uključivanjem radnika u „zajednicu

rada“čime nastaje funkcionalna subordinacija (statusni

odnos)

Njemačka teorija

■ Lična subordinacija

■ Radikalna varijanta: njemačka nacional-socijalistička

doktrina;

Teorija radnog odnosa

■ Razgraničenje: ugovora o radu kao pravne veze između radnika i

poslodavca od faktičkog stanja u kome se nalazi radnik;

■ Odnos lične radnopravne funkcionalne veze-primjena normi

radnog zakonodavstva ne zavisi samo od ugovora o radu;

■ (ugovorni i statusni odnos);

Mješovita teorija- koncepcija dvodimenzionalnog radnog odnosa (B.Lubarda)

■ Privatnopravni i javnopravni elementi

■ Sinteza koja predstavlja ravnotežu između:

1. slobode (ugovorni elementi),

2. jednakosti (radno zakonodavstvo- status)

3. solidarnosti (socijalni dijalog)

Radni odnos

■ Centralni predmet radnog prava-osnovna i najvažnija institucija

radnog prava;

■ Dva aspekta:

■ a) razvoj i karakter proizvodno-društvenih odnosa u kome nastaju/iz

koga proizilaze- društveno-radni odnos

■ b) prava i obaveze na radu i u vezi s radom-radno-pravni odnos

Pojam i karakteristike radnog odnosa

Društveno-radni odnos■ -Ishodište:društveno-ekonomska realnost;

■ -Odnos koji nastaje između ljudi u procesu rada - vršenje rada u zavisnom odnosu;

■ -Srednji vijek: zanatstvo i trgovina (statusna osnova- majstor: učenici);Novi vijek: manifakture (osnova:imovinska);

■ -Kraj XVIII stoljeća – rađanje radničke klase-radna snaga jedino privredno dobro;

■ -XIX stoljeće: najveći broj stanovnika u industrijskim centrima-radnici;

■ Princip autonomije volje zamjenjen principom posredovanja i intervencije države –zakonska reglementacija

Radno-pravni odnos

■ -Ishodište: pozitivno-pravni sistem normi;

■ -Do početka XX stojeća : ugovor o najmu službe (locatio conductio operarum) -polazna tačka u rješavanju odnosa između radnika i poslodavaca-“služinski odnos“;

■ -novi pravni institut /novi oblik izvan obligacionog prava: ugovor o radu;

Pojam radnog odnosa

■ Dobrovoljni ugovorni odnos između posloprimca i

poslodavca na osnovu kojeg se posloprimac uključuje u

organizovani proces rada, na način i pod uvjetima koje

utvrdi poslodavac, lično obavljajući na profesionalnoj

osnovi poslove radnog mjesta i ostvarujući na osnovu

obavljenog rada pravo na plaću i druga utvrđena,

garantirana i ugovorena prava i obaveze

Radni odnos

Poslodavac

Pravni osnov

Posloprimac

Pravno ili fizičko

lice

Ugovor o radu

Prava i obaveze

Fizičko lice

Izvod iz ZoR-a

■ Član 4.

■ (1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog

ugovora o radu zasniva se radni odnos.

Elementi pojma radnog odnosa

■ Obilježja na osnovu kojih se radni odnosi razgraničavaju od

drugih pravnih odnosa i odnosa koji se uspostavljaju na

radu

■ Osnovni (bitni) i sporedni (nebitni) elementi

Bitni elementi u pojmu radnog odnosa

■ Dobrovoljnost,

■ Lična radnopravna i funkcionalna veza,

■ Uključivanje u proces rada

■ Prava i obaveze

Dobrovoljnost

■ Saglasnost volja stranaka za nastanak radnog odnosa pri

zasnivanju i tokom trajanja;

■ Konkretizacija načela slobode rada, koja je širi pojam od

slobode ugovoranja;

■ Negacija prinudnog rada.

Važno

■ Sloboda zasnivanja radnog odnosa na strani poslodavca/posloprimaca relativna:

■ a) ograničavanje ugovorne slobode poslodavca pri zaključivanju ugovora o radu u pogledu osobe s kojom će zasnovati radni odnos;

■ b) zabrana diskriminacije, ali i

■ c) sadržajem ugovornog odnosa, i

■ d) zabranom ugovoranja nepovoljnijih uvjeta.

Lična radnopravna funkcionalna veza

■ Obaveza radnika da osobno obavlja rad;

■ Neprenosivost obaveze rada na drugu osobu;

■ Pravni objekt: živi, tekući rad;

■ U definiciji posloprimca je lično obavljanje rada ili usluga;

■ Izuzetak: privremeno radnik ne može obavljati preuzeti posao –poslodavac može odrediti da netko drugi obavi posao umjesto radnika na koji se obavezao ugovorom o radu;

■ Radnopravna funkcionalna veza: obaveza uzajamnog povjerenja /lojalnosti

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto (čl. 108 ZOR-a FBiH)

■ (1) U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje nastanka veće štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.

■ (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, plaća radnika i druge naknade se obračunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu.

■ (3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

Subordinacija-uključivanje u proces rada

■ Indikator statusa zaposlenog: „stepen integrisanosti u organiziranu

strukturu poslodavca“

■ Uključivanjem u organizirani rad-posloprimac stupa u odnos

podređenosti (u integraciji zaposlenog je osnov podređenosti):

■ „prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom

rada“

a) Ekonomska podređenost-plaća u pravilu jedini izvor zarade;

b) Pravna podređenost:stručna i/ili organizacijska

Naplativost(oneroznost)/ prava i obaveze

■ Individualna prava na radu i u vezi s radom;

■ Temeljna obaveza poslodavca isplata plaće;

■ Ne postoji nenaplativi radni odnos;

Osnovna prava i obaveze radnika (čl. 7 ZOR-a FBiH)

■ (1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i opće akte poslodavca.

■ (2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Faktički radni odnos

■ Odnos rada ili zaposlenja u kome zaposlenik na propisan i

stalan način obavlja bez uzurpacije poslove radnog mjesta

ali bez zakonitog i valjanog pravnog odnosa zaposlenja

Pravni osnov zaposlenja ne postoji (čl. 170)

■ (1) Pojedinačnom novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000, 00 KM (član 4.).

■ (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac - fizičko lice novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.

■ (3) Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.

■ (4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i lice koje je zatečeno na radu bez zaključenog ugovora o radu, novčanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.

Član 24.st.(3)ZoR-a

■ Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u

pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz

naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na

neodređeno vrijeme,ako poslodavac drugačije ne dokaže.

Pravni osnov prestao da važi

■ Ugovor o radu na određeno vrijeme;

■ Nevaljanost ugovora o radu: primjena općih propisa obligacionog prava u skladu s prirodom ugovora o radu, na pitanja koja nisu uređena ZoR-om ili drugim zakonom;

■ Kao i svaki drugi ugovor, tako i ugovor o radu bilo koja od stranaka može u sudskom postupku osporavati njegovu valjanost, bilo da traži poništenje zbog mana volje ili zbog utvrđivanja ništavosti.

Lica van radnog odnosa

1. Poslanici-članovi predstavničkih tijela svih nivoa vlasti, lica izabrana za vršenje javnih ili političkih funkcija,

2. Vojni obveznici,

3. Samostalni rad i slobodne profesije

4. Učenici i studenti na praktičnom radu

5. Uzgredni (povremeni i prigodni) vršioci raznih funkcija,

6. Privremeni i povremeni poslovi

Privremeni i povremeni poslovi

■ Poslovi koji s obzirom na proces rada nisu stalni i

neprekidni, već traju kraće vrijeme, odnosno potreba za tim

poslovima javlja se s vremena na vrijeme.

■ Za obavljanje ovih poslova može se zaključiti ugovor o

obavljanju privremenih i povremenih poslova

Privremeni i povremeni poslovi

■ Osnovni uvjeti utvrđeni zakonima o radu (odredbe 166-167 ZOR-a FBiH)

■ Moraju biti utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu,

■ Ne može se raditi o poslovima za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom,

■ Ne mogu trajati duže od 60 dana u toku kalendarske godine

■ Odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu.

Radno zakonodavstvo u BiH

■ Razina razvijenosti radnog prava u određenoj državi zavisi

prije svega od broja ratifikovanih univerzalnih i regionalnih

međunarodnih instrumenata, a u pogledu heteronomnih

izvora razvijenost radnog zakonodavstva izražava vrijednosti

i prihvaćeni koncept liberalne ili socijalne tržišne ekonomije.

Radno zakonodavstvo u BiH

■ Razmatranje sistema i uloge radnog zakonodavstva u BiH

svoje ishodište ima u ustavnopravnoj činjenici da je BiH

državna zajednica koja se sastoji od dva entiteta i jednog

distrikta, i to:

■ 1. Federacije BiH,

■ 2. Republike Srpske,

■ 3. jedinstvene administrativne jedinice-Brčko Distrikta BiH.

Radno zakonodavstvo u BiH

■ Radno zakonodavstvo u okviru pravnog poretka BiH i njenih

sastavnih dijelova je suma heteronomnih i autonomnih

pravnih normi te radnopravnih načela kojima se uređuje

individualni i kolektivni radni odnosi kao i druga pitanja od

značaja za prava na radu i u vezi s radom.

■ Radno pravo u BiH je skup normi i pravnih pravila kojima se

uređuje dobrovoljni, subordinirani (zavisni odnosno

nesamostalni ) rad u radnom odnosu za plaću.

Radno zakonodavstvo u BiH

■ Iz odredbi o isključivoj nadležnosti institucija BiH

■ (član II/1 f Ustava BiH) proizilazi da su entiteti isključivo nadležni u oblasti

radnih i socijalnih odnosa, osim pitanja imigracije i izbjeglica.

■ Radno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine čine propisi koji se donose i

primjenjuju u FBiH i RS, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, te na nivou

institucija BiH.

■ Istovremeno, sagledavanje mjesta i uloge radnog zakonodavstva u svjetlu

izvršene podjele nadležnosti između BiH i njena dva sastavna entiteta,

potrebno je izvršiti i u okviru pojedinih entiteta i Brčko Distrikta.

Individualno radno pravo u BiH

■ Kao zajedničko i tipično, na području individualnog radnog prava (domenu normi koje reguliraju odnose koji se uspostavljaju između posloprimca i poslodavca u vršenju zavisnog rada) pojavljuju se:

■ –subordinacija (obavljanje poslova radnog mjesta pod kontrolom i nalozima poslodavca),

■ –nepostojanje monopola na radno mjesto i

■ –uvjeti koji utemeljuju konkurenciju znanja i sposobnosti.

■ -princip da zarada predstavlja izraz kvaliteta i kvantiteta rada, uz dosljedno poštovanje radne i tehnološke discipline.

Važno

■ Heteronomno /državno zaštitno zakonodavstvo u tržišnom

modelu radnog prava i u BiH, ne štiti posloprimce (radnike)

od djelovanja tržišnih zakonitosti, niti može otkloniti

posljedice neefikasnog poslovanja i privrednih kriza, ali

može, instrumentima u rukama sindikata, pravosuđa i

inspekcije, spriječiti i otkloniti zloupotrebe, kao i poboljšati

rješenja koja nisu adekvatna.

Osnovna načela sistema radnih odnosa

■ Sloboda rada

■ Pravo rada

■ Pravo na rad

Sloboda rada

■ Sloboda izbora položaja poslodavca ili posloprimca

■ Sloboda individualnog izbora (zanimanja, kod koga? Gdje? I koliko vremena?),

■ Zabrana ugrožavanja prava i sloboda drugih

■ Sadržaj: sloboda da svatko bira svoje zanimanje i zaposlenje(i samostalan i nesamostalan rad) uključuje i pravo radnika da može uvijek, po svojoj želji, raskinuti radni odnos.

Sloboda rada negacija prinudnog rada

■ Prinudni rad: svaki oblik rada koji se nalaže osobi protiv ili

nezavisno od njene volje, pod prijetnjom izvršenja sankcija, a koji

je različit od ropskog ili kmetskog rada.

■ MOR: C.29 i C.105 utvrđeno pitanje zabrane prinudnog rada:

■ kao sredstvo ekonomskog razvoja;

■ kao disciplinska mjera;

■ Prinudni rad osoba na izdržavanju kazne zatvora(alternativa);

Sloboda rada : sloboda nerada

■ Sloboda rada je sloboda izbora: raditi ili ne raditi;

■ Sloboda nerada: sloboda da se ne zasnuje radi odnos

(zabrana prinudnog rada);

■ sloboda da se u toku radnog odnosa ne radi pod određenim

uvjetima (štrajk; zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu)

Pravo rada

■ Pravo nasamostalno i slobodno obavljanje određenih poslova, zanimanja i djelatnosti,

■ “Sloboda ličnih aktivnosti čovjeka, stvaranje slobodnih odnosa u svim manifestacijama ljudske aktivnosti i kretanja”

■ Pravo rada je u direktnoj vezi sa slobodom poduzetništva

Pravo na rad

■ Mjere i aktivnosti koje država poduzima na ostvarivanju i održavanju najvišeg i nastabilnijeg mogućeg nivoa zaposlenosti sa ciljem postizanja pune zaposlenosti,

■ Efikasna zaštita prava zaposlenika,

■ Uspostava besplatne službe za zapošljavanje,

■ Pružanje i promoviranje odgovarajućeg stručnog usmjerenja,

Pravo na rad

■ Obaveze predstavnika vlasti, kapitala, i rada u pogledu djelotvornog ostvarivanja i korištenja prava na rad,

■ Jednakost svih građana u pogledu ostvarivanja prava na rad-jednakost u mogućnostima

■ Jednakost u tretmanu,

■ Pretpostavka ostvarivanja drugih ljudskih prava

Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima- pravo na rad

Član 6.

1. Države članice ovog pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvaća pravo koje ima svako lice na mogućnost zarađivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i poduzimaju odgovarajuće mjere za očuvanje ovog prava.

2. Među mjere koje svaka država članica ovog pakta treba da poduzme u cilju punog ostvarenja ovog prava spadaju programi tehničke i stručne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uvjetima koji čovjeku garantiraju uživanje osnovih političkih i ekonomskih sloboda.

Europska socijalna povelja

Član 1.

Pravo na rad

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na rad, Zemlje potpisnice preuzimaju

obavezu :

1. da kao jedan od svojih primarnih ciljeva i odgovornosti prihvate ostvarivanje i

održavanje najvišeg i najstabilnijeg mogućeg nivoa zaposlenosti, sa ciljem postizanja pune

zaposlenosti;

2. da efikasno zaštite pravo radnika da zarađuju za život u zanimanju koje slobodno

izaberu;

3. da uspostavi ili održava besplatne službe za zapošljavanja za sve radnike;

4. da pruža ili promovira odgovarajuće stručno usmjeravanje, obuku ili rehabilitaciju.

■Hvala na pažnji!